Metodika Nastave Geografije, Zoran Curić

SVEUILITE U ZAGREBUPrirodoslovno-matematiki fakultet

Geografski odsjek

METODIKA NASTAVE GEOGRAFIJEpredavanja

student: IRENA LUI

prof: ZORAN CURI

Zagreb, 07.07.2001.

Metodika nastave geografije predavanja

SADRAJ

Cjelina StranaGeografija kao nastavni predmet 3

Metodologija geografije 4Geografske discipline 4

Ciljevi nastave geografije 5Psiholoke pretpostavke nastave geografije 5Planovi i programi nastave geografije 6

Nastavni planovi i programi u naim kolama 7Nastavna sredstva i pomagala u nastavi geografije 8

Tekstualna nastavna sredstva i pomagala 9Auditivna nastavna sredstva i pomagala 12Vizualna nastavna sredstva i pomagala 13Audiovizualna nastavna sredstva i pomagala 14

Oblici rada 15Nastavne metode 18Suvremeni koncept kolske geografije 22Multimedija u nastavi geografije 24Kritiko miljenje u nastavi geografije 25Naela u nastavi geografije 27Organizacija nastave 28

Organizacija nastavnog sata 28Godinji raspored nastavnog gradiva 29

Rad s darovitim uenicima 30Provjeravanje i ocjenjivanje uenika 31Nastup, retorika i neverbalno ponaanje predavaa 34Planiranje nastave i priprema za nastavu 36Pedagoka dokumentacija 37Zakoni i pravilnici o kolstvu 39

2


GEOGRAFIJA KAO NASTAVNI PREDMET

opeobrazovni predmet predmet od posebnog nacionalnog interesa

geografija = kompleksna znanost koja prouava meuovisnost prirodne osnove i utjecaja ovjeka

razliito poimanje sadraja i ciljeva geografije: jedinstvo geografije kao znanosti

velik broj geografa (npr. prof. Rogli) istiu jedinstvo geografije iji je spoznajni objekt jedinstveni ekosustav ovjek-zemlja u njegovim razliitim dimenzijama

zastarjeli pristup dvojni pristup (geografija se definira na osnovu specifinih problema, a ne

na osnovu spoznajnog objekta):A. geografija kao prirodno-znanstvena disciplinaB. geografija kao socijalno-znanstvena disciplina

dvostruko dvojni pristup:1. opa geografija:

A. fizika geografijaB. socijalna geografija

2. regionalna geografija:a. fizika geografijab. socijalna geografija

razliit pristup objanjavaju predmeta prouavanja: nomotetski pristup:

nastojanje da se predmet prouavanja objasni pomou opih naela, pravila i zakonitosti

zahtjeva brojna promatranja koja trebaju posluiti kao osnova za uopavanje ( deduktivno uenje)

ideografski pristup: pristup usmjeren na prouavanje jedinstvenog sluaja i njegovih

specifinih obiljeja ( induktivno uenje) npr. case study

regionalno-geografski pristup:A. poloaj, granice, veliina, reljef, tlo, klima, vode, rudno bogatstvo, biljni

i ivotinjski svijetB. stanovnitvo, gospodarstvo, oblici naselja, povijesno-geografski razvoj

veza s drugim strukama u objanjavanju odnosa ovjek prostor

3


Metodologija geografije:

ope metode prirodnih i drutvenih znanosti: praenje opisivanje tumaenje odnosa oblikovanje rezultata ispitivanja

specifine geografske metode: terenska istraivanja kartiranje kartografsko predoavanje anketiranje

kvantitativne metode matematiko-statistiki postupci

faze znanstveno-istraivakog rada u geografiji:1. prikupljanje podataka kartiranje, anketiranje, snimanje, koritenje

literature2. biljeenje podataka3. obrada podataka kartografska sinteza i kvantitativna obrada podataka4. rezultati istraivanja grafiki, kartografski i tablini prikazi, tekstualna

interpretacija

Geografske discipline

opa geografija fizika geografija:

proimanje atmosfere ( klimatologija) meteorologijahidrosfere ( hidrogeografija) hidrologijalitosfere ( geomorfologija, pedologija) geologijabiosfere ( biogeografija) botanika

socijalna geografija: kulturna geografija demogeografija geografija naselja (geografija gradova urbana geografija) ekonomska geografija:

prometna geografija turistika geografija industrijska geografija agrarna (ruralna) geografija

politika geografija regionalna geografija

znanstvena utemeljenost nastave geografije geografija kao stoerni predmet budunost nastave geografije

4


CILJEVI NASTAVE GEOGRAFIJE

tri osnovna cilja: materijalni ciljevi stjecanje znanja i razvoj sposobnosti funkcionalni ciljevi sposobnost primjene geografskih medija (karte,

dijagrama, zrane snimke, ankete) odgojni ciljevi stvaranje osobnih stajalita o vrijednostima

cilj nastave geografije obino je privlaan uenicima

PSIHOLOKE PRETPOSTAVKE NASTAVE GEOGRAFIJE

razvojna psihologija: kada? bavi se tijekom i uvjetima razvoja djeteta, tj. mladei pokuava odrediti optimalno vrijeme za uenje odreenih nastavnih

sadraja psihologija uenja:

kako? raspravlja o strukturama stjecanja pojmova i znanja

socijalna psihologija: objanjava vanjske socijalne utjecaje na proces uenja utjecaj obitelji,

prijatelja, razrednog odjela, uitelja psihologija testiranja:

nastoji objektivnije obuhvatiti vanjske socijalne utjecaje na procese uenja

motivacija: duhovno-emocionalni sustav odnosa koji potiu i usmjeravaju osobu koja

ui pokretaki razlozi znatielja, konkurencija, interes, priznanje, druenje psiholoko angairanje uenika za rad intrinzinai ekstrinzina

spoznajni procesi u nastavi geografije: uenje je proces spoznaje moe biti:

induktivno polazi od jasnih pojedinanih injenica i konkretnih zapaanja s ciljem izvoenja opih i apstraktnih ciljeva

deduktivno polazi od opih i apstraktnih spoznaja ka jasnim pojedinanim injenicama

razvoj prostornog miljenja: topoloko prostorno miljenje:

do 7 godine ivota egocentrino doivljavanje prostora (vee, blie, pokraj, u. iznad,

vani) projektivno prostorno miljenje:

od 7 do 11 godine ivota doivljaj prostora jo je uvijek emocionalan i subjektivan

5


dijete tei izai iz uega u iri prostor u O uenici imaju vee prosjene vrijednosti predoavanja prostora

nego govora euklidsko prostorno miljenje:

apstraktne sposobnosti orijentacije i shvaanja

6


PLANOVI I PROGRAMI NASTAVE GEOGRAFIJE

nastavni plan: kolski dokumnt u kojem se u obliku tablice propisuju:

nastavni predmeti koji e se uiti u odreenoj koli redoslijed uenja tih predmeta po razredima tjedni broj sati za pojedini predmet:

promjene u broju sati nastave geografije od 1948. do 1996. od 5. do 8. razreda O:

