1

IVANA KREI

MARKO TOKI

METODIKA NASTAVE

HRVATSKOGA JEZIKA

1

MOSTAR 2014.

2

3

Hrvatski jezik

Pojavni oblik nekoga jezika u jezikoslovnoj znanosti nazivamo idiomom.

idiom pojavni oblik jezika

Jezikoslovna znanost razlikuje organske i neorganske idiome.

Organski idiomi su oni pojavni oblici jezika koje ovjek ui uronjen u govornu

okolinu. To se uenje ostvaruje uronjenou u govornu okolinu i posljedica je

komunikacijskih potreba i igre. ovjek uronjen u govornu okolinu ovlada jezikom

vlastite govorne okoline do este (najkasnije devete) godine ivota. To se uenje odvija

kao nesvjesni proces usvajanja jezika zahvaljui osobinama naega mozga u razdoblju

takozvanoga upijajueg uma. Ukoliko smo u tom poetnom razdoblju naeg ivota iz

nekih razloga na odreeno vrijeme lieni govorne okoline taj e proces usvajanja jezika

biti manjkav. Bez govorne okoline ljudsko bie nije u stanju usvojiti niti jedan jezik.

Jezik nae govorne okoline. Jezik je nae obitelji. Jezik naega zaviaja. Lokalni

govor. Kao takav lokalni se govor pridruuje skupini slinih idioma koje u

jezikoslovnoj znanosti nazivamo dijalekt.

Dijalekti su lingvistiki odreene kao skupina lokalnih govora i podskupina nekog

jezika.

Jezik kojim govore Hrvati

nazivamo hrvatskim. Koji je i kakav je to jezik. I govore li

Hrvati istim jezikom?

4

DIJALEKT

nositelj zaviajne kulture (i identiteta)

uspjeno sredstvo komunikacije (u obitelji i zaviaju)

jezik knjievnosti (pogodan za literarno stvaralatvo: intimne, zaviajne teme liriku).

Hrvatski jezik ima tri skupine dijalekata koje lingvistiki nazivamo narjeja.

Narjeja se mogu doivjeti i kao zasebni jezici istoga naroda, ali su zapravo ukupnost

organskih idioma jednog naroda i u tom smislu jezina stvarnost istoga

naroda/jezika.

Hrvatska se narjeja nazivaju prema realizaciji upitno odnosne zamjenice istoga

znaenja: to, a, kaj.

Hrvatska narjeja:

tokavsko

akavsko

kajkavsko.

Hrvatski organski idiomi meusobno su prilino razliiti i s obzirom na leksiki,

gramatiki i govorni izraz. Na temelju njih su mogli nastati razliiti jezini standardi, a

tijekom povijesti su postojali i ozbiljni pokuaji njihove standardizacije.

Organski idiomi

ovjek se raa unutar odreene kulture. U naoj kulturi, osim u iznimnim prilikama,

raa se unutar obitelji. Obitelj govori odreenim jezikom, pripada odreenom narodu i

odreenoj civilizaciji. ovjek, dijete koje se raa, nita od toga nije birao. On kao takav

nasljeuje genetski materijal svojih roditelja koji ga odreuje kao potencijalnu

mogunost i uranja se u kulturu kojom ostvaruje vlastite potencijale. U tom smislu

jedna od najkarakteristinijih tekovina koje batini je govor njegove obitelji. To je

govor u koji je uronjen i govorei i ostvarujui komunikacijske uspjehe i neuspjehe

usvaja jezik vlastite govorne okoline. Jezik njegove govorne okoline je organsko

nasljee njegovih govornika. Sve to je za taj jezini oblik bilo nuno jest govornika

praksa i uenje modelom pokuaja i pogrjeaka, uronjenost u odreenu govornu praksu.

Za ove pojavne oblike jezika mogli bismo ustvrditi da nisu dosegli potrebu niti svoga

potpunoga opisa, pa niti na njegovu temelju uspostavu njegovih propisa, to hoe rei

da se nalaze u predgramatikoj eri vlastitoga postojanja. Razlozi za to mogu biti

viestruki: civilizacijska razina njegovih govornika, slinost ili pripadnost jezinoj

zajednici koja ve ima opisani i propisani pojavni oblik jezika.

5

akavski govori

Naravno da je i Stipiiev akavski vie mogui naddijalektalni idiom nego li organski govor.

Ljubo Stipii: Dalmacijo povijeu

optereena

Izlizana Baanska ploa hrvatskog djetinjstva, zaboravljene ogrebotine glagoljakih zavojnica; nagrieni novii, rubnina i lanii. Izlizani ideali i misali po hrvatskim

stranputicama;

sokolake procesije, priesne demonstracije od jedne do druge vinske toionice! Svjetlou krv asna vazda trpea nasljeduje pogrde Balkana.

Putevi se zatiru koje su teretom utirali magarci,

atrnje edne milijun vjedara i polivaa; Nabrekla poprsj teaka Od motike nadniara Nadniarenjem optereena!

Pragove ulica glenjevima utirali buntovnici, Gnojni ir Dalmacije odzvanja na drai, Kroz lance djecu sisama napajali,

A ljudi uspravni kao stupovi;

Dalmacijo povijeu optereena!

Ljetinu pravice tjelima poeli Dalmacijo povijeu optereena! Rod buntovni rastao na drai; Dalamcijo povijeu optereena! Djetinjstvom gladnim povijest zaepili; Dalmacijo povijeu optereena! Kroz lance djecu sisama napajali,

A ljudi uspravni kao stupovi,

Dalmacijo povijeu optreena!

(prepjevao: Marko Toki)

Ljubo Stipii: Dalamatino poviu pritrujena

Izlizana Baanska tavuleta rvackeg ditinjevanja, zaudobjeni frii glagojaki serpentini; isfrolani patakuni, urke i kadeni. Izlizani Ideali i misali po rvackin oputinan;

sokolaki procesjuni, priceeni demontracjuni od taverni, do taverni!

Svitlosju kerv astna vikovini terpeemu naslidovati pogerda Balkanike.

Pute, laze pizon dubli tovari,

gustirne edne milijun sii i lati; konkulana kina teakov od motik po urnatin, urnatin pritrujena!

Prage kalet njutin dubli Puntari, naboj dalmatine rebati na drai, kroz kadene dicu ian pasli, a judi driti ka kolone;

Dalmatino poviu pritrujena!

Intradu pravice s tilin trukali Dalmatino poviu pritrujena! Rod puntarski resa na drai; Dalmatino poviu pritrujena! Ditinstvon gladnin povist tukali; Dalmatino poviu pritrujena! Kroz kadene dicu ian pasli, a judi driti ka kolone,

Dalmatino poviu pritrujena!

6

Kajkavski govori

I ovaj kajkavski je pokuaj naddijalektalnog kajkavskoga, tako bi mogao

izgledati kajkavski da je zavren proces njegove standardizacije.

Ana Benei: Suza za zagorske brege

U jutro mirisno dok brijegovi jo sniju a mjesec zai ne eli. Tiho sam otvorio rasklimanu ogradu

I na plea uprtio zaveljaj.

Stara je mati ila za mnom Nijemo gledajui u zemlju.

Nije mogla znati to prebirem u dui I zato od sino ni rijei ne rokoh. Previe smo toga kazat si htjeli A sve smo zaboravili ve.

Kad smo ve proli i posljednju kuu U suzama odjednom sam bio.

Da ne bi to vidjela stara mi mati

Rukama lice sam skrio.

Svud oko mene su mirisale rue Bijae rascvjetani svibanj.

A ja nisam nijednom pogledao za sobom,

Od tuge nisam mogao pozdraviti kraj,

Samo sam brjegovima dragim obeao Da u se vratiti natrag. Samo sam brjegovima dragim obeao Da u se vratiti nazad.

(prepjevao: Marko Toki)

Ana Benei: Suza za zagorske brege

V jutro diee gda bregi su spali a mesec jo zajti ni tel. Potiho sam otprl rasklimanu lesu

i pinklec na plea sam del.

Stara je mati ila za menom, nemo vu zemlu glede.

Ni mogla znati kaj zbirem vu dui I zakaj od vera nis rekel ni re. Preve smo toga povedat si teli A se smo pozabili ve.

Gda smo vre preli kraj najzadnje hie Vu suzah najemput sem bil.

Kaj ne bi to vidla stara mi mati

Z rukami lice sem skril.

Sud oko mene su disale roe i bil je rascveteni maj.

A ja nis ni jemput pogledal za sobom,

Od tuge nis mogel pozdraviti kraj,

Samo sem bregima dragim obeal Da vrnul se bum nazaj.

Samo sem bregima dragim obeal Da vrnul se bum nazaj.

7

Budui da postoji fama kako mi Ercegovci (a osobito moji Duvnjaci, iz nekih razloga

ili pak ovi iz Istone Ercegovine iz posve drugi razloga), najbolje priamo rvacki moro

sam navesti samo nekoliko ovi rii kako bi' potvrdio tu navodnu istinu. Pivac skakue

na nozi, vitar zavija i nosi lepuinu. ukovi rasteu mrljinu po njivom. Laju i kolju se.

A je ladno, krvi ti. No da ne izmiljam dalje, vrvi nonamo, nego u ti stavit neku svoju

pismu da se u to i sam uviri.

Budui da je tokavski idiom uzet kao podloga za izgradnju standardnoga jezika,

naravno da je nama, kojima je organski govor neki od tokavskih dijalekata, standardni

oblik jezika neto blii, ali mi ga jednako moramo uiti. On nije organski govor on je

standardni jezik: opisani i propisani oblik hrvatskoga jezika.

U Vedikui razgraen vrto A bio dobar

A bio plodan

A sada vitar kroz njega svira

Prolaze stada

Priskae blago Zidove ori

Ograda pala

Zaputen rodan A bio plodan

Svi nai vrtli Kao i ovaj

Sruene ograde A stoka gazi

Uiva Lomi

Priaju okolo: Kada smo taki Jedino nama vrto ne triba

Ne znamo s njime

I to bi s time Tko se jo uvik ogradom slui Otvori vrata

Plotove srui Il pusti vrimenu neka ih rui

Tko zemlju pusti tako mu bude

Ili je naivan i ne zna ljude

Il je budala pa mu se ude Tapu ga, rabre ivi od nade A oni rade, rade li rade...

