Ocjena (procjena) prehrambenog statusaPripremio Prof dr Midhat Ja i

Pitanja

1. 2. 3. 4.

Ocjenjivanje prehrambenog statusa Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti Antropometrijska mjerenja Antropometrijski parametri i rizik od bolesti

Ocjenjivanje prehrambenog statusa

Ocjenjivanje prehrambenog statusaPreharana je stalni proces kojeg je potrebno neprekidno pobolj avati kod svakog pojedinca kao i kod razli itid dobnih i drugih populacijskih skupina. Osnova definiranja pravilne prehrane je sprovodjenje procesa koji obuhvataju: procjenu (assessment ) prehrambenog stanja analizu nutritivnog statusa dijagnozu eventualno prisutnih nepravilnost i u prehrani intevenciju aktivnosti na korekciji nutritivnog stusa ( preporuke o standrsi) monitoring i evaluaciju sprovodjenja aktivnosti na korkciji nutritivnog stanja organizma

Ocjenjivanje prehrambenog statusaSamo na osnovu ocjene prehrambenog statusa mogu se sprovoditi nutritivne intervencija. Ocjena mora biti sa injena na osnovu injenica koje se dobivaju analizama prikupljenih podataka. Podatke je uvijek najbolje prikupiti ciljanim mjerenjima. Procjena (assessment) nutritivnog statusa slu i za utvrdivanje prisutnih nepravilnost i u prehrani kao Temeljni korak u poduzimanju mjera za unaprjedenje prehrambenoga stanja

Ocjenjivanje prehrambenog statusaNutritivne potrebe zna ajno variraju o raznim faktorima kao sto su: Starosna dob, stanje rasta i razvoja Spol Tjelesna masa Dnevene fizicke i menalne ativnosti Zdravstveni status Prehrambene navike i obi aji Gentski faktori Hranom se osigurava unos tvari nu nih za i Izgradnju tkiva Energiju Regulaciju i za titu Ovi odnosi se cesto odre uju odgovaraju im preporukama i standardima vodi ima: piramidama prehrane, prehrabenim tablicama ili sli nim grafi kim prikazima

Ocjenjivanje prehrambenog statusaOcjenjivanje prehrambenog statusa predstavlja ocjenu objektivnih i subjektivnih podataka koji se odnose na prehranu pojedinca i nutritivni unos, stil ivota, ali i medicinsku povijest. Nakon to su podaci prikupljeni i sistematizirani mo e se procijeniti i vrednovati nutritivni status te osobe ili populacijske grupe. Podaci za prehrambene ocjene spada u etiri kategorije: antropometrijske, biokemijske, klini ke i dijetalne Danas ocjenjivanje prehrambenog statusa uklju uje a)Kompjuterizirana analiza unosa hrane (3 dana) b)Kompjuteriziranu analizu sastava tijela (BIA) i to: Analizu ukupne tjelesne vode, intracelularna i izvanstani ne teku ine Nutritivni status (fazni kut) Razinu hidratacije c)Dijetnu-prehrambenu, socijalnu i medicinsku povijesti d)Program mjerenja glukoze e)Interakciju hrane i lijekova f)Povijest obitelji g)Medicinski povijest h)Ocjenu stupnja fizi ke aktivnosti

Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti

Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti dijelimo u dvije osnovne skupine: direktne i indirektne metode.

Indirektne metode za ocjenjivanje stanja uhranjenosti su: ispitivanje potro nje hrane metoda vaganja hrane intervju o potro nji hrane u protekla 24 h inventurna metoda ispitivanje u estalosti potro nje hrane

Direktne metoda za ocjenjivanje stanja uhranjenosti e e se koristite u praksi i tu spadaju sljede e metode: klini ki pregled biokemijska ispitivanja antropometrijska mjerenja Kombinovane metode

Metode za ocjenjivanje stanja uhranjenostiIzbor metode ovisi o svrsi ispitivanja, eljenoj preciznosti, materijalnim i kadrovskim mogucnostima, raspolozivom vremenu i o ekivanoj suradnji ispitanika.

Ispitivanje potro nje hraneIspitivanje potro nje hrane daje uvid u odstupanja u potrosnji pojedinih prehrambenih tvari u odnosu na va e e standarde. mo e da slu i za bolju interpretaciju klinickih i biokemijskih kriterija. Svrha: dobivanja osnovnih podataka o potrosnji hrane ocjena uspjesnost programa za poboljsanje prehrane pojedinih populacija, epidemioloskim istra ivanja povezanosti prehrambenih navika s pojavom nekih bolesti

Metoda vaganja hrane Najpreciznija , all i najskuplja metoda 1. Tokom odredena razdoblja va u se koli ine pripremljene hrane i pica za sve obroke. 2. Vodi se evidencija o neutro enoj hrani i otpadcima. 3. Svako uzimanje hrane izvan kucanstava takoder se registrira. Iz kolicine potrosenih namirnica izra una se sadrzaj ukupnih kalorija i pojedinih prehrambenih tvari.