Godina Broj sati tjedno

1948. 181950. 131953. 111958. 61972. 71992. 71996. 7,5

donosi ga Ministarstvo prosvjete i porta ili Parlament karakteriziraju ga este promjene

kolska godina 01.09. 31.08. ( 52 tjedna) nastavna godina od prvog tjedna rujna (obino) do sredine lipnja ( 35

tjedana)

nastavnike norme:

Razred i kola Broj sati godinje

5. razred O1 526. razred O 707. razred O 708. razred O 70

1. razred gimnazije 702. razred gimnazije 703. razred gimnazije 704. razred gimnazije 702

nastavni program: kolski dokument kojim se propisuje:

opseg nastavnih sadraja dubina nastavnih sadraja redoslijed nastavnih sadraja

1 osnovna kola obavezna kola (u Hrvatskoj je to jednako, ali treba razlikovati pojmove)2 samo u opim gimnazijama, u ostalima nema nastave geografije

7

geografija ini 1/5 satnice


= sadraj obrazovanja, tj. konkretizacija nastavnog plana donosi ga Ministarstvo prosvjete i porta ili Parlament obimniji je i sloeniji od nastavnog plana mijenja se ee od nastavnog plana

8


Nastavni planovi i programi u naim kolama

Razred Nastavni sadraj Broj sati tjedno

Nastavnika norma

( u satima)NII RAZREDI OSNOVNE KOLE GEOGRAFSKI SARDAJI OBRAUJU SE U SKLOPU NASTAVE PRIRODE I DRUTVA

1. razred O kola2. razred O mjesto3. razred O upanija4. razred O Republika Hrvatska

VII RAZREDI OSNOVNE KOLE GEOGRAFSKI SARDAJI OBRAUJU SE U SKLOPU NASTAVE ZEMLJOPISA

5. razred O opa (fizika) geografija 1,5 526. razred O drutveno-geografski sadraji

izvaneuropski kontinenti2 70

7. razred O geografska obiljeja Europegeografska obiljeja Rusije

2 70

8. razred O geografija Hrvatske regionalni koncept 2 70

GIMNAZIJE GEOGRAFSKI SARDAJI OBRAUJU SE U SKLOPU NASTAVE GEOGRAFIJE1. razred gimnazije opa fizika geografija 2 702. razred gimnazije opa socijalna geografija 2 703. razred gimnazije svjetski razvoj

regionalne posebnosti2 70

4. razred gimnazije geografske osobitosti hrvatskog dravnog prostora (tematsko-problemski koncept)

2* 70*

metode rasporeivanja nastavnih sadraja: linijski (sukcesivni) model

model koncentrinih krugova

spiralno-linijski model

razine organizacije nastavnih sadraja:1. nastavna cjelina ( npr. Azija)2. nastavna tema ( npr. jugozapadna Azija)3. nastavna jedinica ( prometno znaenje i prometna osnova Azije)

9


NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA U NASTAVI GEOGRAFIJE

nastavna pomagala: pribor kojim sa slue nastavnici i uenici u svakodnevnom radu pri obradi

nastavnih sadraja dijele se (rangiraju) prema stupnju sloenosti:

pribor za pisanje pribor za crtanje runi alat demonstracijska pomagala eksperimentalna pomagala instrumenti aparati strojevi elektroniki ureaji

nastavna sredstva: didaktiki oblikovani, objektivno dani predmeti, proizvodi ljudskog rada

koji slue kao izvori znanja i spoznavanja tijekom uenja izvori znanja mogu biti:1. ivi izvori ( uitelj, uenik, suradnik)2. nastavna sredstva i pomagala

A. tekstualna nastavna sredstva i pomagalaB. auditivna nastavna sredstva i pomagalaC. vizualna nastavna sredstva i pomagalaD. audiovizualna nastavna sredstva i pomagala

3. izvorna stvarnost ( teren!)

10


Tekstualna nastavna sredstva i pomagala

a. kolska ploa i plan ploeb. zidna karta, plakat, poster, slika, dijagram, kartogram ,profilc. udbenici, atlasi, novine, struni tekstd. radna biljenica, radni listovi

ad.a. kolska ploa i plan ploe

kolska ploa: bitni nastavni sadraji u saetom obliku skice (pregledne i bez puno detalja), jednostavni crtei, dijagrami slika ploe = slika uenike biljenice ( preglednost) rezultat

nastavnog sata primjena krede u boji i flomastera isticanje vanih dijelova sadraja obavezno napisati naslov vrste kolskih ploa:

ploe sa zaklopkama ploe na stalku ploe na otklon vertikalno okretne ploe ploe sa papirnatim blokom ploe za specijalne flomastere

ad.b. Zidna karta, plakat, poster, dijagram, kartogram ,profil

zidna karta: i atlas najdjelotvornija i najvanija sredstva koristi se objeena sadraji su itljivi sa udaljenosti od 3 m, a iz udaljenosti od 10 m mogu se

uoavati i pratiti posjeduje zornost, ali je ograniena sadrajima (zato postoje tematske

karte) pri prvoj obradi podataka koristi se za pokazne i opisne svrhe ono to se vidi na zidnoj karti uenik lake pronalazi na vlastitoj sposobnost itanja karte: = kartografska pismenost uenik poznaje znaajke oznaka na kartama, karakteristike karata,

signature i njigovo znaenje vjeba se tako da na zidnoj karti uenik i nastavnik naizmjenice pokazuju

poloaj mjesta, rijeke, planine i navode njihova i mena tako je mogue u kratkom vremenu ispitati mnogo uenika (kroz 1 do 2 tjedna svi uenici u razredu se znaju orijentirati na karti)

sposobnost razumijevanja karte sposobnost meusobnog idejnog povezivanja sadraja karata i stvaranje zakljuaka i predodbi o prikazanom prostoru

slika: zamjena za neposredan susret treba ih to ee koristiti

11


ravnopravna je karti podjela:

zidne slike: nisu vezane za tehnike uvjete dulje ostaju pred oima od dijapozitiva

prirune slike: u knjigama, novinama omoguuju vrednovanje u pojedinanoj ili grupnoj nastavi za slike u udbenicima nije potrebna priprema nikakvih aparata

svatko ima svoju sliku i moe je prouiti kod kue dijasnimke:

projiciraju se pomou dijaskopa, epidijaskopa ili projektora zvune slike zahtjevaju vru koncentraciju, jer prenose informacije

na dva naina zrane i satelitske snimke okomite snimke

dijagram: idealan nain prikazivanja podataka zamjenjuje brojane podatke i stvara bolju predodbu podjela dijagrama:

linijski dijagrami dijagrami sa stupcima dijagrami sa figurama povrinski dijagrami dijagrami s vrpcama tokasti dijagrami korelacijski tokasti dijagrami polarni dijagrami dijagrami s trokutima dijagrami s kladiogramima piramidasti dijagrami zrakasti dijagrami dijagrami u obliku kruga blok dijagrami

kartogrami: = dijagrami s kartografskom podlogom prikazuje koliinsku informaciju u zornom obliku slui za prikazivanje razlika u gospodarstvu, politici podjela:

kartogrami sa figurama kartodijagrami povrinski kartogrami

profil: slui za prikazivanje razvedenosti terena, nagiba, strmina razmjerno pregledno oznaava reljefne odnose podjela:

jednostavni profili (skice)

