METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI 2 BILTEN 2019 - radar.dhz.hrstars2/bilten/2019/bilten0219.pdf · Ciklona iz zapadnog Sredozemlja produbila se nad Genovskim zaljevom, a sekundarno središte

ISSN 1334-3017god. XXXIII

220 1 9

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKIBILTEN

Fotografiju na naslovnici snimio Ivan Lukac

DRŽAVNI HIDROMETEOROLOŠKI ZAVODZAGREB, GRIČ 3

UDK 551.5.63 551.506.1 551.509.617 551.510.4 551.515 551.519.9 551.577.13 551.582.2 551.586 556.04 627.51 628.11 630.431.1

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

2 / 2019.

GODINA XXXIII VELJAČA 2019.

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI BILTEN

IZDAJE

Državni hidrometeorološki zavod Zagreb, Grič 3 www.meteo.hr e-mail:[email protected]

Glavna i odgovorna urednica dr. sc. Branka Ivančan-Picek

Glavni urednik mr. sc. Dragoslav Dragojlović

Zamjenik glavnog urednika Davor Nikolić, dipl. inž.

Uređivački odbor dr. sc. Cleo Kosanović

Gordana Bušelić, mag. math.

dr. sc. Alica Bajić

dr. sc. Vlasta Tutiš

Dubravka Rasol, dipl. inž.

Lektorica mr. sc. Ivančica Mihovilić

Grafičko tehnički urednik Ivan Lukac, graf.inž.

Stalni suradnici dr. sc. Mislav Anić

Ivan Bertović, prof.

Tomislava Bošnjak, inž.

mr. sc. Lidija Cvitan

Ivona Igrec, dipl.inž.

Lovro Kalin, dipl.inž.

dr. sc. Tanja Likso

Marinko Marelja, mag. ing. min.

Ivana Marinović, mag. phys.-geophys.

Domagoj Mihajlović, dipl.inž.

Krunoslav Mikec, dipl.inž.

Marija Mokorić, dipl.inž.

Davor Nikolić, dipl. inž.

Damir Peti, dipl.inž.

Dunja Plačko-Vršnak, dipl.inž.

Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.

Sadržaj

VREMENSKE PRILIKE ............................................................................................................................................... 7

Sinoptička situacija (Marija Mokorić, dipl. inž.) ............................................................................. 7

Analiza zime 2018. – 2019. po tipovima vremena (Dunja Plačko-Vršnak, dipl. inž.,

Marija Mokorić, dipl. inž., Krunoslav Mikec, dipl. inž.) .................................................................. 10

Klimatološka analiza (dr. sc. Tanja Likso) ....................................................................................... 16

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta (Ivana Marinović, mag.phys.-geophys.

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) ........................................................................................................ 24

Temperatura mora (Željka Pogačić, mag. phys.-geophys.) ........................................................ 26

HIDROLOŠKE PRILIKE ............................................................................................................................................. 29

Površinske vode (Tomislava Bošnjak, inž.) .................................................................................... 29

Podzemne vode (Ivan Bertović, prof.) ............................................................................................ 29

EKOLOŠKE PRILIKE .................................................................................................................................................. 34

Meteorološke karakteristike (Domagoj Mihajlović, dipl. inž.) .................................................... 34

Onečišćenje zraka i oborine (Ivona Igrec, dipl. inž.) ................................................................... 35

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE (mr. sc. Lidija Cvitan) .......................................................................................... 37

SUNČEVO ZRAČENJE (Marinko Marelja, mag. inž. min.) .................................................................................. 39

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE (dr. sc. Mislav Anić) ........................................................................................ 42

KNJIŽNICA DHMZ-a (mr. sc. Ivančica Mihovilić) ................................................................................................ 44

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI

U NOVINSKIM IZVJEŠĆIMA U HRVATSKOJ U VELJAČI 2019. GODINE

(Davor Nikolić, dipl. inž.) .......................................................................................................................................... 48

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

(pripremila Sunčica Švaco, dipl. komp. i etnol.) ................................................................................................... 53

BILTEN 2 / 2019 7

VREMENSKE PRILIKE

Sinoptička situacija

Marija Mokorić, dipl. inž.

1. veljače je bilo promjenljivo oblačno i danju to-plije s južnim i jugozapadnim vjetrom, a na Jadranu umjerenim i jakim jugom. Ponegdje je bilo slabe kiše.

Nad našim predjelima je bilo uglavnom polje sred-njeg ili malo sniženog tlaka zraka. Po visini je bilo za-padno strujanje, a izražena visinska dolina je bila nad zapadnom Europom. Središte ciklonalnog polja je bilo nad Biskajskim, a zatim se premjestilo nad Lionski za-ljev. U takvim okolnostima u našu zemlju je počeo pri-tjecati sve topliji zrak.

U jutarnjim satima u unutrašnjosti je bilo razmjer-no hladno, te se ponegdje slaba kiša smrzavala u dodi-ru s tlom.

Zatim se 2. i 3. veljače premještala ciklona s fron-talnim sustavom i visinska dolina, te je bilo kiše i lo-kalno na Jadranu pljuskova i grmljavine. Obilne kiše je bilo na sjevernom i južnom Jadranu i u gorju. Bilo je jakog i olujnog juga. 2. veljače je bilo iznadprosječno toplo s maksimalnom temperaturom zraka uglavnom od 11 do 17°C.

Ciklona iz zapadnog Sredozemlja produbila se nad Genovskim zaljevom, a sekundarno središte bilo je nad Jadranom. U jakoj jugozapadnoj visinskoj struji 2. veljače pritjecao je ispred visinske doline vlažan i topao zrak.

Ciklona i visinska dolina u noći na 3. i 3. veljače premjestile su se preko naše zemlje kada je počeo pri-tjecati i nešto hladniji zrak.

Uslijed obilnih oborina u razmjerno kratkom vre-menu i topljenja snijega zbog iznadprosječnog i naglog zatopljenja, bilo je poplava, uglavnom bujičnih, primje-rice u dolini Raše.

Jako i olujno jugo je oslabilo i prema kraju 3. velja-če okrenulo na većem dijelu Jadrana na buru.

4. i 5. veljače je u unutrašnjosti bilo umjereno do pretežno oblačno, tek ponegdje s malo kiše ili snijega. Na Jadranu je bilo vjetrovito s umjerenom i vrlo jakom, mjestimice olujnom burom s orkanskim udarima, te uglavnom bez oborine. Bilo je malo hladnije.

Slika 1. Prizemna sinoptička situacija 2. veljače 2019.

(izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slika 2. Visinska sinoptička situacija AT 500 hPa 2. veljače

2019. (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

8 BILTEN 2 / 2019

Sa sjeverozapada kontinenta jačao je ogranak an-ticiklone, a ciklona sa srednjeg Sredozemlja polako se premještala na istok, te su nad našim predjelima bili jaki gradijenti tlaka zraka.

Umjerenog sjevernog vjetra je bilo i u unutrašnjo-sti. Ujutro je bilo slabog do umjerenog mraza i mjesti-mične magle.

Zatim je 6. i 7. veljače prevladavalo sunčano i malo toplije. Na Jadranu je još bilo umjerene i jake bure, po-negdje i olujne, ali je postupno slabila.

Na vrijeme je utjecala anticiklona koja je zahvaća-la najveći dio zapadne i srednje Europe, a ciklonalno polje je odmicalo na istok Sredozemlja. Visinska dolina se povukla na sjever kontinenta. Uz slabljenje bura je okrenula na sjeverozapadnjak i zapadnjak. Danju je bilo razmjerno toplo, dok su jutra bila svježa.

8. i 9. veljače je bilo djelomice, a na Jadranu i pre-težno sunčano te uglavnom suho, a danju i toplije. Za-puhao je južni i jugozapadni vjetar, a 9. veljače je bilo iznadprosječno toplo s maksimalnom temperaturom zraka većinom između 10 i 15°C.

Na vrijeme je utjecalo polje povišenog tlaka zraka, a po visini je bio greben, te je počeo pritjecati razmjer-no topao zrak. Uz povremeno više oblaka mjestimice je u najzapadnijim predjelima i u gorju bilo malo kiše ili snijega. Ujutro je u unutrašnjosti bilo uglavnom slabog mraza i jutarnje magle.

10. veljače je bilo izraženo pritjecanje toplog zra-ka uslijed uspostavljanja visinske jugozapadne struje. Jugo i jugozapadni vjetar su pojačali, a prema kraju dana je na sjevernom Jadranu i u gorju bilo malo kiše.

U noći na 11. i 11. veljače je bilo promjenljivo do pretežno oblačno s povremenom kišom, a uz zahla-đenje ponajprije je u gorju bilo malo snijega. Jako, na udare i olujno jugo i jugozapadni vjetar je oslabio i okrenuo na buru i sjeverozapadnjak.

Uz premještanje hladne fronte na vrijeme je utje-cala plitka ciklona nad sjevernim Jadranom. Po visini je na prednjoj strani grebena bilo sjeverno strujanje, te je pritjecao hladan zrak.

Između 12. i 14. veljače na Jadranu je bilo pretež-no sunčano s umjerenom i vrlo jakom burom. U unu-trašnjosti je bilo djelomice sunčano, ujutro većinom sa slabim mrazom. Bilo je toplo s obzirom na doba go-dine.

Na vrijeme je utjecala anticiklona koja je zahvaćala veći dio sjeverozapadne i srednje Europe. Naša pod-ručja su bila na prednjoj strani visinskog grebena. Pod-ručje sniženog tlaka zraka je bilo istočnije od Hrvatske, stoga je na Jadranu bilo vjetrovito s mjestimice vrlo ja-kom burom s olujnim udarima.

S premještanjem grebena nad našu zemlju pritje-cao je topliji zrak što se najprije osjetilo u dnevnoj tem-peraturi zraka i slabljenju vjetra.

Od 15. do 21. veljače je bilo iznadprosječno toplo vrijeme uslijed dominantnog utjecaja termobaričkog visinskog grebena s juga.

Prevladavalo je sunčano, mjestimice je bilo magle ili slojevitih oblaka, osobito prema kraju razdoblja u unutrašnjosti i na sjevernom i dijelu srednjeg Jadrana. Maksimalna temperatura zraka je bila uglavnom od 12 do 18°C, u mjestima s dugotrajnom maglom malo niža. Vjetar je bio većinom slab, ponegdje umjeren jugoza-padni i jugoistočni.

Iako je danju bilo iznadprosječno toplo vrijeme, ujutro je bilo razmjerno hladno, pa je u unutrašnjosti minimalna temperatura nerijetko bila niža od 0°C.

Prizemno je bilo polje malo povišenog tlaka zraka, a prema kraju perioda visinski greben je oslabio.

22. veljače je prema kraju dana osjetno zahladilo uz jačanje vjetra, te je puhao jak i olujan sjeverni i sje-veroistočni vjetar, a na Jadranu bura.





BILTEN 2 / 2019 9

Prizemno je nad našim područjem bilo polje po-višenog tlaka zraka. Jaka anticiklona sa sjevera Europe te termobarička visinska dolina s hladnim zrakom po-čele su sve naglašenije utjecati na vrijeme u Hrvatskoj. Preko naše zemlje premjestila se hladna fronta. Bilo je promjenljivo do pretežno oblačno s mjestimičnom ki-šom, uglavnom slabom, ponajprije ujutro i prijepodne. Poslijepodne i u noći s jačanjem grebena anticiklone sa sjevera i pritjecanjem hladnog zraka u visinskoj struji zahladilo je uz jačanje sjevernog i sjeveroistočnog vje-tra, a na Jadranu bure.

23. i 24. veljače je bilo vjetrovito s jakom i oluj-nom, na udare orkanskom burom. U unutrašnjosti je bilo olujnih udara sjevernog i sjeveroistočnog vjetra. U Dalmaciji su na pojedinim lokalitetima izmjereni ekstremni udari bure, primjerice na dubrovačkom po-dručju gdje su udari bili oko 160 km/h.

U noći na 23. veljače greben anticiklone sa sjeve-ra Europe je jačao, pa je tlak zraka nad Hrvatskom bio oko 1040 hPa. Visinska dolina se sa sjeveroistoka kon-tinenta pružala prema srednjem Sredozemlju. Pritjeca-nje vrlo hladnog zraka u visinskoj termobaričkoj dolini podržalo je stvaranje prizemne i visinske ciklone na srednjem Sredozemlju, te su gradijenti tlaka zraka na tom području i nad našim krajevima bili izraženi što je uzrokovalo jaku i olujnu, pa i orkansku buru, ponegdje s rekordnim udarima.

Sinoptička analiza ukazuje ptitjecanje vrlo hlad-nog i suhog stratosferskog zraka nad naše predjele, pa i južnije, što je pojačalo vjetar.

Za područje naše zemlje izdano je crveno upozo-renje Meteoalarma za ekstremne pojave, odnosno jaku i olujnu buru. Ekstremno jak vjetar uzrokovao je mate-rijalnu štetu ne samo u našoj zemlji, već primjerice i na području Rima.

Slijedećeg dana, 24. veljače, ciklona je malo slabila i pomakla se na jugoistok, te su i gradijenti tlaka zraka

nad našom zemljom bili nešto manje izraženi, pa je vje-tar u unutrašnjosti znatno oslabio, a i bura na Jadranu je još samo u početku imala orkanske udare.

Stoga su i požari raslinja koji su izbili 22. veljače bili 23. veljače pod nadzorom, jer su mogle sudjelovati u gašenju i zračne snage.

Tih je dana bilo djelomice i pretežno sunčano, ali razmjerno hladno, pri čemu je bura pojačala osjet hlad-noće.

Između 25. i 28. veljače je bilo djelomice ili pre-težno sunčano i danju toplije te uglavnom suho. Od 26. veljače je bilo u unutrašnjosti znatno toplije od prosječnih vrijednosti za doba godine s maksimalnom temperaturom zraka nerijetko višom od 20°C. 28. ve-ljače su u središnjim predjelima izmjereni apsolutni maksimumi temperature. Na Jadranu je još bilo umje-rene i jake bure, a u unutrašnjosti povremeno umjere-nog zapadnjaka i jugozapadnjaka.

Prizemno je na vrijeme utjecala anticiklona, a po visini je na prednjoj strani grebena koji je zahvaćao dio Atlantika i zapadnu Europu pritjecao povremeno malo vlažniji zrak. U početku je pritjecao i razmjerno hladan zrak, ali je s promjenom položaja termobaričkog visin-skog grebena do nas dospio topliji zrak.

Stoga je u početku bilo još umjerene do jake bure na Jadranu, a u kontinentalnim krajevima slabog do umjerenog sjevernog i sjeveroistočnog vjetra. Tek po-negdje je bilo slabih i kratkotrajnih oborina, u početku u gorju malo snijega. Danju je bilo postupno toplije, a ujutro je ponegdje u unutrašnjosti bilo slabog mraza i magle.

U kontinentalnim predjelima povremeno je pu-hao umjeren jugozapadnjak, a s pritjecanjem toplijeg zraka po visini i fenskog efekta, ponegdje u zapadnoj unutrašnjosti najviše dnevne temperature zraka su se približile apsolutnim maksimumima.





10 BILTEN 2 / 2019

Početak veljače su obilježile iznadprosječne koli-čine kiše mjestimice na Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj. Na Jadranu je bilo olujnog juga, što je bila posljedica utjecaja jake Genovske ciklone .

Drugu polovicu mjeseca je obilježila iznadpro-sječna toplina kada je u termobaričkom grebenu ili na njegovoj prednoj strani pritjecao razmjerno topao zrak, a ekstremne vrijednosti maksimalne temperature zraka u unutrašnjosti zabilježene su ponajprije 26. i 28. velja-če. Štoviše, u središnjoj Hrvatskoj su 28. veljače oboreni apsolutni maksimumi temperature zraka, primjerice u Zagrebu, a u Sisku su izmjerena 24°C.

Prekid iznadprosječne topline dogodio se između 22. i 24. veljače, kada se visinska termobarička dolina spustila sve do srednjeg Sredozemlja uz prodor hlad-nog stratosferskog zraka što je uzrokovalo produblja-vanje ciklone na srednjem Sredozemlju i orkansku buru na Jadranu. Na pojedinim lokalitetima, primjerice du-brovačko područje, udari bure su bili ekstremni.

Slike 1, 2, 3, 4, 5 i 6 su prizemna i visinska (AT 500 hPa) sinoptička situacija 2., 23. i 28. veljače 2019. (izvor Njemačka meteorološka služba-DWD).

Slike 7 i 8 su satelitske snimke magle i slojevitih oblaka na Jadranu 19. veljače 2019. (izvor EUMETSAT i MODIS).

Slika 9 je satelitska snimka koja pokazuje prodor hladnog stratosferskog zraka na naše područje i južnije 23. veljače 2019. (izvor EUMETSAT).

Analiza zime 2018. – 2019. po tipovima vremena

Dunja Plačko-Vršnak, dipl. inž. Marija Mokorić, dipl. inž.

Krunoslav Mikec, dipl. inž.

Općenito o tipovima vremena i vremenskim režimima

Uvod

U sva tri zimska mjeseca bilo je dugotrajnog pritje-canja razmjerno toplog zraka i u visinskoj i u prizemnoj cirkulaciji. Dotok hladnog zraka, iako je povremeno bio intenzivan, bio je kraćeg trajanja. Oborina je veći-nom bila kratkotrajna, a po količini mala do umjerena, a samo je s rijetkim izraženim prodorima vlažnog zraka bila mjestimice obilna.

