Metodičke i Stručne Pretpostavke Rada u Procesu

16. LJETNA KOLA KINEZIOLOGA REPUBLIKE HRVATSKE

359

Josip opar

METODIKE I STRUNE PRETPOSTAVKE RADA U PROCESU TJELESNOG VJEBANJA SPECIJALNIH POSTROJBI VOJSKE

1. UVOD

Specijalne postrojbe posebno su opremljene, organizirane i uvjebane manje jedinice kojima zadaa nastupa kada konvencionalne snage ne mogu rijeiti odreeni problem ili za njega nisu uvjebane i opremljene. Policijske specijalne postrojbe obino su poznate pod nazivom antiteroristike postrojbe kojima je glavni cilj borba protiv terorizma, opasnih kriminalnih skupina i pojedinaca. Vojne specijalne postrojbe namijenjene su za nekonvencionalno ratovanje, ratovanje i operacije duboko u protivnikom teritoriju, sabotae, izvianja, zauzimanje znaajnih objekata i instalacija, infiltracije raznim nainima u protivniko podruje... Pripadnike ovih postrojbi karakterizira iznimna fizika pripremljenost koja im omoguava da izdre tjelesne napore kojima su podvrgnuti tijekom obavljanja zadaa te lake noenje sa stresnim situacijama. Obino se u specijalne postrojbe primaju dragovoljci iz klasinih vojnih ili policijskih postrojbi koji pokazuju vii stupanj fizike spremnosti od ostalih pripadnika.

U nastavku rada, ukratko e biti obraene neke od pretpostavki tjelesne pripreme pripadnika specijalnih postrojbi.

2. TRAENE FIZIKE SPOSOBNOSTI KOD PRIPADNIKA SPECIJALNIH POSTROJBI

Za svaki sport postoji barem hipotetska pretpostavka o strukturi sposobnost koje najvie doprinose za uspjeh u toj aktivnosti. Tako i u podruju fizike pripremljenosti specijalnih postrojbi moemo govoriti o tjelesnim sposobnostima koje su najbitnije u obavljanju zadaa specijalaca. Zasigurno, najvanija kondicijska sposobnost jednog specijalca jest IZDRLJIVOST, pa bi tako i u hipotetskoj jednadbi specifikacije kondicijskih sposobnosti specijalnih vojnih postrojbi ona bila na prvom mjestu. Unutar same izdrljivosti mogua je sljedea podjela s obzirom na znaajnost aerobna, anaerobna, miina.

Sljedea sposobnost koja bi zauzimala drugo mjesto u jednadbi specifikacije kondicijskih sposobnosti specijalnih vojnih postrojbi, bila bi JAKOST.

Kao i izdrljivost, i jakost moemo podijeliti na podvrste a neki oblici jakosti zapravo se i preklapaju s podrujem izdrljivosti - jakosna izdrljivost ekvivalentno

STRUNI RADOVI UNUTAR TEME

360

pojmu miine izdrljivost (Harasin, 2003.). Nakon izdrljivosti i jakosti, na treem mjestu podjednako bi mogli svrstati BRZINU I KOORDINACIJU. Primjer brzine i koordinacije nalazimo kod potrebe za brzim savladavanjem raznih prepreka, a poligoni prepreka jedno su od najpoznatijih vojnih trenanih sredstava. Ove dvije sposobnosti najvie dolaze do izraaja prilikom treninga borilakih vjetina i sportova, jer svaki pripadnik specijalnih postrojbi mora poznavati i uvjebavati najmanje jednu borilaku tehniku, te prilikom obavljanja nekih specijalnih zadaa (primjerice operacije u urbanim podrujima koje karakteriziraju aktivnosti tipa raznih vrsta sprinteva, svladavanje raznih vrsta prepreka, zahtjevi za mobilnou i okretnou).

Hipotetska jednadba specifikacije kondicijskih sposobnosti specijalnih vojnih postrojbi:

JS= IZDRLJIVOST (aerobna, miina, anaerobna) + JAKOST (jakosna izdrljivost, snaga) + KOORDINACIJA + BRZINA (mobilnost, agilnost, brzinska koordinacija).

Ovu pretpostavku potrebno je potvrditi znanstvenim istraivanjem, meutim sa sigurnou se moe govoriti da je izdrljivost najbitnija kondicijska sposobnost specijalaca.