8

Hrvatski standardni jezik

Osim organskih idioma koji postoje kao nesvjesni ostvaraji pojavnih oblika jezika

kao tradicija odreene govorne zajednice (na odreenom govornom podruju), postoje i

svjesno stvarani pojavni oblici jezika. Oni se kao svjesno ljudsko nastojanje ostvaruju

iz posve razliitih pobuda. U tom smislu jezikoslovna znanost razlikuje neorganske

idiome kao standardne i substandardne.

Standardni jezik. Opisani i propisani pojavni oblik jezika.

Prisjetimo li se razlika koje proistjeu iz razliitih govornih okolina hrvatskih

govornika zakljuit emo da u njihovoj meusobnoj komunikaciji moe doi do manjih

ili veih nesporazuma, pa ak i nemogunosti meusobnog razumijevanja.

Prevladavanje meusobnih komunikacijskih potekoa oita je potreba hrvatskih

govornika. Nacija i kao emocionalna zajednica pokuava otkloniti mogunosti

nesporazuma. U tom smislu pokuava izgraditi pojavni oblik jezika kojim e otkloniti

potekoe meusobnog razumijevanja.

U vie navrata i na razliitim jezinim osnovama (organskim govorima) pokuavao

se izgraditi hrvatski standardni jezik. Prvi pokuaj nadilaenja lokalnih govora i nekog

oblika standardizacije dogaao se na akavskim temeljima (predrenesansna i renesansna

gibanja); potom jedan pokuaj jezinog upijanja razliitih narjenih sastavnica (u okviru

takozvanog ozaljskog kruga), zatim pokuaj izgradnje standarda s kajkavskom

osnovicom i u konanici je prevladala politiko-povijesnim razvojem hrvatskoga naroda

jezini standard zasnovan na tokavskome narjeju.

Povijest njegove standardizacije kree od prve hrvatske gramatike Bartola

Kaia iz 1604. godine pa sve do dananjih dana.

Standardni jezik nije samo jezik kojim se prevladavaju meusobne govorne razlike,

nego je on ujedno i pojavni oblik jezika s kojim jedna nacionalna zajednica sudjeluje u

internacionalnoj civilizaciji. A da je hrvatski standard mogao izgledati posve drugaije

uvjerite se na temelju dva poznata stara hrvatska pisma.

9

POTOVANOMU

U ISUKARSTU POPU I PARMANCIRU SPLICKOMU

GOSPODINU DO(M) DUJMU BALISTRILIU

KUMU SVOMU

MARKO MARULI

HUMILJENO PRIPORUE(N)'JE

Z DVORNIM POKLONOM

MILO POSKITA

Sih dan svetih korizmenih, potovani u Isukarstu gospodine i kume moj dragi dom

Dujme, privraajui ja pisma staroga Testame(n)ta namirih se na histor(i)ju one potene

i svete udovice Judite i preohologa Oloferna, koga ona ubivi, oslobodi svu zemlju

israelsku jur od nadvele pogibli.

Tuj historiju tui, ulize mi u pamet da ju stumai(m) nai(m) jaziko(m), neka ju budu

razumiti i oni ki nisu nauni knjige latinske aliti djake. Da od te stvari hotei tvomu

otaastvu, obojega jazika dobro umiu, dar prikazati, odluih naslidovati hitrost ditce

one ki o mlado(m) litu starijih svojih darijui, nara(n)e nad(i)ju mirisnimi zel'ji,

maurano(m), rusmarinom, rutom; umitelno naprave dar svoj, da zloudo lovei

poveke uzdarje. Ja put zloudi njih ne perim, da samo onogaj hitra kie(n)'ja, jer inoga

uzdarja od vas ne iem nego ko sam vele od pri naao: ljubav pravu i svarenu u

Isukarstu ku mi stanovito nosite vee ner sam dostoja(n), da koliko se pristoji

pitomini vaoj ka svakomu prikloniti i pri(j)aznivi. Tu poni hitrost, kako dim,

naslidujui, usilovah se reenu histori(j)u tako napraviti kako bude nikimi izvanjskimi

urehami i uglajen'je(m) i uliza(n)'jem i razlicih masti irsan'je(m) obnajena; a to da ne

reete da vam poklanja(m) onuje ita rukovet koju u vaih knjigah bolju nahodite.

Zaisto je onaje rukovet, da mnozim cvitje(m) obkiena. Kada ju dobro razgledate, rei

ete: Prominila (j)e lice kakono voi(n)a stabla premaliti kada najvee veselo cvasti

budu. Evo bo histori(j)u tuj svedoh u versih po obiaju naih zainjavac i joe po

zakonu onih starih poet, kim ni zadovoljno poitati kako je dilo prolo, da mnoge naine

obkladaju, neka je vini(j)e onim ki budu titi, naslidujui umitelnu sredbu raskona

kuhaa ki na gospockoj tarpezi ne klade listo varene ali peene jistvine, da k tomu

pridaje saprana i paprana i inih tacih stvari da slaje bude onim ki su prili blagovati.

10

Nitar manje, da prem dar moj ni tolika dostoja(n)stva, uzdan sam u vau dobrotu da

ete ga ljubeznivo pri(j)ati cia priproste pito(m)ine i sartene pri(j)azni ka je od

davna meju nami. Eto k vam gre Judita gospoja ma visoko potovana, more biti ne s

manjom urehom nego kada se ukaza Olofernu, ne da vas kako i njega tim prihini, da

pr(i)ja pokripi u uzdaran'ju svete istoe, prid oi vae ponesi i postavivi sve lipote,

krasosti, kriposti, dike i slave svoje, kimi se je ureila vele plemeniti(j)e i gizdavi(j)e

nego keno se ree svilo(m), zlato(m) i bisero(m); a znajui da e moi tako poteno

pribivati pod striho(m) vao(m) kako je nigda pribivala u Betuliji pod svojom. Kada se

budete s njom pitomo razgovarati, daru da ju ete pohvaliti ne manje ner veli pop

Eliaki(m) ki od Jerosoli(m)e dojde sa svimi leviti u Betul(i)ju vidit (j)u, uvi sarca

sminost, dila hrabrost i udnovatu svetinju ivota nje. S toga joj da hvale izvarsne, asti

dostojne, uzvie(n)je visoko i poljubljen'je isto, duhovno, pobono, nijedno(m)

troho(m) nedostojna poelin'ja ockvarnjeno, kako se sveti(m) pristoji i sluga(m)

boji(m) podoba. I vi poni dvorno ju primite, dobrovoljno nastanite, i ku vazda hvalite

dilo(m), tu pohvalite i ustmi jer je nauna hvaljena biti, navlastito od svetoga reda

vaega popovskoga. Nju primite, a meni zapovite: zapovide(m) vaim sluba ma vazda

je pripravna da izvari a budete veliti, koliko joj bude uzmono. Mir i milost gospodina

naega Isukarsta budi vazda s vami. Amen.

11

29. 4. 1671. eni Katarini:

Moje drago serce!

Nemoj se alostiti svrhu ovoga pisma, niti burkati. Polag Bojega dokonenja sutra u

deseti ore budu mene glavu sekli, i tulikaje naokupe, tvojemu bratcu. Danas smo mi

jedan od drugoga srano proenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu i od tebe

jedan vekuveni v a l e t e, tebe prosei, ako sam te u em zbantuval, ali ti se em

zameril (koje ja dobro znam), sprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smrti dobro

pripravan, niti se plaim. Ja se ufam u Boga svemoguega, koji me je na ovom svitu

ponizil, da se tulikaje mene hoe smilovati, i ja ga budem molil i prosil (komu sutra

dojti ufam se), da se mi na okupu pred njegovem svetem tronuem u dike vekuvene

sastanemo. Vee nita ne znam ti pisati, niti za sina, niti za druga dokonenja naega

siromatva. Ja sam ove na Boju volju ostavil, ti se nitar ne alosti, ar je to tak moralo

biti. U Novem Mestu, pred zadnjim dnevom mojega ivljenja, 29. dan aprila meseca, o

sedme ore pod veer, leta 1671. Naj te Gospodin Bog s mojom kerju Auroru Veroniku

blagoslovi.

Grof Zrini Petar

12

Standardni jezik kao opisana i propisana jezina stvarnost sredstvo je meusobne

komunikacije odreene jezine zajednice kojom ona prevladava mogue potekoe u

meusobnom sporazumijevanju. On je isto tako jezik kojim odreena jezina zajednica

komunicira na internacionalnom planu s drugim jezinim zajednicama na svim

podrujima ljudskoga duha.

Standardni jezik kao pojavni oblik jezika, odreen je jezinim normama:

pravopisnom

pravogovornom

gramatikom (fonolokom, morfolokom, sintaktikom)

leksikom.

Ove jezine norme odreuju jezini sustav kao podlogu svake govorne realizacije,

na razini ispravnog i neispravnog u smislu njezina potovanja. One isto tako postoje kao

neto u usporedbi s ime se moe utvrditi mjera odstupanja posve odreene govorne

realizacije jezika.

Normativni prirunici:

gramatika

pravopis

rjenik

jezini savjetnik.

13

Substandardni idiomi

Iz posve drugih pobuda nikli su substandardni idiomi, koji su takoer plod svjesnog

ljudskog nastojanja, ali kao posljedica potrebe odreene grupe (unutar govorne

zajednice) za takvim meusobnim sporazumijevanjem koje iskljuuje govornike iste

govorne zajednice jer ne razumiju vrstu preinaenja (zajednikog jezika) kojom se

lanovi grupe koriste.