12


toni profili visinski profili dubinski profili rijeni profili geoloki profili kauzalni profili sinoptiki profili blok profili kombinirani profili

ad.c. Udbenici, atlasi, novine, struni tekst

udbenik: podjela:

udbenik za uenje: nudi tekstove ima zatvoreni obavijsni karakter namjenjen samostalnom uenju

radni udbenik: sadri didaktiki pripremljenu zbirku materijala koji omoguuju

otkrivajue uenje ima otvoreni obavijesni karakter tekstovi, slike tablice i grafikoni u njemu namjenjeni su stvaranju

problemskih situacija koje omoguavaju ostvarenje ciljeva uenja garnitura udbenika:

ine ga knjiga sa tekstovima za uenike, prirunici za nastavnike, atlasi, te drugi radni materijal

izvorna zbirka: prelazi granice radnih udbenika uz jednu tematsku jedinicu nudi slabo strukturiran materijal problematika nije zadana, ve je uenik mora nai prikladna za vii uzrast

kombinirani udbenik: najee u upotrebi kombinacija radnog udbenika i udbenika za uenje

atlas: zbirka karata sreena u sadrajnu cjelinu i prilagoena svrst osnovno sredstvo u nastavi geografije

novine: mogunosti su im aktualnost, rasploivost informacijama i skraenje

problemske distance problemi su da je tekst rasporeen po logici stvari ili kronoloki, ali ne i

prikladno za uenje (postoje jezine barijere, tekstovi su razliite gustoe)

u nastavi se mogu iskoristiti za traenje neke regije, pri skupljanju informacija o nekom mjestu radi pokazivanja razvoja

karikatura:

13


slikovito doarava probleme npr. nejednakog razvoja, zatite okolia, demografske eksplozije i sl.

ilustracija kao poruga ili nakarada koja ljudska svojstva prikazuje u pretjeranom obliku

u nastavi je pogodna jer na prvi pogled nudi sve potrebne informacije i svojom zornou budi svijest o problemu

ad.d. Radna biljenica, radni listovi

radna biljenica: zbirka radnih listova koji slue za obradu, oblikovanje ili uvjebavanje

zadataka nastave na reproduktivan ili produktivan nain olakava ponavljanje uenika potrebno ju je povremeno prekontrolirati

14


Auditivna nastavna sredstva i pomagala

a. radiob. gramofon s ploamac. magnetofon s vrpcamad. kasetofon s audikasetama

ad.a. Radio

kolski radio nudi gradivo o kojem treba razmiljati i predoavati ga nedostatak mu je manjak vizualizacije geografskih informacija emisije na kolskom radiju mogu biti:

reportae s mjesta dogaaja strune reportae radio igre emisije s raspravom

15


Vizualna nastavna sredstva i pomagala

a. globus, telurij, planetarij, modelib. aparati za pokazivanje slika sa slikamac. dijaprojektor, episkop, dijapozitivi i filmovid. grafoskop s grafofolijamae. aparati za prikazivanje videotekstova

ad.a. Globus, telurij, planetarij, modeli

globus: prikaz Zemlje na povrini kugle najprikladniji nain prikazivanja Zemlje vjernost (ekvidistantnost,

ekvivalentnost, konfomnost) ima veliku didaktiku vrijednost (vrijedniji je od karte) mjerilo globusa 25 cm M = 1:50 848 000 vrste globusa:

fiziki reljefni slijepi (indukcijski) radni tematski svjetlei

telurij: najprikladnije nastavno sredstvo za objanjavanje pojmova iz

matematike geografije i astronomije sastoji se od arulje koja preuzima ulogu Sunca i okretanjem poluga

simulira se rotirajue kretanje Zemlje i Mjeseca nedostatak mu je to ne prikazuje stvarne odnose (omjere i udaljenosti)

planetarij: = svemirski ili zvjezdani globus eruljica simbolizira Sunce

ad.d. Grafoskop s transparentnim folijama

slui za projekciju tekstova, crtea, fotografija, shema i modela prednosti:

tehnika jednostavnost laka upotreba u nastavi zamjenjuje plou koliina informacija se moe mijenjati ukljuivanje i iskljuivanje poveava koncentraciju uenika

transparentne folije koriste se uz pomo grafoskopa

16


Audiovizualna nastavna sredstva i pomagala

a. kinoprojektor s filmovimab. televizija c. videorekorder s videokasetamad. osobno raunalo (internet)

ad.a. Kinoprojektor s filmovima

nastavni film: klasino vizualno sredstvo prilikom njegove upotrebe uinkovitost uenja i zadravanje nauenog

vee je nego kod upotrebe drugih sredstava omoguava sposobnost neposrednog susreta (?), doivljavanje prostora,

poistovjeivanje s osobama i problemima podjela filmova prema tehnikim karakteristikama:

16mm i 8 mm film tonski i nijemi film crno-bijeli film i film u boji stvarni i trik film

podjela filmova prema tematici: dokumentarni demonstracijski doivljajni motivacijski pregledni egzemplarni

ad.b. Televizija

kolska TV: omoguuje proirenje geografskog obzora 34% svih znanja iz geografije potjee sa TV privlaniji je od svakodnevne nastave nedostaci:

mnotvo podraaja sugestija sveprisutnost pasivni odnos prema ueniku mogunost manipulacije nedostatan dijalog

17


OBLICI RADA

oblici rada u nastavi geografije razlikuju se prema meusobnom odnosu imbenika nastave

imbenici nastave su nastavnik, uenik i nastavni sadraj didaktiki trokut

oblici rada u nastavi:a. samostalni radb. rad u parovimac. skupni radd. frontalni rade. timska nastavaf. teorija igreg. projektna nastava

ad.a. Samostalni rad

omoguuje veu aktivnost uenika, razliit tempo i postavljanje razliitih zadataka

pridonosi individualizaciji i diferencijaciji nastave preporuena je ea upotreba ovakvog rada (danas je on mali dio frontalne

nastave)

ad.b. Rad u parovima

motivirajui oblik rada karakteristike:

svi uenici odmah poinju raditi postoji stanovita konkurencija meu parovima ujedinjavanje znanja (dvoje zna vie od jednog) elja za spoznajom rezultata drugih (poticajna napetost) zajedniko rjeenje potie slabijeg uenika uitelj nadgleda rad i daje pojedinane savjete

faze rada u parovima: gledanje zadatka (svatko za sebe) objanjavanje zadataka (razgovor u dvoje) zajedniko traenje puteva rada