Tako je u prosincu na vrijeme uglavnom utjeca-lo polje povišenog tlaka zraka i ogranak anticiklone, a povremeno je u jugozapadnoj visinskoj struji pritje-cao znatno topliji zrak od uobičajenog za doba godi-ne. Između 14. i 17. prosinca preko Sredozemlja su se premještale ciklone koje su najviše oborine donijele u Dalmaciju, gorje i istok zemlje. S njihovim premješta-njem nad Tirensko i Jonsko more u našu zemlju pri-tjecao je razmjerno hladan zrak, a s jačanjem ogranka anticiklone sa sjeverozapada kontinenta na sjevernom i srednjem Jadranu zapuhala je jaka i olujna bura. Hlad-

Slika 8. Satelitska snimka magle u vidljivom dijelu spektra

19. veljače 2019. godine u 07.45 UTC (izvor EUMETSAT)

Slika 7. Satelitska snimka oblaka u vidljivom dijelu spektra

19. veljače 2019. godine u 12.00 UTC (izvor EUMETSAT)

Slika 9. satelitska snimka koja pokazuje prodor hladnog stra-

tosferskog zraka na naše područje i južnije 23. veljače 2019.

(izvor EUMETSAT)

BILTEN 2 / 2019 11

na fronta se 24. i 25. prosinca premjestila preko naše zemlje prizemno uz jačanje polja visokog tlaka zraka. U visinskoj struji pritjecao je hladan zrak, te su bura i sjeverozapadni vjetar na Jadranu pojačali.

S druge strane, u siječnju su se ciklone iz Sredo-zemlja razmjerno često približile Jadranu s putanjom iz zapadnog Sredozemlja preko Tirenskog mora do Jonskog i Egejskog mora, te su oborine bile najčešće na Jadranu i u gorskoj Hrvatskoj. U takvoj cirkulaci-ji pritjecao je razmjerno topao zrak. S premještanjem ciklona i jačanjem ogranka anticiklone sa zapada i sje-verozapada Europe gradijent tlaka zraka je bio izražen, a posljedica je bila jaka, na udare olujna bura i sjevero-zapadnjak.

Ovogodišnju veljaču ponajprije karakterizira nat-prosječna toplina, a na nekim meteorološkim posta-jama u kontinentalnom dijelu zemlje dostignuti su mjesečni apsolutni maksimumi temperature zraka od početka mjerenja.

Na samom početku veljače uslijed utjecaja izraže-ne Genovske ciklone koja se premještala preko Jadra-na bilo je, ponajprije u Dalmaciji i u gorju, mjestimice izraženih, pa i ekstremnih oborina te jakog i olujnog juga. Drugu polovicu mjeseca je obilježila iznadpro-sječna toplina kada je u termobaričkom grebenu ili na njegovoj prednoj strani pritjecao razmjerno topao zrak, a ekstremne vrijednosti maksimalne temperature zraka u unutrašnjosti zabilježene su ponajprije 26. i 28. velja-če. Štoviše, u središnjoj Hrvatskoj su 28. veljače oboreni apsolutni maksimumi temperature zraka, primjerice u Zagrebu, a u Sisku su izmjerena 24°C.

Prekid iznadprosječne topline dogodio se između 22. i 24. veljače kada se visinska termobarička dolina spustila sve do srednjeg Sredozemlja uz prodor hlad-nog stratosferskog zraka, što je uzrokovalo produblja-vanje ciklone na srednjem Sredozemlju i orkansku buru na Jadranu. Na pojedinim lokalitetima, primjerice du-brovačko područje, udari bure su bili ekstremni.

Klimatološka analiza temperaturnih i oborinskih prilika za zimu (prosinac, siječanj, veljača) može se vi-djeti na poveznici Klimatološka analiza zimske sezone (prosinac, siječanj, veljača), na web stranici meteo.hr.

Daljnje sinoptičke analize, posebice srednjih mje-sečnih visinskih strujanja, dat će dodatni uvid u vre-mensku sliku u proljetnoj sezoni.

Analiza vremenskih prilika u zimskim mjesecima 2018. – 2019. godine preko srednjih mjesečnih

visinskih stanja

Na vrijeme osim sinoptičkih prilika u prizemnom sloju atmosfere, odnosno prizemnog polja tlaka zraka, utječe i stanje atmosfere u višim slojevima.

Posebno je važna situacija na visini oko 5.5 km – na izobarnoj plohi AT 500 hPa, te na visini oko 1.5 km – na izobarnoj plohi AT 850 hPa.

Na njima se mogu uočiti strujanja po visini i vi-sinski atmosferski sustavi koji u značajnoj mjeri utječu na vrijeme u prizemnim slojevima. Pri tome je srednje mjesečno stanje atmosfere po visini pokazatelj sred-njeg mjesečnog strujanja nad određenim područjem, odnosno nad sjevernom hemisferom.

Za takvu analizu korišteni su podaci Europskog centra za srednjoročne vremenske prognoze u Rea-dinžu (ECMWF) u 12 UTC.

Prosinac 2018.

U prosincu su prema srednjem mjesečnom stanju na izobarnoj plohi AT 500 hPa (slika 10) naši krajevi bili na granici između doline u polju izohipsi koja se pruža-la preko istočne Europe i grebena čija je os bila zapad-nije od nas. U takvim okolnostima pritjecao nam je ne odveć topao i uglavnom suh zrak. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa također se od jugozapada pružao greben, a iznad istočnog dijela kontinenta bila je duboka dolina.

Siječanj 2019.

Prema srednjem mjesečnom stanju u siječnju je na izobarnoj plohi AT 500 hPa (slika11) os grebena bila iznad Atlantskog oceana, a cijela je zapadna polovina Europe bila na njegovoj prednjoj strani. Iznad istočnog

Slika 10. Srednje mjesečno stanje atmosfere u PROSINCU 2018. na AT 500 hPa (lijevo),

odnosno AT 850 hPa (desno) u 12 UTC (izvor ECMWF).

12 BILTEN 2 / 2019

dijela kontinenta bila je duboka dolina u polju izohipsi koja se pružala od krajnjeg sjevera Europe sve do sje-vera Afrike. U takvim je okolnostima iznad nas gradijent u polju izohipsi bio izražen, te je strujanje imalo jače izraženu sjevernu meridionalnu komponentu te nam je sa sjevera pritjecao razmjerno hladan zrak ne odveć bogat vlagom. Na izobarnoj plohi AT 850 hPa bila je slična situacija, pri čemu je dolina iznad Balkanskog poluotoka i Jonskog te južnog dijela Jadranskog mora bila jače izražena.

Veljača 2019.

U veljači je prema srednjem mjesečnom stanju na izobarnoj plohi AT 500 hPa (slika 12) iznad istoka i ju-goistoka Europe bila dolina čija se os pružala od Crnog mora do sjevera Afrike. Iznad većeg je dijela kontinenta bio greben s osi koja se pružala od jugozapada prema sjeveroistoku. Naši su krajevi bili na njegovom pred-njem dijelu, pri čemu nam je sa sjeverozapada i sjevera pritjecao razmjerno topao i suh zrak. Os je grebena na izobarnoj plohi AT 850 hPa bila pomaknuta malo više porema istoku, odnosno prema sjeverozapadnim kra-

jevima Hrvatske. Dolina koja je bila istočnije zahvaćala je i jug Jadranskog mora, pa je gradijent u polju izohipsi iznad dijela Hrvatske bio izraženiji zbog čega je na jugu naše zemlje bilo razmjerno vjetrovito tijekom mjeseca.

Rezultati i diskusija

Unutrašnjost Hrvatske

Analiza vremenskih režima za zimu 2018.-2019. u unutrašnjosti Hrvatske (slika 13) pokazuje da je domi-nantan, kao i protekle četiri zime, bio radijacijski režim koji je zabilježen u gotovo 80% dana (prosjek je oko 46%). Pritom je u svakom od tri zimska mjeseca bio pri-sutan tijekom više od 20 dana, najviše u prosincu – čak 25. U veljači je od 23 dana s radijacijskim režimom, njih čak 16 bilo u nizu (od 12. do 27.2.) podržavajući stabilne vremenske prilike.

Oborinski je režim, u usporedbi s referentnim raz-dobljem 1971.–2000. bio manje čest nego što je uobi-čajeno s relativnom frekvencijom oko 14%. Najviše je dana s oborinskim režimom bilo u siječnju (6), a najma-nje u prosincu (3).

Slika 11. Srednje mjesečno stanje atmosfere u SIJEČNJU 2019. na AT 500 hPa (lijevo),


Slika 12. Srednje mjesečno stanje atmosfere u VELJAČI 2019. na AT 500 hPa (lijevo),


BILTEN 2 / 2019 13

Ostali režimi bili su vrlo malo zastupljeni uz uče-stalost manju od prosječne, pri čemu je režim advekcije sa sjeverozapada potpuno izostao (njegova je relativna frekvencija ionako vrlo mala).

Analiza vremenskih tipova (slika 14) pokazuje da su u unutrašnjosti ove zime češći nego što je uobiča-jeno bili greben visokog tlaka (g), bezgradijentno anti-ciklonalno (Ba) i ciklonalno (Bc) polje te prednja (istoč-na) (V1) i donja (južna) (V2) strana anticiklone. Najčešći je bio greben visokog tlaka s relativnom frekvencijom od 30% (u višegodišnjem razdoblju oko 16%) - da-kle gotovo trećina zime obilježena je utjecajem gre-bena. Pritom je u siječnju u čak 15 dana vrijeme bilo pod utjecajem grebena, a u veljači u samo 2. Gotovo podjednaka učestalost prednje (V1) i južne (V2) strane

anticiklone ukazuje na stacioniranje, odnosno premje-štanje anticiklona sjevernije od unutrašnjosti Hrvatske, ali ipak dovoljno blizu da ima utjecaj na vremenske pri-like u unutrašnjosti. Bezgradijentna polja bila su malo manje zastupljena (ali više od višegodišnjeg srednjaka), pri čemu su bila uglavnom ravnomjerno raspodijeljena tijekom sva tri zimska mjeseca.

Tipovi vremena koji pripadaju oborinskom režimu uglavnom su se pojavljivali rjeđe nego što je to uobi-čajeno, a samo su prednja (istočna) strana ciklone N1 te osobito prednja strana doline (Dol1) imali relativnu frekvenciju oko prosječne.

Ostali su tipovi bili rijetki, neki su i posve izostali, ali je njihova relativna frekvencija ionako mala i ne ka-

Slika 13. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za zimu 2018. – 2019.

i za zimsko razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

Slika 14. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za zimu 2018. – 2019.

i za zimsko razdoblje 1971. – 2000. za unutrašnjost Hrvatske

14 BILTEN 2 / 2019

rakterizira vrijeme u zimskom dijelu godine u unutraš-njosti Hrvatske.

Sjeverni Jadran

Analiza vremenskih režima na sjevernom Jadranu pokazuje kako je ove zime radijacijski režim imao naj-veću relativnu frekvenciju – zabilježen je u gotovo 60% dana, što je više od prosjeka za razdoblje 1971.–2000. (oko 40%) (slika 15), ali manje nego u unutrašnjosti (77%). Pritom je ovaj režim zabilježen tijekom 15 dana u prosincu i veljači, a samo tijekom 4 dana u siječnju.

Zanimljivo je da je drugi po učestalosti pojavljiva-nja vjetrovni režim kojeg je bilo u 20% dana ove zime, što je dva puta više nego što je uobičajeno. Čak je tre-ćina dana (10) siječnja imala vjetrovni režim, uz ne-

prekinuti niz od 21. do 26.1. U veljači je tijekom 7 dana zabilježen vjetrovni režim, a u prosincu samo jednom.

Oborinski je režim bio manje čest (16%) od pro-sjeka za razdoblje 1971.–2000. (24%), a rjeđa je bila i advekcija iz SE Europe. Kao i u unutrašnjosti, posve je izostala advekcija iz NW Europe.

Analiza vremenskih tipova na sjevernom Jadranu (slika 16) pokazuje kako je ove zime relativna frekven-cija tipova vremena koji spadaju u radijacijski režim bila najveća. Naime, greben visokog tlaka (g) bio je zabilje-žen u oko 20% dana (uobičajeno oko 12%), a zamjetno češće od uobičajenog (oko 5%) bilo je bezgradijentno anticiklonalno polje (Ba) s relativnom frekvencijom od oko 13%. Malo češći od višegodišnjeg srednjaka bili su prednja (istočna) V1 i donja (južna) V2 strana anticiklo-ne te bezgradijentno ciklonalno polje (Bc).

Slika 15. Usporedba relativnih čestina vremenskih režima za ZIMU 2018. – 2019.

i za zimsko razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

Slika 16. Usporedba relativnih čestina vremenskih tipova za ZIMU 2018. – 2019. i

za zimsko razdoblje 1971. – 2000. za sjeverni Jadran

BILTEN 2 / 2019 15

Međutim, svakako treba izdvojiti tip vremena istočno prijelazno stanje (ES), koje spada u vjetrovni režim, čija je relativna frekvencija ove zime bila oko 12%, a inače je samo oko 2%. Posljedica je to češćih sinoptičkih situacija koje su karakterizirane velikom razlikom u tlaku između anticiklone sjeverozapadno/sjeverno od Hrvatske te ciklone čije je središte južno ili jugoistočno od Jadrana. U prilog tome ide i prosječna relativna frekvencija tipa vremena N4 – gornje, sjever-ne strane ciklone koji spada također u vjetrovni režim, a javlja se u situacijama kada se središte ciklone nalazi iznad srednjeg Sredozemlja. Šest dana u siječnju te 5 u veljači imali su tip vremena istočno prijelazno stanje (ES).

Od vremenskih tipova koji pripadaju oborinskom režimu učestalost malo veću od prosječne imala je prednja (istočna) strana ciklone (N1), dok je relativna frekvencija prednje strane doline (Dol1) bila manja od uobičajene. Ostali su oborinski tipovi potpuno izostali ili su bili rijetki, što ukazuje na to da su oborine tijekom zime uglavnom bile posljedica ciklona koje su se nala-zile jugozapadno (npr. u Genovskom zaljevu), a u ma-njoj mjeri frontalnih poremećaja koji su se premještali preko Hrvatske, odnosno sjevernog Jadrana.

Srednji i južni Jadran

Analiza vremenskih režima na srednjem i južnom Jadranu (slika 17) daje drugačiju sliku prevladavajućih režima tijekom zime nego u ostatku Hrvatske. Naime, na srednjem Jadranu prevladavajući režim je kao i u ostatku Hrvatske radijacijski, ali s manjom relativnom frekvencijom (oko 42%). Zatim slijedi vjetrovni režim s relativnom frekvencijom od gotovo 30%, dakle većom nego na sjevernom Jadranu. Najviše dana (11) s vje-trovnim režimom zabilježeno je u veljači. Oborinskog

režima bilo je oko 18%, advekcije s jugoistoka oko 5%, slično kao i režima „ostalo“, dok je advekcija sa sjevero-zapada posve izostala.

Na južnom Jadranu najveću relativnu frekvenci-ju imao je vjetrovni režim, čak oko 36%, što znači da je više od trećine zime bilo okarakterizirano vjetrom. Vjetrovni režim bio je najčešći u veljači (13 dana), u si-ječnju je zabilježen tijekom 11, a u prosincu tijekom 8 dana. Malo manje bio je zastupljen radijacijski režim (oko 33%), dok je dana s oborinskim režimom bilo oko 21%. Također je zanimljivo spomenuti da je relativna frekvencija oborinskog režima s obzirom na ostatak Hrvatske bila najveća upravo na južnom Jadranu.

Raspodjela ostalih režima bila je podjednaka onom na srednjem dijelu.

Analiza vremenskih tipova na srednjem i južnom Jadranu pokazuje razlike u učestalosti prevladavajućih tipova, što u dosadašnjim analizama zimskih sezona baš i nije bio slučaj. Tako je na srednjem Jadranu naj-veću relativnu frekvenciju imalo bezgradijentno antici-klonalno polje (Ba – 16%), zatim slijede prednja strana ciklone (N1 – 13%) te istočno prijelazno stanje (ES – 12%). Svaki od izdvojenih tipova predstavnik je drugog režima. Još se mogu izdvojiti tipovi vezani uz radija-cijski režim – greben visokog tlaka (g) i prednja (istoč-na) strana anticiklone (V1) s relativnom frekvencijom od oko 10%, te tipovi vezani uz vjetrovni režim (gornja (sjeverna) strana ciklone (N4) i sjeveroistočno prijela-zno stanje (NES)) s relativnom frekvencijom oko 8%.

S druge strane, na južnom Jadranu najveću re-lativnu frekvenciju (16%) imali su tip vremena istočno prijelazno stanje (ES) i prednja (istočna) strana ciklone (N1) – dakle tipovi koji pripadaju vjetrovnom, odnosno oborinskom režimu, dok je bezgradijentno anticiklo-nalno polje (Ba) bilo malo manje zastupljeno (14%). Također, na južnom Jadranu veća je bila učestalost

Slika 17. Relativne čestine vremenskih režima za ZIMU 2018. – 2019. za srednji i južni Jadran

16 BILTEN 2 / 2019

Slika 18. Relativne čestine tipova vremena za zimu 2018. – 2019. za srednji i južni Jadran

tipa vremena gornja (sjeverna) strana ciklone (N4) koja pripada vjetrovnom režimu (11%) kao i južno prijelazno stanje (SS), dok je relativna frekvencija sjeveroistočnog prijelaznog stanja (NES) bila slična (oko 7%) kao i na srednjem dijelu.

Sve navedeno ide u prilog već prije spomenutoj raspodjeli baričkih sustava gdje je vjetrovito vrijeme na srednjem i osobito južnom Jadranu posljedica razlike u tlaku između ciklone u srednjem, u slučaju južnog Ja-drana i istočnom Sredozemlju (središte iznad Egejskog mora) i anticiklone sjeverozapadno/sjeverno od Hrvat-ske. To se osobito odnosi na veljaču u kojoj se spome-nuta raspodjela baričkih sustava može vidjeti i na sred-njem mjesečnom strujanju u višim slojevima atmosfere (AT 500 i AT 850 hPa).