Substandardni idiomi, najee su u svom postanku i razvoju vezani uz svjesnu

ovjekovu djelatnost na njegovu obliku, i slue u svrhu meusobnog razumijevanja

odreene skupine unutar govorne zajednice; no to druge govornike istoga jezika dovodi

gotovo do nemogunosti razumijevanja.

esto se iz tih razloga govori o rubnim drutvenim i jezinim skupinama, kao,

primjerice, govornici odreenog jezika iz krim miljea, ali isto tako o argonu odreene

struke ili posve neobinim potrebama jezine igre:

Liblaliga linelima

Lido lioliilinjeg livilida

Lidralia lisilimi

Liod lioliiliju lidraliga

iku rista? ido mova lima

Radim na crno troim na bijelo.

Lidralia lisilimi

Liod lioliiliju lidraliga

14

JEZINI OSJEAJ

- uenje jezika u razdoblju upijajuega uma (organski idiom naviknutost)

- stjee ga u svakodnevnoj govornoj praksi.

Ima jezini osjeaj!!!

1. ZAVIAJNI GOVOR govornik reagira na njegovo naruavanje ima

jezini osjeaj!

2. STANDARDNI JEZIK prigode za upoznavanje s njegovim

postojanjem: govor odgajatelja, medija (televizije), govor nekih govornika u

govornoj okolini. Tek e se stjecati znanja i vjetine za njegovo koritenje

(govornim i pisanim izraavanjem): uitelj / uiteljica kao govorni model;

uenje pravila, usporeivanje s vlastitim govornim idiomom, reakcije i

upozorenja te savjeti uitelja govornik stjee osjeaj za standardni jezik!

Od poznatog nepoznatom didaktiko pravilo!?

OSLOBODITI DIJETE ZA KOMUNIKACIJU MNOGO JE

VANIJE OD JEZINE ISPRAVNOSTI.

organski govor

temelj

standardni jezik nadgradnja

15

MJESTO METODIKE U OKVIRU PEDAGOKIH

ZNANOSTI

Utemeljenje znanosti koja se u naoj praksi ustalila pod imenom Metodike

zahvaljujemo znanostima koje su joj prethodila i iz ijeg je okrilja iznjedrena stalnim

suavanjem podruja prouavanja.

Pedagogija kao znanost o odgoju u temelju je same metodike, ali to nije jedini

razlog to je se prisjeamo, nego drimo takoer da neka njezina znanja i spoznaje u

kratkim crtama treba ponoviti kako bi jo jednom naglasili da se u svemu to metodika

preporua nikako ne zaborave temeljne postavke znanosti o odgoju. Jer svrha

pouavanja nije tek racionalno osposobljavanje ovjeka nego i njegov odgoj za kulturu

ivota.

PEDAGOGIJA

Pais, gr. dijete; agein, gr. voditi: rob koji je vodio dijete, kasnije zaduen za

njegov odgoj.

Praksa odgojne djelatnosti postoji vjerojatno od kada postoji ovjek. On je od svih

bia najdue ovisan o vlastitim roditeljima ili ljudskoj zajednici kojoj pripada. Njihova

skrb mu omoguuje ivot. Prve kole, koje se povezuju s antikim filozofima, bile su

korak dalje u usmjerenom odgoju ljudskoga bia za ivot u zajednici i njegova

osposobljavanja za preuzimanje odgovornosti u ivotu zajednice. Sofisti su drali da

svaki ovjek moe biti filozofom ako se za to ui i odgaja. Uskoro su uvidjeli da su ipak

potrebne prirodne sposobnosti i mukotrpno vjebanje. I da uiti treba poeti vrlo rano.

Sokrat postavlja moralni odgoj kao temeljni cilj. Razvija odgojne metode:

- ironiju

- mejutiku.

Ironijom zavodi na pogrean trag i dovodi do pogrenih stavova potom:

mejutikom, sugestivnim pitanjima, vodi prema pravilnim zakljucima.

16

Obrazovanje govornika, Marka Fabija Kvintilijana vrhunac je antikog pogleda

na odgoj i obrazovanje, koji je otpoeo u davna vremena, prakticiran u Platonovoj

Akademiji i na neki nain filozofski nagovjeten u njegovoj Dravi.

Pedagogija1 kao znanost je zasnovana na temelju svoga sasvim odreenog predmeta.

Predmet prouavanja pedagogije je odgoj.

ODGOJ

Glavni smisao odgoja sastoji se u prenoenju iskustava ovjeanstva steevina

kulture i civilizacije (batine, tradicije) na nove narataje, koji nastavljaju djela svojih

predaka. Odgoj je itekako zasluan za razvitak ljudskoga drutva, civilizacije i

uljuenosti.

Odgoj (u uem znaenju) usmjeren je na izgraivanje i oblikovanje osobnosti i

karaktera, na ostvarivanje onih pozitivnih ljudskih osobina zbog kojih potujemo

odreene osobe.

Odgoj s obzirom na bitna odreenja ovjeka:

1 U skladu sa stajalitima profesora Ante Vukasovia, Pedagogija, Hrvatski katoliki zbor Mi, Zagreb

2001.

ODGOJ

ESTETSKI

MORALNI

RADNI TJELESNI

INTELEKTUALNI

17

Odgoj je, dakle, proces formiranja ovjeka: izgraivanja i oblikovanja ljudskog bia

sa svim njegovim tjelesnim, intelektualnim, moralnim, estetskim i radnim osobinama.

Uz paljiv odabir sadraja nastave uvijek se valja prisjetiti da se u izgradnji i

formiranju mladoga ovjeka ne ispusti niti jedna dimenzija bitna za izgradnju njegove

osobnosti. Svaki od ovih odgoja ima itekako utjecaja na sudbinu ovjeka u svijetu, na

njegov odnos prema ivotu. Odgajati se samo u intelektualnom smislu, znai biti

obrazovan, ali obrazovan moe biti tjelesno i zdravstveno zaputen, radno ogranien,

moralno upitan, estetski dvojben. Ravnotea i usklaivanje svih odgojnih podruja

jami tek cjelovitost odgoja. U svrhu to uinkovitijega odgoja odgojna je praksa

najee rabila, a odgojna znanost ustvrdila tri odgojne metode.

Odgojne metode

Metoda navikavanja voljno-djelatno podruje: ponaanje i djelovanje. Na narod

kae: Od navike nema boljeg sluge ni goreg gospodara. Ljudi su ili robovi loih navika

ili uivatelji plodova uloenog truda u navikavanje pozitivnih, konstruktivnih ponaanja

18

i djelovanja. Do navika se stie ili vjebanjem u odgovarajuim postupcima ili

navikavanjem u procesu rada.

ovjekova je priroda uvijek ista; ljude razdvajaju samo navike.2

Kako svijet nije zatvorena kutija u kojoj postoje samo dobre nakane i pozitivni

utjecaji, mladi je ovjek svakodnevno izloen odgojnim utjecajima svih vrsta.

A oni se jednostavno mogu podijeliti s obzirom na posljedice koje ostavljaju na

mladog ovjeka:

- pozitivni poticaji i utjecaji

- negativni poticaji i utjecaji.

Metoda pouavanja naglasak na racionalnoj strani. Znanja sama po sebi nisu

jamstvo odgovarajuih postupaka i ljudskosti djelovanja. Jo je Platon u svome

idealizmu vjerovao da spoznaja dobra je ujedno i njegovo ostvarenje. No, pokazalo se

da racionalna spoznaja nije jamstvo, na to bi Platon odgovorio, vjerojatno da oni

uistinu nisu dosegli pravu spoznaju. Nakon povijesnog iskustva u ulozi spoznajne strane

u etikom smislu, naalost, moemo ustvrditi da racionalni um itekako moe biti

zlobni um, cinian i destruktivan. Danas smo u tom smislu puno objektivniji i mjesto

spoznaje etikih vrednota ne zanemarujemo, ali mu i ne dajemo tako istaknuto mjesto.

Dakako da i danas mislimo da spoznajna osnova razlikovanja: dobro loe, lijepo

runo, istinito neistinito, zdravo bolesno, korisno tetno ima utjecaja i na

formiranje ovjeka u odgojnom smislu. No, ova e racionalna strana ljudskoga uma

kudikamo imati vei uinak na podruju intelektualnog odgoja koji se prvenstveno

ostvaruje u obrazovanju i nastavi, koje odgoj u irem smislu obuhvaa.

U svrhu pouavanja (onoga koji se odgaja) u etikom smislu, mogu se poduzeti

sljedee radnje:

- objanjavanje

- etiki razgovor (u svrhu osposobljavanja za samoodgajanje)

- predavanje

- izlaganje odgajanika s raspravom

2 Konfucije

19

Metoda uvjeravanja naglasak na emocionalnoj strani prihvaanje odreenih

pogleda, uvjerenja, stavova i vrijednosnih opredjeljenja. Racionalno shvaene spoznaje

nisu dovoljne same sebi one imaju smisao u prerastanju u uvjerenja, stavove i poglede,

u vrijednosna opredjeljenja odgajanika kao osobe. Za to je nuno, od odgajatelja, jasno

vrednovati ivotne pojave i ivjeti vrednote. Nema zornije metode uvjeravanja od

vlastitog primjera. Ako je spoznaja dobila snagu uvjerenja ona mobilizira emocionalnu

stranu ovjeka. Snaga uvjerenja je ono to ovjeka odrava u borbi za ostvarenje ideala i

kada mu prijete nedae ivota, potekoe, pa ak i smrt. Za navedene odgojne metode

postoje odgojna sredstva koja se primjenjuju unutar svake od ovih metoda.

20

Odgojna sredstva

Sve i svi oko tebe tvoji su uitelji.3

utljivost sam nauio od razgovorljivih, snoljivost od nesnoljivih i ljubaznost od

neljubaznih; ipak, to je najneobinije, tim uiteljima nisam zahvalan4.

Primjer. Kae se da je za obrazovati nekoga dovoljno neto znati, ali za nekoga

odgajati potrebno je netko biti. Osobni primjer nenadomjestiv je u odgoju. On je ujedno

3 Ken Keys

4 Kalil Gibran

ODGOJNA SREDSTVA

POTICANJA

USMJERAVANJA SPRJEAVANJA

SREDSTVA USMJERAVANJA

PRIMJER

SAVJET

STVARANJE IDEALA

DNEVNI RED

IGRA

RAD

KULTURNA RAZONODA

21

zahtjev kojega mnogi ne mogu ispuniti. I tu lee temeljni razlozi mnogih odgojnih

neuspjeha.