18

nastavnik

nastavni sadrajuenik


zajedniki rad (rezultat) zajedniki pismeni izvjetaj zajedniko usmeno izvjetavanje pred razrednim odjelom

ad.c. Skupni rad

omoguuje: razvijanje suradnje ui kontakt s predmetom uenja i sa sredstvima za rad kritiko usporeivanje rezultata rada djelotvornost uenja kroz natjecanje podjelu rada

faze skupnog rada: planiranje rada

motiviranje uenika podjela u skupine podjela zadataka pregled radne dokumentacije

provoenje rada: svaka skupina radi svoj zadatak suradnja meu lanovima skupine (izgraivanje marljivosti,

suodgovornosti i partnerstva) ujedinjenje rada:

podnoenje izvjetaja kritika rasprava, dopuna rada i prihvaanje rezultata razvoj verbalnih i vizualnih sposobnosti (uz pomo uitelja)

malo se primjenjuje u praksi

ad.d. Frontalni rad

najei oblik rada u nastavi uitelj je glavni lik on pita a uenici odgovaraju, tj. uitelj odreuje

komunikaciju i interakciju, a ueniku ostaje reakcija prednosti:

brza i ista informacija dolazi do svih uenika vea preglednost manje problema s disciplinom razvijanje sposobnosti sluanja jednostavnija (manja) priprema nastavnika za nastavu

nedostaci: zanemaruje se aktivnost (sudjelovanje) uenika u nastavi sputavanje uenike kreativnosti, samostalnosti i kooperativnosti

ad.e. Timska nastava

podrazumijeva uljuivanje nekoliko srodnih nastavnih predmeta (tj. njihovih uitelja) pri objanjavanju odreenih nastavnih sadraja (npr. korelacija geografije s povijeu, biologijom, kemijom)

19


izbjegava se ponavljanje istih tema kroz nastavu nekoliko nastavnih predmeta

suradnja pri izvoenju terenske nastave i ekskurzija

ad.e. Teorija igre

sloena pedagoka aktivnost omoguuje:

stjecanje znanja razvoj sposobnosti doivljavanje vlastitih postupaka

prednosti: integracija ciljeva uenja pristup na djeci svojstven nain prevladava se krutost odnosa postie se vea uinkovitost spontanog i dobrovoljnog rada

ad.f. Projektna nastava

temelji se na samostalnom radu uenika u neposrednoj prirodnoj stvarnosti (uz potovanje uenikovog interesa)

podrazumijeva izvravanje konkretnih zadataka u laboratorijima, radionicama pretpostavlja se neposredan susret s prirodom projekta

od uenika i uitelja zahtjeva vee sudjelovanje nego kod uobiajene (redovne) nastave

zahtijeva dodatnu obradu materijala koji su obradili uenici ili nastavnik cilj joj je konkretan rezultat na osnovi geografskog istraivanja

20


NASTAVNE METODE

metoda (gr. methodos) = nain djelovanja; postupak kojim se dolazi do nekog rezultata

znanstvena metoda nain istraivanja ili praktini postupak i djelovanje kojim se dolazi do nekog znanstvenog rezultata

nastavna metoda nain rada u nastavi sastavni dio nastavnog rada u svim dijelovima nastavnog procesa dvostranost sastoji se od uenika i uitelja mijenjala se kroz povijest poveanje aktivnosti uenika, pobuivanje

interesa, razumijevanje nastavnih sadraja, ostvarivanje ciljeva uenja, samostalnost logikog miljenja

specifine geografske nastavne metode kartografske metode i terenski rad

dvije osnovne skupine nastavnih metoda: demonstracijske metode:

djelotvornije su i korisnije za kvalitetnu nastavu poveavaju uenikovu aktivnost i samostalnost

verbalne metode: aktivan rad uitelja, a pasivno sudjelovanje uenika (koji je sluatelj i

promatra)

metode koje se primjenjuju u nastavi geografije:a. metoda usmenog izlaganjab. metoda razgovorac. metoda demonstracijed. metoda rada s tekstome. metoda grafikih radovaf. programirana nastavag. uenje pomou raunalah. terenska nastava

ad.a. Metoda usmenog izlaganja

obiljeja: izrazita aktivnost nastavnika pasivnost uenika jednoznani prijenos predmeta uenja slabo djelovanje meu uenicima

ad.b. Metoda razgovora

= dijaloka metoda razgovor moe biti:

21


katehetiki sokratski heuristiki slobodni

u geografiji je najboje primjenjivati heuristiki razgovor (aha!) polazi se sa stajalita onoga to treba savladati

ad.c. Metoda demonstracije

prikazivanje, pokazivanje, objanjavanje i dokazivanje ova je metoda povezana sa materijalno-tehnikim uvjetima nastave (

primjena nastavnih sredstava i pomagala) eksperiment u nastavi geografije:

pomae uenicima da dobiju sigurna znanja i zorne predodbe o tijeku i rezultatima procesa i prirodnih zakona

omoguuje oponaanje prirodnih procesa u umanjenom mjerilu pridonose veem sudjelovanju uenika dijele se prema:

obliku ispitivanja primjenjenoj metodici sadrajnim kategorijama

ad.d. Metoda rada s tekstom

esto koritena metoda upotrebljavaju se tekstovi iz udbenika, novina i sl. kako bi se usvojila

odreena znanja nema tonih uputa za rad jer su preduvjeti rada vrlo razliiti

ad.e. Metoda grafikih radova

ima prednost pri objanjavanju i potvrivanju zakonitosti koje postoje u masovnim pojavama ( pojave sa manje ili vie istovrsnih, ali varijabilnih elemenata; najee su dio nastavnog sadraja svih nastavnih predmeta)

podjela: izravne (direktne) grafike metode npr. nastavnik crta pred uenicima

ili uenici crtaju u toku sata neizravne (indirektne) grafike metode nastavnik ili uenik rade crtee

kao pripremu za sat ili se koriste ve gotovi crtei (iz udbenika)

ad.f. Programirana nastava

rad se odvija u malim koracima zadaci se izmjenjuju sa rjeenjima

22


ad.g. Uenje pomou raunala

jednostavni tekstualni procesori, jednostavni grafiki programi, kartografski program

ad.h. Terenska nastava

najgeografskija nastavna metoda autohtona je, tipina i nezamjenjiva (omoguava kontakt sa izvornom stvarnou)

omoguuje promatranje geoprostora u uzajamnoj povezanosti i ovisnosti, tj. u nedjeljivom jedinstvu prirodne osnove i drutvenog razvoja bit metode (uoavanje i otkrivanje zakonitosti, funkcionalnih veza u prostoru, ovisnost i povezanost pojava i procesa)

nastava geografije bez primjene ove metode ne prua cjelovito geografsko obrazovanje

podjela terenske nastave prema trajanju: terenski nastavni sat poludnevni terenski rad (izlazak) jednodnevni terenski rad (izlazak) viednevna terenska nastava (geografska ekskurzija) -

podjela terenske nastave prema opsegu (tematici): tematska terenska nastava obrauje se jedna tema vietematska terenska nastava obrauje se vie tema sloena tematska nastava (kompleksna, regionalna)

organizacija i provoenje terenske nastave: priprema nastavnika (voditelja):

struna, didaktika i metodika priprema kabinetska priprema (literatura, prikupljanje statistikih podataka,

kartografskih prikaza) terenska priprema (predekskurzija) postavljanje zadataka i ciljeva terenskog rada izrada tonog vremenskog i prometnog plana dobivanje pristanka roditelja (+ prikladna odjea i obua, ponaanje,

disciplina, novac) osiguravanje prve pomoi

priprema uenika (sudionika) upoznavanje sa obiljejima prostora u kojem se odvija terenska nastava upoznavanje sa zadacima i ciljevima terenske nastave motivacija pobuivanje interesa za rad priprema materijala, pomagala, instrumenata, pribora, anketa..