Zaključak

Ove zime prevladavajući vremenski režim u većem dijelu Hrvatske bio je radijacijski, uz najveću relativnu frekvenciju u unutrašnjosti (77%, u usporedbi s prosječ-nih 46%). Međutim, na južnom Jadranu radijacijskog je režima bilo upola manje (33%). Tamo je dominantan vremenski režim bio vjetrovni uz relativnu frekvenciju od 36%, dakle bio je prisutan u više od trećine dana ti-jekom sezone.

S druge strane oborinskog režima bilo je manje nego što je uobičajeno, ali je njegova učestalost bila najveća na južnom Jadranu (u usporedbi s ostatkom Hrvatske).

Svakako i na preostalom dijelu Jadrana treba iz-dvojiti već prije spomenuti vjetrovni režim kojeg je bilo u trećini zime i na srednjem te nešto manje na sjever-nom dijelu.

Ovakva raspodjela režima može se povezati sa če-šćim sinoptičkim situacijama koje karakterizira razlika u tlaku između ciklone u srednjem ili istočnom Sredoze-mlju i anticiklone sjeverozapadno/sjeverno od Hrvat-ske. Ona je dijelom i uzrok većoj relativnoj frekvenciji oborinskog režima na srednjem i osobito južnom Ja-dranu.

Što se tipova vremena tiče najzastupljeniji su bili greben visokog tlaka (g) te bezgradijentno anticiklo-nalno polje (Ba), osobito u unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. Treba izdvojiti i istočno prijelazno stanje (ES) kojeg je na Jadranu bilo više nego što je uobiočajeno, a koje se može povezati s češćim vjetrovitim vremenom te već prije spomenutom sinoptičkom situacijom.

I ove zime, prema analizi vremenskih tipova i reži-ma, izostao je utjecaj Sibirske anticiklone, a anticiklone s kojima se mogu povezati određeni režimi i vremen-ski tipovi uglavnom su bile smještene sjeverozapadno i sjeverno od Hrvatske.

Literatura

DWD, 2018., Europäische Wetterbericht

Lončar E. i A. Bajić, 1994: Tipovi vremena u Hrvatskoj. Hrv. Meteor. Čas., 29, 31–41

Lončar E. i V. Vučetić, 2003: Tipovi vremena i njiho-va primjena na sjeverni Jadran. Hrv. Meteor. Čas., 38, 57–81

Poje D., 1965: Glavni tipovi vremena u Jugoslaviji i nji-hova ovisnost o cirkulaciji atmosfere nad Jugoslavijom. Disertacija na Sveučilištu u Zagrebu, 215 str.

Klimatološka analiza

dr. sc. Tanja Likso

U ovoj analizi klimatskih anomalija sve usporedbe se odnose na novu klimatsku normalu tj. na trideseto-godišnje razdoblje, 1981. – 2010. Na svim analiziranim postajama srednja mjesečna temperatura zraka za ve-ljaču 2019. bila je viša od višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.). Anomalije srednje mjesečne temperature zra-ka bila su u rasponu od 1.2°C (Komiža) do 3.6°C (Parg).

Na svim analiziranim postajama u veljači 2019. nije bilo rekordnih vrijednosti apsolutne minimalne tempe-rature zraka (tablica 1).

BILTEN 2 / 2019 17

Tablica 1. Pregled apsolutnih minimalnih temperatura zraka za VELJAČU 2019. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih

postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su

raspoloživi podaci

Vrijednost najniže izmjerene tem-perature (°C) u

veljači (do 2018.) u razdoblju od

kada su raspoloživi podaci

Datum kada je postignuta

najniža vrijednost

(* označava nepotpuni niz)

Vrijednost najniže izmjere-ne temperature

(°C) u veljači 2019.

Datum kada je postignuta vri-jednost najniže

izmjerene temperature

u veljači 2019.

Dubrovnik 1961. -5.2 1.2.1991.* 0.6 23.2.

Senj 1948. -16.6 10.2.1956.* -0.9 23.2.

Šibenik 1949. -11.0 10.2.1956. -1.5 23.2.

Slavonski Brod 1963. -25.5 9.2.2012. -10.5 24.2.

Knin 1949. -18.4 17.2.1956.* -3.9 19.2.

Rijeka 1948. -12.8 10.2.1956.* -1.1 24.2.

Karlovac 1949. -25.2 16.2.1956. -8.8 24.2.

Osijek 1899. -26.4 12.2.1935.* -7.0 24.2.

Hvar 1858. -5.5 2.2.1929.* 0.1 23.2.

Pazin 1961. -15.9 2.2.1991. -6.0 7.2.

Split - Marjan 1948. -8.1 8.2.1956. -1.9 23.2.

Ogulin 1949. -28.5 17.2.1956. -7.0 24.2.

Komiža 1981. -3.0 22.2.1982.* 0.9 23.2.

Sisak 1949. -25.0 17.2.1956.* -6.5 24.2.

Daruvar 1978. -22.4 9.2.2012. -8.6 24.2.

Mali Lošinj 1961. -4.4 7.2.1991. 1.8 23.2.

Poreč 1981. -10.0 7.2.1991. -5.3 24.2.

Zagreb - Maksimir 1949. -27.3 17.2.1956. -5.5 24.2.

Bjelovar 1949. -24.9 16.2.1956. -5.6 24.2.

Zagreb - Grič 1861. -21.7 15.2.1940.* -2.9 24.2.

Varaždin 1949. -28.0 16.2.1956. -7.6 24.2.

Gospić 1872. -33.5 17.2.1956.* -6.4 7.2.

Lastovo 1948. -3.5 4.2.1956.* 0.3 23.2.

Zadar 1961. -6.4 28.2.2018. 1.1 23.2.

Parg 1950. -23.2 10.2.1956.* -7.8 23.2.

Puntijarka 1981. -20.6 12.2.1985. -10.8 23.2.

Zavižan 1953. -28.6 10.2.1956.* -16.0 23.2.

U veljači 2019. godine na nekoliko postaja bilo je rekordnih vrijednosti apsolutne maksimalne tempera-ture zraka (Sisak, Zagreb-Grič, Zagreb Maksimir, Bjelo-var i Varaždin) tj. najviša izmjerena temperatura zraka u veljači 2019. je premašila ili bila jednaka maksimalnoj temperaturi zraka za veljaču u raspoloživom nizu nave-denih postaja (tablica 2).

Toplinske prilike u Hrvatskoj za veljaču 2019. opi-suju kategorije toplo i vrlo toplo, dobivene na osnovi razdiobe percentila. Dominirala je kategorija je toplo dok je šire područje Rijeke i Zadra svrstano u kategoriju vrlo toplo.

Početkom veljače 2019. srednja dnevna tempera-tura zraka bila je viša od višegodišnjeg prosjeka i to je

razdoblje trajalo od 5 do 11 dana. Do kraja mjeseca iz-mjenjivala su se kratkotrajna razdoblja negativnih s du-žim razdobljima pozitivnih anomalija (od 9 do 13 dana). Kraj veljače na svim analiziranim postajama obilježila je srednja dnevna temperatura zraka niža od prosjeka i to je razdoblje trajalo 1 dan.

Tijekom veljače 2019. najveća pozitivna odstu-panja srednje dnevne temperature zraka u odnosu na višegodišnji prosjek kretala su se od 6.4°C (Dubrovnik, 2. veljače) do 12.3°C (Ogulin, 28. veljače). Najveće ne-gativno odstupanje srednje dnevne temperature zraka zabilježeno je na postaji Split-Marjan (23. veljače) kada je srednja dnevna temperatura zraka bila 13.2°C niža od višegodišnjeg prosjeka (1961. – 1990.).

18 BILTEN 2 / 2019

Tablica 2. Pregled apsolutnih maksimalnih temperatura zraka za VELJAČU 2019. godine i usporedba s raspoloživim nizom dotičnih

postaja. Navedene su vrijednosti za samo one postaje koje su uključene u analizu klimatskih anomalija u Republici Hrvatskoj.

Naziv meteorološke

postaje

Godina od kada su

raspoloživi podaci

Vrijednost najviše izmjerene tempe-rature (°C) u veljači

(do 2018.) u raz-doblju od kada su raspoloživi podaci

Datum kada je postignuta najvi-

ša vrijednost(* označava ne-

potpuni niz)

Vrijednost najviše izmjerene temperature (°C)

u veljači 2019.

Datum kada je postignuta

vrijednost najviše izmjerene

temperature

Dubrovnik 1961. 24.1 22.2.1990.* 19.3 26.2.

Senj 1948. 22.2 15.2.1998.* 18.2 26.2.

Šibenik 1949. 22.7 22.2.1990. 17.6 26.2.

Slavonski Brod 1963. 24.1 25.2.2008. 20.7 28.2.

Knin 1949. 22.3 24.2.1990.* 19.3 21.2.

Rijeka 1948. 21.4 22.2.1990.* 19.1 22.2.

Karlovac 1949. 23.7 16.2.1998. 22.6 28.2.

Osijek 1899. 23.0 23.2.1903.* 21.0 28.2.

Hvar 1858. 23.4 22.2.1990.* 19.0 26.2.

Pazin 1961. 23.0 29.2.2012. 19.5 27.2.

Split - Marjan 1948. 22.3 22.2.1990. 17.1 26.2.

Ogulin 1949. 21.2 6.2.2000. 20.0 28.2.

Komiža 1981. 22.8 22.2.1990.* 17.6 26.2.

Sisak 1949. 23.4 25.2.2008.* 23.5 28.2.

Daruvar 1978. 22.5 25.2.2008. 21.7 28.2.

Mali Lošinj 1961. 20.4 22.2.1990. 17.5 26.2.

Poreč 1981. 20.7 22.2.1990.* 18.4 28.2.

Zagreb - Maksimir 1949. 22.2 25.2.2008. 22.6 28.2.

Bjelovar 1949. 21.3 25.2.2008. 22.0 28.2.

Zagreb - Grič 1861. 21.6 16.2.1998.* 21.6 28.2.

Varaždin 1949. 21.6 16.2.1998. 22.5 28.2.

Gospić 1872. 20.1 29.2.1960.* 17.8 18.2.

Lastovo 1948. 18.5 18.2.1960.* 15.8 26.2.

Zadar 1961. 21.2 22.2.1990. 18.6 26.2.

Parg 1950. 18.4 13.2.1998.* 16.9 28.2.

Puntijarka 1981. 19.8 5.2.2004. 15.0 28.2.

Zavižan 1953. 13.8 6.2.2011.* 11.9 17.2.

Srednja mjesečna maksimalna temperatura zraka u veljači 2019. bila je u rasponu od 2.0°C na Zaviža-nu do 14.9°C u Hvaru dok su se apsolutni temperaturni maksimumi nalazili u rasponu od 11.9°C (Zavižan, 17. veljače) do 23.5°C (Sisak, 28. veljače).

Srednje mjesečne minimalne temperature zraka u veljači 2019. bile su u rasponu od -4.7°C na Zavižanu do 8.4°C u Dubrovniku. Apsolutni temperaturni mini-mumi su se nalazili u rasponu od -16.0°C na Zavižanu (23. veljače) do 1.8°C u Malom Lošinju (23. veljače).

Analiza izuzetnosti srednjih dnevnih temperatura zraka je pokazala da na postajama Rijeka i Split-Mar-jan nije bilo izvanrednih srednjih dnevnih temperatu-ra zraka, dok je na postaji Zagreb-Grič srednja dnevna temperatura zraka 2. veljače 2019. bila jednaka najvi-

šoj srednjoj dnevnoj temperaturi zraka u raspoloživom

nizu postaje Zagreb-Grič.

Analiza količina oborine za veljaču 2019. godine

koje su izražene u postocima (%) višegodišnjeg pro-

sjeka (1981. – 2010.) pokazuje da su količine oborine

bile većinom ispod spomenutog višegodišnjeg prosje-

ka, izuzevši nekoliko postaja (Pazin, Parg, Poreč i Ri-

jeka). Usporedba s višegodišnjim prosjekom pokazuje

da se količine oborine za veljaču 2019. godine nalaze u

rasponu od 14% višegodišnjeg prosjeka u Lastovu (8.2

mm) do 249% tog prosjeka u Pazinu (151.2 mm). Dana

3. veljače 2019. na postaji Pazin izmjerena je rekordna

dnevna količina oborine (97.2 mm), budući da prema-

šuje najveću dnevnu količinu oborine prema raspolo-

BILTEN 2 / 2019 19

odstupanje temp. (°C)postajapercentili

A

P

PERCENTILIekstremno hladno < 2vrlo hladno 2 - 9hladno 9 - 25normalno 25 - 75toplo 75 - 91vrlo toplo 91 - 98ekstremno toplo > 98

Dubrovnik2.1

91

1.5

84Lastovo

Komiža1.2

78

Hvar1.5

83

Split2.0

87

Zadar2.6

94Knin2.5

88

Šibenik1.7

82

Gospić3.2

88

Zavižan2.8

84

Senj2.8

88

M. Lošinj2.0

90

Rijeka2.7

92Pazin

2.2

87Poreč1.7

84Ogulin

2.7

80

Parg3.6

89 KarlovacSisak

2.6

80

Zagreb3.3

86 Bjelovar3.0

83Daruvar

2.4

79

Slavonski Brod2.3

78

Osijek2.5

78

Varaždin2.7

79

PERCENTILIekstremno sušno < 2vrlo sušno 2 - 9

sušno 9 - 25normalno 25 - 75kišno 75 - 91

vrlo kišno 91 - 98ekstremno kišno > 98

količina oborine (%)postajapercentili

A

P

Dubrovnik57

30

14

12Lastovo

Komiža Hvar26

18

Split15

6

Zadar20

9Knin38

20

Šibenik18

14

Gospić76

41

Zavižan54

20

Senj43

18

M. Lošinj71

40

Rijeka129

73Pazin249

97Poreč113

64Ogulin

32

7

Parg113

64 Karlovac43

14 Sisak62

29

Zagreb39

14 Bjelovar56

24Daruvar

62

31

Slavonski Brod85

46

Osijek77

39

Varaždin66

35

Slika 19. Odstupanje srednje mjesečne temperature zraka (°C) za mjesec VELJAČU 2019.

od prosječnih vrijednosti (1981. − 2010.)

Slika 20. Odstupanje mjesečne količine oborine (izražene u %) za mjesec VELJAČU 2019.


20 BILTEN 2 / 2019

Slika 21. Maksimalne i minimalne temperature zraka (°C) i dnevne količine oborine (mm) za VELJAČU 2019. godine

Maksimalne dnevne temperature zraka (°C)

Minimalne dnevne temperature zraka (°C)

Dnevne količine oborine (mm)

BILTEN 2 / 2019 21

Slika 22. Srednje dnevne temperature zraka (°C) i njihove anomalije (°C) od dnevnog srednjaka za

razdoblje 1961. − 1990. za VELJAČU 2019. godine

Srednje dnevne temperature zraka (°C) Anomalije srednje dnevne temperature zraka (°C)

22 BILTEN 2 / 2019

izmjerena je na Zavižanu (94 cm), slijedi Puntijarka (32 cm), Gospić (23 cm), Ogulin (13 cm) i Slavonski Brod (2 cm).

Analiza klimatskih anomalija na području Hrvatske u ZIMI 2018/2019. godine

Srednja sezonska temperatura zraka (zima) bila je iznad višegodišnjeg prosjeka (1981. – 2010.) izuzevši Komižu, gdje je bila neznatno ispod prosjeka. Odgo-varajuće temperaturne anomalije za zimu 2018/2019. (prosinac 2018., siječanj i veljača 2019.) bile su u raspo-nu od -0.1°C (Komiža) do 1.8°C (Zagreb-Grič).

Prema raspodjeli percentila, toplinske prilike u Hrvatskoj za zimu 2018/2019. opisane su sljedećim kategorijama: normalno (istočna Hrvatska te sjeverni, srednji i južni Jadran i zaleđe) i toplo (preostali dio Hr-vatske).

Analiza zimskih količina oborine izraženih u % prosječnih vrijednosti (1981. – 2010.) pokazuje da su količine oborine bile većinom ispod višegodišnjeg pro-sjeka. Količine su se kretale od 27% zimskih količina oborine u Poreču do 110% u Hvaru, dok su za postaju Split-Marjan bile jednake prosjeku.

Prema raspodjeli percentila oborinske prilike u Hr-vatskoj za zimu 2018/2019. opisane su sljedećim kate-gorijama: ekstremno sušno (šire područje Poreča), vrlo sušno (sjeverozapadna Hrvatska), normalno (šire pod-ručje Pazina, Senja i Slavonskog Broda te srednji i južni Jadran sa zaleđem) i sušno (preostali dio Hrvatske).

Tijekom pripreme priloga za Bilten (veljača 2019.) raspo-ložive su bile samo vrijednosti klimatološke normale (1981.-2010.) za srednju mjesečnu i sezonsku temperaturu zraka te mjesečnu i sezonsku količinu oborine dok se ostale usporedbe s višegodišnjim prosjekom odnose na staru klimatsku normalu

(1961.-1990.).

živom nizu (1961. – 2018.) postaje Pazin (82.4 mm, 13. veljače 1972.)

Oborinske prilike u Hrvatskoj za veljaču 2019. go-dine opisane su sljedećim kategorijama: normalno (šire područje Varaždina i Dubrovnika, istočna Hrvatska, dio središnje Hrvatske kao i dio sjevernog Jadrana i zaleđa), vrlo kišno (šire područje Pazina), vrlo sušno (šire pod-ručje Ogulina i Splita) i sušno (preostali dio Hrvatske).