Samo jedan stvar ima veu vanost od uenja iz iskustva, a to je kad ne uimo iz

iskustva.5

Savjet je preporuka koju iskusniji moete davati manje iskusnima ali uvijek treba

paziti da on ne bude pametovanje i nametanje, nego da se ostavi otvorena mogunost

promiljanja onoga koji se odgaja. On treba biti vie poticaj, nego li naredba (ili

zamolba).

Stvaranje ideala. Nije trenutni lijek za odreenu vrstu problema, ono je dugoroni

rad kao to uostalom to usmjeravanje i jest. Kakav uzor takvi i oponaatelji. Kakvi

ideali takvi i plodovi.

Dnevni red. On je povezan sa stvaranjem radnih navika, umjenosti organizacije te

mogunosti provjere vlastite opredijeljenosti prema ostvarenju ciljeva, a i provjeri

kvalitete koritenja vremena koje imamom na raspolaganju. Preciziranje dnevnog

rasporeda utjee na ponaanje ovjeka u mjeri koje niti on sam nije svjestan. Nema

praznih hodova. Uz postojanje dnevnoga reda uvijek se mogu utvrditi ostvarenja istoga.

Ukoliko dnevni red ne daje rezultate treba ga iznova promiljati. Ukoliko se dnevni red

ne ostvaruje, jasni su razlozi neuspjeha.

Igra. ovjek je bie koje se igra. Njemu je igra potrebna. On u igri moe uiti i vie

nego inae. On se igrom moe odmarati. Mijenjati prostor misaonih tijekova.

Oslobaati se pritiska svakodnevnice. Osvjeavati se za nove napore.

Rad. Rad je stvorio ovjeka, a nerad intelektualce. Malo se zezamo na uhodane

misli, ali zbilja je rad i usmjerenost na rad te stvaranje radnih navika jedna od temeljnih

5 John M. Templeton

22

poluga svake vrste napredovanja u odgoju i obrazovanju. Nerad ne moe stvoriti nita

osim dokoliara koji domilja opravdanja vlastitoga neuspjeha.

Kulturna razonoda. U moru ponuda koje okruuju mladoga ovjeka treba ga

usmjeravati u pravcu sadraja koji e oplemenjivati njegov duh kako bi se izbjegli

utjecaji dokoliara i ulice.

SREDSTVA POTICANJA

PRIMJER

PRIZNANJE

POHVALA

NAGRADA

OBEDANJE

NATJECANJE KAO SAMONADILAENJE

23

Primjer. Kao poticaj. Mono sredstvo.

Priznanje. Potvrda ovjekovih nastojanja, osobito njegovih uspjeha, nita ne kota.

Ali tako se rijetko dogaa. Svi vole da ih se uoi, da im se za uloeni trud dodijeli

odgovarajue priznanje. To djeluje afirmativno na svakog pojedinca. Utjee na njegovu

samosvijest. Potie ga ustrajati na istom putu.

Pohvala. Rijetko hvalimo. I grijeimo. Za svaki trud moemo lijepom rijeju

darovati uenika i tako mu odati priznanje (pohvala je njegova podvrsta).

Nagrada. Moe biti poticajna. I jest. Ali moe biti i kontraproduktivna kada ona

postane svrhom uloenih napora. Kada izostane (moe uzrokovati razoarenja) ili

shvaanje, a ako je nema onda se i cilj zna omalovaavati.

Obeanje. S obeanjima oprezno. Nekad su nuna. Ali Jo ih je nunije

ispunjavati.

Natjecanje (kao samonadilaenje). Natjecanje zna biti itekako poticajno, ali

suparnik nije neprijatelj. Dapae. Trebate ga potovati jer vas on motivira na to je

24

mogue vei napor. Izvlai iz vas i zadnje atome snage. No, konani cilj svakog

natjecanja nije pobijediti druge, nego pobijediti sebe: svoje nemoi i ogranienja.

Konana svrha natjecanja je njegova spoznaja kao samonadilaenja.

U ivotu nita nije idealno. Niti su putovi uvijek posuti ruama. I u odgoju ima

takvih trenutaka i takvih tendencija. Kako ih sprijeiti.

Nadzor. Nazonost i provjera. I nisu oni optereenje za one koje se odgaja,

pogotovo ako se u njima osjea zabrinutost i ljubav.

Skretanje. Ponekad je mogue uoiti krive tendencije tada je umjesto pria i

pametovanja vanije poduzeti korake preusmjeravanja. Preduhitriti mogue neeljene

posljedice. I interes odgajanika usmjeriti u poeljnom i drutveno prihvatljivom pravcu.

Upozorenje. Kombinirajte ga sa savjetom ili preusmjeravanjem. Ono je uti karton.

Opomena. Mora biti jasno i nedvosmisleno. Iako je jo uvijek u smislu odluke

odgajanika vrlo tolerantno u oekivanju njegove ispravne reakcije.

Zahtjev. vrst i nedvosmislen. On ne smije ostavljati mjesta dvojbi. Mora biti jasno

da iza njega slijedi ono to niti vi ne elite.

Kazna. Posljednja i nepoeljna mjera. Pravina i neosobna. Za sve ista pod istim

uvjetima. Batina jest u raju rasla, ali imade i dva kraja. Kaznene mjere moraju biti

unaprijed poznate i dosljedno primijenjene s obzirom na teinu djela.

SREDSTVA SPRJEAVANJA

NADZOR

SKRETANJE

UPOZORENJE

ZAHTJEV

KAZNA

25

ODGOJ U IREM ZNAENJU obuhvaa: odgoj, obrazovanje i nastavu.

DIDAKTIKA

Didasko, gr. pouavam, obuavam. Didaktika je grana pedagogije i bavi se

teorijom odgojno-obrazovnog procesa (i nastave). Obrazovanje je proces usvajanja

znanja, umijea i navika. Ono izgrauje znanstveni pogleda na svijet, razvija spoznajnu

mo onih koji se obrazuju. Dri do povezivanja usvojenih znanja s praktinom

djelatnou mogue budue profesije i izgrauje sposobnost samoobrazovanja.

Obrazovanje je proces u kojemu su u stalnom odnosu onaj koji pouava (uitelj) i onaj

kojega se pouava (uenik), u cilju ovladavanja odreenim znanjima onoga kojega se

pouava i njegova osposobljavanja za odgovarajui nain uenja. U tu svrhu, u tijeku

obrazovanja, onaj koji pouava uvijek i u svakom trenutku treba se pridravati temeljnih

didaktikih pravila.

DIDAKTIKA PRAVILA

OD

BLIEG

DALJEM

OD

JEDNOSTAVNOG

SLOENOM

OD

LAKEG

TEEM

OD

POZNATOG

NEOPOZNATOM

OD

KONKRETNOG

APSTRAKTNOM

26

NASTAVA

Nastava je kolski planski organizirani odgojno-obrazovni proces u kome se

primjenom nastavnih planova i programa (ili kurikula) ostvaruju temeljne odrednice

odgoja i obrazovanja. Ona je zajedniki rad uenika i uitelja (uz vodeu ulogu

uitelja). Nastava je specifian proces spoznavanja i razlikuje se od spoznajnog procesa

u znanosti, uenik u nastavi spoznaje ono to je u znanosti ve poznato, otkriveno. Tijek

spoznavanja je na istovjetan nain dostupan svim uenicima.

Spoznavati se moe:

1. osjetilima

2. praktinim radom

3. rijeima.

Nastava pokuava omoguiti iskustvo koje se stjee u susretu s ivotom, osjetilima,

praktinim radom, ali ona nudi i iskustvo koje se prenosi priom i/ili obrazlae rijeima

(kao susret s iskustvom drugih ljudi, njihovim spoznajama, znanjima) tako se ovim

prijenosom i svjesnim usvajanjem pretvara u riznicu, duhovno bogatstvo ovjeka koje

ga osposobljava za uenje i samonadilaenje.

Nastavna naela

NASTAVNA NAELA

NAELO PRIMJERENOSTI DJETETU

NAELO ISKUSTVENE BLIZINE

27

Metodiko oblikovanje nastavnog procesa

Metodiko oblikovanje nastavnog procesa (prema Poljaku):

svaka etapa ima spoznajnu, psiholoku, materijalno-tehniku i metodiku stranu.

Ovo se odnosi na oblikovanje cjelokupnog nastavnoga procesa, pa tako svi iz

iskustva vjerujem znate da se za nastavu valja pripremiti i kao uenik, ali i kao uitelj (u

smislu njezina organiziranja, pripreme odreenih potrebnih pomagala i osmiljavanja

samoga tijeka sata), da se na nekim nastavnim satima obrauju novi nastavni sadraji,

na nekima se uvjebava, a na nekima ponavlja, na nekim dakako i provjerava (ak i

ocjenjuje) znanje.

Nastavni sat

Kao organizirani obrazovni proces nastava se najee dijeli na manja vremenska

razdoblja koja nazivamo nastavni sat. Sadrajnu cjelovitost nastavnog sata ini

odreena koliina injenica i generalizacija koja tvori smislenu sadrajnu cjelinu:

nastavnu jedinicu. Razredno-predmetni-nastavni sustav, nastavni sat traje: najee 45

minuta, za najmlae se znaju organizirati i nastavni sati od 30 35 minuta (pitanje

koncentracije), postoji i blok sat 90 minuta kao i pet-minutna nastava...

METODIKO OBLIKOVANJE NASTAVNOG PROCESA

PRIPREMA

OBRADA

NOVOG

NASTAVNOG

SADRAJA

VJEBANJE PONAVLJANJE PROVJERAVANJE

28

Nastavna jedinica

Tijekom nastavnoga sata se obrauje, uvjebava ili ponavlja odreeni odgojno-

obrazovni sadraj planiran nastavnim planom i programom. Taj sadraj (odreena

koliina injenica i generalizacija koja tvori smislenu sadrajnu cjelinu) se imenuje

nastavnom jedinicom. Nastavna jedinica ima svoje ime: naziv, koji se esto koristi u

praksi (uitelj ga ispisuje na kolsku plou, u dnevnik rada, a uenik u svoju biljenicu).

