METODIKA NASTAVE GLAZBENE KULTURE 1 - za prvi kolokvij Tomislav Kota, prof.

Glazbeni oblici

Motiv, fraza, re!enica

(metodika nastave glazbene kulture I)

2

3

Glazbeni oblici

l Glazbeni oblik predstavlja vremensku strukturu glazbenog djela

l U povijesti glazbenih oblika spominje se 4 najvanija glazbena elementa (koji se javljaju u nastavnom programu Glazbene kulture za nie razrede osnovne kole)

1. motiv

MOTIV je najmanja tematska (ritamsko-melodijska) izrazita cjelina koja se moe izdvojiti iz svoje okoline

2. fraza

FRAZA je najmanja metri!ki odre"ena formalna cjelina

- Od !ega se sastoji FRAZA?

3. glazbena reenica

RE#ENICA je glazbena misao zaokruena harmonijskim zavretkom (kadencom).

- Od !ega se sastoji mala glazbena re!enica?

l Postoji i velika glazbena re!enica koja se sastoji od 8 taktova!

l to se doga"a kada po!etnoj glazbenoj re!enici dodamo nastavak? l Usporedi prvu i drugu glazbenu re!enicu$

9

l to se doga"a kada po!etnoj glazbenoj re!enici pridodamo jo jednu?

l Koliko su sli!ne ili razli!ite ove dvije gl. re!enice?

4. period

l PERIOD je cjelina sastavljena od dvije glazbene re!enice, sadrajno srodne, a harmonijski me"usobno ovisne.

l Prva re!enica zavrava manje uvjerljivom kadencom, a druga potpunom kadencom na tonici.

l Mali period ima 8 taktova (2 male re!enice), a veliki 16 taktova (2 velike re!enice)

l Period = dvije male uzajamno ovisne glazbene re!enice. Odnose se jedna prema drugoj kao pitanje i odgovor.

l tabela 1: MALA GLAZBENA PERIODA

1. re!enica 4 takta

Pitanje?

2. re!enica 4 takta

Odgovor.

12

l Velika perioda se sastoji od dvije re!enice po 8 taktova

l tabela 2: VELIKA GLAZBENA PERIODA

1. re!enica 8 taktova Pitanje?

2. re!enica 8 taktova Odgovor.

13

l Analizirat %emo drugi dio pjesme:

l Od koliko glazbenih re!enica se sastoji drugi dio pjesme?

l Sad analizirajmo cijelu pjesmu!

14

l Na koliko djelova moemo podijeliti ovu pjesmu?

l Od !ega se sastoji svaki dio?

l Prvi dio imenovat %emo: A l Drugi dio kao B l Ovo je dvodjelna pjesma sa shemom AB

15

dvodjelna pjesma

l Dvodijelna pjesma je glazbeni oblik sastavljen od dva perioda ili od dva dijela koja po veli!ini odgovaraju periodima.

l Mala dvodjelna pjesma ima dva puta po osam, dok se velika dvodijelna pjesma sastoji od dva puta po esnaest taktova.

l Osnovni oblik dvodijelne pjesme ima shemu AB l Shema prijelaznog oblika izme"u dvodijelne i

trodijelne pjesme je aa ba

l TRODIJELNA PJESMA je glazbeni oblik sastavljen od tri dijela (A B A ili A B C ) l Mala trodijelna pjesma sadri tri puta po osam

taktova, a velika tri puta po 16

Zakljuak

l Najjednostavniji oblik glazbenog djela zove se pjesma .

l Temeljni principi gradnje unutranje strukture oblika su: ponavljanje i kontrast .

l Klju!ni pojmovi: motiv, fraza, re!enica i period, dvodjelnu i trodjelna pjesmu.

18

III. godina, (V. semestar ) - razredna nastava

} Uvod u nastavu glazbene kulture, } Zadaci i metode u nastavi glazbene kulture, } Uvod u metodiku nastave glazbene kulture

} Obrade pjesama iz aktualnih udbenika za

prva tri razreda O, } Poseban naglasak na analizi glazbenih oblika

pjesama.

} Rojko P. (2004): Metodika glazbene nastave, praksa I. dio, ITG, Zagreb.

} Njiri! N. (2001): Put do glazbe, kolska knjiga, Zagreb.

} Nova"i! S, i drugi (1990): Glazbena kultura u prvom, drugom i tre!em razredu osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb.

} Brdari! R. (1986): Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture, kolska knjiga, Zagreb.

} Bilo koja Teorija glazbe (Zavrki, Tomai!)