Najveća dnevna količina oborine u veljači 2019. iz-mjerena je 3. veljače na postaji Pula aerodrom (116.2 mm) i ujedno je rekordna vrijednost, budući da je nad-mašila najveću vrijednost dnevne količine oborine u raspoloživom nizu postaje Pula aerodrom (75.6 mm, 5. veljače 1981.). Postaja Pazin imala je najveću mjesečnu količinu oborine za veljaču 2019. (151.2 mm). Uspored-ba dnevnih vrijednosti količine oborine postaje Pazin također otkriva rekordnu dnevnu količinu oborine iz-mjerenu dana 3. veljače 2019. (97.2 mm), jer je nadma-šila najveću dnevnu količinu oborine u raspoloživom nizu postaje Pazin (82.4 mm, 13. veljače 1972.).

Broj dana sa snježnim pokrivačem ≥ 1 cm u veljači 2019. kretao se od 1 dan (Gospić i Slavonski Brod) do 28 dana (Zavižan). Maksimalna visina snježnog pokrivača

t t-+σ t

-+2σ

t-

t--σ

t-+2σ

Slika 23. Srednja dnevna temperatura zraka za Zagreb-Grič, Split-Marjan i Rijeku za VELJAČU 2019. godine

u usporedbi s dugogodišnjim srednjim vrijednostima (t−) i standardnim devijacijama (σ).

ZAGREB-GRIČ

Izvanredno topli dani 2

Srednja dnevna temp. (°C) 13.0

Najviša srednja dnevna temperatura zraka (°C), raspoloživi niz (1862. – 2018.)

13.0 2016.

Tablica 3. Izvanredno topli i rekordno topli dani za postaju

Zagreb-Grič, veljača 2019. Rekordno topli dani su posebno

označeni crvenom bojom.

BILTEN 2 / 2019 23


A

P


Dubrovnik0.3

64

0.3

64Lastovo

Komiža-0.1

46

Hvar0.2

59

Split0.1

54

Zadar0.6

72Knin0.7

72

Šibenik0.0

50

Gospić1.3

78

Zavižan0.3

57

Senj1.2

81

M. Lošinj0.6

73

Rijeka0.9

78Pazin0.4

63Poreč0.3

60Ogulin

1.4

77

Parg1.5

81 KarlovacSisak

1.3

77

Zagreb1.8

85 Bjelovar1.7

83Daruvar

0.9

70

Slavonski Brod0.9

70

Osijek1.1

73

Varaždin1.6

81


A

P






A

P

Dubrovnik83

35

78

37Lastovo

Komiža Hvar110

63

Split100

55

Zadar71

26Knin101

57

Šibenik93

49

Gospić76

28

Zavižan68

19

Senj83

38

M. Lošinj68

24

Rijeka68

22Pazin105

60Poreč27

<1Ogulin63

12

Parg72

20 Karlovac55

9 Sisak72

20

Zagreb44

4

Bjelovar51

5

Daruvar71

21

Slavonski Brod85

36

Osijek73

20

Varaždin49

9





A

P

Slika 24. Odstupanje srednje temperature zraka (°C) za ZIMU 2018./2019.


Slika 25. Odstupanje količine oborine (izražene u%) za ZIMU 2018./2019. od prosječnih vrijednosti (1981. − 2010.)

24 BILTEN 2 / 2019

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta

Ivana Marinović, mag.phys.-geophys.Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na dnevnoj skali

U veljači 2019. godine sušni i kišni uvjeti na dnev-noj skali analizirani su na 25 postaja u Hrvatskoj na na-čin da su kumulativne količine oborine od početka do kraja veljače uspoređene s teorijskim percentilima, koji su izračunati pomoću srednjih mjesečnih vrijednosti količina oborine za veljaču iz 40-godišnjeg razdoblja (1961.-2000.). Analizirana su i trajanja sljedova sušnih i kišnih dana s dnevnom količinom oborine, Rd, manjom i većom od 1 mm.

U kontinentalnoj Hrvatskoj su, zbog male koli-čine oborine tijekom prvih 13 dana veljače, svugdje prevladale normalne prilike (percentil 25 do 75), osim u Slavonskom Brodu gdje su prevladale kišne prilike (percentil 75 do 95). Uslijed sušnog razdoblja tijekom

ostatka mjeseca, ukupna količina oborine u veljači svugdje je bila u granicama normale (percentil 25 do 75), osim na postajama Bjelovar, Zagreb Grič i Karlovac gdje su prevladale sušne prilike (percentil 10 do 25) te na postaji Ogulin gdje su prevladale vrlo sušne prilike (percentil 2 do 10).

Na području Istre i Rijeke te na postaji Parg (najvi-ša postaja Gorskog kotara) ekstremna količina oborine koja je pala u prvim danima veljače premašila je per-centil 98. Nakon prve dekade nastupilo je sušno raz-doblje koje je potrajalo 3 tjedna, a na postaji Pazin go-tovo 4 tjedna. Shodno tomu, u Istri je veljača ocijenjena kao vrlo kišan mjesec, dok je na postajama Rijeka i Parg bila u kategoriji normalno (percentil 25 do 75).

U prvoj polovici veljače na postajama Gospić i Mali Lošinj prevladavale su vrlo kišne i kišne prilike, no zbog gotovo trotjednog sušnog razdoblja koje je uslijedilo, ukupna količina oborine na kraju mjeseca bila je u gra-nicama normale. Slične su prilike zabilježene i na kraj-njem jugu, na postaji Dubrovnik. Na postajama Senj, Zavižan i Knin početak mjeseca bio je sličan onom na

Slika 26. Kumulativne količine oborine (mm) za VELJAČU 2019., za meteorološke postaje Osijek, Zagreb – Maksimir, Rijeku, Zavižan,

Split – Marjan i Dubrovnik te pripadni 98., 90., 75., 50., 25., 10. i 2. percentil za razdoblje 1961. − 2000.

sušnovrlo sušno normalno kišno vrlo kišno

BILTEN 2 / 2019 25

Slika 27. Prostorne razdiobe SPI-a na vremenskim skalama od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci za VELJAČU 2019.

26 BILTEN 2 / 2019

postaji Dubrovnik, no krajem mjeseca ipak su prevlada-le sušne prilike (percentil 10 do 25).

Na ostalim dalmatinskim postajama u prvoj polo-vici veljače prevladavale su normalne prilike (percentil 25 do 75), dok su krajem mjeseca, zbog izostanka obo-rine tijekom više od 3 tjedna, na postaji Hvar prevladale sušne prilike (percentil 10 do 25), a na postajama Zadar, Šibenik, Split i Lastovo vrlo sušne prilike (percentil 2 do 10).

Praćenje kišnih i sušnih uvjeta na vremenskoj skali od 1, 3, 6, 12, 24 i 48 mjeseci

U veljači 2019. godine zabilježeni su vrlo suš-ni uvjeti na postajama Split Marjan, zatim u Šibeniku i Zadru (SPI1; -1.81, -1.63 i -1.81). Umjereno sušni uvjeti bili su u Hvaru i Ogulinu (SPI1; -1.22 i -1.27). Oborin-ski uvjeti unutar granica normale bili su u Bjelovaru, Daruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Kninu, Kri-ževcima, Malom Lošinju, Osijeku, Pargu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Varaždinu, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI1; -0.77, -0.54, -0.50, -0.11, -0.99, -0.71, -0.43, -0.22, -0.20, 0.37, 0.52, -0.64, -0.51, -0.14, -0.35, -0.38 i -0.70). Umjereno kišni uvjeti prevladali su jedino u Pazinu (SPI1; 1.38).

Na 3-mjesečnoj vremenskoj skali tijekom zime prevladavali su vrlo sušni uvjeti u Bjelovaru (SPI3; -1.72). Umjereno sušni uvjeti bili su u Karlovcu, Križevcima i Zagreb Maksimiru (SPI3; -1.28, -1.34 i -1.19). Oborinski uvjeti u granicama normale bili su u Daruvaru, Dubrov-niku, Gospiću, Hvaru, Kninu, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Zadru i Zavižanu (SPI3; -0.68, -0.33, -0.50, 0.22, 0.14, -0.61, -0.98, -0.81, -0.68, 0.13, -0.59, -0.13, -0.61, -0.32, 0.07, 0.03, -0.62 i -0.64).

Ekstremno sušni uvjeti na 6-mjesečnoj vremen-skoj skali zabilježeni su u Osijeku i Slavonskom Bro-du (SPI6; -2.28 i -2.17) a vrlo sušni uvjeti u Bjelovaru, Daruvaru, Karlovcu, Križevcima i Ogulinu (SPI6; -1.94, -1.53, -1.91, -1.97 i -1.81). Umjereno sušni uvjeti bili su u Gospiću, Sisku, Varaždinu, Zadru i Zavižanu (SPI6; -1.27, -1.48, -1.42, -1.26 i -1.47). Oborinski uvjeti unu-tar granica normale zabilježeni su u Dubrovniku, Hva-ru, Kninu, Malom Lošinju, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Split Marjanu, Šibeniku i Zagreb Maksimiru (SPI6; 0.23, 0.35, 0.19, -0.18, -0.74, 0.36, -0.51, -0.68, -0.15, -0.75 i -0.83).

Na 12-mjesečnoj vremenskoj skali u Ogulinu su prevladavali ekstremno sušni uvjeti (SPI12; -2.26). Vrlo sušni uvjeti bili su u Karlovcu i na Zavižanu (SPI12; -1.80 i -1.90) a umjereno sušni uvjeti u Bjelovaru, Daruvaru, Križevcima i Pargu (SPI12; -1.30, -1.09, -1.32 i -1.19). Oborinski uvjeti unutar granica normale bili su u Du-brovniku, Gospiću, Hvaru, Malom Lošinju, Osijeku, Pa-zinu, Rijeci, Senju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Mar-janu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru i Zagreb Maksimiru (SPI12; 0.34, -0.59, 0.24, 0.45, -0.82, 0.62, -0.03, -0.70, -0.60, -0.80, 0.06, 0.12, -0.54, -0.55 i -0.63). Umjereno kišni uvjeti su prevladali jedino u Kninu (SPI12; 1.23).

Oborinski uvjeti u granicama normale na 24-mje-sečnoj vremenkoj skali zabilježeni su u Bjelovaru, Da-ruvaru, Dubrovniku, Gospiću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Se-nju, Sisku, Slavonskom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI24; -0.82, -0.57, -0.45, 0.60, 0.51, -0.20, 0.24, -0.44, -0.76, -0.60, 0.02, 0.92, -0.01, 0.33, 0.79, 0.27, -0.66, -0.01, -0.00, 0.68, 0.12 i -0.34). U Malom Lošinju su prevladali vrlo kišni uvjeti (SPI24; 1.66).

Na 48-mjesečnoj vremenskoj skali umjereno sušni uvjeti bili su u Bjelovaru (SPI48; -1.07), a oborinski uvjeti u granicama normale u Daruvaru, Dubrovniku, Gospi-ću, Hvaru, Karlovcu, Kninu, Križevcima, Malom Lošinju, Ogulinu, Osijeku, Pargu, Pazinu, Rijeci, Senju, Slavon-skom Brodu, Split Marjanu, Šibeniku, Varaždinu, Zadru, Zagreb Maksimiru i Zavižanu (SPI48; -0.44, -0.62, 0.26, -0.40, 0.35, 0.14, -0.35, 0.83, -0.34, -0.07, -0.58, 0.73, 0.36, -0.00, 0.30, -0.86, 0.39, 0.07, 0.33, 0.19 i -0.34). Umjereno kišni uvjeti su prevladali u Sisku (SPI48; 1.42).

Napomena: Više grafičkih prikaza rezultata je do-stupno na: www.meteo.hr.

Klasifikacijaska skala za vrijednosti SPI Vrijednosti SPI Klase 2.0 i više ekstremno kišno 1.5 − 1.99 vrlo kišno 1.0 − 1.49 umjereno kišno -0.99 − 0.99 u granicama normale -1.0 − -1.49 umjereno suho -1.5 − -1.99 vrlo suho -2.0 i više ekstremno suho

Temperatura mora

Željka Pogačić, mag. phys.- geophys.

U sklopu mreže postaja Državnog hidrometeo-rološkog zavoda, u veljači 2019. godine mjerenja po-vršinske temperature mora duž istočne obale Jadrana redovito su obavljena na ukupno 20 postaja. Klasična mjerenja termometrom obavljala su se svakodnevno na ukupno 14 lokacija, od kojih je na šest postaja s dugo-godišnjim nizom podataka obavljena statistička analiza i obrada podataka. Postaje Senj i Rab nalaze se na sje-vernom Jadranu, a postaje Šibenik, Split – Marjan, Hvar i Komiža na srednjem Jadranu. Važno je za napomenuti kako su Rab, Hvar i Komiža otočne, a ostale tri obalne postaje.

Ulazni podaci su srednje dnevne vrijednosti po-vršinskog sloja mora dobivene usrednjavanjem izmje-renih temperatura na 30 centimetara ispod površine mora u terminima 7, 14 i 21 sat po srednjoeuropskom (SEV) vremenu. Za postaje Senj, Rab, Split- Marjan i Hvar su usrednjene dnevne površinske temperature mora uspoređene s podacima iz razdoblja 1981. - 2010. godine. Zbog kraćeg niza podataka na postaji Šibenik promatrano višegodišnje razdoblje kreće od 1996. do 2010. godine, a na postaji Komiža od 1991. do 2010.

BILTEN 2 / 2019 27

godine. Zato se analiza najviše oslanja na podatke s du-gogodišnjim klimatološkim nizom.

Dodatno su još promotrene ekstremne terminske temperature mora u veljači i uspoređene s apsolutnim terminskim ekstremima u mjesecu veljači otkako po-stoje mjerenja na promatranim postajama.

Napomena, radi jednostavnosti, u analizu nisu uračunati 29. dan unutar prijestupne godine (svake če-tvrte godine u kojima veljača ima 29 dana).

Pozitivno odstupanje T—KLIM T—KLIM + σ T—KLIM - σ

Negativno odstupanje T—2019 T—KLIM + 2σ T—KLIM - 2σ

Slika 28. Srednje dnevne vrijednosti površinske temperature mora u Rabu, Senju, Šibeniku, Splitu, Komiži i Hvaru u VELJAČI 2019.

godine u usporedbi sa srednjim dnevnim vrijednostima površinske temperature mora u siječnju za promatrano

klimatološko razdoblje 1981.-2010. godine T—

KLIM (za mjernu postaju Šibenik promatrano klimatološko razdoblje je

1996 - 2010., a za mjernu postaju Komiža 1991. - 2010.).

Pozitivno i negativno odstupanje T—

2019 od T—

KLIM osjenčano je crvenom odnosno plavom bojom. Granice jedne i dvije standardne

devijacije σ od klimatološkog srednjaka T—

1981.-2010. prikazane su crtkanim crvenim i plavim linijama.

Temperature površinskog sloja mora inače su u

veljači duž Jadrana niže od onih u siječnju (vidi BILTEN

01/2019, Vrijeme i klima hrvatskog Jadrana, str. 86).

Unatoč tomu, temperatura površinskog sloja mora u

veljači 2019. godine, duž cijele istočno- jadranske oba-

le, u prosjeku je viša od dugogodišnjeg srednjaka za

veljaču. To se jasno vidi na slici 28 gdje dominiraju cr-

veno osjenčana područja. Ta crvenom bojom osjenča-

na područja predstavljaju pozitivno odstupanje srednje

28 BILTEN 2 / 2019

PostajaSenj

1964. - 2019.Rab

1962. - 2019.Split – Marjan1960. - 2019.

Hvar1964. - 2019.

Šibenik 1996. - 2019.

Komiža 1991. - 2019.

Tmax12,0 12,0 15,6 13.6 13.5 14.4

27.02.2019. 09.02.2019. 27.02.2019. 06.02.2019. 16.02.2019. 03.02.2019.

Tmin10,6 9,1 11,0 12,3 12,2 13,3

05.02.2019. 25.02.2019. 19.02.2019. 24.02.2019. 09.02.2019. 24.02.2019.

Tmax aps12,8 14,4 15,6 15,1 15.0 15,6

28.02.1998. 21.02.1998. 27.02.2019. 22.02.2014. 01.02.2014. 07.02.2001.

Tmin aps6,6 6,6 8,5 9,8 9.0 12,2

12.02.2012. 10.02.1963. 11.02.1963. 24.02.1965. 20.02.1999. 23.02.1093.

Tablica 6. Pregled terminskih minimuma i maksimumi u VELJAČI 2019. godine i apsolutni terminski ekstremi

iz veljače za pojedinu postaju otkako postoje mjerenja.

°C Senj Rab Split – Marjan Hvar Šibenik* Komiža**

T–

2019, min 10,7 9,5 10,8 12,5 12,7 13,4

T–

2019, maks 11,8 11,6 13,9 13,5 13,2 14,3

T–

KLIM, min 8.0 7,2 9,4 10,3 9,8 12,3

T–

KLIM, maks 12,7 13,8 13,8 14,3 14,4 15,4

* za mjernu postaju Šibenik, promatrano klimatološko razdoblje 1996. - 2010.** za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje 1991. - 2010.

Tablica 5. Minimalne i maksimalne vrijednosti srednjih dnevnih površinskih temperatura mora u VELJAČI 2019. godine (T—

2019., min,

T—

2019, maks) i dugogodišnjeg niza ovisno o dostupnosti podataka za svaku postaju (T—

KLIM, min) (T—

KLIM, maks)

dnevne površinske temperature mora od srednje dnev-

ne vrijednosti duž promatranog klimatološkog raz-

doblja. Unatoč kraćem hladnijem razdoblju početkom,

odnosno krajem veljače (hladnijem od promatranog vi-

šegodišnjeg prosjeka), mjesec veljača 2019. godine još

je jedan mjesec u nizu s iznadprosječno toplom povr-

šinskom temperaturom mora i to se jasno vidi u tablici

4. Najveće odstupanje zabilježeno je u podvelebitskom

području i to 0.85°C, a slijedi ga splitski akvatorij s po-

zitivnim odstupanjem od 0.73°C. Najmanje odstupanje

srednje mjesečne temperature površinskog sloja mora

od višegodišnjeg srednjaka zabilježeno je na otočnim

postajama Komiži i Hvaru, od 0.03 do 0.3°C. Očekivano

su temperature mora niže na sjevernom nego na sred-njem Jadranu.