23

terenski rad = kraa uenika aktivnost izvan uionice (neposredno u okolicu kole ili zaviaj)

ekskurzija = odlazak na udaljenije prostore i najee na dulje vrijeme


ponaanje (sigurnost, potivanje tueg vlasnitva, pozitivna atmosfera, zatita biljnih i ivotinjskih vrsta, prijateljsko ophoenje s ljudima)

izvoenje terenske nastave: dnevnik rada biljeke (zapisivanje promatranog) kartiranje anketiranje skiciranje postavljanje problemskih zadataka

zakljuak: analiza i sinteza terenske nastave obrada materijala i zadataka predoavanje rezultata nove spoznaje

problemi vezani uz terensku nastavu ( esto uzrokuju nedovoljnu zastupljenost): brojnost uenika u razredu vrijeme potrebno za organizaciju nedostatak novanih sredstava sigurnost ponaanje uenika meusobna (ne)suradnja uenika nedovoljna opremljenost kartama i spravama

kljuna pitanja: kada? organizirati terensku nastavu (ekskurziju) prednost se daje

toplijem dijelu godine iako nije uvjet gdje? organizirati terensku nastavu terenska nastava u domovini i

terenska nastava u inozemstvu obje imaju svoje prednosti i nedostatke

24


Multimedijalna predavanja:

Suvremeni koncept kolske geografije

Geografija kao kolski predmet

geografska znanja sastavni dio ope kulture svakog ovjeka nastava geografije:

razvija sposobnosti i njeguje odgojne vrijednosti objanjava suvremena zbivanja u svijetu i u Hrvatskoj

to je nastavni predmet od posebnog nacionalnog interesa

preduvjeti dobre nastave geografije: kvalitetan i sposoban nastavnik potie uenikovo miljenje i

zakljuivanje, a ne memoriranje nepotrebnih podataka suvremena nastavna oprema obrazovanje za informatiko drutvo zanimljivi nastavni sadraji propisani nastavnim programima

Geografija ili zemljopis?

znanstvena disciplina duge tradicije ( Eratosten 3. st. BC) institucionalizacija geografije u Hrvatskoj:

1883. utemeljena Katedra za geografiju 1897. onovano Geografsko drutvo

1929. tiskan prvi broj "Hrvatskog geografskog glasnika" 1947. utemeljen Geografski odsjek PMF-a 1995. pokrenut "Geografski horizont"

geografija naziv po kojem je geografska struka poznata, priznata, prepoznatljiva i opeprihvaena u cijelom svijetu

Sadanji nastavni programi i problemi realizacije

prenaglaen je regionalno-geografski pristup (osobito u O) nastava geografije:

suoena sa snanom, dugotrajnom, sveobuhvatnom krizom hrvatskog kolstva

materijalno siromatvo zastarjela znanstvena osnova bez jasne razvojne perspektive programska usmjerenost uglavnom na uionicu, bez dovoljne povezanosti

sa drugim mjestima uenja

Novi pristup nastavi geografije

25


kvantitativne promjene: programsko rastereenje uenika zadravanje postojee satnice

kvalitativne promjene: obrazovanje nastavnika preprogramiranje nastavnih sadraja kvalitetni udbenici i prirunici nastavna sredstva i pomagala

informatizacija nastave

Primjeri iz svijeta

razvijene zemlje napustile su regionalno-geografski pristup i uspostavile tematsko-geografski koncept kolske geografije

SR Njemaka: Pogled u svijet

Zemlja je kugla svjetlo i toplina Sunca stupanjska mrea

Orijentacija u prostoru Pogled u prolost Zemlje Razliito iskoritavanje prostora

Velika Britanija: cjeline su naslovljene pitanjima

Sjedinjene Amerike Drave: (jo 1984.) 5 cjelina:

Lokacija Mjesto Odnosi unutar mjesta Kretanje Regije

geografija za ivot

Zakljuak

da bi se unaprijedila nastava geografije u Hrvatskoj potrebno je: uspostaviti kolski sustav koji e omoguiti kvalitetno obrazovanje za

21. stoljee omoguiti pristup znanjima i tehnologijama posvetiti veu pozornost obrazovanju nastavnika raditi na poboljanju materijalnih poloaja modernizirati nastavu geografije uspostaviti nastavu koja e poticati stvaranje, miljenje i zakljuivanje

26


razviti nastavu s primjenom autohtonih metoda (teren, grafike metode)

27


Multimedija u nastavi geografije

Obrazovanje za informatiko drutvo

internet skup povezanih kompjuterskih mrea pomou kojih se mogu slati i primati informacije

pojavio se 1993. SAD pristup javnih kola internetu (1994. = 4/10; 1998. = 8/10; 2000. = sve kole imaju pristup); 76% mladih koristi internet za uenje Velika Britanija 1/3 kola ima pristup internetu internet je neiscrpna knnjinica obilje informacija na 151 jeziku (58%

informacija je na engleskom) 1997. broji 50 mil. korisnika, a 2000. 200 mil broj web stranica udvostruuje se svaka 53 dana uklanja geografske, klasne, vremenske, spolne i rasne prepreke

Pojam MULTIMEDIJA

multi (lat. multus) = mnogi; medij (lat. medius) = srednji podruje u kojem se neto zbiva sredstva komunikacije povezivanje razliitih medija u cjelinu multimedija = interakcija zvuka, slike i teksta na raunalu, tj. kombinacxija

pokretnih inepokretnih slika, animacije, pisanih i izgovorenih rijei

u poetku se primjenjivao za praenje slika i itanje teksta CD-ROM najraireniji medij za pohranjivanje (do 650 MB informacija);

izraen je od polikarbonatne plastike presvuen filmom od aluminijske legure, prekriven plastinim slojem

multimedija omoguuje povezivanje informacija linkovi

primjena u geografiji: "kolski geografski leksikon"

objanjava 1806 pojmova iz ope geografije ilustriran sa 186 kolor fotografija i crtea popraen sa 80 video-filmova i animacija

28


KRITIKO MILJENJE U NASTAVI GEOGRAFIJE

uenje je aktivan, a ne pasivan proces kritiko miljenje:1. proces promiljanja ideja s mnogih gledita, praenjenjihovih implikacija i

njihova usporedba s drugim idejama2. ukljuuje sloene procese miljenja koji poinju informacijom,a azvravaju

odlukom

ERR sustav sastoji se od:1. evokacije2. razumijevanja znaenja3. refleksije

ad.1. Evokacija jedna od faza nastave uenici se stavljaju u aktivan poloaj na poetku sata brainstorming o temi ( metoda u kojoj uenici govore ili zapisuju sve to

znaju ili misle da znaju o odreenoj temi poeljan je rad u parvovima ili skupinama poeljna pitanja:

koja je tema? to ve znate o njoj? to oekujete, elite i trebate o njoj znati?