Idealno je kad se nastavna jedinica poklapa s vremenskim trajanjem jednoga kolskoga

sata. Meutim, postoje nastavne jedinice koje se ne mogu obraditi unutar jednoga

nastavnoga sata. Pridravajui se danih metodikih struktura u tim sluajevima je

potrebno osmisliti nekoliko kolskih sati kao cjelinu.

Ciljevi nastave

Ciljevi nastave prema Heimanu, 1976. str. 125

MILJENJE

OBJANJENJE IVOTA

(KOGNITIVNO)

ZNANJE

SPOZNAJA

UVJERENJE

OSJEDAJI

ISPUNJENJE IVOTA

(AFEKTIVNO)

PRIVLANOST

DOIVLJAJ

STAV

(RASPOLOENJE)

VOLJA

OSTVARENJE IVOTA

DJELATNO

SPOSOBNOST

VJETINA

NAVIKA

OSPOSOBLJAVANJE ZA:

RAD

IVOT

DJELOVANJE

29

Tri su podruja izgradnje kognitivno, djelatno i afektivno, tri su tenje: miljenja za

objanjenjem ivota, volje za ostvarenjem ivota i osjeaja za ispunjenjem ivota, a

konani ciljevi nastave su na vrhu piramide kao ostvaraj, izgradnja uvjerenja, stavova i

navika: osposobljavanje za ivot (radi i djelovanje).

ODNOS CURRICULUMA I DIDAKTIKE

Naziv didaktika izveden je iz grke rijei didaskein to znai pouavati. Odabirom

grke rijei didaskein, umjesto latinskog sinonima curriculum (tijek uenja), naznaena

je simboliko-terminoloka razlika izmeu isusovake i reformacijske obrazovne

koncepcije i prakse. Iako su ta dva izraza kasnije imala razliit razvoj, u osnovi su

sinonimi, termin kurikul i didaktika u svom znaenju pokrivaju strukturu procesa uenja

i pouavanja, nastave odnosno obrazovanja. Pod kurikulom se vie kao prije ne

podrazumijeva samo nastavni plan i program, nego obuhvaa:

ciljeve uenja i pouavanja,

sadraj pouavanja i uenja,

postupaka pouavanja i uenja,

nastavne planove i

nastavni stil.

Kurikul oznaava plan uenja i djelovanja, konkretno primjenjivi proces

pouavanja i uenja dok se didaktika izgradila kao opa teorija nastave.

CURICULUM

(RAZLIKA PREMA NASTAVNOM PLANU I PROGRAMU)

CILJEVI UENJA I POUAVANJA

POSTUPAK POUAVANJA I UENJA

NASTAVNI STIL

SADRAJ POUAVANJA I

UENJA

30

METODIKA

Naziv potjee od grke rijei methodos metoda, svrsishodan nain. Metodika je

ime za specijalnu didaktiku. Ona je suzila podruje teorijskog prouavanja odgojno-

obrazovnog procesa (i nastave) na posebno i izdvojeno podruje motrenja. U naem

sluaju to podruje motrenja je proces uenja i pouavanja nastave knjievnosti i

nastave jezika. U tom smislu bit e nam potrebna znanja i spoznaje iz teorije odgoja

(pedagogije) i ope teorije nastave (didaktike). Ali i ua specifina znanja do kojih je

dola metodika knjievnosti i metodika jezika kao i ua i strogo specijalizirana

podruje.

Dakako, da sve ono to e preporuiti metodika usklaeno je ne samo s navedenim

znanostima nego i u suodnosu s itavim nizom znanstvenih i filozofskih podruja:

lingvistike, psihologije, estetike

Ako metodika ima svoju metodologiju mnogi e ipak rei da se tu ne radi ni o

kakvoj znanosti. Ne postoji nepoznato koje treba spoznavati, nego je ona prijenos

iskustava i iskustvenih spoznaja do kojih je u tisuljeima pouavanja dola pedagogija,

didaktika i potom metodika.

Iskustvo ovjeanstva ono je to se uva u ovakvom pristupu jer bi inae civilizacija

i kultura ostala bez pamenja. I ovjek bi opet morao krenuti iz poetka.

31

Zato izmiljati toplu vodu. Ona ve postoji. Spoznaja ve dosegnutoga korak je u

novost i omoguava nova postignua. Iskustva pedagogije, didaktike i metodike

omoguit e vam plodotvoran rad s mladima koji su eljni znanja i koji osim iz svojih

iskustava nuno moraju uiti i iz iskustava vlastitih prethodnika. Ukoliko bismo sebi

htjeli predoiti nekakav odnos izmeu pedagogije, didaktike i metodike, onda bi se te

odgojne znanosti mogle predoiti sljedeim prikazom:

Iz ega je razvidno da je pedagogija najopsenija (i najstarija) da obuhvaa i sve

spoznaje didaktike kao znanosti o odgojno-obrazovnom procesu (ili je makar teorija

nastave) dok je metodika tek specijalizirana didaktika kada je upitanju njen pedagoki

dio, ali ona zahvaa i izvan pedagoko podruje znanstvenoga interesa predmetnog

podruja koje se nalazi u sreditu njezina zanimanja. Sve te spoznaje se na jedan

dinamina nain pretau u iskustvo odgoja i obrazovanja kojim se predmetno podruje

na koncu pokuava pribliiti uenicima.

PEDAGOGIJA

DIDAKTIKA

METODIKA

PEDAGOGIJA

DIDAKTIKA

METODIKA

32

UITELJ I NJEGOVA METODA

Tri su odgojne metode, koje smo ve naveli. Ono to se uobiajeno u naoj

didaktikoj literaturi navodi kao metode najee su metodike djelatnosti i postupci.

No, svaki uitelj je pozvan da izgradi vlastitu metodu pouavanja. Ona e se, naravno

koristiti odgojnim metodama i sredstvima; didaktikim pravilima i nastavnim naelima.

Uitelj koji moe pobuditi osjeaj makar i za jedno dobro djelo, za jednu dobru

pjesmu, postie vie nego onaj koji nae pamenje ispunjava nizovima i nizovima

prirodnih stvari klasificiranih po imenu i obliku.6

Uiteljeva metoda sadri ukupne mjere pouavatelja koje se poduzimaju kao

ciljana pomo u uenju.

Uenje je proces spoznavanja odreenih sadraja.

Pouavatelj pomae onome koji ui u pristupu predmetu zatim u njegovu

ovladavanju i raspolaganju predmetom. Tijekom itavoga procesa uenja pouavatelj

vodi rauna o kompleksnosti obrazovanja te se trudi omoguiti pristup onoga koji se

pouava odreenim znanjima (spoznajama kulture) izgraujui njegov odgovarajui

emocionalni odnos i pozitivne navike. Istodobno svjestan kako je u tom procesu od

izuzetne vanosti odgojno djelovanje za kulturu ivota.

Metoda je cjelokupnost organizacijskih i izvrnih radnji u usmjerenom

pouavanju onoga koji ui. Nekada se ona izjednaava s formalnom strukturom tijeka

radnji, no zapravo je mnogo ira. Pouavatelj mora osigurati pouavanome plodonosan

susret sa sadrajem.

6 J. W. von Goethe

33

to to znai? Neke odgovornosti uitelja moraju postojati u procesu pouavanja,

prva je od njih susret sa sadrajem. Taj susret s predmetnim sadrajem mora imati

odreene karakteristike tako da on tako osmiljen zadobiva novu kvalitetu koju

nazivamo uvid. On podrazumijeva upoznavanje s predmetom i njegovom sloenou.

Polazei od nastavnog sadraja kao cjeline duan je pruiti informaciju o sloenosti

navedenog sadraja, moguim ralanjivanjem na manje cjeline te upoznavanjem s

funkcioniranjem dijelova u meusobnoj povezanosti i njihovoj funkciji u funkcioniranju

cjeline. Pomo pri shvaanju i obradi. Posao ne zavrava s upoznavanjem predmetnog

sadraja nego tek s njegovim ovladavanjem. Stoga je nuna odgovarajua i metodiki

primjerena pomo pri upoznavanju i obradi. U tom smislu uitelj je duan iznijeti

vlastito razumijevanje predmeta. Njegovo razumijevanje se ne moe svesti na

iznoenje dojmova ili nekakvih miljenja autoriteta na zadanu temu nego se uistinu

mora potruditi i argumentirati vlastito odgovarajue obrazloenje. I to nije sve nego

je duan i usmjeriti pouavanoga kako uiti, ponuditi mu temeljna iskustva vlastitog

naina uenja i drati da to nije jedino pravilno uenje, nego jedno od iskustava koje

pouavani moe iskoristiti u potrazi za vlastitim naelima uenja. Ukoliko uitelj ima

metodu s kojom radi ona mora sadravati navedene elemente, bez nekoga od njih ona je

nepotpuna, manjkava i nedovoljna.

Uloga uiteljeve metode

U odgojno obrazovnom procesu uitelj nikada ne smije zaboraviti: odgojne metode,

odgojna sredstva, didaktika pravila, nastavna naela. Ali e na neki nain ipak biti

skoncentriran na razvoj intelektualnih sposobnosti uenika. U tom smislu, osim

navedenih odgojnih metoda, morat e se odluiti za skup mjera kojima e poetno

znanje svojih uenika dovesti do poeljnih ishoda u odreenom periodu

pouavanja. Na tom putu e mu pomoi ako se uvijek bude drao naznaenih putova,

koje emo sada navesti, a jo vie njihovih moguih kombinacija, u uporabi s

naglaskom na nekog od njih. No, sve ovjek moe znati i o odgoju i o pouavanju, ali

ako ljubavi nema

UZ LJUBAV ZA ONE KOJE POUAVA, U SVAKOM TRENUTKU

POUAVANJA, UITELJ TREBA ZNATI KLJU USPJEHA:

M O T I V A C I J A

34

MOTIVIRATI. MOTIVIRATI! MOTIVIRATI!!!