} ODOBRENI UDBENICI ZA UPORABU U NASTAVI GLAZBENE KULTURE Atanasov Piljek D. (2007): Moja glazba 1, 2 i 3. udbenik

i priru"nik za glazbenu kulturu u 1, 2 i 3 razredu osnovne kole, Alfa, Zagreb.

Stanii! A., Jandraek V. (2007): Razigrani zvuci 1, 2 i 3. udbenik i priru"nik glazbene kulture za 1, 2 i 3 razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb.

Ivanovi! M., Tav"ar A. (2007): Glazbena krinjica I, II i III: udbenik glazbene kulture s dva CD -a za 1, 2, i 3 razred osnovne kole, Profil International, Zagreb.

ui! M., Kova"i!, D. (2007): Glazbene "arolije 1, 2 i 3, udbenik glazbene kulture s 3 CD -a za 1, 2 i 3 razred osnovne kole, Profil International, Zagreb.

} STRU#NI #ASOPISI kolski vjesnik, #asopis za pedagoka i kolska

pitanja. Theoria. Glasilo Hrvatskog drutva glazbenih

teoreti"ara. Od 1999. Tonovi. #asopis glazbenih i plesnih pedagoga, od

1984. Magistra Iadertina, Zbornik odjela za izobrazbu

u"itelja i odgojitelja, Sveu"ilite u Zadru. Ostali stru"ni "asopisi koji se bave pedagokim

pitanjima...

} Nastavni plan i program: HNOS, 2006, MZO, Zagreb

} Kako je glazba vrlo zna"ajan dio ljudske kulture, ona mora imati svoje mjesto u op!em odgoju i obrazovanju.

} #ovjekova potreba za glazbom ne moe se zanemariti.

} Umjetnosti (pa s njom i glazba) je prije svega aktivnosti stvarala"ka aktivnosti.

} Nastavu glazbe proimaju dva temeljna na"ela:

Psiholo ko ono uzima u obzir "injenicu da u"enici u principu vole glazbu i da se njome ele aktivno baviti (pjevati, svirati). kola nije samo mjesto i vrijeme pripreme za ivot ona i je dio ivota.

Ku lturno- estetsko koje proizlazi od toga da nastava glazbe mora u"enika pripremati za ivot, tj. osposobljavati ga da ve! za vrijeme, ali i nakon kole bude kompetentan korisnik glazbene kulture.

} Glazba je u niim razredima osnovne kole idealno podru"je za snano poticanje pozitivnih emocija, osje!aja pripadnosti, zajednitva i snoljivosti. Ona moe dati snaan doprinos rastu!oj potrebi poticanja i izgradnje kulture nenasilja me$u kolskom djecom.

} Djeca u razrednoj nastavi neka pjevaju, neka sluaju odabranu glazbu i neka se igraju (ritmiziraju, pleu, kre!u se na glazbu, improviziraju, sviraju i sl.).

} Nastava glazbene kulture nuno u sredite pozornosti stavlja u"enikovu glazbenu aktivnost. U "inu pjevanja, sviranja i sluanja, na samom mjestu,

doivljava se i u"i glazba, oboga!uje se u"eniko v osje!ajni svijet i izot rava njegov umjetni"ki senzibilitet.

} U"inak toga nije mogu!e koli"inski odrediti. Ta se "injenica izravno odraava i na ocjenjivanje utoliko to u"itelj mora, osim pokazanoga (npr. znanje pjesme),

uzeti u obzir i skrivene u"inke nastave glazbe (npr. promijenjeni odnos prema predmetu, odnosno glazbi), kao to mora voditi ra"una o glazbenim sposobnostima u"enika.

} Program nastave glazbene kulture u p rva t r i razreda osnovne kole temelji se na sljede!im glazbenim podru"jima: pjevanje, sviranje, sluanje glazbe i elementi glazbene kreativnosti.

} Nastavno podru"je pjevanja razvija osje!aj to"ne intonacije i ritma, glazbeno pam!enje i samopouzdanje podrazumijeva i kontinuirano izvo$enje pjesama.

} Pjesme se u"e po sluhu, neke pjesme mogu se iskoristiti za uvjebavanje intonacije dura i mola pjevanjem solmizacijom. Nau"ene pjesme pjevati tako da se gledaju note, radi

povezivanja notne slike s kretanjem melodije. Treba posti!i lijepo, izraajno pjevanje, jasan izgovor i

razumijevanje teksta, te ostvariti primjerenu glazbenu interpretaciju.