3. METODIKE PRETPOSTAVKE I STRUKTURA TRENANOG PROCESA

S obzirom na poznate sposobnosti, bitne za obavljanje zadaa pripadnika specijalnih vojnih postrojbi, proces tjelesnog vjebanja trebao bi biti koncipiran na razvoju upravo tih sposobnosti, te provoenju vie vremena na razvoj dominantnih sposobnosti aerobna i miina izdrljivost. Za specijalca je nepotrebno i kontraproduktivno svoenje treninga na to dui boravak u teretani s ciljem podizanja maksimalnih optereenja i rada na to veem izgledu i masivnosti.

Rad sa optereenjem

U radu sa teretom, treba dominirati sustav rada u kojem se izvodi vei broj ponavljanja s manjim i srednjim optereenjima ukljuujui pritom vjebe za cijelo tijelo npr. kruni trening. Pauze s u kratke, optereenje do 70% 1RM-a, broj ponavljanja iznad 10, vie serija ili krugova, vjebe za velike i znaajnije miine skupine.

Primjer treninga:

Mjesto: sportska dvorana, teretana; Oprema: ipka i set utega; Optereenje: 40-50%;


361

Broj serija: 5; Broj ponavljanja: 10; Pauza: izmeu serija: 60 sekundi

Vjebe: veslanje u pretklonu, stojee veslanje, military press, good morning, uanja, uanj s izbaajem, rumunjski deadlift, biceps pregib

Vjebe se izvode jedna za drugom bez odmora; nakon zadnje vjebe stanka od 1 min.

VJEBE savladavanja otpora vlastitog tijela

Nezaobilazan dio svake obuke ili sustava treninga vojnika, specijalaca su vjebe u kojima savladavamo otpor vlastitog tijela sklekovi, podizanja trupa, zgibovi, penjanje na konop, sklekovi na ruama, unjevi... Za ove vjebe karakteristian je vei broj ponavljanja i razvoj dugotrajne miine izdrljivosti, gdje broj ponavljanja pojedinih vjebi prelazi i 50. Mogui su razni sustavi treninga primjenom ovih vjebi, meutim jedno treba izbjegavati zadravanje pozicija na pola pokreta prilikom izvoenja vjebi zbog pojave veeg nepovoljnog optereenja na organizam a s ciljem poveavanja teine izvedbe same vjebe (Deuster, 1997.). Ukoliko se vjeba eli oteati, bolje ju je izvodit sporije. Same vjebe su zapravo pokreti koje specijalci izvode prilikom obavljanja zadaa a ove vjebe omoguavaju da se tijelo uvjeba kako bi to efikasnije izvelo pokret vie puta te steklo odgovarajuu jakost i izdrljivost. Penjanje na konop je aktivnost koju mora znati i moi svaki vojnik a posebice specijalni. Ovakve mogu biti dio zasebnog treninga a i dio svakog drugog treninga u vidu glavne, dopunske vjebe.

Tranje

Od svih vanih kondicijskih sposobnosti, ova se nalazi na samom vrhu. Specijalac mora biti dobar trka. Najmanje etiri puta tjedno svaki specijalac trebao bi trati bez obzira na vremenske uvjete. To je ujedno i korak k specifinim situacijama. Takoer jedna od bitnih pretpostavka kod tranja je i ono u emu trimo. Nije isto tri li se na atletskoj stazi u tenisicama ili u prirodi u izmama ili gojzericama. Od metoda razvoja funkcionalnih sposobnosti najvie praktine i korisne primjene imaju dua ekstenzivna tranja, intervalna tranja za razvoj aerobnih sposobnosti te razvoj brzinske izdrljivosti. Ukoliko se rade intervalna tranja, pauza bi trebala biti to kraa ili je pauza u obliku laganog jogginga, trkaranje.

Specijalistiki sadraji

Specijalistiki sadraji predstavljaju najvii oblik obuke i trebaju dominirati u svakom trenanom procesu specijalnih postrojbi.

- SAVLADAVANJE PROSTORA

Savladavanje prostora jedno je od temeljnih znanja i vjetina koju mora savladati i znati primjenjivati svaki vojnik, a posebno pripadnik specijalnih postrojbi. Poligoni


362

prepreka trebali bi biti sastavni dio obuke i treninga budui da su elementarni naini kretanja (hodanje, tranje, puzanje, penjanje, sputanje, dizanje, noenje, guranje, provlaenje), koji se koriste za njihovo savladavanje, sastavni dio svih akcija specijalnih postrojbi. Od vrsta poligona postoje standardni vojni poligoni ali je takoer mogue s obzirom na uvjete, ciljeve i zadae konstruirati i formirati razliite vrste nestandardnih poligona. Poligon prepreka moe se savladavat s orujem i opremom ime specijalca stavljamo u uvjete koji sve vie slie na optereenja i prepreke koje ga oekuju u realnoj situaciji borbi. Noenje puke, ranca, plinske maske, savladavanje poligona timski nosei velike gume, gumeni amac, lutke koje predstavljaju ozlijeenog ovjeka.