Na postajama Senj i Rab koje se nalaze na sjever-nom dijelu Jadrana uočavamo pretežno crveno osjen-čana pozitivna odstupanja srednje dnevne temperature površinskog sloja mora od klimatološkog 30-godišnjeg razdoblja. Jedno kratkotrajno negativno odstupanje na mjernoj postaji Rab bilo je potkraj mjeseca unutar jedne standardne devijacije, no ono se ne očitava na postaji Senj. S obzirom da je postaja Senj pod dominan-tnim specifičnim utjecajem vjetrova prvog kvadranta koji značajno utječu na površinsku temperaturu mora, može se zaključiti da je u veljači taj utjecaj izostao. Što-

°C Senj Rab Split – Marjan Hvar Šibenik* Komiža**

T–

2019, sred 11,15 10,83 12,26 12,99 12,97 13,81

T–

KLIM, sred 10,30 10,41 11,53 12,69 12,45 13,77

T–

2019, sred – T–

KLIM, sred 0,85 0,42 0,73 0,30 0,52 0,03

* za mjernu postaju Šibenik, promatrano klimatološko razdoblje 1996. - 2010.** za mjernu postaju Komiža, promatrano klimatološko razdoblje 1991. - 2010.

Tablica 4. Prosječne površinske temperature mora u klimatološkom razdoblju (T—

KLIM, sred) u usporedbi sa prosječnim temperaturama

u veljači 2019. godine (T—

2019., sred) i (T—

2019., sred - T—

KLIM, sred) njihove razlike.

BILTEN 2 / 2019 29

više, pozitivna su odstupanja na postaji Senj od sredine mjeseca rasla, a krajem mjeseca čak premašile jednu standardnu devijaciju.

Na obalnoj postaji Šibenik, koja se nalazi na sred-njem Jadranu, svakoga je dana u veljači 2019. godine zabilježeno pozitivno odstupanje srednje dnevne po-vršinske temperature mora od srednjih dnevnih vrijed-nosti u razdoblju od 1996. do 2010. godine. Za razliku od obalne postaje Split-Marjan koja je u veljači imala izraženu i ponavljajuću amplitudu s vrijednostima koje su prelazile i dvije standardne devijacije, površinska temperatura mora u Šibeniku bila je uglavnom kon-stantno jednaka vrijednostima srednje dnevne tem-perature mora kroz višegodišnje razdoblje, uvećane za jednu standardnu devijaciju (točkasta crvena linija). Maksimum srednje dnevne temperature površinskog sloja mora na postaji Split - Marjan 5. veljače 2019. go-dine (slika 28, tablica 5), za 0.1°C premašuje dosadašnji maksimum iz veljače 2001. godine.

Podaci s otočne postaje Komiža u veljači 2019. godine od svih promatranih postaja bili su najbliži pro-sjeku. Početkom mjeseca dominirala su mala pozitivna, a krajem veljače blaga negativna odstupanja srednje dnevne površinske temperature mora od prosječnih iz razdoblja od 1991. do 2010. godine, koja su u kombina-ciji s prosječnima sredinom veljače dovela do očekiva-nih ukupnih prosječnih vrijednosti temperature mora u veljači na tom području. Napominjemo, da u Komiži ne postoji referentno 30-godišnje razdoblje za pouzdanu klimatološku analizu, pa su ovakvi zaključci podložni varijacijama u interpretaciji. Za razliku od Komiže, na otočnoj postaji Hvar koja se nalazi otprilike 50 kilome-tara zračne linije sjeveroistočno od otoka Visa prema obali, srednja dnevna površinska temperatura mora je uglavnom iznad klimatološkog prosjeka za veljaču, međutim odstupanja nisu prelazila jednu standardnu devijaciju.

Uz pozitivna odstupanja srednjih dnevnih tempe-ratura i iznadprosječno toplo more za veljaču, na po-staji Split – Marjan je 5. veljače 2019. godine u 14 sati po srednjoeuropskom vremenu srušen i apsolutni termin-ski maksimum otkako postoje mjerenja na toj postaji (tablica 6.).

HIDROLOŠKE PRILIKE

Površinske vode

Tomislava Bošnjak, inž.

Na analiziranim vodotocima u Hrvatskoj počet-kom veljače zabilježen je kratkotrajni porast vodostaja, izraženiji na Savi i Kupi. Vodnost je bila malo veća ili u granicama prosječnih vrijednosti za veljaču u razdoblju obrade za 1961.-2015.

Početkom mjeseca na Savi je zabilježen značajan porast vodostaja, a vrh vodnog vala bio je sredinom prve dekade mjeseca. Tada su zabilježeni najviši mje-

sečni vodostaji koji su se u tom trenutku nalazili unu-tar raspona srednje visokih i visokih voda. Nakon toga vodostaj je kroz mjesec lagano kontinuirano opadao i krajem mjeseca, kada su zabilježeni najniži mjeseč-ni vodostaji, kretao se unutar raspona niskih i srednje niskih voda. Duž cijelog toka zabilježena je povećana vodnost. Na gornjem dijelu toka, kod Zagreba, zabi-lježen je suficit otjecanja oko 40%, dok je na ostalom dijelu toka bio nešto manji i iznosio između 10 i 20%.

Duž toka Drave nije bilo značajnijih oscilacija u kretanju vodostaja. U prvoj dekadi mjeseca zabilježen je kratkotrajni manji porast vodostaja, ali u ostatku mje-seca vodostaji su uglavnom lagano opadali i kretali se unutar granica niskih voda. Vodnost duž cijelog toga kretala se u granica prosječnih vrijednosti za veljaču za razdoblje obrade 1961.-2015. Na Dunavu također nisu zabilježene veće oscilacije u kretanju vodostaja. Najniži vodostaji zabilježeni su početkom mjeseca, a kroz mje-sec uz lagane oscilacije vodostaji su imali trend porasta prema kraju mjeseca. Oscilacije vodostaja odvijale su se unutar raspona srednje niskih voda.

Početkom mjeseca značajno su porasli vodostaji na Kupi. Vrh tog kratkog, ali visokog vodnog vala bio je sredinom prve dekade mjeseca. Vodostaji su dosegli razine unutar raspona srednjih i srednje visokih voda. Već do početka druge dekade mjeseca vodostaji su se spustili do razina unutar raspona niskih voda i uz male oscilacije do kraja mjeseca zadržali su se unutar tih vri-jednosti. Vodnost Kupe bila je nešto veća u gornjem toku (Kamanje oko 25%) dok je na ostatku toka vodnost bila u granicama prosječnih vrijednosti za veljaču.

Minimalni protoci bili su manji od srednjih mini-malnih protoka u veljači u razdoblju 1961.–2015.

Srednji protoci bili su na Dravi manji, a na Savi i Kupi veći od prosječnih protoka u veljači u razdoblju 1961.–2015.

Maksimalni protoci bili su na Savi i Kupi veći, a na Dravi u granicama srednjih maksimalnih protoka u ve-ljači u razdoblju 1961.–2015.

Podzemne vode

Ivan Bertović, prof.

Analizom nivograma mjernih postaja savskog po-dručja (Borovje i Mičevec) uviđa se da su tijekom velja-če na prihranjivanje zagrebačkog vodonosnika utjecala dva vodena vala. Vrh prvog vodenog vala, tj. onog većeg intenziteta, registriran je krajem prve dekade mjeseca te predstavlja maksimalnu mjesečnu razinu podzemne vode za obje mjerne postaje. Vrh drugog vodenog vala bio je vrlo malog intenziteta te je evidentiran pet dana nakon prvog. Od tada nivoi podzemne vode opadaju do kraja mjeseca. Minimalna mjesečna razina podze-mne vode je registrirana na početku mjeseca na obje mjerne postaje. Razlike između ekstremnih mjesečnih vrijednosti su iznosile 100 cm za Borovje i 68 cm za Mičevec. Vrijednosti minimalnih, srednjih i maksimal-nih vodostaja objiju mjernih postaja su bile niže od pro-

30 BILTEN 2 / 2019

Slika 29. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja rijeka

u VELJAČI 2019.

Slika 30. Hidrogrami srednjih dnevnih protoka rijeka

u VELJAČI 2019.

BILTEN 2 / 2019 31

Legenda: Qmin, Qmaks apsolutno minimalni odnosno maksimalni protok u mjesecu (satna vrijednost),

Qsred srednji dnevni protok (srednja vrijednost iz dva mjerenja, 06 i 18 sati).

Slika 31. Minimalni (Qmin), srednji (Qsred) i maksimalni (Qmaks) protok u VELJAČI 2019. s primjerom pripadajućih

karakterističnih vrijednosti (nQmin, sQmin, vQmin, nQsred, sQsred, vQsred, nQmaks, sQmaks, vQmaks) za razdoblje 1961. − 2015.

Qmin veljača 2019. veljača 1961. − 2015.

Qsred veljača 2019. veljača 1961. − 2015.

Qmaks veljača 2019. veljača 1961. − 2015.

32 BILTEN 2 / 2019

Područje Postaja

VELJAČA 2019. VELJAČA 1990. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

SAVA

Zagreb Borovje 103,36 01.02. 102,52 104,10 105,57

Zagreb Mičevec 100,89 01.02. 100,16 101,74 102,80

SV SVmin SVsr SVmaks

Zagreb Borovje 104,06 102,63 104,37 106,05

Zagreb Mičevec 101,37 100,23 101,98 103,39

VV dan VVmin VVsr VVmaks

Zagreb Borovje 104,36 08.02. 102,81 104,73 107,09

Zagreb Mičevec 101,57 08.02. 100,37 102,25 104,37

Tablica 8. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaj podzemne vode za VELJAČU 2019.

na području Save te pregled istih za razdoblje 1990. – 2014.

Rijeka Postaja

VELJAČA 2019. VELJAČA 1961. − 2015.

Qmin nQmin sQmin vQmin

m3/s dan m3/s m3/s m3/s

Sava

Zagreb 113 27.2. 60,0 149 402

Jasenovac 429 28.2. 141 507 1395

Slavonski Brod 635 28.2. 204 713 2038

Županja 786 28.2. 243 880 2488

KupaKamanje 23,4 28.2. 6,01 26,8 61,2

Jamnička Kiselica 55,6 28.2. 14,9 75,8 191

Mura Mursko Središće 76,8 1.2. 43,1 74,0 108

DravaBotovo 141 15.2. 96,1 196 363

Donji Miholjac 280 22.2. 167 284 487

Qsred nQsred sQsred vQsred

Sava

Zagreb 419 94,3 293 1095

Jasenovac 955 173 864 1753

Slavonski Brod 1348 224 1134 2328

Županja 1544 281 1354 2832

KupaKamanje 103 14,2 80,2 276

Jamnička Kiselica 214 46,5 209 593

Mura Mursko Središće 106 60,8 107 235

DravaBotovo 347 193 346 881

Donji Miholjac 356 223 389 873

Qmaks nQmaks sQmaks vQmaks

Sava

Zagreb 1825 3.2. 114 716 2092

Jasenovac 1879 5.2. 519 1383 2480

Slavonski Brod 2356 6.2. 524 1684 2729

Županja 2674 6.2. 654 1989 3263

KupaKamanje 578 2.2. 18,6 353 807

Jamnička Kiselica 698 4.2. 91,5 525 1100

Mura Mursko Središće 183 4.2. 79,0 209 554

DravaBotovo 632 5.2. 304 634 1395

Donji Miholjac 578 6.2. 263 588 1283

Qmin = minimalni protok u mjesecu

(satna vrijednost)nQmin

= najmanji minimalni protok u razdoblju sQmin

= srednji minimalni protok u razdobljuvQmin

= najveći minimalni protok u razdoblju

Qsred = srednji protok u mjesecu

(srednja vrijednost, 06 i 18 sati)nQsred

= najmanji srednji protok u razdoblju sQsred = srednji srednji protok u razdobljuvQsred

= najveći srednji protok u razdoblju

Qmaks = maksimalni protok u

mjesecu (srednja vrijednost)nQmaks

= najmanji srednji protok u razdoblju sQmaks

= srednji srednji protok u razdobljuvQmaks

= najveći srednji protok u razdoblju

Tablica 7. Minimalni, srednji i maksimalni protok za VELJAČU 2019. i pripadajući protoci u razdoblju 1961. − 2015.

BILTEN 2 / 2019 33

Slika 32. Nivogrami srednjih dnevnih vodostaja podzemne vode za VELJAČU 2019. godine na području Save-Mičevec,

Borovje kod Zagreba i području Drave-Gornji Miholjac, Čađavica, Repaš, Gornja Šuma.

34 BILTEN 2 / 2019

Z AG R E B

Sloj inverzijenoć dan

N % N %

ne postoji 1 1 2 3

prizemna 24 35 6 11

podignuta 6 9 11 19

visinska 38 55 38 67

Z A DA R


N % N %

ne postoji 1 2 3 6

prizemna 5 11 0 0

podignuta 11 25 14 30

visinska 27 62 30 64

Tablica 10. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana sa slojem temperaturne inverzije prema visinskim mjerenjima u Zagrebu

i Zadru za VELJAČU 2019. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

sječnih vrijednosti u veljači za razdoblje obrade poda-taka 1990.–2014. godine.

Mjerne postaje dravskog aluvijalnog područja (Gornja Šuma, Repaš, Čađavica i Gornji Miholjac) su ti-jekom mjeseca zabilježile na svojim nivogramima vrlo slabo kretanje razine podzemne vode. Uspoređujući razlike između minimalnih i maksimalnih mjesečnih nivoa podzemne vode svake postaje pojedinačno, pri-mjećuje se da se kretanje razina odvijalo u okviru ma-njem od 15 cm. Sve mjerne postaje su uslijed izuzetno slabe dinamike razine podzemne vode, mjesečne mak-simalne vrijednosti evidentirale u različitim dijelovima mjeseca. Limnigrafi u Gornjoj Šumi, Repašu i Čađavici su mjesečne minimalne vrijednosti zabilježile na počet-ku mjeseca, dok je istu vrijednost limnigraf u Gornjem Miholjcu registrirao u trećoj dekadi mjeseca. Vrijedno-

sti minimalnih, srednjih i maksimalnih mjesečnih vodo-staja svih analiziranih postaja su bile niže od prosječnih vrijednosti u siječnju za razdoblje obrade podataka od 1988.–2014. godine.

EKOLOŠKE PRILIKE

Meteorološke karakteristike

Domagoj Mihajlović, dipl. inž.

Visine sloja miješanja tijekom veljače 2019. na postajama Zagreb Maksimir i Zadar u terminima 00 i 12 UTC prikazane su na slici 33. Na osnovi proračuna

Područje Postaja

VELJAČA 2019. VELJAČA 1988. – 2014.

NV NVmin NVsr NVmaks

m.n.m. dan m.n.m. m.n.m. m.n.m.

DRAVA

Repaš 115,25 01.02. 114,98 115,49 115,95

Gornja Šuma 115,83 01.02. 115,29 115,92 116,44

Gornji Miholjac 104,19 23.02. 103,14 104,68 105,76

Čađavica 96,44 01.02. 96,18 97,40 98,51

SV SVmin SVsr SVmaks

Repaš 115,36 115,00 115,58 116,38

Gornja Šuma 115,89 115,33 116,03 116,90

Gornji Miholjac 104,23 103,17 104,79 105,83

Čađavica 96,52 96,20 97,55 98,70

VV dan VVmin VVsr VVmaks

Repaš 115,40 09.02. 115,05 115,70 117,09

Gornja Šuma 115,92 13.02. 115,37 116,19 117,72

Gornji Miholjac 104,28 01.02. 103,19 104,86 105,91

Čađavica 96,59 28.02. 96,22 97,72 98,91

Tablica 9. Minimalni (NV), srednji (SV) i maksimalni (VV) vodostaji podzemne vode u VELJAČI 2019.

na području Drave te pregled istih za razdoblje 1988. – 2014.

m.n.m. – metara nad morem.NV, SV, VV – minimalni, srednji i maksimalni vodostaj podzemne vode u mjesecu.NVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši minimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.SVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši srednji vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.VVmin, sred, max – najmanji, srednji i najviši maksimalni vodostaj podzemne vode za pripadajući mjesec u razdoblju.

BILTEN 2 / 2019 35

vidljivo je da je tijekom noći visina sloja miješanja u Za-

grebu i Zadru bila najveća 2. veljače i 23. veljačea (1630

m i 1920 m). U Zagrebu i Zadru najveća visina sloja mi-

ješanja u terminu 12 UTC proračunata je 12. veljače i 15.

veljače (2902 m i 2381 m). Prosječna mjesečna visina

sloja miješanja je u terminu 00 UTC u Zagrebu iznosila

169 m, a u Zadru 241 m. U terminu 12 UTC prosječna

vrijednost visine sloja miješanja iznosila je 789 m (Za-

greb) i 983 m (Zadar).

Na postaji Zagreb tijekom noći prizemni sloj

atmosfere najčešće bio je malo labilan, neutralan i

umjereno stabilan (C, D, E , F i G klase stabilnosti; s če-

stinom 4%, 21%, 14%, 43% i 18% , tablica 11). U terminu

12 UTC najučestalije klase stabilnosti bile su A, B, C i D

(14%, 32%, 32% i 22%). Na postaji Zadar je tijekom noći

prizemni sloj atmosfere najčešće bio neutralan, malo

stabilan, umjereno stabilan i jako stabilan (D, E, F i G

klase stabilnosti; s čestinom 36%, 18%, 36% i 10%). U

terminu 12 UTC najučestalije bile su klase stabilnosti

jako labilno (A), umjereno labilno (B), malo labilno (C),

neutralno (D) i umjereno stabilno (F) (21%, 36%, 14% i

29%).