nesuglasice se iznose na povrinu potie se diskusija, prijateljske nesuglasice i zauzimanje stavova postavljanjem pitanja usmjerava se miljenje napodruja koja nisu

spomenuta uenici trebaju govoriti to vie, a nastavnik to manje nastavnik usmjerava i izvlai miljenje (navodi uenike na zakljuak)

mora pozorno sluati proces uenja je povezivanje novog s poznatim zadatak je aktivirati uenike

ad.2. Razumijevanje znaenja uenici istrauju i preispituju spoznaje, a rezultat je zakljuivanje ili

shvaanje kontakt s novim informacijama i idejama nastavnik ima manji utjecaj INSERT (Interactive Noting for Effecitve Readong of the Text) metoda (postupak

koji zapoinje pretraivanjem predznanja i postavljanjem pitanja, a potom se na margini teksta oznaavaju informacije znakovima +, -, ) uenici aktivno prate svoje znanje; potie se razumijevanje; odrava se aktivnost zanimanja i zamaha iz faze evokacije

poeljna je diskusija u paru poeljna pitanja:

to ste doznali?

29


to niste doznali, a voljeli biste?

ad.3. Refleksija uenici ponavljaju ideje s kojima su se susreli i znaenja koja su shvatili pojedinano ili skupno svrstavaju steeno znanje u kategorije (+, -, ) uenici govore ili piu to misle da su nauili:

vlastitim rijeima ivahna razmjena ideja

najbolje se pamti to se razumije zavrna diskusija razrada i dopisivanje informacija na ploi

ERR sustav omoguuje: voenje uenika kroz proces uenja temelji se napostavci da ono to netko zna u najveoj mjeri odreuje ono

to se moe nauiti ERR u primjeni:

geografska pria: fotografija se izree na dijelove i pomijea uenici uzimaju po jedan dio i trae svoju skupimu sastavljena fotografija omoguuje sastavljanje prie predstavnik skupine predstavlja priu strategija je mogua u fazama evokacije i refleksije

grozdovi: potie uenika da slobodno razmiljaju o temi najee se primjenjuje u fazi evokacije pismena aktivnost individualno ili u skupinama koraci:

u sredini se napie temeljni pojam pored pojma zapisuje se sve u vezi s temom (strelice povezuju

pojmove) odredi se vrijeme ili se radi do kraja zadatka nastavnik takoer crta grozd razmjena grozdova i diskusija

pravila: pie se do isteka vremena (ne prestati) ne ocjenjuje se kavliteta ne brine se zbog pravopisa

inkvine: (= talijanska pjesma od 5 stihova) razvija se sposobnost saimanja informacija bitne rijei radi se individualno ili u skupinama trajanje 5 do 7 minuta upute za pisanje:

opis teme u 1 rijei (vulkani) opis teme u 2 rijei (uareno usijani) 3 rijei koje opisuju radnju (izbijaju iz dubine) 4 rijei koje izraavaju emocije (panika, strah za ivot)

30


istoznanica koja saima bit (pakao) dobro je imati obrazac s praznim crtama (prema broju rijei)

kockarenje: strategija pruoavanja tema se obrauje iz razliitih perspektiva uenici se slue kockom, a na plohama su natuknice za miljenje (opii,

usporedi, povei, ralani, primjeni, za i protiv) geografske natuknice (stanovnitvo, naselja, gospodarstvo, poloaj, zatita okolia

31


NAELA U NASTAVI GEOGRAFIJE

naelo = polazna toka u poimanju ega; osnovno pravilo, princip u geografiji se primjenjuju naela:

znanstvenosti (potkrijepljenost injenicama) kompleksnosti (povezanost prirodne osnove i drutvenog razvoja) egzemplarnosti (objanjava se na primjeru) sistematinosti (hijerarhija gradiva) postupnosti primjerenosti (uzrastu, predznanju) aktivnosti zornosti aktualizacije (ivotne blizine) korelacije (povezanost geografije sa drugim znanostima)

32


ORGANIZACIJA NASTAVE

Organizacija nastavnog sata

nastavni sat osnovna vremenska organizacijska jedinica nastave obiljeja:

duina trajanja (45 minuta) unutranja organizacija, tj. artikulacija (etape i podetape)

etape nastavnog sata: uvodni dio (trajanje do 5 minuta)

preduvjeti uenja: motivacija ponavljanje prethodnog gradiva postavljanje problema poticaj na razmiljanje pobuivanje znatielje predznanje uenika

kako zapoeti nastavni sat? pitanja povezana s temom koja e se obraivati razgovor rasprava o geografskim pojmovima analiza fotografije, grafikona, tablice, klimadijagrama, reljefnog

profila, turistikog prospekta, karikature itanje kratkog teksta nastavni film ili videozapis glazbeni zapis

najava cilja nastavnik izvjetava uenike to e se obraivati na satu glavni dio (trajanje do 30 minuta)

obrada novih nastavnih sadraja aktivan odnos uenika (predznanje, iskustvo, sposobnosti,

usporedbe, zakljuci) kombinacija razliitih oblika rada i nastavnih metoda priprema i primjena nastavnih sredstava i pomagala jasan i pregledan plan ploe

zavrni dio (trajanje oko 10 minuta) vjebanje i ponavljanje:

utvrivanje nauenog (postie se trajnost znanja i razvoj sposobnosti) usvajanje gradiva (spreava se proces zaboravljanja) 'repetitio est mater studiorum'

oblici ponavljanja gradiva: s obzirom na raspored:

stalno rasporeeno

s obzirom na vrijeme izvoenja: na poetku sata tijekom sata na zavretku sata krajem obrazovnog razdoblja

33


krajem kolske godine s obzirom na opseg gradiva:

fragmentalno tematsko kompleksno

s obzirom na kvalitetu: produktivno reproduktivno

domaa zadaa: provjera uenja prilagoenost individuanim uenikim sposobnostima (razliite domae

zadae) ne smiju biti 'radna terapija' zadaci i vjebe na kraju nastavnih jedinica ispunjavanje radnih biljenica

Godinji raspored nastavnog gradiva

potrebno je prouavanje akata koje propisuje Ministarstvo nastavni plan, nastavni program, kalendar kole

u kalendaru se notira poetak i kraj polugodita, praznici i sl (oznae se razliitim bojama) na poseban papir napiu se tjedni

rasporede se sati gradivo se rasporedi pomou udbenika i nastavnog programa mogue je svoenje na 3 kolone:

mjesec redni broj i tip sata nastavna cjelina i nastavna jedinica

5. razred model 1+1 (1 sat obrade, 1 sat ponavljanja) 6., 7., 8. razred model 2+1 ili 3+1