UITELJEVA METODA

(SADRAJ)

PRIPREMA I ORGANIZACIJA

UTVRIVANJE ISHODA

(ELJENOG IDEALNOG ZNANJA)

UTVRIVANJE

POLAZNOG (STVARNOG) STANJA

PLANIRANJE KORAKA

UENJA

IZBOR METODIKOG PRISTUPA

PLODONOSAN SUSRET SA SADRAJEM

UVID (UPOZNAVANJE S PREDMETOM I NJEGOVOM SLOENODU)

POMOD PRI SHVADANJU I OBRADI

PONUDITI RAZUMIJEVANJE PREDMETA

PONUDITI ODGOVARAJUDE OBRAZLOENJE

DEMONSTRACIJA

USMJERITI POUAVANOGA KAKO UITI

OSIGURANJE RAZLIITIH MOGUDNOSTI UENJA

KONTROLA UENJA

I PROVJERA KONANOG POSTIGNUDA

35

NAGLASCI U STILU POUAVANJA

Vjerojatno svatko od nas misli da je posve originalan. I jest. Pa, ipak ga se u svemu

kao i u nainu na koji je izgradio svoju uiteljsku metodu moe svrstati u neke tipove

uitelja. Naime, unutar svih tih pouavajuih postupaka uz ljubav koju daruje i sve

motivirajue postupke koje primjenjuje njegova se metoda razotkriva kao etiri temeljna

naglaska koja ona u svojoj cjelini poprima.

Htjeli ili ne htjeli negdje na koncu postoji netko tko eka da izvri provjeru. Neki

fakultet na prijamnom ispitu. Neki kviz znanja ili vanjska provjera uspjenosti

pouavanja stii e prije ili kasnije. Iako se drutvena zajednica trudi odrediti ciljeve

uenja, u posljednje vrijeme za to se esto rabi izraz, ishodi, kao konane eljene

rezultate; u razvojnim koracima pouavanja te e ciljeve odreivati uitelj.

Uitelj odreuje, dakle, ciljeve uenja sukladno dinamici pouavanja i uenja. Pri

tome mora voditi rauna o skladu ciljeva uenja i metode pouavanja.

Mora osmisliti uvid, susret s predmetnim gradivom: udbenici, literatura, didaktiki

materijali Znanja koja uenik treba usvojiti mora racionalizirati u nekakav proces

spoznaje, ponuditi razumijevanja i obrazloenja te prigodom uenja omoguiti

ueniku pomo pri shvaanju i obradi. U tom smislu on je duan osmiljavati

ponavljanja, ponovne susrete s odreenim nastavnim sadrajima, vjebanja i

provjere. Kako bi mogao usporediti polazno i dosegnuto stanje znanja, te ga mogao

izmjeriti s drutveno predvienim oekivanjima (u tu mu svrhu slue razni kontrolni

upitnici neovisni od njegove metode).

U svemu ovome zar je udno da je prvi mogui tip uitelja onaj kojemu je temeljno

u pouavanju postizanje cilja.

Postizanje cilja

Ako ste uitelj koji stavlja naglasak na postizanje ciljeva, a to se ponekad jedino

cijeni, pazite da ne budete prekruti i da vas uenici ne doivljavaju kao Gargamela te da

mehaniko usvajanje injenica ne bude jedina vrlina vaih uenika.

36

U ovom smislu jako je vano da va autoritet ne poiva na prisili i nadmoi nego na

znanju koje vam omoguava da svrha ne uniti irinu, jasnou uvida i odgovarajuih

obrazloenja. Ne postoje samo drugi izvori. Vi ste osnovni izvor.

Od vas sve potjee. I motivacija. I pomo. I naputci. Imati ljubavi i razumijevanja

jednako je vano ili ak vanije za budunost.

Otkrivanje predmeta

Ono to ovakva vrsta pouavanja zahtjeva od uitelja prvenstveno je uvid u predmet

uenja. Ali to nije tek puko upoznavanje sa sadrajem, nego na neki nain simulacija

procesa spoznaje u koju svrhu osigurava s jedne strane raslojavanje predmeta na

njegove dijelove, obrazlaganje njihove uloge i suodnosa u cjelini kroz spoznajne

korake upoznavanja dijelova i funkcija dijelova u cjelini, te na koncu i funkciju

cjeline sadraja. Organizacija ovakvog uvida je itekako sloena i zahtjevna. Uenika

pretvara u subjekt nastave jer se dovodi u poziciju otkrivaa. Ponavljanje i vjebanje i

ovdje treba osmiljavati jer ono to se jednom otkrilo, mogue je zaboraviti. Iako je

povezivanje s dogaajem otkria itekako znaajan asocijativni trenutak i pomagalo u

zapamivanju.

Provjera slui istoj svrsi, kao i ranije, uvijek je potrebno izbjei samozavaravanje.

Ukoliko je ovo naglasak vae nastave, provjerite jesu li vai uenici usvojili

potreban broj injenica ili se zavaravate njihovim primjerenim izlaganjima. Jeste li

dovoljno na usluzi vaim uenicima i to biste ima jo uvijek mogli preporuiti.

Pomo u uenju

Uitelj osmiljava kako stvoriti najpovoljnije uvjete za uenje. Pripravlja sva

potrebna pomagala i materijale: knjige, raunala, pomagala, naputke, zadatke

Otkriva naine traenja potrebnih podataka. Mogunosti njihova koritenja.

Upuuje prema sintezi spoznaja. Stvara poticajno ozraje. Osmiljava natjecanja.

Uvijek se ljudi vole mjeriti s drugima, ali prava je svrha svih natjecanja spoznaja da se u

konanici ovjek uvijek natjee sa samim sobom u svrhu vlastitog samonadilaenja.

Uitelj osmiljava nagrade. Vjebe i ponavljanja kada uvidi potrebu. Provjera?

Uvijek, provjera.

37

Cilj je stjecanja znanja, no ono ne smije biti samo mehaniko gomilanje znanja,

nego i spoznajni uvid (otkrivanje), te spoznaja pravila i kritiko sagledavanje procesa

spoznavanja kao i procesa pouavanja i uenja.

Ako je va naglasak na pomo u uenju to ne znai da vi i sami i dalje ne trebate

uiti, biti kompetentni i moi pomoi.

Primjena znanja (osposobljenost)

Naglasak u pouavanju preko spoznaje pravila lako se premjesti prema primjeni

znanja. Uenik se usmjerava prema kritikom promiljanju (provjeri podataka),

razmjeni argumenata, procjeni razloga, prosuivanju sadraja, prosuivanju

procesa tijekom kojega se susreu sa sadrajem. Inzistira na primjeni znanja.

Osposobljenosti pouavanih da se koriste usvojenim znanjima i vjetinama.

Nitko od nas uitelja, naravno, ne koristi samo jedan od moguih naglasaka, ali

vjerojatno jednom od njih je neto skloniji.

U

ITEL

JEV

A M

ETO

DA

(N

AG

LASC

I - N

AST

AV

NI S

TIL)

POSTIZANJE CILJA

OTKRIVANJE PREDMETA (SPOZNAJNI UVID)

POMOD U UENJU

PRIMJENA ZNANJA (OSPOSOBLJENOST)

38

PREISPITIVANJE NAGLASAKA

Mehanikog gomilanja znanja esto nazvano i utiskivanje, karakterizira unos kroz

osjetila. esto i bez aktivnog sudjelovanja uenika u prijenosu znanja. Zahtijeva se

uenje napamet, pohranjivanje injenica, esto bez uzrono-posljedinih i sadrajnih

veza. to je naravno, krivo. Optereenje ishodima, esto je prepreka istinskom

uenju. Spoznajni uvid ili otkrivanje, proizaao je kao znak spoznaje da mehaniko

gomilanje znanja nije svrha. Uenik ostvaruje uvid u uzajamne veze. Trebamo imati na

umu da je mogue prenijeti podatke, ali ne i uvid. Uvid se mora stei. Zadae i

metodike aktivnosti su tee, ali odgovornost za proces uenja sada je vie na ueniku. I

ovaj model se pokazao manjkavim, nadopunjavalo ga se starim mehanikim pristupom

utiskivanja, ali se isto tako pokazalo da niti u kombinaciji ne osiguravaju izgradnju

uenikove samosvijesti za kritiki pristup prema spoznatim injenicama, procesu

spoznavanja kao i procesima pouavanja i uenja. Pomo u uenju esto se naalost

svede jedino na praenje samostalnog uenikog rada, pa su uenici nezainteresirani za

takvu pomo jer njome nita niti ne dobivaju osim primoravanja.

Osposobljenost primjene znanja kao i optereenje ishodima esto zaboravi put

kojim se do cilja stie. U razvojnim koracima uenja, u simulaciji procesa spoznvanja, u

putu uenja kao takvom ueniku je mogue dosei i najvaniju dimenziju pouavanja:

nauiti uiti.

39

IZGRADITE SVOJU METODU

Svaki je uitelj pozvan izgraditi vlastitu metodu pouavanja. I ne samo izborom

naglaska u stilu pouavanja.

Uitelj ne smijete zaboraviti da njegovo djelovanje u procesu pouavanja postaje

metodom tek po onome to iskustvom potvruju mnogi. I da metodike postupke

dijelimo sa svima koji pouavaju. Vaa metoda mora poi od toga da osigura ispravno

predoavanje cilja onome kojega pouavate. Trebate ga uvjeriti u dostinost cilja.

No, to nije dovoljno da bi metoda bila uinkovita ona mora osigurati i postizanje cilja,

ali ne kao sretne sluajnosti nego kao oekivani rezultat uloenoga truda u

pouavanju i uenju.

Ova meusobna zavisnost pouavanja i uenja, pouavatelja i pouavanoga uvijek

je ono to se preispituje. Blago uitelju motivirana uenika i koji je tek pomo u

uenju. Evo, puta najizvrsnijega!!! Motivacija. Motivacija! Motivacija!!! I opet:

motivacija!!!