Stabilnost prizemnog dijela atmosfere izravno je povezana s temperaturnim inverzijama u atmosferi. U Zagrebu su tijekom noći najčešće bile visinske inver-zije (38 slučajeva; 55%), prizemne inverzije (24 slučaja; 35%), podignute inverzije (6 slučaja; 9%), a zabilježen je i 1 slučaj bez inverzije (1%). U terminu 12 UTC za-bilježeno je 38 slučajeva s visinskom inverzijom (67%), 11 slučaja s podignutom inverzijom (19%), 6 slučaja s prizemnom inverzijom (11%) i 2 slučaja bez inverzije (3%). U Zadru su tijekom noći najčešće bile visinske in-verzije (27 slučajeva, 62%), podignute inverzije (11 slu-čaja; 25%) te 5 slučaja s prizemnom inverzijom (11%) i 1 slučaj bez inverzije (2%). U terminu 12 UTC zabilježeno je 30 slučaja s visinskom inverzijom (64%), 14 slučaja s podignutom inverzijom (30%) i 3 slučaja bez inverzije (6%).

Onečišćenje zraka i oborine

Ivona Igrec, dipl. inž.

Metodom ionske kromatografije u dnevnim uzor-cima oborine određuju se glavni ioni (kloridi, sulfati, ni-

Z AG R E B


N % N %

A – jako labilno 0 0 4 14

B – umjereno labilno 0 0 9 32

C malo labilno 1 4 9 32

D neutralno 6 21 6 22

E malo stabilno 4 14 0 0

F umjereno stabilno 12 43 0 0

G jako stabilno 5 18 0 0

Z A DA R


N % N %

A – jako labilno 0 0 6 21

B – umjereno labilno 0 0 10 36

C malo labilno 0 0 4 14

D neutralno 10 36 8 29

E malo stabilno 5 18 0 0

F umjereno stabilno 10 36 0 0

G jako stabilno 3 10 0 0

Tablica 11. Apsolutni (N) i relativni (%) broj dana s pojedinom kategorijom stabilnosti (modificirana Pasquillova metoda)

u prizemnom sloju atmosfere u Zagrebu i Zadru za VELJAČU 2019. u terminima 00 UTC (NOĆ) i 12 UTC (DAN).

Slika 33. Visina sloja miješanja na postajama Zagreb Maksimir i Zadar

u VELJAČI 2019. godine u terminima 00 UTC i 12 UTC

36 BILTEN 2 / 2019

PostajaRR

mm

RR/RR(pH)

RR/RR(GI)pH pHmin-pH-

max

Cl-

NO3

--N SO4

2--S Na

+NH4

+-N K

+Mg

2+Ca

2+SO3

2--S NO3

--N

udio kiselih

kiša

mg/dm3 kg/ha (%)

Puntijarka 36,2 97 / 97 5,45 4.25-6.37 0,643 0,272 0,196 0,383 0,151 0,185 0,050 0,392 0,071 0,098 3%

Krapina 32,7 100 / 100 5,55 5.31-6.95 1,708 0,221 0,210 1,145 0,153 0,088 0,119 0,578 0,069 0,073 87%

Bilogora 22,8 99 / 98 6,40 5.88-7.46 0,328 0,299 0,233 0,239 0,309 0,125 0,096 0,878 0,053 0,068 /

Slav. Brod 31,9 100 / 100 5,54 5.44-6.98 0,593 0,422 0,605 0,347 0,417 0,184 0,179 1,199 0,193 0,135 77%

Karlovac 25,4 100 / 100 5,09 4.18-5.78 0,638 0,334 0,184 0,384 0,144 0,365 0,065 0,418 0,048 0,085 97%

Ogulin 33,0 99 / 99 5,02 4.28-6.31 0,862 0,444 0,304 0,499 0,240 0,161 0,093 0,607 0,103 0,147 80%

Zavižan 85,0 98 / 98 5,69 4.92-6.33 2,311 0,561 0,691 1,381 0,394 0,204 0,215 1,937 0,580 0,470 15%

Rijeka 136,1 100 / 100 5,40 4.89-5.87 6,625 0,389 0,294 3,733 0,223 0,173 0,458 0,811 0,400 0,530 43%

Zadar 13,0 95 / 95 6,41 6.13-7.88 56,894 0,840 2,609 10,414 0,402 0,573 1,268 4,916 0,340 0,109 /

Dubrovnik 55,2 100 / 100 5,45 5.07-7.07 20,927 0,290 0,436 11,684 0,106 0,498 1,452 2,491 0,240 0,159 47%

Tablica 12. Rezultati kemijske analize oborine i onečišćenja zraka u Hrvatskoj za VELJAČU 2019.

trati te ioni amonija, natrija, kalija, kalcija i magnezija). Glavni ioni daju uvid u emisiju i podrijetlo onečišćenja zraka. Koncentracija ovih iona u oborini nad nekim po-dručjem ovisi i o meteorološkim uvjetima.

Kemija atmosfere je kompleksna, ali, grubo opi-sano, ioni u nju dospijevaju na dva načina: antropoge-nim djelovanjem (tvornice, promet, poljoprivreda...) ili prirodnim putem (mora, jezera, rijeke, vulkani, erozija tla...). Tvornicama i prometu uglavnom pripisujemo SO2 i NOX, poljoprivredi NH3 i K, eroziji tla Ca i Mg, morskom aerosolu Cl, Na i Mg, ali i znčajnu koncentra-ciju sulfata koja potječe iz morskog aerosola. Stoga se za sve postaje koje su od obale udaljene oko pedeset kilometara vrši korekcija na morske sulfate sukladno EMEP-ovom pravilniku.

Međusobnim reakcijama (uz ultraljubičasto zra-čenje, ozon, kisik, vlagu...) ti ioni stvaraju spojeve koji mogu formirati čestice koje apsorbiraju ili reflektiraju sunčevu svijetlost. S druge strane, s vodom iz atmos-fere neki od spojeva (oksidi sumpora i dušika) stvaraju kiseline. pH vrijednost takve oborine pada, odnosno oborina postaje kisela. Opterećenje tla onečišćujućim tvarima ispranim oborinom iz atmosfere procjenjuje se mokrim taloženjem. Na mokro taloženje utječu udalje-ni i lokalni izvori. Kod utjecaja udaljenih izvora, oborina

sadrži onečišćenje koje je sakupljeno tijekom cijelog

puta zračne mase, od nastanka oblaka pa do padanja

oborine. Kod drugog tipa utjecaja, lokalnih izvora, do

izražaja dolazi mehaničko ispiranje stupca zraka ispod

baze oblaka za vrijeme padanja oborine.

Uzorkovanje oborine provodi se u mreži posta-

ja DHMZ-a otvorenim uzorkivačem (bulk uzorkivač -

osim na postaji Slavonski Brod gdje je postavljen au-

tomatski uzorkivač). U tablici 12 za veljaču prikazane

su količina oborine, udio oborine analiziran na glavne

ione i pH, vrijednosti koncentracija glavnih iona, uku-

pno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz

nitrata te udio kiselih kiša s obzirom na analiziranu ko-

ličinu oborine.

Ukupna mjesečna količina oborine za veljaču bila

je niža od one u siječnju, maksimum je zabilježen u Ri-

jeci i iznosi 136.1 mm, a minimum je zabilježen u Zadru

i iznosi 13.0 mm. Kisela oborina u veljači nije zabilježe-

na samo na dvije postaje i to postajama Bilogora i Za-

dar. Najviše kisele oborine bilo je u Karlovcu (97%). Po-

trebno je naglastiti da oborina bez obzira na udio kisele

oborine spada u tek neznatno kiselu kategoriju, što je

vidljivo i iz tablice 12 gdje srednja mjesečna pH vrijed-

nost niti na jednoj postaji nije manja od 5. U veljači su

Slika 34. Srednja mjesečna pH vrijednost na promatranim postajama i srednje mjesečne koncentracije

sumpora iz sulfata u VELJAČI 2019. godine (crvena linija označava granicu kiselosti oborine pH < 5,6)

BILTEN 2 / 2019 37

pH vrijednost i koncentracija glavnih iona određene u 98% oborine.

Na slici 34 su prikazane srednje mjesečne pH vri-jednosti i srednja mjesečna koncentracija sumpora iz sulfata za veljaču. Koncentracija sulfata utječe na pH vrijednost - veće koncentracije sulfata uzrokuju niži pH oborine. pH vrijednosti za veljaču kretale su se od 4.18 (u Karlovcu 1. veljače u 1.4 mm oborine) do 7.88 (u Za-dru 11. veljače u 1.6 mm oborine). Valja spomenuti da se maksimalna dnevna koncentracija sumpora iz sulfata ne poklapa s minimalnom pH vrijednošću. Maksimalne dnevne koncentracije sulfata i nitrata zabilježene su u Zadru i iznose 6.55 mg S/L, odnosno 5.87 mg N/L (19. veljače), pH vrijednost tog uzorka bila je visoka, 7.70, zbog visoke koncentracije kationskih komponenti.

Maksimalne mjesečne koncentracije sulfata od 2.61 mg S/L i nitrata od 0.84 zabilježene su u Zadru. Minimalna mjesečna vrijednost sumpora iz sulfata od 0.184 mg S/L zabilježena je u Karlovcu, a minmalna koncentracija dušika iz nitrata zabilježena je u Krapini i iznosila je 0.221 mg N/L.

U veljači je ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata bilo nešto niže od onog u siječnju. Na grafu prikazanom na slici 36 može se vi-djeti da je maksimum ukupnog mjesečnog taloženja sumpora u obliku sulfata zabilježen na Zavižanu, dok je makismum taloženja dušika u obliku nitrata zabilje-žen u Rijeci. Minimalna vrijednost ukupnog mjesečnog taloženja sumpora iz sulfata zabilježena je u Karlovcu

dok je minimum taloženja dušika iz nitrata zabilježen na Bilogori.

BIOMETEOROLOŠKE PRILIKE

mr. sc. Lidija Cvitan

Prosječni toplinski osjet ugode je u veljači bio u granicama normale na svih pet analiziranih lokacija u Hrvatskoj. Bilo je svuda prosječno vrlo hladno, kao što je uobičajeno u tom mjesecu.

U prvoj dekadi su vrlo hladna bila jutra i večeri u svim danima u Gospiću, u gotovo svim danima u Za-grebu i Slavonskom Brodu te u većini dana u Rijeci i Splitu. Vrlo hladna popodneva prevladavala su samo u Gospiću i Slavonskom Brodu, dok su u Zagrebu po-podneva bila većinom hladna, a u Rijeci i Splitu hladna ili svježa. Povremeno su popodneva u Zagrebu i Sla-vonskom Brodu bila svježa, a po jedno ugodno svje-že popodne zabilježeno je u Rijeci i Splitu. U svim su dijelovima dana na svim lokacijama osjeti ugode bili u granicama normale, osim u Slavonskom Brodu, gdje su tek malo toplija od normale bila jutra.

Drugu su dekadu obilježila vrlo hladna jutra i veče-ri na svim analiziranim lokacijama. Samo vrlo rijetko u Splitu i u Rijeci ujutro ili navečer bilo je hladno. Tijekom popodneva osjet ugode uglavnom je više varirao te se kretao od vrlo hladnog, preko hladnog, do svježeg u Splitu i ugodno svježeg na lokacijama u unutrašnjosti.

Slika 35. Srednje mjesečne koncentracije sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za VELJAČU 2019.

Slika 36. Ukupno mjesečno taloženje sumpora iz sulfata i dušika iz nitrata za VELJAČU 2019.

38 BILTEN 2 / 2019

Slika 27. Osjet ugodnosti prema fiziološkoj ekvivalentnoj temperaturi (PET) za Zagreb, Slavonski Brod, Gospić,

Rijeku i Split-Marjan za VELJAČU 2019. godine

Zagreb Slavonski Brod Gospić Rijeka Split-Marjan

Odstupanje

izvanredno hladnije od normale

znatno hladnije od normale

hladnije od normale

normalno

toplije od normale

znatno toplije od normale

izvanredno toplije od normale

vrlo hladno

hladno

svježe

ugodno svježe

ugodno

ugodno toplo

toplo

vruće

vrlo vruće

4

8

13

18

23

29

35

41

PET (°C) Osjet ugode

7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h

1

3

5

7

9

11

13

15

17

19

21

23

25

27

Dan

iD

eka

de

De

kad

eD

eka

de

1

2

3

1

2

3

Srednjak 2019.

Srednjak 1961. - 1990.

Odstupanje 2019. od 1961 - 1990.1

2

3

7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h 7h 14h 21h

BILTEN 2 / 2019 39

No, u Rijeci je poslijepodnevni osjet ugode bio ujedna-čeniji, odnosno bilo je svježe ili ugodno svježe. Na svim su lokacijama ujutro i navečer, a u Splitu i poslijepod-ne, toplinski osjeti ugode bili u granicama normale. Na preostalim postajama poslijepodneva su prema osjetu ugode bila toplija od normale.

U trećoj su dekadi sva jutra i sve večeri na loka-cijama u unutrašnjosti Hrvatske bila vrlo hladna (osim dvije hladne večeri u Zagrebu i Slavonskom Brodu), a vrlo hladno je prevladavalo u Rijeci i Splitu, uz tek rijet-ko koje hladno ili svježe jutro ili večer. Jednako kao u drugoj i u trećoj dekadi je osjet ugode na svim lokaci-jama najviše varirao u poslijepodnevnom terminu. Naj-veće su varijacije zabilježene u Zagrebu i Rijeci, od vrlo hladnog do ugodnog, a najmanje u Splitu, gdje su po-slijepodneva prema toplinskom osjetu bila uglavnom vrlo hladna ili svježa. Ipak, u sva je tri termina na svim lokacijama osjet ugode u trećoj dekadi bio u granicama normale, osim u poslijepodnevnim satima u Zagrebu, gdje je bilo toplije od normale.

SUNČEVO ZRAČENJE

Marinko Marelja, mag. inž. min.

Globalna ozračenost

Vrijednosti globalne ozračenosti u veljači 2019. godine na svim su postajama značajno više nego u istom razdoblju prošle godine. Dok je u prošloj godi-ni samo na tri postaje izmjereno nešto više od 20000 J/cm2, u veljači 2019. najniža ukupna globalna ozrače-nost iznosila je 21189.7 J/cm2 izmjerenih u Osijeku. Na ostalim kontinentalnim postajama vrijednosti su bile u rasponu od oko 24000 do 27000 J/cm2. Na jadranskim postajama ti iznosi bili su viši; u rasponu od 28427.1 J/cm2 u Rijeci do 31854.9 J/cm2 u Dubrovniku. Najviše ozračenosti na svim postajama izmjereno je u drugoj, a najmanje u prvoj dekadi. Srednje dnevne vrijedno-sti ozračenosti bile su u rasponu od osječkih 756.8 J/cm2 do dubrovačkih 1137.7 J/cm2. Najniži dnevni mak-

Slika 38. Ukupna globalna i difuzna ozračenost za VELJAČU 2018/19 godine

(podaci za 2018 godinu preuzeti iz biltena za veljaču 2018 godine.)

Slika 39 Statistika trajanja sijanja Sunca u VELJAČI 2019. godine i usporedba sa istim razdobljem 2018. godine

40 BILTEN 2 / 2019

Slika 40. Dnevne globalne i difuzne ozračenosti u VELJAČI 2019. godine

BILTEN 2 / 2019 41

simum izmjeren je u Zagrebu (1388.2 J/cm2), a slije-de ga Osijek (1435.4 J/cm2), Križevci i Parg (oko 1500 J/cm2), Rijeka, Gospić i Split (oko 1550 J/cm2) te Zadar (oko 1600 J/cm2). Najviši dnevni maksimum izmjeren je u Dubrovniku 25.02.2019. u iznosu od 1717.7 J/cm2.

Difuzna ozračenost

Za razliku od globalne ozračenosti, vrijednost difuzne ozračenosti u veljači 2019. godine na većini je postaja niža od prošlogodišnjih vrijednosti. Najniži ukupni iznos difuzne ozračenosti izmjeren je u Rijeci (6422.1 J/cm2), a najviši u Zadru (9638.8 J/cm2). Dnev-ni srednjaci bili su u rasponu od 229.4 J/cm2 izmjerenih

u Rijeci do 344.2 J/cm2 izmjerenih u Zadru. U Zadru je također izmjeren i najveći dnevni maksimum u iznosu od 666.9 J/cm2, dok je najmanji bio u Zagrebu (459.8 J/cm2).