34


RAD S DAROVITIM UENICIMA

dio uenika pokazuje zanimanjke i eli znati vie mogua su dva vida nastave:

slobodne aktivnosti nisu izravno vezane za uionicu izborna nastava 2 puta tjedno, minimalno 15 uenika, plan sastavlja

sam nastavnik u nekim udbenicima 'za one koji ele znati vie' posljednih godina postoje dva programa:

projekt "Susreti i natjecanja mladih geografa" odvija se na kolskoj razini svatko ima pravo natjecanja odvija se na dobrovoljnom principu

"Geografska E-kola" pokrenulo ju je Hrvastko prirodoslovno drutvo sudjeluju

prirodoslovne struke zadatak joj je uz pomo suvremenih tehnologija osigurati ueniku

strunu pomo uenik sam odabire projekt, a pomou mentora moe uputiti pitanja

nastavniku na fakultetu

35


PROVJERAVANJE I OCJENJIVANJE UENIKA

Provjeravanje: = nastavna djelatnost kojom se utvruje ostvarivanje zadataka nastave (koji

su usko povezani sa ciljevima nastave): usvojenost i opseg steenih znanja ( materijalni ciljevi) stupanj razvijenosti radnih sposobnosti ( funkcionalni ciljevi) kvaliteta usvojenih odgojnih vrijednosti ( odgojni ciljevi)

nain provjeravanja: usmeno:

izravna veza nastavnika i uenika preporuljivi upiti: objasni, usporedi, dokai, obrazloi, konkretiziraj manjkavosti:

neekonominost imbenik sluajnosti razlike u vrijednosti postavljenih pitanja manje mogunosti usporedbe optereenje uenika (trema)

moe biti: temeljito usmeno ispitivanje letee ispitivanje (obino se ne ocjenjuje) kreativna aktivnost uenika referati kartografska pismenost (jedna od temeljnih znaajki geografije)

pismeno: naini pismenog ispitivanja:

standardizirani testovi znanja i sposobnosti (rade ih strunjaci) informarivni testovi standardno usmjereni testovi kriterijski usmjereni testovi testovi za usmjeravanje uenika nizovi zadataka usmjerenog (objektivnog?) tipa ( esto ih pogreno

zovu testovi znanja) tipovi zadataka za pismeno provjeravanje:

zadaci s ponuenim odgovorima zadaci s mogunou viestrukog izbora zadaci preureivanja zadaci pridruivanja zadaci sa slobodnim odgovorima zadaci sa istovjetnim rijeima zadaci sa kratkim odgovorima zadaci sa izostavljenim rijeima zadaci korelacijskog tipa zadaci sa mogunou izbora zadaci sa dodatnim obrazloenjem

poeljno je da zadaci budu popraeni kartama, profilima, slikama, djagramima, statsistikim podacima

analiza zadataka: analiza distraktora (zamke u testovima)

36


teina zadataka (najbolje inajgore rijeeni zadaci) promatranjem psihomotornih radnji (ponaanje uenika u razliitim

situacijama) rezultati provjeravanja jednako su zanimljivi nastavniku i ueniku, jer su

ocjene ogledalo rada nastavnika i uenika uloga provjeravanja:

svrstavanje uenika u kategorije prema ostvarenim odgojno-obrazovnim zadacima nastave

utvrivanje kvalitete nastave (uoavanje propusta i manjkavosti radi njihovih otklanjanja)

provjeravanje mora biti: potpuno mora obuhvatiti sve zadatke nastave objektivno:

iskljuiti subjektivna stajalita onemoguiti prepisivanje i dogovaranje ujednaiti tipove zadataka dati svima jednake upute omoguiti svima iste radne uvjete i zadano vrijeme

pouzdano u sluaju ponovne provjere na istim osobama daje iste rezultate

valjano (validno) temelji se na instrumentima koji jame one podatke koji se njima ele prikupiti ili procijeniti

usklaeno miljenje veeg broja nezavisnih promatraa

Ocjenjivanje: postupak kojim se na ugovoreni nain izraava uenikov uspjeh ljestvica s pet ocjena

Ocjena

Definicija zahtjeva

Reakcija uenika

Kvaliteta znanja Nain iznoenja znanja

(argumentacija)5 zadovoljava u

posebnoj mjeribrza i tona izrazito opirno,

tono, temeljito i znan. utemeljeno

logian, argumentativan

4 zadovoljava u potpunosti

sporija, ali bez pomoi nastavnika

tono i opirno uglavnom logian, uvjerljiv, s razumijevanjem

3 uglavnom zadovoljava

sporija i uz pomo nastavnika

prosjeno u pojedinim dijelovima logian

2 zadovoljava uz odreene nedostatke

djelomina i povrna

nepotpuno, povrno

openito zadaovoljavaju uz sposobnost razgovora

1 ne zadovoljava bez razumijevanja (nema reakcije)

bez znanja bez logike i razumijevanja

pravilnik o nainu praenja i ocjenjivanja uenika (po svakom elementu uenik se ocjenjuje najmanje dva puta polugodinje): poznavanje i razumjevanje nastavnih sadraja usmeno i pismeno izraavanje

37


praktina i kreativna primjena nastavnih sadraja napredak u razvoju uenikovih psihofizikih sposobnosti i mogunosti

Vrednovanje postupak izraunavanja napretka ( stvarnog odgojno-obrazovnog uinka)

u odgojno-obrazovnom radu sastoji se od:

analize postignua oblika ispitivanja:

usmeno ispitivanje pismeno ispitivanje promatranje praktina i kreativna primjena nastavnog gradiva razvijenost vjetina napredak ostalih psihofizikih sposobnosti i mogunosti

38

oblici provjeravanja


NASTUP, RETORIKA I NEVERBALNO PONAANJE PREDAVAA

Nastup predavaa izgled:

izgledom se treba pribliiti sluateljstvu mora postojati odgovarajua distanca izmeu predavaa i sluateljstva (?) nain odijevanja mora biti korektan (pristojan) "odijelo ne ini ovjeka",

ali ponaanje:

predava mora zraiti srdanou, otvorenou, leernou uspostavljanje kontakta predava sluateljstvo stvaranje strunog i osobnog autoriteta uvaavanje sluateljstva,

pridravanje stanice, druenje sa sluateljstvom, diskusija, leerna rasprava o problemima