- BORENJE

Trening borilakih sportova ili vjetina sastavni je dio sveukupnog obujma treninga specijalaca. Moe biti zasebni trening, namijenjen iskljuivo na uvjebavanju tehnike, sparinzi, kondicijski borilaki treninzi ili moe biti koncipiran na nain da u svakom skupnom treningu, bez obzira na njegovu usmjerenost, uvijek budu prisutni elementi borilakih sportova npr. razni oblici hrvanja. Elementi borenja mogu biti vrlo dobri za stavljanje u zavrni dio pripremnog dijela nekog kompleksnog treninga kojemu nije cilj isti borilaki trening. Sparinzi i borbe najbolji su trenani podraaj jer omoguavaju i zahtijevaju primjenu velikog broja razliitih sposobnosti; od brzine, snage, izdrljivosti do fleksibilnosti, koordinacije i preciznosti. Elementi borilakih treninga: a) Padovi, kolutanja, valjanja; b) Zahvati bacanja; c) Poluge, guenja, dranja; d) Zahvati samoobrane i privoenja; e) Udarci rukama, nogama, koljenima, laktovima; f) Sparinzi, hrvanja i borbe u parteru i stojci, borba u klinu;

- STRELJAKE VJETINE U BORBENIM UVJETIMA

Borbene uvjete u smislu potrebe treninga streljatva mogli bi definirati kao uvjete u kojima je specijalac pod psihofizikim stresom u situacijama kada mora upotrijebiti vatreno oruje. Cilj je dakle borbeno gaanje pod optereenjima jer je ono najblie realnoj situaciji. Primjeri treninga sa orujem: a) savladavanje poligon prepreka - gaanje mete (mete se mogu postavit na kraju poligona ili nakon savladane odreene prepreke); b) brzo potezanje oruja iz futrole - brzo gaanje mete; c) uklanjanje zastoja; d) gaanje mete iz razliitih pozicija (s boka, iz kleka, sjeda, leanja na trbuhu i leima, iz sjeda, iz okreta); e) gaanje mete kotrljajui se oko uzdune osi; f) brzo pucanje (ispucati odreen broj metaka ili itav okvir u to kraem vremenu); g) gaanje vie uzastopnih meta poligoni za gaanje; h) gaanje meta prilikom kretanja; Tri i pucaj; i) gaanje meta iz vozila koja se kreu; j) gaanje meta u razliitim uvjetima (u razliitim atmosferskim uvjetima - magla, kia, snijeg; u uvjetima smanjene vidljivosti; bacanje dimnih bombi, suzavca i noenje plinskih maski);


363

- ALPINIZAM

Alpinizam je neizostavan dio obuke specijalnih postrojbi, a koristi se prilikom savladavanje tekih terena (stijene, litice) ili umjetnih prepreka (zgrade, upotreba kod talakih situacija), izlaska iz helikoptera. Primjeri sadraja iz alpinizma:

a) sputanje alpinistikom opremom niz visoke objekte, litice, tornjeve, dimnjake, silose i to u raznim pozicijama (natrake, prema naprijed-glava gleda smjer sputanja, glavom prema dolje); b) savladavanje urbanih prepreka gradski alpinizam; c) penjanje i sputanje mornarskim ljestvama; d) penjanja na umjetne i prirodne stijene, razne objekte, tornjeve, stupove, konstrukcije s i bez alpinistike opreme (prirodne i umjetne stijene za penjanje); e) hodanja preko viseih mostova, metalnih sajli, puzanje preko sajli, hodanje rukama preko sajli, sputanje niz brodski konop, penjanje i sputanje sa brodskih mrea; f) sputanje uetom i alpinistikom opremom iz helikoptera (rapeling); g) penjanja i sputanja sa opremom i orujem;

- PLIVANJE I RONJENJE

Posao specijalca moe zahtijevati njegovo djelovanje na podrujima vezanim uz vodu pa je zbog toga nuna osposobljenost za izvrenje zadataka u takvim situacijama u kojima su potrebna znanja i sposobnosti iz podruja plivanja i ronjenja.