Trajanje sijanja Sunca

Kako je i vidljivo na slici 40, u veljači 2019. godine na svim je postajama zabilježen znatni porast trajanja sijanja Sunca. Na kontinentalnim postajama vrijednosti insolacije bili su u rasponu od 127.9 h izmjerenih u Osi-jeku do 157.2 h u Gospiću, dok su na jadranskim posta-jama te vrijednosti bile iznad 175 sati; najviše je izmje-reno u Rijeci (185.6 h). Samo je osječki dnevni srednjak

SRED MAKS MIN SUMA SD1 SD2 SD3 NP

Zagreb-Maksimir 853,9 1388,2 188,2 23909,6 5489,2 9618,9 8801,5 0

Križevci 898,2 1496 157,4 25148,5 5864,9 9951,4 9332,2 0

Osijek 756,8 1435,4 97 21189,7 4407,3 8754,9 8027,5 0

Parg 955,9 1524,2 65,3 26763,9 5499,8 11614,2 9649,9 0

Rijeka 1015,3 1551 30,3 28427,1 7219,4 11125,7 10082 0

Gospić 921,8 1558,2 190,9 25809,4 5216,6 11029,4 9563,4 3

Zadar 1072,0 1594,1 193,6 30014,7 8077,8 11769,7 10167,2 0

Split 1025,0 1541,4 101 28700,9 7222,8 11321,9 10156,2 0

Dubrovnik 1137,7 1717,7 105,2 31854,9 7532,3 12610,4 11712,2 0

Zagreb-Maksimir 247,1 459,8 109,6 6919 2511,6 2265,8 2141,6 0

Osijek 282,2 560,1 92,2 7902,3 2599,2 2616,3 2686,8 0

Rijeka 229,4 526 26 6422,1 1568,9 2281,5 2571,7 0

Gospić 276,0 496,9 144,1 7728,4 2531,1 2796,8 2400,5 3

Zadar 344,2 666,9 177,2 9638,8 3057,9 3735,5 2845,4 0

Split 277,1 540 95,5 7758 2709,8 2591,4 2456,8 0

Dubrovnik 320,2 631,8 100,3 8965,9 3089,1 2751,0 3125,8 0

SRED – mjesečna srednja dnevna ozračenost, SD1 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,MAKS – mjesečni maksimum dnevne ozračenosti, SD2 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,MIN – mjesečni minimum dnevne ozračenosti, SD3 – ozračenost prve, druge, odnosno treće dekade u mjesecu,SUMA – mjesečna ozračenost, NP – nedostajući podaci u satima

Tablica 13. Mjesečna statistika globalne i difuzne (donji dio tablice) ozračenosti (J/cm2) – VELJAČA, 2019.

SRED MAKS SUMA SD1 SD2 SD3

Zagreb-Maksimir 5,4 9,7 149,8 26,4 69,3 54,1

Križevci 5,1 9,7 143,3 26,6 64,1 52,6

Osijek 4,6 9,9 127,9 18,3 59,9 49,7

Parg 5,4 9 150,2 24,3 77,5 48,4

Rijeka 6,6 9,9 185,6 50,5 73,6 61,5

Gospić 5,6 10,1 157,2 21,9 74,7 60,6

Zadar 6,3 9,6 176,1 47,7 72,9 55,5

Split 6,4 9,8 179,2 43,8 75,7 59,7

Dubrovnik 6,3 9,9 175,2 38,4 76 60,8

Tablica 14. Mjesečna statistika trajanja sijanja Sunca (sati) – VELJAČA, 2019.

42 BILTEN 2 / 2019

bio manji od 5h, dok je na većini postaja on bio blizu ili nešto viši od 6h. Najveći dnevni srednjak imala je Rijeka (6.6 h). Dnevni maksimumi su bili u rasponu od 9h, koli-ko je izmjereno u Pargu, do 10.1h koliko je izmjereno u Gospiću. Najviše trajanja sijanja Sunca bilo je u drugoj, a najmanje u prvoj dekadi.

AGROMETEOROLOŠKE PRILIKE

dr. sc. Mislav Anić

Prema raspodjeli percentila tlo na 5 cm dubine ti-jekom veljače 2019. u velikom dijelu Hrvatske bilo je u klasi toplo. Jedino je u okolici Poreča tlo na 5 cm du-bine bilo u klasi normalno. Najveće odstupanje srednje mjesečne temperature od višegodišnjeg prosjeka zabi-lježeno je u okolici Bjelovara (2.8°C), Zagreba (2.7°C) i Zadra (2.2°C) gdje je prema raspodjeli percentila tlo na 5 cm dubine svrstano u kategoriju vrlo toplo.

Terminska maksimalna temperatura tla narasla je uzduž Jadrana do 15.2°C (Dubrovnik), na sjeveroistoku do 16.8°C (Bjelovar), istoku 10.8°C (Gradište), a u gorju do 10.4°C (Gospić). Terminska minimalna temperatura tla na klimatološkim postajama u kontinentlanom dije-

lu zemlje tijekom veljače spuštala se ispod 0°C, a najni-ža u iznosu od -2.2°C izmjerena je u Gospiću.

Palmerovom metodom određene su mjesečne vrijednosti komponenti vodne ravnoteže na pet kon-tinentalnih i pet obalnih postaja. Prema Palmerovoj metodi, oborina koja dospije u tlo prvo se troši na eva-potranspiraciju, zatim na procjeđivanje vode kroz tlo, a višak na otjecanje. Osnovne komponente vodne ravno-teže su potencijalna evapotranspiracija (PET), stvarna evapotranspiracija (ET), sadržaj vode u tlu u sloju do 1 m dubine (S), otjecanje (RO), procjeđivanje (R) i gubitak vode iz tla (L). Vrijednosti komponenti vodne ravnoteže obično se izražavaju u mm, a predstavljaju visinu sloja vode koji bi se dobio na ravnoj horizontalnoj podlozi. Ovdje su prikazane samo PET, ET i S. Evapotranspira-cija je proces isparavanja vode s tla i vodenih površina (evaporacija) te iz biljaka i životinja (transpiracija). Po-trebno je razlikovati PET od ET. PET je najveća moguća evapotranspiracija u uvjetima kada nema ograničenja nedostatkom vode. Ukoliko nema dovoljno vlage u tlu PET je veća od ET.

Zbog dovoljne količine vlage u tlu vrijednosti PET i ET su tijekom veljače na kontinentalnim postajama, kao i na dvije obalne postaje (Poreč i Rijeka) bile jednake. Najviše mjesečne vrijednosti S (274 mm), kao i najve-će vrijednosti evapotranspiracije (32 mm) određene su

Dubrovnik2.1

Zadar2.2

Knin

1.8

Gospić1.6

PazinPoreč1.1

Ogulin

2.1Sisak

2.4

Zagreb

2.7Bjelovar

2.8

Daruvar2.2

Slavonski Brod2.1

Osijek1.9

Varaždin2.4

ekstremno hladnovrlo hladnohladno normalnotoplovrlo toploekstremno toplo

2.0

Slika 41. Odstupanje srednje mjesečne temperature tla (°C) na 5 cm dubine za VELJAČU 2019.


BILTEN 2 / 2019 43

Slika 42. Komponente vodne ravnoteže [mm]; potencijalna evapotranspiracija (plavo), stvarna evapotranspiracija (crveno) i sadržaj

vode u tlu do 1 m dubine (zeleno) na kontinentalnim (lijevo) i obalnim postajama (desno)

na postaji Daruvar. Najniže mjesečne vrijednosti eva-potranspiracije, u iznosu od 25 mm, određene su u Osijeku. Na obalnim postajama vrijednosti evapotran-spiracije bile su veće od vrijednosti određenih na kon-tinentalnim postajama, što je i očekivano s obzirom da su u priobalju vrijednosti temperature više. Na dalma-tinskim postajama PET je zbog smanjene količine vode u tlu bila veća od ET. Najveća razlika između mjesečnih PET i ET u iznosu od 15 mm zabilježena je na postaji Za-dar. Najveće mjesečne vrijednosti PET (94 mm) i ET (92

mm) u obalnom dijelu dređene su na postaji Dubrovnik, a najmanje od 30 mm na postaji Poreč. S druge strane, vrijednosti S na obalnim postajama su znatno niže od vrijednosti na kontinentalnim postajama. Razlog tome je ukupni maksimalni kapacitet tla za vodu do 1 m dubi-ne koji je u kontinentalnom dijelu zemlje (nizinska zona – 400 mm, gorska – 250 mm) znatno veći od onog u obalnom dijelu (150 mm). Na postajama Zadar i Hvar mjesečne vrijednosti PET premašile su ukupni mjesečni sadržaj vode u tlu do 1 m dubine (S).

44 BILTEN 2 / 2019

KNJIŽNICA DHMZ-Amr. sc. Ivančica Mihovilić

Tiskovine pristigle u knjižnicu DHMZ-a tijekom veljače 2019.

Knjige

Hrvatska : zemlja i ljudi / [autori tekstova Ivana Crljenko ... et al.] ; [urednici Mladen Klemenčić, Ankica Šunjić, Zvonimir Frka-Petešić] ; [ilustracije Zrinka Panjkota, Štefica Pe-rić, Dubravka Rakoci] ; [kartografija Tomislav Kaniški].

Zagreb : Leksikografski zavod ˝Miroslav Krleža˝ [etc.], 2013., 218 str : ilustr ; 21 cm

Publikacija Hrvatska : zemlja i ljudi pripremljena je u suradnji s Ministarstvom vanj-skih i europskih poslova RH povodom ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Namijenjena je ponajprije mnogoljudnoj publici ostalih zemalja članica, svima onima koji će poželjeti ili zatrebati informacije o novoj članici. Stoga je pripremljena u nekoliko jezičnih inačica. Knjiga na sažet i pregledan način donosi najvažnije informacije o zemljopisu, povijesti, političkom ustroju, stanovništvu, gospodarstvu, kulturi i društvu.

Časopisi – strani

Agricultural and Forest Meteorology vol. 265 (2019) : 2.

WMO Bulletin vol. 67 (2018) : 1.

Časopisi – domaći

Bug (2019) : 3.

Hrvatski geografski glasnik vol. 80 (2018) : 2.

Hrvatski planinar vol. 111 (2019) : 2.

Obavijest

Popis stranih znanstvenih časopisa i elektroničkih inačica časopisa koje će Državni hidrometeorološki zavod u 2019. godini nabaviti vlastitim sredstvima

R.B NASLOV ISSN IZDAVAČ

1 AGRICULTURAL AND FOREST METEOROLOGY 0168-1923 Elsevier

2 INTERNATIONAL JOURNAL OF WILDLAND FIRE 1049-8001 Csiro Publishing

3 JOURNAL OF APPLIED METEOROLOGY (JAMC) 1558-8432 American Meteorological Society

4 JOURNAL OF THE ATMOSPHERIC SCIENCES (JAS) 1520-0469 American Meteorological Society

5 JOURNAL OF WEATHER MODIFICATION 0739-1781 Weather Modification Association

6 MONTHLY WEATHER REVIEW (MWR) 1520-0493 American Meteorological Society

7 WEATHER 1477-8696 RMetS

8 WEATHER AND FORECASTING (WAF) 1520-0434 American Meteorological Society

9 GROUND WATER MONITORING & REMEDIATION 1745-6592 Thomson

10 JOURNAL OF CLIMATE (JCLI) 1520-0442 American Meteorological Society

11 JOURNAL OF HYDROMETEOROLOGY (JHM) 1525-7541 American Meteorological Society

BILTEN 2 / 2019 45

Raspored edukacijskih radionica o elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija 2019.

Objavljen je raspored edukacijskih radionica za ožujak 2019. godine. Edukacij-ske radionice se održavaju u elektroničkoj učionici na polukatu Nacionalne i sveu-čilišne knjižnice u Zagrebu.

Dan Datum Vrijeme Radionica

srijeda 13.03.2019. 13:30-15:00Značaj bibliometrijskih analiza u kvantitativnom vrednovanju kvalitete znanstvene djelatnosti

srijeda 20.03.2019. 13:30-15:00Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija – studenti diplomskih i poslijediplomskih studija

srijeda 27.03.2019. 13:30-15:00Elektronički izvori znanstvenih i stručnih informacija – asisten-ti i viši asistenti, znanstvenici, znanstveno-nastavno, nastavno i suradničko osoblje

Otvoren probni pristup – Statista

Otvoren je probni pristup na platformu Statista (www.statista.com) koja okuplja nacio-nalne i međunarodne statistike i podatke o tržištu s pristupom na više od 1.5 milijuna statisti-ka, prognoza, dosjea, izvještaja i infografika, u okviru 80.000 različitih tema i 170 multidisci-plinarnih kategorija.

Platforma omogućava preuzimanje podataka u različitim formatima, uključuje automatsko citiranje i jednostav-nu implementaciju u prezentacije, istraživanja i druge vrste radova. Probni pristup će biti aktivan do 31.05.2019.

Vremeplov kroz veljaču

2. veljače Međunarodni dan zaštite močvara

Međunarodni dan zaštite močvare i močvarnih staništa obilježava se 2. veljače u svim državama svijeta. Na taj dan 1971. godine u iranskom gradu Ramsaru donesena je Konvencija o zaštiti vlažnih staništa, koju je do danas potpisalo više od 159 zemalja, među kojima i Hrvatska. Prije tek nešto više od dvadeset godina ljudi su močvarna područja sma-trali nepotrebnim, prljavim i izvorom bolesti. To vjerovanje dovelo je do uništavanja najbogatijih ekoloških sustava. U močvarnim područjima koja danas čine 6% površine Zemlje živi 40% svih biljnih i životinjskih vrsta. Jedno od najvećih

dostignuća Ramsarske konvencije je popis močvara od međunarodne važnosti. Iz Hr-vatske na Ramsarskom popisu su Lonjsko i Mokro polje, Kopački rit, donji tok Neretve i ribnjaci Crna Mlaka. Močvare su veoma važne zbog svojih ekoloških svojstava, funkcija i gospodarskih vrijednosti, a ubra-jaju se među najugroženije ekosustave zbog isušivanja, onečišćenja i prekomjer-nog iskorištavanja njihovih resursa. Osim toga, vlažna staništa su ključna za ubla-žavanje klimatskih promjena što je tema ovogodišnjeg Dana vlažnih staništa. Mo-čvare prirodno apsorbiraju i skladište CO2, dok ga isušene močvare otpuštaju. To je osobito važno kada se zna da je nivo CO2 u našoj atmosferi narastao za 40% u od-nosu na predindustrijsko vrijeme. Vlažna staništa također ublažavaju suše, služe kao rezervoari i pročistači podzemnih voda, sprječavaju poplave i učvršćuju obalu.

Zbog navedenog, vrlo je važno da kao pojedinci poradimo na ublažavanju posljedica klimatskih promjena te postanemo svjesni važnosti močvara.

46 BILTEN 2 / 2019

4. veljače Svjetski dan borbe protiv raka

Svjetski dan borbe protiv raka svake se godine obilježava 4. veljače kako bi se upozorilo na činjenicu da je ta bolest glavni uzročnik smrti u svijetu koji godišnje odnese 8 miliju-na života. Stručnjaci procjenjuju da se značajan dio svih vr-sta raka može spriječiti promjenom načina života - zdravom prehranom, fizičkom aktivnošću i prestankom pušenja, ali i provedbom nacionalnih programa ranog otkrivanja.

6. veljače 1918. Žene dobile pravo glasa u Velikoj Britaniji

Kada je Britanija ušla u Prvi svjetski rat, Emmeline Pankhurst (britanska voditeljica sufražetskog pokreta) naložila je sufražetkinjama da obustave svoju militan-tnu kampanju i da u znak patriotizma podrže vladu i njene poteze u ratu. Doprinos žena tijekom Prvog svjetskog rata učinio je da se javnost založi za ostva-renje sufražetskog prava glasa za žene te su u veljači 1918. godine žene konačno dobile pravo glasa. Ovo se pravo, odnosilo samo na žene stare 30 i više godina. Iste godine, donesen je ukaz kojim je ženama dozvo-ljeno da se kandidiraju za poslanice u Parlamentu, a 1928. godine starosna granica po kojoj su žene do-bivale pravo glasa pomaknuta je na 21 godinu života, čime su u političkim pravima konačno u potpunosti izjednačene s muškarcima.

19. veljače 1878. Patentiran fonograf

Thomas Alva Edison je 1878. godine patentirao fonograf, uređaj koji je reproduci-rao zvukove s ploča sve do 1980-ih. Zvuk je bilježen na brazdi rotirajućeg valjka. Titra-nje igle, koja je klizila duž brazde, prenosilo se na membranu i pretvaralo u akustičke valove. Fonografski zapisi bili su prvi audio-zapisi u povijesti, a s vremenom su se počeli masovno proizvoditi u komercijalne svrhe. Međutim, fonograf se već od 1892. godine morao boriti s novim uređajem poznatim kao gramofon, koji je umjesto valjka koristio gramofonske ploče. Fonografi su s vremenom izgubili utrku s gramofonima, jer su plo-če bile jeftinije, pa su se prestali proizvoditi 1920-ih, a gramofoni su tada postali najpo-pularniji uređaji za reprodukciju zvuka.

20. veljače Svjetski dan socijalne pravde

Ujedinjeni narodi su 2007. godine donijeli odluku da će se 20. veljače obilježavati kao Svjetski dan socijalne pravde, budući je skup-ština UN prepoznala “potrebu ujedinjavanja snaga međunarodne za-jednice za iskorjenjivanje siromaštva, kako bi porasla zaposlenost i dostojanstvo rada, jednaka mogućnost i pristup blagostanju i pravdi za sve muškarce i žene.”

Republika Hrvatska je po Ustavnom određenju socijalna drža-va. Zato smo svi pozvani pridonijeti socijalno pravednom društvu u kojem sve osobe uživaju jednaka prava i imaju jednake mogućnosti za ostvarivanje svojih potencijala te ravnopravno sudjelovanje u svim aspektima života.

BILTEN 2 / 2019 47

26. veljače Dan za čitanje bajki

Dan je posvećen pričanju bajki, od Grimmovih do urbanih legendi. Važno je bar tog dana pronaći vreme-na i posvetiti ga čitanju omiljene priče, bilo da je čitate vlastitom djetetu, nećaku, ili se sami prisjetite djetinj-stva čitajući svoju najdražu bajku iz djetinjstva. Bajke su inspirativne i potiču na maštanje i kreativno stvaranje. Često kod djece potiču maštu koja anticipira uspjeh. Ovakva „optimistična“ mašta postaje privatni prostor djeteta u kojem može sanjati svoje pobjede, pa tako graditi povjerenje u sebe i pripremati se na aktivnosti u sve složenijem svijetu.

(Izbor iz digitalnog repozitorija MetelWin)

48 BILTEN 2 / 2019

1. veljače 2019.

Olujno jugo, puhalo u Gorskom kotaru. Nastale su štete na krovištima, posebno u Delnicama, ali i u dru-gim naseljima.

2. veljače 2019.