40

METODIKI SUSTAVI NASTAVE KNJIEVNOSTI

Budui da smo u prethodnom poglavlju govorili o potrebi izgradnje uiteljeve

metode i mogunostima njezinih naglasaka, moda se proturjenim ini to emo sada

govoriti o metodikim sustavima kao praksi pouavanja i okvira svake pojedinane

metode i njezinih unutarnjih mijena i prevladavajuih naglasaka. Naime, kroz

viestoljetnu pedagoku praksu daju se uoiti odreeni sustavi pouavanja kao

zajednikih karakteristika itavog niza pouavatelja, ak do dimenzije da pojedini

didaktiari tvrde da se o metodi moe govoriti kao o metodi tek ako se ona dijeli sa

mnogima. Drimo da specifinost izgradnje metode svakoga pouavatelja i naglasci koji

je obiljeavaju (ciljevi/ishodi, otkrivanje/spoznaja pravila, pomo u uenju,

primjena znanja/osposobljenost) nisu u suprotnosti sa razliitim didaktiko-

metodikim okvirima (metodikim sustavima) koji su proizvod vie imbenika:

- drutvenih odnosa

- drutvenih zahtjeva

- shvaanja pedagoke i didaktike teorije

- prevladavajui praktini modeli, i/ili ako hoete, mode pouavanja

- zahtjevi kolskog sustava

- zahtjevi kola

- suodnos djelovanja metoda razliitih pouavatelja

- izmjene pristupa uvjetovane uenikim potencijalima

41

Metodiki sustavi nastave knjievnosti u razliitoj strunoj literaturi se esto

razliito imenuju, no ono to je temeljno jest da se svaki autor pokuava odrediti prema

metodikom sustavu kao pretenom naglasku metodikih pristupa koji prevladava u

odreenom pouavanju. Ne postoji ak niti jedinstveni kriterij po kojemu bi se oni

odreivali nego je to na neki nain opis stanja u praksi pouavanja s obzirom na njezine

razliitosti. Pokuali smo saeti broj sustava na etiri najea metodika sustava, barem

prema naem poimanju metodikih pristupa.

Reproduktivni metodiki sustav. Naglasak je na reprodukciji predmetnih sadraja

koju uenici moraju postii. Odnos onaj koji pouava prema onima koje se pouava je

neupitnog autoriteta, preteni nastavni oblik je frontalni.

Interpretativno-analitiki metodiki sustav. Analiza teksta i njegovo znaenje u

sreditu je zanimanja nastave. Dijalog je ono ime se pokuava ublaiti krutost

frontalnog oblika nastave.

Otvoreni metodiki sustav. S itavim nizom podvrsta, no tenjom da se uenika

uspostavi kao subjekta nastave. Metodika raznovrsnost i odgovornost uenika za

uenje sve vie su tenja onih koji pouavaju, oni su organizatori nastavnog procesa,

savjetnici i poznavatelji, ali takoer i onaj koji ui.

Korelacijski metodiki sustav. Ukljuivanje sve vie razliitih predmetnih

podruja u krug zajednike svrhe pouavanja, do potpune metodike integracije svih

predmetnih sadraja u timsku nastavu.

42

Reproduktivni metodiki sustav

Ovaj sustav nastave knjievnosti postavlja naglasak na mo reprodukcije nastavnih

sadraja. Cilj onoga koji pouava je osposobiti one koji se pouavaju za usvajanje to

veeg broja injeninih podataka (pa makar ih i ne pratilo razumijevanje injenica i

njihova svrha), on je zahtijevao od uenika mogunost reprodukcije sadraja te

nekritiko usvajanje sudova i misli strunih autoriteta.

On se pojavljivao u dva svoja vida. Prvi bismo mogli nazvati dogmatskim koji nije

uvaavao gotovo nikakvu slobodu uenika ak niti u nainu izlaganja odreene teme ili

sadraja, niti je uvaavao bilo kakav pokuaj iskazivanja osobnog odnosa prema

predmetnom sadraju.

Sve to je trebalo initi bilo je bespogovorno usvajanje knjievnopovijesnih

injenica (biografija autora, bibliografskih podataka, stavova knjievnih povjesniara i

knjievnih kritiara). Teorija se knjievnosti takoer prouava deduktivno i

formalistiki.

Odnos uitelj uenik je nedvosmislen i autoritativan. Uitelj je predava i

poznavatelj znanja. Izlaga znanja o knjievnosti i od uenika trai tek reprodukciju

vlastitih stavova ili stavova strunih autoriteta koje on uvaava i na nain na koji ih

on uvaava.

U blaoj, eksplikativnoj, varijanti reproduktivni se sustav smekao do mogunosti

iznoenja uenikih miljenja o knjievnom sadraju. U naelu uspostavlja ipak novi

naglasak u nastavi jer u sredite nastave na uska vrata uvodi knjievno djelo.

43

Interpretativno-analitiki sustav

Analiza ili interpretacija djela postaje najvaniji nastavni sadraj. Sadrajna

preorijentacija podrazumijevala je promjenu u strukturi nastave. Doivljaj teksta i

spoznajni proces razotkrivanja razloga naeg estetskog doivljaja kao ralamba cjeline

na dijelove i sagledavanja meusobnog suodnosa dijelova, kao i odnosa dijelova i

cjeline postaju nekom vrstom preispitivanja komunikacijskog odnosa izmeu djela i

njegova primatelja.

Uenik postaje estetski subjekt. Ciljevi, recimo, interpretativnog itanja povezuju se

s dojmovima uenika, njihov duhovni svijet i zbivanja u njemu postaju sreditem

zanimanja uitelja. Iz tog se dojma postupnim analitikim postupkom pokuava kroz

njihovu verbalizaciju postii utemeljenje mogue interpretacije (ili rekonstrukcija

smisla) ili, ako nita drugo, razjanjenje moguih odnosa izmeu uenikih dojmova,

umjetnike grae i analitiko-interpretativnih postupaka u koje se ukljuuju uenika

zapaanja i sudovi. Jezik knjievnog djela poveznica je izmeu djela, uenike reakcije

na djelo i pokuaja da sam uenik uvidi razloge vlastitih reakcija, ali i uiteljevih

analitikih obrazloenja tajne funkcioniranja djela kao umjetnine.

Umjesto predavake-monoloke metode reproduktivnog sustava dijalog se namee

kao jedini mogui nain uz analitiki rad na tekstu u kojem se takoer izmjenjuju

promiljanja.

Uitelj je sve manje neupitni izvor znanja.

44

Otvoreni metodiki sustav

Preispitivanje uloge uitelja se intenzivira i u ovom sustavu on sve vie postaje

organizator nastave, osmiljavatelj zagonetki i pustolovina, informirani savjetnik.

Uenici vie nisu samo estetski subjekti nego i subjekti nastave. Sve vie se oslanjaju na

vlastite mogunosti i sve vie im je zatvoreni svijet uionice i kole tek prostor koji se

integrira u svijet u kojem oni trae i pronalaze odgovore na osmiljene pitalica.

Otvoreni sustav upravo najjasnije karakterizira integracija nastavnih i

izvannastavnih aktivnosti, to se nastava ne zavrava u suodnosu uitelja i uenika nego

se prelama kao pouavanje za samoobrazovanje. U njoj je vrlo esto naglasak na tome

kako uiti. A uenje je sastavni dio osmiljavanja pouavanja.

Otvoreni metodiki sustav karakterizira i esta promjena naglasaka, kao i este

mijene nastavnih oblika te pokuaji da se u nastavi koristi to raznolikije metodike

postupke i pristupe.

Takoer je sve vie elja i sve vie stvarnost da se preispita obraivani sadraj sa

stajalita ivota, njegove primjene u stvarnom ivotu kao razloga njegove obrade.

Problemski metodiki sustav stavlja naglasak na zagonetku koja je osmiljena kao

poticaj i razlog za ueniku potragu za rjeenjem. Uenik do spoznaje na takav nain

dolazi sam. Zagonetki, problemskih situacija, unutar nastavnog sata moe biti vie pa se

njihovim postupnim razotkrivanjem stvara dinamian tijek nastave, no zagonetke su

neto laganije za otkrivanje. Nekada je dovoljan tek jedan ali vrlo sloen problem. I on

zna zahtijevati organizirane izvannastavne aktivnosti. Ovaj metodiki sustav zahtijeva

uenika subjekta u nastavi i od njega zna zahtijevati jednostavnije ali i sloenije

istraivake postupke.

45

U odnosu uitelj uenik ovaj se sustav jasno postavlja kao odnos onoga koji

osmiljava zagonetku i onoga koji istraivaki trai odgovore. U smislu odnosa uitelja

prema uenicima tijekom potrage uloga uitelja ima razliite naglaske: od pomonika u

potrazi, preko strunog savjetnika do potpune pasivizacije kada se uenika puta da

potpuno samostalno trai rjeenja i tada se moe govoriti o istraivakom metodikom

sustavu. Varijanta ovog metodikog sustava je kada on poprima smisao ne samo

potraga za rjeenjima nego, takoer, sadri osmiljavanje moguih problemskih

situacija od strane samih uenika kako bi problem nauili osvijetliti iz drugaijih

perspektiva: njegova rjeavanja i njegove gradnje.

Stvaralaki metodiki sustav se uvijek na neki nain nalazio kao slabo osvijetljeni

dio svih metodikih sustava u nastavi knjievnosti i nije im nepoznanica. Meutim,

naravno, da se i na njega moe posve staviti naglasak, kada je on temeljac oko kojega se

sve okree. I kada se sve u nastavi podreuje upravo ovome naelu.

Uitelje nagoni na kreativna promiljanja mogunosti da se unutar razliitih sadraja

aktiviraju ueniki potencijali u pravcu kreativnog preoblikovanja sadraja ili koritenja

njihovih potencijala kao poticaja za samostalno stvaralatvo uenika. Uenicima otvara

mogunost izraavanja i promiljanja sadraja kroz vlastitu kreativnost na nain uzora,

kreativnog preoblikovanja ili izraavanje potpuno samostalnih stvaralakih poticaja.

Komunikacijski metodiki sustav naglasak se stavlja na oblike nastave kao

nastavne komunikacijske situacije te se nastavni proces ostvaruje kao lanac

komunikacijskih situacija.