Retorika predavaa retorika = govornika vjetina (umijee) prikazivanje teme:

iznoenje brojnih podataka i injenica valja odrediti koliinu injenica stvaranje zakonitosti djelovanja uzroka i posljedica jasno i razumljivo izlaganje sigurnost u iznoenju injenica

ralanjivanje prikaza: povezan i logian slijed izlaganja naela sistematinosti i postupnosti:

od lakeg ka teem od jednostavnog ka sloenom od blieg ka nepoznatom od konkretnog ka apstraktnom

naela analize i sinteze ( diferencijacije i integracije) povezanost:

linija vodilja tijekom predavanja izbjagavati skokove s teme na temu primjedbe i pitanja sluateljstva valja uvaavati (uvijek odgovarati na

pitanja) realistinost prikaza:

za povezivanje sa stvarnou najvie pridonose primjeri iz prakse (naelo egzemplarnosti)

uz ivotne primjere znanje se lake usvaja i trajnije pamti primjere valja stalno osuvremenjivati (naelo aktualizacije)

sadraj izlaganja: reenice moraju biti sadrajne, promiljene, kratke i jasne izbjegavati 'prazne' reenice

govor: nain izraavanja ovisi o stupnju obrazovanja, drutvenom statusu i

porijeklu nain govora mora se odvijati bez smetnji ili optereenja

39


u glasu predavaa mora se osjeati zainteresiranost temom ritam govora mora biti prilagoen temi (polaganiji govor je bolji jer se

lake prati izgovoreno, ali prevelika sporost stvara monotoniju, nestrpljenje i nervozu)

izbjegavati strane rijei govor ne smije biti monolog nije dobro itati zapisani tekst na papiru natuknicama se treba sluiti neupadljivo govoriti jasno i razgovjetno, knjievnim jezikom izbor rijei valja uskladiti s temom i situacijom u kojoj se nalazi, te sa

sluateljstvom namjerbe stanke su poeljne izbjegavati uzreice i potapalice

glas: melodian glas prirodni dar; jedan od preduvjeta dobrog predavaa nuna je intonacija u glasu ton galsa omoguuje unoenje osjeaja u rijei jaina glasa budi pozornost sluaa mora biti primjerena veliini

prostora, broju sluatelja, mjestu izlaganja, te raspoloivosti tehnikim pomagalima (mikrofon)

Neverbalno ponaanje predavaa = skup svih manifestacija ponaanja predavaa kontakt pogledom:

stalan tijekom predavanja i uspostavljen sa svima prilikom obraanja pojedincu se gleda u oi omoguava brzo prilagoavanje sredini i poticaj na panju

mimika: obuhvaa pomak ili grenje miia na licu stvaranje odreenog izraza

gestikulacija: pograzumijeva kretanje ruku, nogu i dranje tijela ovisi o okolini, nastavnim pomagalima i raspoloivom prostoru poloaj ruku iskazuje odgovarajuu leernost koja ne smije prekoraiti

granice pristojnosti dranje tijela:

nadopunjuje gestikulaciju stajanje mora biti oputeno, leerno i nonalantno kretanje mora biti lagano i smireno sjedenje mora biti oputeno i pristojno

40


PLANIRANJE NASTAVE I PRIPREMA ZA NASTAVU

Planiranje nastave uspjeh nastave ovisi o puno imbenika treba smiljeno projektirati

nastavni rad s obzirom na: sadraje koje e se obraivati prostorne uvjete izvoenja nastave opremu koja e se koristiti u nastavi vrijeme izvoenja nastave ciljeve koji e se ostvarivati

Priprema za nastavu proces koji se odvija u vie faza:

prije poetka godine godinje planiranje (orijentacijski plan) je podloga za kratkorono planiranje predvien broj sati dijeli se na teme koje treba obraditi

priprema za nastavni sat 10-15 strana svakodnevne pripreme postoje manji obrasci, ali uglavnom su to

vlastite pripreme

41


PEDAGOKA DOKUMENTACIJA

moe biti: trajna peridoina

Pedagoka dokumentacija u O: MATINA KNJIGA UENIKA (Matica uenika):

trajna dokumentacija vodi ju svaka kola u nju se upisuju svi uenici pie se samo u jednom primjerku svaka knjiga ima svoj broj; svaki uenik ima svoj broj (11243 / X) --> ako

se netko vraa nakon boravka drugdje ostaje isti broj ocjene se upisuju u kolone samo u sluaju da je uenik zavrio razred ravnatelj potpisuje stranicu kada uenik naputa kolu Registar matine knjige:

ide uz Matinu klnjigu sadri: abecedni red, prezime, ime, godinu upisa, broj Matine knjige

DNEVNIK RADA: u sklopu je Razredne knjige

IMENIK UENIKA: tiska se u listovima --> kad se zna toan broj uenika dobije se broj

listova i uvezuju se u Razrednu knjigu na dva mjesta LJETOPIS KOLE:

upisuje se sveukupna djelatnost kole od njenog nastanka leernijeg je karaktera spada u trajnu dokumentaciju

SVJEDODBA: ne ostaje u koli --> ne pripada u trajnu dokumentaciju

UENIKA KNJIICA (do 4. razreda i na polugoditu) SVJEDODBA PRIJEVODNICA (kod mijenjanja kole dostavljaju se podaci) PREGLED RADA IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI KNJIGA EVIDENCIJE ZAMJENA NENEZONIH UITELJA ZAPISNIK O RAZREDNOM, PREDMETNOM, DOPUNSKOM I RAZLIKOVNOM ISPITU ZAPISNIK O POPRAVNOM ISPITU

Pedagoka dokumentacija u S: MATINA KNJIGA UENIKA (Matica uenika) KNJIGA MATINE EVIDENCIJE ODRASLIH U PROGRAMIMA OSPOSOBLJAVANJA I

USAVRAVANJA RAZREDNA KNJIGA PRIJELAZNICA (izvod iz razredne knjige) PREGLED RADA IZVANNASTAVNIH AKTIVNOSTI KNJIGA EVIDENCIJE ZAMJENA NENEZONIH NASTAVNIKA ZAPISNIK O POLAGANJU MATURE I ZAVRNIH ISPITA ZAPISNIK O RAZREDNOM, PREDMETNOM, DOPUNSKOM I RAZLIKOVNOM ISPITU PRIJAVNICA I ZAPISNIK ZA POPRAVNI ISPIT PRIJAVNICA ZA POLAGANJE PREDMETNOG ISPITA PRIJAVNICA ZA NATJEAJ ZA UPIS U KOLU

42

broj uenika

broj knjige


UPISNICA

Pedagoka dokumentacija u uenikim domovima: MATINA KNJIGA UENIKA U DOMU DNEVNIK RADA ODGOJNE SKUPINE U UENIKOM DOMU PREGLED RADA UENIKIH AKTIVNOSTI U UENIKOM DOMU UPISNICA U UENIKI DOM

razredno vijee = svi profesori koji predaju jednom razredu nastavniko vijee = svi profesori u koli

43


ZAKONI I PRAVILNICI O KOLSTVU

Zakon o kolstvu: prijedlog Zakona formira se u radnim skupinama Ministarstva zatim se upuuje Vladi Vlada utvruje prijedlog Zakona Zakon ulazi u saborsku proceduru i ide na tri itanja nakon usvajanja ide na potpis predsjedniku RH Zakon se objavljuje u Narodnim novinama i stupa na snagu 8 dana nakon

objave

Pravilnici: moraju biti u skladu sa zakonom --> podzakonski akti poblie objanjavaju Zakon o kolstvu promjena propisa zahtjeva jednaku proceduru kao i promjena zakona objavljuje se u Vjesniku prosvjete i porta, obino nakon objave u Narodnim

novinama

44

StranaSuvremeni koncept kolske geografije

PSIHOLOKE PRETPOSTAVKE NASTAVE GEOGRAFIJE

Documents

Metodika Nastave Geografije, Zoran Curić