Južina, visoke temperature zraka. U Hrvatskoj su zabilježene gotovo proljetne temperature zraka. Najvi-še dnevne temperature su se kretale između 15 i 18°C. Javljale su se razne zdravstvene tegobe, umor, pospa-nost, vrtoglavica, glavobolje, nervoza.

Olujno jugo, na Jadranu je prekinulo brojne tra-jektne i katamaranske linije, a u Lici i Gorskom kotaru pojedine ceste su bile otvorene samo za osobna vozila.

2. i 3. veljače 2019.

Obilne oborine, poplave i plavljenja, zahvatli su Istru. Voda se u Pazinskoj jami digla na razinu 50 me-tara. Most Svetog Jožefa na Pazinčici je bio poplavljen.

IZVANREDNI METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI DOGAĐAJI IZ NOVINSKIH IZVJEŠĆA U HRVATSKOJ U VELJAČI 2019. GODINE

Davor Nikolić, dipl. inž.

Istočni dio Istre bio je zahvaćen grmljavinskim nevre-menom s obilnim oborinama, najviše na području La-bina i Pule. Poplavljeni su bili stanovi i poslovni prostori, pa su intervenirali vatrogasci. Mjestimice je palo i pre-ko 100 litara kiše. Nabujala je i rijeka Raša, čiji se visoki vodostaj poklopio sa visokom plimom, pa je otjecanje vode u more bilo usporeno, što je pridonijelo plavlje-njima. Veliki dijelovi poljoprivrednih površina raške do-line bili su pod vodom dubokom jedan metar, (oko 70 hektara). Tjedan dana je trajalo ispumpavanje vode. Na Most Raši je voda ušla u prizemlje jednog objekta. Za područje općine Raša proglašeno je stanje elementar-ne nepogode, šteta se cijeni na 1.9 milijuna kuna. Nasipi su se pojačavali vrećama s pijeskom. Izlila se rijeka Mir-na kod Labina, gdje je bilo objekata u koje je ušla voda. Na istarskim vodotocima proglašene su mjere obrane od poplava. Na obalu kod Trgeta su morski valovi do-

Raša, 3. veljače 2019.

Delnice, 1. veljače 2019.

Pazin, 3. veljače 2019.

Raška dolina, 3. veljače 2019.

BILTEN 2 / 2019 49

nijeli veliku količinu trstike i smeća, iz Raškog zaljeva i sa otvorenog mora. Jedna je barka potopljena. Dijelovi Pule bili su poplavljeni. U cijeloj Istri je na više mjesta došlo do formiranja bujica, odrona kamena i zemlje. Više se odrona pojavilo u okolici Motovuna, pa su neke lokalne prometnice bile zatvorene za sav promet dok se cesta ne očisti. Voda se prelila preko mosta kod Pot-pićna.

Narasla je Sava kod Zagreba. U jedan dan vodostaj je narastao za pet metara, pa se rijeka izlila iz korita. Obrana od poplava proglašena je u Karlovcu. Pored kiše došlo je i do naglog topljenja snijega. Povišeni su i vodostaji više rijeka na zapadu Hrvatske.

Vodostaj Save raste brzinom od 5 do 7 cm na sat na više mjesta u Slavoniji, pa su uvedene pripremne mjere obrane od poplava za Davor, Slavonski Kobaš, Slavonski Brod i Županju. Veći problemi se ipak ne oče-kuju. Vodostaj Save dižu i visoke bosanske rijeke koje se u nju ulijevaju, a one rastu zbog oborina i topljenja snijega.

Obilna kiša pala je i u vrgoračkom kraju. Pod vo-dom se našlo milijun trsova vinove loze, nekoliko tisu-ća stabala voćaka. Potopljena su polja Jezero, Rastok i Bunina.

6. veljače 2019.

Bura, puhala u Splitu i rušila stabla na prometnice, najviše na području Žrnovnice i Srinjina. Morali su in-tervenirati vatrogasci.

18. i 19. veljače 2019.

Magla, zabijelila Kvarner, gotovo cijelo područje bilo je pod maglom. Magla je bila uz obalu, ali i na oto-cima, kao i na zapadnoj obali Istre. Vrijeme je bilo sta-bilno, gotovo bez vjetra. Temperatura zraka u Rijeci je po danu bila oko 5°C. Magla se prostirala i po moru sve do obala Italije. Ćićarija i Gorski kotar su bili okupani suncem, što znači da je magla bila plitka.

22. do 24. veljače 2019.

Bura, puhala na obali. Nastale su velike štete u ci-jeloj Dalmaciji. U Splitu je izmjeren udar bure od 176 km/h, najjači od kada su mjerenja u Splitu. Isto toliko je izmjereno na mostu u Dubrovniku. More je poplavljiva-lo rive, vjetar je lomio i čupao stabla, nastale su brojne štete na automobilima. Na više mjesta bura je rasplam-sala požare otvorenog prostora. Praktično je zaustav-ljen cestovni i pomorski promet u Dalmaciji. Letjeli su crijepovi sa krovova, limeni pokrovi, izbijani prozori i staklene stijenjke na zgradama, rušili su se elektrostu-povi. Svi prometni znakovi na udaru bure su položeni na tlo. Orkanski udari su zabilježeni u podvelebitskom primorju, također na području Makarske. Bura je prevr-tala kontejnere, rušila kućice na autobusnim stajališti-ma. U Makarskoj je izmjeren najjači udar bure od 191 km/h. U samoj Makarskoj stradalo je oko 300 borova. Razne štete nastale su na cijeloj makarskoj rivijeri, pro-

Split, 6. veljače 2019.

Zagreb, 3. veljače 2019.

Kvarner, 19. veljače 2019.

50 BILTEN 2 / 2019

Makarsko područje, 22.-24. veljače 2019.

BILTEN 2 / 2019 51

Dubrovnik, 22.-24. veljače 2019.

Makarska, 22.-24. veljače 2019.

Zadarsko područje, 22.-24. veljače 2019.

Trsteno, 22.-24. veljače 2019.

Split, 22.-24. veljače 2019.

52 BILTEN 2 / 2019

Split, 22.-24. veljače 2019.

Dubrovnik, 22.-24. veljače 2019.

zori, crijepovi, reklamni panoi, semafori, građevinske skele, automobili, motori. Bura je razbila stijenjke jedne trgovine u Makarskoj, koja je zjapila otvorena. U luči-cama u Splitu bura je ispremiješala usidrene brodice, pobacala jahte na suhom vezu, a bilo je i nasukanih

plovila. Bilo je i krovova koji su letjeli zrakom, kao što je to bilo u Omišu. Padali su dijelovi fasada, uništene su rolete, oluci. Brojna su stabla bila polomljena ili iščupa-na. Više cesta u okolici Zadra bilo je zatvoreno za sav promet, kao i Maslenički i Dubrovački most. Pokrov sa kupole dubrovačke katedrale je odnešen vjetrom. Uli-cama grada se bilo teško i opasno kretati. Aerodromi su bili zatvoreni. Bura je nešto oslabila zadnji dan ove epizode. Mjestimice je nestajalo struje. Bilo je i ozlije-đenih osoba, uglavnom od predmeta nošenih burom. Slične štete nastale su u svim županijama na moru. Na-kon smirivanja bure posvuda je ostao kaos od nastalih šteta. U arboretumu u Trstenom, zaštićenom spomeni-ku prirode, nastala je znatna šteta od srušenih stabala. Oštećena je i vegetacija Lokruma.

I u Gračacu je snažan vjetar oštećivao krovišta kuća.

U Istri je bura bila nešto slabija, udari su bili oko 100 km/h. Takav vjetar je ipak pričinio štete. Lomile su se grane koje su padale na ceste, prometni znakovi su se ljuljali ili su bili polegnuti, bilo je i nekoliko srušenih stabala. U Puli je bilo oštećenih krovišta. Jedna se jedri-lica nasukala u kampu na Premanturi.

BILTEN 2 / 2019 53

ZANIMLJIVOSTI I DOGAĐAJI

WMO potvrdila da su protekle 4 godine bile najtoplije u povijesti mjerenja

U nastavku prenosimo priopćenje koje je Svjetska meteorološka organizacija (WMO) upravo objavila na svojim mrežnim stranicama 6. 2. 2019.

Potvrđeno je da su 2015., 2016., 2017. i 2018. bile četiri najtoplije godine u povijesti mjerenja, što je jasan znak kontinuiranih dugoročnih klimatskih promjena koje se povezuju s rekordnim koncentracijama stakle-ničkih plinova u atmosferi.

Konsolidirana analiza pet vodećih međunarodnih baza podataka koju je provela WMO pokazala je da je prosječna globalna temperature zraka 2018. bila za oko 1,0°C viša (uz mogućnost odstupanja od ± 0,13°C) od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja (1850. – 1900.) što je čini četvrtom najtoplijom godinom u povijesti mjerenja.

Godina 2016., kada je bio prisutan utjecaj snažnog El-Niña, i dalje je najtoplija godina u povijesti mjerenja (s temperaturom za 1,2°C višom od polazne vrijednosti predindustrijskog razdoblja). U 2015. i 2017. globalne prosječne temperature bile su za 1,1°C više od predin-dustrijskih razina. Te dvije godine praktički je nemogu-će razlikovati jer je razlika manja od stotog dijela stup-nja, što je manje od statističke granice odstupanja.

„Dugoročni trend temperature daleko je važniji od položaja pojedinih godina na rang ljestvici, a taj je trend rastući“, rekao je glavni tajnik WMO-a Petteri Taalas. „20 najtoplijih godina u povijesti mjerenja zabilježeno je u posljednje 22 godine. U protekle četiri godine doš-lo je do iznimne razine zatopljenja, kako na kopnu, tako i na oceanima“.

„Temperature zraka su tek dio priče. Ekstremni vremenski događaji i vremenski događaji velikog utje-

caja pogodili su brojne države i milijune ljudi, uz ra-zorne posljedice na gospodarstva i ekosustave u 2018. godini“, rekao je.

„Mnogi od ekstremnih vremenskih događaja od-govaraju našim očekivanjima od klime koja se mijenja. To je stvarnost s kojom se moramo suočiti. Smanjenje emisija stakleničkih plinova i mjere za prilagodbu kli-matskim promjenama trebaju biti najviši globalni prio-ritet“, rekao je g. Taalas.

Prosječna globalna temperatura zraka u 2018. go-dini bila je za oko 0,38°C (± 0,13°C) viša od dugoročnog prosjeka razdoblja 1981. – 2010. (koji se procjenjuje na 14,3°C). Nacionalne meteorološke i hidrološke službe koriste se tom tridesetogodišnjom polaznom vrijedno-šću za procjenu dugoročnih prosjeka i međugodišnje varijabilnosti ključnih klimatskih parametara kao što su temperatura, oborine i vjetar, koji su važni sektorima osjetljivima na klimu, uključujući sektore gospodarenja vodom i energijom, poljoprivredu i zdravstvo.

WMO će svoje potpuno Izvješće o stanju klime u 2018. objaviti u ožujku. To izvješće pružit će sveobu-hvatni pregled varijabilnosti temperature i trendova, događaja s velikim utjecajem te ključnih pokazatelja dugoročnih klimatskih promjena kao što su sve veće koncentracije ugljičnog dioksida, veličina morskog leda na Arktiku i Antarktiku, podizanje razine mora i acidifikacija (zakiseljavanje) oceana.

Konačno izvješće sadržavat će informacije brojnih agencija Ujedinjenih naroda (UN) o utjecajima na ljude, društveno-ekonomske prilike i okoliš koji su dio nasto-janja da se donositeljima odluka pruži sveobuhvatni sažetak smjernica UN-a o međudjelovanju vremena, klime i voda i globalnih razvojnih ciljeva UN-a.

2019. je nastavila gdje je 2018. stala

54 BILTEN 2 / 2019

Australija je zabilježila najtopliji siječanj u povije-sti mjerenja, uz toplinske valove dosad nezapamćenih razmjera i trajanja. Siječanj je u Tasmaniji bio najsuši u povijesti mjerenja, praćen razornim šumskim poža-rima. Prisutan je dugoročan trend porasta ekstremnih vremenskih događaja obilježenih požarima i produže-nja sezone požara u velikim dijelovima Australije, pri-općila je Australska meteorološka služba (Bureau of Meteorology).

Uslijed klimatskih promjena snažni toplinski valovi postaju sve češći.

Nasuprot ekstremnim vrućinama na južnoj po-lutci, u dijelovima Sjeverne Amerike imamo ekstremne hladnoće u siječnju.

„Hladno vrijeme na istoku SAD-a sasvim sigurno nije dokaz koji opovrgava postojanje klimatskih pro-mjena“, rekao je g. Taalas. „Arktik se zagrijava dvostru-ko brže od globalnog prosjeka. Veliki dio leda u tom području se otopio. Te promjene utječu na vremenske obrasce izvan Arktika na sjevernoj polutci. Dio hladnih anomalija na nižim zemljopisnim širinama mogao bi se povezati s dramatičnim promjenama na Arktiku. Ono što se događa na polovima ne ostaje na polovima, već utječe na vremenske i klimatske uvjete na nižim geo-grafskim širinama, gdje žive milijuni ljudi“, rekao je.

Vrijeme izdavanja priopćenja WMO-a o globalnoj temperaturi zraka se podudara izdavanjem izvješća NASA-e, NOAA-e i Britanske nacionalne meteorološke službe te potvrđuje privremenu izjavu WMO-a o stanju klime objavljenu 29. studenog 2018.

Priopćenje WMO-a

Studijski posjet Bruxellesu 17. - 23. veljače 2019., Bruxelles, Belgija

Ministarstvo vanjskih i europskih poslova (MVEP) provodi projekt "Unaprjeđenje znanja, vještina i struč-nih kompetencija državnih i javnih službenika za zastu-panje nacionalnih ineresa i usuglašavanje zakonodavnih

prijedloga u tijelima EU" koji je financiran iz Europskog socijalnog fonda (ESF) u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020. Cilj projekta je obrazovati državne i javne službenike za učinkovito zastupanje nacionalnih interesa u tijelima EU te za pri-premu i provedbu predsjedanja RH Vijećem EU u prvoj polovici 2020. godine. U okviru projekta, MVEP organi-zira studijska putovanja u Bruxelles koja su namijenjena predsjedateljima i njihovim zamjenicima koji će svoje radne skupine pokrivati iz glavnog grada za vrijeme HR predsjedanja. Tako je u razdoblju od 17. do 23. veljače 2019. organizirano studijsko putovanje na koje je iz Dr-žavnog hidrometeorološkog zavoda upućena Ksenija Cindrić Kalin koja će za vrijeme HR predsjedanja voditi Radnu skupinu za međunarodna pitanja okoliša - de-zertifikacija (WPIEI - Desertification). Ta radna skupina priprema stajališta EU-a za međunarodne pregovore u vezi s dezertifikacijom, a aktivnosti se provode prema Konvenciji Ujedinjenih naroda o suzbijanju dezertifika-cije (UNCCD, https://www.unccd.int/convention/abo-ut-convention ).

mr. sc. Ksenija Cindrić Kalin

Winter School on the Use of Satellite Data for Climate Services in Europe

25.2.-1.3.2019., Krakow, Poljska

Na Institutu za meteorologiju i vodno gospodar-stvo (IMGW) u Krakowu, u organizaciji EUMETSAT-a, održana je radionica na temu primjene satelitskih po-dataka u klimatskim analizama i praćenju klime, s na-glaskom na CM-SAF (Climate Monitoring), LSA-SAF (Land Surface Applications) i AC-SAF (Atmospheric Composition) SAF (Satellite Application Facility) pro-dukte. Na radionici su sudjelovali meteorolozi, hidrolo-zi, geografi, agronomi i statističari, te je od ukupno 28 sudionika bilo 7 voditelja.

Radionica je bila podijeljena na tri dijela – u pr-vom dijelu se provjeravala uspješnost odrađene online faze koja je započela 3 tjedna prije same radionice, te

Hrvatska delegacija u Vijeću EU Grupna fotografija sudionika radionice

BILTEN 2 / 2019 55

znanje i razumijevanje satelitskih podataka i produkata. Svaki od navedenih produkata, kao i alate koje koriste pri analizi, predstavili su voditelji koji rade na njihovom razvoju. U drugom, praktičnom dijelu radionice radili smo na svom unaprijed osmišljenom projektu i tako uvježbali korištenje satelitskih podataka te kako ih in-terpretirati i prevesti u oblik u kojem će oni biti uspore-divi s mjerenjima na našim meteorološkim postajama. Treći dio radionice bio je rezerviran za prezentaciju projekta ostalim kolegama i diskusiju. U ovom dijelu smo mogli vidjeti kako se na mnogo različitih načina pojedini satelitski produkti mogu koristiti i analizirati, koje su prednosti/mane odnosno slaganja/neslaganja s in situ mjerenjima i slično. Ovakav koncept radionice

(teorijski dio + praktičan rad + diskusija rezultata) ko-jem je prethodila 3-tjedna online faza pripreme, poka-zao se izuzetno korisnim i produktivnim te kvalitetnim temeljem za daljnje istraživanje.

Na radionici su iz Državnog hidrometeorološkog zavoda sudjelovale Ivana Marinović i Irena Nimac koje su napravile i predstavile sljedeće projekte:

Irena Nimac: „Validation of Sunshine Duration SA-RAH 2.1 for Croatia”

Ivana Marinović: „Satelitte Derived Evapotranspi-ration vs Calculated Evapotranspiration ”

Ivana Marinović, mag.phys.-geophys. Irena Nimac, mag.phys.-geophys.

Documents

METEOROLOŠKI I HIDROLOŠKI 2 BILTEN 2019 - radar.dhz.hrstars2/bilten/2019/bilten0219.pdf · Ciklona iz zapadnog Sredozemlja produbila se nad Genovskim zaljevom, a sekundarno središte