} Nastavno podru"je sviranja razvija osje!aj ritma, metra, precizne koordinacije i suradnje

} Nastavno podru"je sluanja glazbe razvija sposobnost slune koncentracije, specifikacije sluha (mogu!nost prepoznavanja zvukova i boja razli"itih glasova i glazbala), analize odsluanog djela i uspostavlja osnovne estetske kriterije vrednovanja glazbe.

} Skladbe se sluaju postupkom aktivnoga sluanja u kojem u"enici prate oblikovne elemente, kretanje teme (melodije), ritam, tempo, dinamiku i druge glazbene zna"ajke.

} Glazbala se upoznaju na temelju sluanja odgovaraju!ih glazbenih primjera.

} Nastavno podru"je glazbene kreativnosti izotrava pojedine glazbene sposobnosti (intonacija, ritam), razvija senzibilitet za glazbu, poti"e matovitost glazbenog izraza i samopouzdanje pri iznoenju novih ideja.

} Ci l j nastave g lazbe u op! eobrazovnoj kol i je uvo$en je u " en ika u g lazbenu ku lturu - razvoj glazbenih sposobnosti u"enika, upoznavanje osnovnih elemenata glazbenog jezika, razvijanje glazbene kreativnosti, uspostavljanje i usvajanje vrijednosnih mjerila za (kriti"ko i estetsko) procjenjivanje glazbe.

} Kulturno- politi"ki cilj podrazumijeva o"uvanje glazbenog izri"aja odre$enog kraja, potivanje i razumijevanje glazbe susjednih i drugih zemalja, kao i razumijevanje glazbe koja je vana za razvoj svjetske glazbene umjetnosti.

Ci l j l b ! b

} 1 . MATERIJALNI ZADACI: Predstavljaju stjecanje znanja i usvajanje

"injenica. Formulacije koje se odnose na materijalne

zadatke naj"e!e glase: upoznati, pokazati, ukazati, uo"iti, razumijeti, shvatiti, pou"iti, nau"iti

} Neki od materijalnih zadataka u prva tri razreda su: uo"iti i sluno razlikovati visinu tona /vii i

nii ton/ i trajanje tona /dui i kra!i ton sluno razlikovati i odrediti dinamiku

skladbe /tiho, glasno/ odrediti tempo skladbe /polagano,

umjereno, brzo

} 2 . FUNKCIONALNI ZADACI Odnose se na razvijanje glazbenih sposobnosti

u"enika. Sposobnosti u"enika dijelimo na

senzorne ili perceptivne sposobnosti (slune) izraajne sposobnosti (glazbeno izraavanje

pjevanjem i sviranjem) kreativne sposobnosti osnose se na glazbenu

kreativnost, koja se ostvaruje kao spontano ili svjesno, produktivno glazbeno stvaralatvo.

ostale sposobnosti: intelektualne ili mentalne sposobnosti, manualne ili prakti"ne

} Formulacije koje se odnose na funkcionalne zadatke su: razviti, osposobiti, usavriti, ja"ati, formirati, uvjebati, navikavati, izgra$ivati, izotriti, izraavati, misliti..

} Neki od funkcionalnih zadataka u prva tri razreda su: razvijati intonativne i ritamske sposobnosti, razvijati glazbeno pam!enje, prepoznati i sluno razlikovati vokalnu,

instrumentalnu i volaklo-instrumentalnu glazbu prepoznati i sluno razlikovati izvodila"ki sastav

skladbe / zvuk pojedina"nih glazbala na razini prepoznavanja,

razvijati glazbeni izri"aj, razvijati zvukovnu radoznalost i glazbenu

kreativnost,

} 3 . ODGOJNI ZADACI Cijeli nastavni proces latentno nosi u sebi

odgojne vrijednosti, stoga je teko na jednom satu istaknuti i uspjeno realizirati neki odgojni zadatak.

Odgojni zadaci su: formiranje pozitivnih stavova, uvjerenja, opredjeljenja i ponaanja u odnosu na prvenstveno glazbeno-estetske vrijednosti ali i neke drutveno -moralne.

} Glazbeno- estetske vr i jednost i: Njegovanje glazb. ukusa koje se postie kontaktom s vrijednim glazb. sadrajima uz pravilan na"in pribliavanja glazbenih vrijednosti u"enicima. Potrebno je izbjegavati elitisti"ki stav koji moe u"enike udaljiti od pravih glazbenih vrijednosti kao i podilaenje neukusu, koje ne!e dovesti do postavljenog cilja.