Sadraji treninga za plivanje i ronjenje:

- plivanje dugih dionica od 1do 8 km. (osnovni naini plivanja-kraul, prsno, bono-side stroke)

- plivanje u bazenu, u moru - u zaljevima i uvalama i na otvorenom moru

- plivanje s i bez peraja; - plivanje u odjei i odravanje na vodi; - plivanje s opremom i orujem, australski splav; - spaavanje utopljenika; - plivanje sa zavezanim rukama, sa zavezanim rukama i nogama; - ronjenje na dah u daljinu i dubinu ; - ronjenje i savladavanje podvodnih prepreka; - vodeni poligoni prepreka;

- PADOBRANSTVO

Kod padobranstva treninzi sastoje se od skokova u razliitim uvjetima (dan, no), s razliitih visina, s i bez opreme. Padobranstvo se koristi prilikom infiltracije u neprijateljsku pozadinu ili dolazak do odreenog mjesta na to neprimjetniji nain.

Treninzi, s obzirom na visinu otvaranja padobrana, mogu biti izvoeni na tri glavna naina:

H.A.L.O. (engl. High Altitude Low Opening Velika visina, nisko otvaranje)

H.A.H.O. (engl. High Altitude High Opening Velika visina, visoko otvaranje)

L.A.L.O. (engl. Low Altitude Low Opening Mala visina, nisko otvaranje)


364

Dopunski treninzi: uvjebavanje doskoka, vjebanje izlaska iz aviona, helikoptera, padobranski trenaeri

- SKIJANJE

Posao specijalaca ponekad moe zahtijevat njegovo djelovanje u zimskim uvjetima, na snijegu, s primjenom najprikladnije opreme za te uvjete.

Ovi treninzi podrazumijevaju uinkovito obavljanje zadaa specijalaca na snjenim terenima i povrinama, u planinama i gorskim predjelima.

Sadraji treninga iz podruja skijanja: a) kretanja na skijama na ravnom s opremom i orujem; b) penjanja na povienja, brijeg s kompletnom opremom i skijama; c) sputanje na skijama s kompletnom opremom; d) sputanje na skijama i gaanje meta; e) kretanje sa skijama na raznolikom prirodnom terenu; f) kombinacija kretanja na skijama i lijeganja na pod; g) brzo kretanje na skijama na ravnom-skijako tranje; h) biatlon (skijako tranje u kombinaciji s gaanjem meta)

Integracija navedenih specijalistikih podruja ini specifinu pripremu koja uz situacijske zadae treba dominirati u obuci specijalnih postrojbi. Kada se ti sadraji strukturiraju uz primjenu kondicijskih zahtjeva, dobiva se specifini i situacijski kondicijski trening koji ispunjava najvie zahtjeva za obukom kakvu bi trebale provoditi specijalne postrojbe.

4. ZAKLJUAK

Uz svu opasnost koju donosi posao specijalca i sa eljom da se trening koncipira to realnije, potrebno je uvanje zdravlja, te ukoliko se isti efekt moe postii na neki manje stresan nain, treba ga uzeti u obzir. Sam posao je dovoljno stresan i opasan te je potrebna veliku pozornost obratit na sigurnost prilikom treninga i vjebanja. Kao i sportau, specijalcu treba kvalitetan program koji je usmjeren na razvoj sposobnosti i ouvanju zdravlja koliko je god to mogue.

5. LITERATURA1. Phd. Deuster, P. Navy Seal Physical Fitness. Official issue guide naval

special warfare command. Department of Military and Emergency Medicine, Unformed Services University of the Health Sciences, F.Edward Hebert School of Medicine, August 1997.

2. Mejia, M. and Smith, S. The special Ops Workout. The United States Special operations command. New York, 2004.

3. alina, D. (2001.). Godinji plan i program treninga pripadnika specijalne policije. Diplomski rad. Zagreb: Fakultet za fiziku kulturu Sveuilita u Zagrebu.


365

4. opar, J. (2004.). Specifina i situacijska kondicijska priprema specijalnih postrojbi vojske i policije. Diplomski rad. Zagreb: Kinezioloki fakultet sveuilita u Zagrebu.

5. Zbornik radova sa meunarodnog znanstveno strunog skupa Kondicijska priprema sportaa D. Milanovi i I. Juki (ur.) Kinezioloki fakultet sveuilita u Zagrebu, Zagrebaki portski savez, Zagreb, 2003.

Documents

Metodičke i Stručne Pretpostavke Rada u Procesu