Inventurna metodaMetoda daje orijentacijske podatke o potro nji hrane i pi a. 1. izva u se u ku anstvu koli ine zate enih namirnica, 2. potom se tokom ispitivanja va u i bilje e sve kupljene namirnice, 3. na kraju ispitivanja izva e se ostatak neutro enih namirnica. 4. Dobivena razlika predstavlja potro nju tokom razdoblja ispitivanja.

Intervju o potrosnji hrane u protekla 24 sata najjednostavnija je i najjeftinija metoda Intervjuom se nastoji dobiti podatke o vrsti i koli ini utro ene hrane i pi a za pojedine osobe prema sje anju. . metoda pokazuje dobre rezultate u homogenim skupinama priblizno iste dobi, spola i zanimanja. Uspjeh intervjua ovisi o educiranosti ispitivaca Ali i o memoriji, kooperativnosti i sposobnosti komunikacije ispitanika

http://www.srl.cam.ac.uk/epic/nutmethod/FFQ.shtml

Ispitivanje u estalosti potro nje hraneMetoda kojom se eli dobiti uvid u a) potrosnju pojedinih prehrambenih tvari b) sveukupnu potrosnju hrane tokom duljega razdoblja. Rezultati ispitivanja potro nje hrane se iskazuju kao prosje na dnevna potro nja energije i pojedinih prehrambenih tvari po: a)osobi ili b)za skupinu ispitanika. Pri interpretaciji rezultata treba voditi racuna o zna ajnoj sezonskoj varijaciji u raspolo ivosti pojedinih vrsta namirnica (voca i povrca) posebno u seoskim ku anstvima. Treba obratiti pozornost i na potrosnju alkoholnih pi a .

http://www.srl.cam.ac.uk/epic/nutmethod/FFQ.shtml

Ispitivanje u estalosti potro nje hranePiramida prehrane sugerira- preporu uje koli ine i broj obroka Iz svake skupine hrane na dnevnoj bazi mo e se koristiti kao referenca za ocjenu unosa ( KVALITET PREHRANE)

Biokemijska ispitivanjaBiokemijski podataci Laboratorijska ispitivanja temelji se na ispitivanju Krvi i Urina. Mogu biti va ni pokazatelji hranidbenog statusa, ali su pod utjecajem i nenutritivnih faktora. Lab rezultate mogu mijenjati lijekovi ili drugi metaboli ki procesi kao to su stres. Kao i u drugim podru jima biokemijske podatake u procjeni prehrane, treba gledati kao dio cjeline.

biokemijska ispitivanja

National Institute of Health. National Cholesterol Education Program.The Third report of the Expert panel on detection, evaluation and treatment of high blood cholesterol in adults (ATP III). 2001

Biokemijska ispitivanja omogucuje dobivanje preciznijih podataka o naravi prehrambenih poremecaja, osobito u slucaju prehrambenoga deficita. Osnovne promjene pri prehrambenim poremecajima uglavnom su biokemijske naravi, promjena u sadrzaju i funkciji pojedinih esencijalnih metabolita osobito onih deficita koji se pojavljuju u subklinickom obliku. biokemijske metode, npr: fotometrijske metodom, atomska spektrofotometrija Radioimunoeseja NMR Deznitometrija CT US

Antropometrijska mjerenja

Antropometrijska mjerenja

indeksa tjelesne mase (ITM- BMI) , mjerenje ko og nabora i opsega mi i a mjerenje obima struka mjerenje podvodne tezine, mjerenje elktr ne impedance tijela i drugih metoda

ITM = masa (kg)/visina (m)2.

Tablice za odredjivanje BMI

Vrijednosti ITM < 18,49 18,5 - 24,99 25,0 - 29,99 30,0 - 39,99 > 40

stanje pothranjenost, mrsavost normalna uhranjenost I. stupanj pretilosti II. stupanj pretilosti III. stupanj pretilosti

Isti BMI a razli i stupanj uhranjenosti - debljine

Mjerenje ko og nabor kaliperom odre uje se stupanj uhranjenosti

Princip mjerenje podvodne tezine i kordi tenje bodpod-a

Mjerenjem opsega i promjera tijela i usporedbom sa standardom odredjuje se stanje uhranjenosti

Mu karci

ene

Metaboli ki sindrom

Visok rizik

N izak rizik

Antropometrijski parametri i rizik od bolesti

Distribucija masnog tkiva

Porast elija masnog tkiva

Procjena vrste masnog tkiva i njegove raspodjele u organizmu

Dva na ina formiranja distribucije masnog tkivaJabuka Kru ka

Rizik od smrtnosti i BMIrizik smrtnosti

Gojaznost

x 2.0Pothranjenost Normalna te ina Vi ak te ine

x 1.5

1 BMI

12

20

28

36

Body Mass Index and Mortality Risk

(Adapted from Bray GA. Gray DS, Obesity, part 1: Pathogenesis. West J Med 149:429, 1988; and Lew EA, Garfinkle L; Variations in mortality by weight among 750,000 men and women. J Clin Epidemiol 32:563, 1979.)

Hipertenzija i BMI

20

25

30 BMI

35

40

Relationship between BMI and crude percentage of women reporting medical problems, surgical procedures, symptoms, and health care utilization.Brown WJ et al. Int J Obes 1998;22:520-528.