} Neki od odgojnih zadataka u prva tri razreda su: oboga!ivati emocionalni svijet i izotravati

umjetni"ki senzibilitet razvijati glazbeni ukus uspostavljanjem

vrijednosnih kriterija za kriti"ko i estetski utemeljeno procjenjivanje glazbe

} Nastava glazbe mora se odvijati u ugodnom ozra"ju lienom svake napetosti. Ako je to ikako mogu!e, treba napustiti uobi"ajen raspored sjedenja u dvoredovima kako vi se u"ionica doivjela kao slobodan prostor u kojem u"enici mogu ne samo sjediti, nego i hodati i kretati se vie ili manje stilizirano (plesati, kora"ati).

} Temeljna metoda rada mora biti razgovor u"itelja s u"enicima pa i razgovor izme$u samih u"enika.

} Sve to je vano u"i se tu, na samom mjestu, razgovorom, ponavljanjem, vjebanjem i koncentriranim sluanjem glazbe.

} Nastavna podru"ja ne smiju se promatrati i realizirati zasebno. Sve aktivnosti vode cilju koji mora biti razvoj glazbenih sposobnosti u"enika.

} Nastava glazbene kulture mora biti koncipirana na na"elima koji proizlaze iz same prirode glazbene umjetnosti.

} Ta su na"ela odre$ena faktorima glazbene produkcije, reprodukcije i recepcije. Povezuje ih kreativnost (stvaralatvo) kao temeljna djelatnost u umjetnosti.

PRODUKCIJA KREATIVNOSTI REPRODUKCIJA PO

KREATIVNOSTI

RECEPCIJA PO KREATIVNOSTI

(Unutarnji proces na temelju postoje!eg glazbenog djela)

GLAZBENE ZNANOSTI

(muzikologija, etnomuzikologija, estetika, izvodila"ka tehnika, teorija, glazbena pedagogija,

psihologija i sociologija, glazboterapija

RAZVOJ SLUANJA GLAZBE

CILJ: kreativna recepcija

RAZVOJ IZVO%ENJA GLAZBE

CILJ: kreativno izvo$enje glazbe

RAZVOJ KREATIVNOSTI

1. U GLAZBI

2. PO GLAZBI

RAZVOJ GLAZBENIH ZNANJA, SPOSOBNOSTI I SPRETNOSTI

Svaka glazbena odgojno -obrazovna cjelina neka bude kompleksta i kreativna, to je kompozicija, "ije su stavke razli"ite aktivnosti, elementi i razli"iti sadraji (B. Oblak)

} Sadraj odre$uje na"in ali postoji

mogu!nosti izbora razli"iti na"ini rada su nastavne metode.

} to u"itelj/ica poznaje vie metoda izbor !e biti ve"i nastava uspjenija i raznolika.

} Koristi se mnogo u okviru upoznavanja novih skladbi, sluanja glazbe i obrade razli"itih sadraja iz podru"ja osnove glazbene pismenosti i kulture.

} Prednost sadraji su u"enicima donekle poznati pa se dobro kombiniranim pitanjima poti!e zapaanje, razmiljanje i zaklju"ivanje.

} Loa je primjena ove metode u svrhu usvajanja verbalnih spoznaja koja se ne temelje na glazbenim sadrajima (bez glazbenog doivljaja).

} U"itelji se moraju pripremiti za razgovor tj. za osnovno kretanje razgovora i pojmova oko kojih !e se voditi

} Studenti u pripravama piu pitanja i odgovore kako bi bilo sigurnije da !e razgovor uspjeti.

} Pogreke u razgovoru izgledaju manje zna"ajne ali se osve!uju na dui rok

} Dugi razgovori o nekim glazbenim pojavama koje su u"enici ve! usvojili su jednostavni i "esto se doga$aju, ali su kontraproduktivni.

} Razgovore treba racionalizirati, a vie vremena ostaviti za glazbene doivljaje (pjevanje, sviranje, sluanje).

} Obi"no je slabo pripremljen nastavnik sklon razgovoru

} Pri razgovoru treba razgovarati sa svim u"enicima. Svako pitanje se postavlja svima. Svi moraju shvatiti to elite tim pitanjem

} urba u kojoj odgovaraju samo najbri ili u kojoj se zborno odgovara vodi do sve manjeg broja suradnika.

} Ne smijete prozivati samo one za koje mislite da !e to"no odgovoriti. I neto"ni odgovori su dobrodoli (jer vam daju signal u "emu su poteko!e)

} Odgovori u"enika su "esto onakvi kakve ne elimo. Treba ih prihva!ati elasti"no i ustanoviti jeli takav odgovor iz neznanja ili nesporazuma; koliko je u"enik na dobrom putu; to se iz odgovora moe iskoristiti za nastavak razgovora

} Nastavnik grijei ako prekida u"enika i name!e mu odgovor.

} Treba pripaziti na loe reakcije na odgovore. Neadekvatno reagiranje moe u"enika povrijediti ili ga u"initi opreznijim pa !e ubudu!e izbjegavati razgovor

} Razgovor mora biti srda"an, prijateljski, mora poticati na suradnju, otvorenost i aktivnost.

} Pitanja m oraju b it i jasno postavl jena!

} Izbjegavati nejasne formulacije kao npr. Kako ljudi mogu pjevati?

} Treba izbje"i i sugestivna pitanja na koja se moe odgovoriti jednom rije"ju: Svi$a li vam se ova skladba?

} Ne smiju se upotrebljavati pitanja kod kojih je upitna "estica na krivom mjestu: Danas smo upoznali, to?

} Izbjegavati o sebi govoriti u tre!em licu: Sada !e vam u"itelj/ica dati intonaciju?

} Razgovor m ora b it i to neposredni j i i jednostavni j i. Izbjegavati ono to ga "ini smjenim i neprirodnim.

} Umjesto razgovora ne smije se dogoditi izlaganje, u kojem u"enici nadopunjavaju zadnju rije" re"enice.

} U glazbenoj kulturi se ona manje koristi.

} Izlaganje nije samo niz "inejnica koje se

moraju povezati ono je pripovijedanje i umjetni"ko opisivanje pri "emu je vaan izbor rije"i i na"in izlaganja.

} Iako je rije" o verbalnoj metodi u"enici moraju aktivno sudjelovati i pratiti sadraj nastavnik mora biti dobro pripremljen, izlaganje primjereno i besprijekorno!

} Nema mnogo sadraja u nastavi glazbene kulture koje se obra$uju metodom usmenog izlaganja.

} Npr.: stvaranje ugo$aja prije sluanja ili u"enja nove pjesme pretjerano ne sugerirati doivljaj, izbjegavati banalnost i sladunjavost.

} Izlaganje mora biti koncizno i usmjereno.

} Osim demonstracije predmeta, slika i modela koja se koristi u gotovo svim predmetima u nastavi gl. kulture je rije" o demonstraciji glazbenih primjera i neposrednih glazbenih izvedaba.

} Demonstracija predmeta, slika i modela u nastavi gl. kulture slui kao dopuna doivljaja neke pojave.

} Demonstracijom glazbenih primjera koristimo se na gotovo svakom satu glazb. kulture. (sluanje glazbe na cd playeru, izvedba nastavnika pjevanje, sviranje)

} Sluanje glazbenih djela moe biti globalno (sinteti"ko) ili selektivno (analiti"ko).

} Demonstracija neposrednih glazbenih izvedaba se odnosi na ivu izvedbu posjet nekoj glazbenoj priredbi u koli ili nekoj ustanovi odlazak u kazalite ili na koncert.

} Osjetiti ugo$aj glazbene izvedbe predstavlja nezamjenjim glazbeni doivljaj&

} Posjet glazbenoj priredbi zahtjeva pripremu, a nakon povratka s koncerta i razgovor.

} Metoda ima dvije specifi"nosti:

METODA PISANJA VERBALNIH SADRAJA METODA PISANJA NOTNIH SADRAJA

} METODA PISANJA VERBALNIH SADRAJA #esto se koristi Piu se uglavnom kra!e zabiljeke

} Razlikujemo pisanje nastavnika i pisanje u"enika Nastavnik pie po plo"i (uglavnom naslov nastavne

jedinice ili naslov skladbi koju sluamo ili pjevamo, ime autora ili broj i naziv stavka podnaslovi, natuknice i sli"no ne preporu"uje se zapisivanje definicija!)

} Prilikom prepisivanja s plo"e javljaju se odre$eni problemi valja odrediti kad se sadraj pie u biljenice odmah ili kad se neto novo doda ili na kraju nastavne etape ili nikad!

} U glazbenoj kulturi izbjegavamo zadavanje pismene doma!e zada!e.

} METODA PISANJA NOTNIH SADRAJA Podrazumijeva pisanje nota.

OVU METODU NEEMO POSEBNO OBRA%IVATI JER U#ENICI U RAZREDNOJ NASTAVI NE U#E NOTE VE PJEVAJU PO SLUHU, A NA ISTI NA#IN USVAJAJU I OSTALE SADRAJE DOIVLJAJEM NA SATU I VLASTITOM AKTIVNOU&