Multimedijski metodiki sustav naglasak ovog sustava je na uporabi i dostupnosti

suvremenih medija ne samo kao nastavnih pomagala nego i kao izvora znanja.

46

Korelacijski metodiki sustav

Korelacijski metodiki sustav zasniva se na suodnosu razliitih nastavnih sadraja i

njihovom meusobnom, esto i nerazdvojivom, suodnosu. Sam nastavni predmet

Hrvatski jezik u sebi ve sadri integriran odnos prema knjievnosti kao umjetnosti koja

se ostvaruje u jeziku. No ova nastava u sebi, a to ve iz iskustva znate sadri i odnos

prema jo nekim umjetnikim podrujima: film ili srodni mu televizijski i drugi

medijski iskazi, ona se dotie i popularne kulture, njezinih proizvoda kao to je strip

koji u sebi imaju neto od narativne strukture.

Sljedei prirodni korak u korelaciji moe biti odnos nastave jezika i sveukupnog

umjetnikog podruja. A prava meupredmetna povezanost podrazumijeva jedinstvo

ivota kao uzor kojemu se tei te unutar tog jedinstva funkcioniranje njegovih

sastavnica i njihovih meusobnih poveznica. Odgojno obrazovna podruja na takav

nain se stavljaju u meusobni suodnos ne samo suradnje nego i zajednike svrhe,

stavljaju se u funkciju ivota. U ovako osmiljenoj nastavi biti e potrebna ne samo

suradnja predmetnih nastavnika, nego i njihov timski rad, do potpuno integracijskog

metodikog sustava, koji ne samo da ukljuuje sve strune osobe ukljuene u voenje

nastave, nego tei ukljuivanju to vie strunih suradnika znalaca izvan nastave kao

boljih poznavatelja odreenih predmetnih podruja.

U svemu ovome dobro je voditi rauna o prednostima i nedostacima svakog od

navedenih metodikih sustava.

47

MET

OD

IK

I SU

STA

VI N

AST

AV

E K

NJI

EV

NO

STI

REPRODUKTIVNI

DOGMATSKI

EKSPLIKACIJSKI

INTERPRETATIVNO-ANALITIKI

OTVORENI

PROBLEMSKI

ISTRAIVAKI

STVARALAKI

KOMUNIKACIJSKI

MULTIMEDIJSKI

KORELACIJSKI

UNUTARPREDMETNI

MEUPREDMETNI

TIMSKI (INTEGRACIJSKI)

48

Pretene znaajke metodikih sustava

Ovaj prikaz metodikih sustava nije povijesno postavljen iako postoje pokuaji da se

o nekima od njih donosi suda kao o povijesno prevladanima, nego je prikaz onoga to se

djelomice i danas dogaa kao nastavna praksa. I zato se ovdje pokuavamo odrediti

prema njima kao mogunostima o kojima valja promiljati i rabiti ih u odgovarajuoj

mjeri. Njihovo sagledavanje omoguava nam ne samo njihovo poznavanje nego i

njihovu primjenu u nastavi, ali i svijest o tome da se s obzirom na svrhu pouavanja oni

itekako mogu kombinirati, to se u odreenoj mjeri uvijek i inilo bez obzira na

prevladavajue metodike tendencije.

Dobra nastava koristi od svakog pristupa u odgovarajuoj mjeri ono to je potrebno i

s obzirom na sadraj karakterizira je esta izmjena metodikih pristupa. Ovaj pregled i

podjela metodikih sustava nije znanstven jer se, oito je, ne zasniva na jedinstvenom

kriteriju, nego je iskustven, opis metodike prakse. Stoga se u razliitim udbenicima i

razliito definira, ali se dade i sagledati iz perspektive pokuaja pojednostavljenja kao

OTVORENI

METODIKI SUSTAV

(UENIK

U

SREDITU)

REPRODUKTIVNI METODIKI SUSTAV

(FRONTALNA

NASTAVA)

INTERPRETATIVNO-ANALITIKI

METODIKI SUSATAV

(DIJALOG)

KORELACISJKI

METODIKI SUSTAV

(INTEGRACIJA)

49

to je ovaj s usputnim obrazloenjima, koja nisu jamstva ispravnosti, nego, nadamo se,

tek valjana argumentacija iznesenih promiljanja.

Isto tako, bez obzira na metodike sustave i vau sklonost u naglascima u

pouavanju, uvijek je dobro povesti rauna da u nastavu kao njezini temeljci budu

obvezno ugraena, bez obzira na izbor naglaska u metodikom pristupu, nastavna

naela.

NASTAVNI OBLICI

S obzirom na odnos pouavatelj oni koje se pouava:

NASTAVNI OBLICI

(ODNOS: UITELJ UENICI

I UENIK UENIK)

FORNTALNA NASTAVA

NASTAVA PO SKUPINAMA

U PAROVIMA

ISTOBROJNE SKUPINE

RAZNOBROJNE SKUPINE

POJEDINANA NASTAVA

50

Frontalna nastava

Nekad je bila jedini nastavni oblik. U posljednje se vrijeme esto, pogreno, dri

loim i zastarjelim nastavnim oblikom. Nepotrebno se bjei od njega i kada je on, ne

samo pojednostavljenje, nego i najbolji nain.

U argonu ga se esto diskvalificira iskazom: sam protiv svih. No, to nije nuno

istinit iskaz. Jer ukoliko se primjenjuje na odgovarajui nain on moe biti najkrai put

za uvodne informacije, poetno upoznavanje s predmetom, omoguavanje uvida,

objanjenja, pojanjavanja, uvod u demonstraciju...

Predavanje se dri u okviru ovoga nastavnog oblika, isto tako ovaj nastavni oblik

dobar je kada se u tijeku rada pokae nunim pruiti dodatna objanjenja. U ovom

obliku, budui da su svi uenici nazoni, dobro je raditi motivaciju jer ste uvjereni da

ste prema svima bili jednako poticajni. Tijekom rada ukoliko su potrebni novi poticaji

dobro je to uiniti, takoer u ovom nastavnom obliku.

Uitelj treba imati u vidu da je za ovaj nastavni oblik vizualizacija od osobite

vanosti. Ukoliko ovaj nastavni oblik potraje due uitelj mora voditi rauna o moguoj

monotoniji i razmiljati o strategiji postavljanja pitanja, pa ak o otvaranju nekog oblika

rasprave ili polemike kako bi nastava dobila na ivosti.

Prikazati odreene sadraja, ponuditi njihovo razumijevanje te potaknuti uenike na

razmiljanje ono je to odlikuje kvalitetnu frontalnu nastavu.

Frontalna nastava je od izuzetne vanosti kada se radi ponavljanje odreenog

nastavnog sadraja.

Ona je izuzetno zahtijevan oblik nastave i trai od uitelja znanje i umjenost, on

mora biti kompetentan i pedagoki vrstan strunjak.

U sklopu metodike raznovrsnosti kojoj teite mogli biste si postaviti i neke

opravdane zahtjeva kako biste izbjegli monotoniju u nastavi: frontalna nastava ne

smije premaiti 50% udjela ukupne nastave, a udio govora nastavnika unutar

frontalne nastave ne smije biti vii od 50%.

51

Dobro je takoer svoju ulogu u frontalnoj nastavi pomalo preoblikovati u sljedeem

smislu: treba teiti tomu da vie budete moderator nego predava. Osobitu pozornost

morate usmjeriti prema postupka razvijanja pitanja od njihove otvorenosti za

uenika promiljanja i to samostalnije odgovore do njihove postupnosti u ovladavanju

predmetom (nastavnim sadrajem). Isto tako uvijek se tijekom ovakve nastave treba

prisjetiti da nije svrha pouavanja samo u kvaliteti izlaganja, objanjenja ili predavanja,

nego i u uenju uenika, da je temeljna svrha pouavanja potaknuti uenje a za to su

vam uvijek nune povratne informacije kao biste usmjerili daljnje uenje. Razlog za

odgovarajuom vizualizacijom mogao bi se saeti u sljedeu misao: zornost umjesto

kaosa.

Sjedenje u krugu

Ako na neki nain postoji suprotnost frontalnoj nastavi onda je to jedan njezin pod

oblik koji na neki nain negira ono to je nemogue negirati: da je uitelj: uitelj, a

uenici: uenici. I da bez obzira na okrugli stol (sjetite se Vitezova okruglog stola, kralj

ostaje kraljem unato tenji za ravnopravnou), ravnopravnost se ipak u naelu ne

moe uspostaviti, a nije ni potrebno kao to roditelj ne treba biti prijatelj, niti uitelj

ne treba biti uenik. Uloga roditelj i uitelja je prijenos iskustva, odreivanje granica

(i njihovo preispitivanje), pokazivanje i poticaj vlastitim primjerom, biti savjetnikom i

svjetionikom No, sama nakana da se na takav nain pristupi uenicima moe imati

poeljne uinke. Ozraje postaje neformalnije, oputenije i postie se vrlo esto uinak

oslobaanja uenikih potencijala.

SJEDENJE U KRUGU

UITELJ

UENIK/CA

UENIK/CA

UENIK/CA

UENIK/CA

UENIK/CA

UENIK/CA

UENIK/CA

52

Sjedi se u krugu, nema stolova, nastavnik je jedan u skupini koja ui. Naravno

da ovakav nastavni oblik nije mogu u svakoj nastavnoj djelatnosti, ali je izvrstan

recimo u razmjena iskustva o odreenom predznanju, moe biti itekako poticajan za

rasprave, ali i neke motivacijske postupke kao to je recimo putovanje u svijet

mate

Rad s partnerom

Ovaj nastavni oblik je zapravo izveden iz modela jedne vrste uenja te uao u

nastavu kao vrlo poticajna mogunost osvjeavanja metodikih postupaka i vrlo

uinkovit nastavni oblik za pojedine nastavne svrhe. Nekad ga se dri posebnim

oblikom nastave, a ponekad kao podvrsta rada u skupini.

On se koristi kao vremenski ogranien nastavni oblik (10 maksimalno 30

minuta). Karakterizira ga zajednika tema te samostalno i u suradnji svladavanje

zadatka u sklopu procesa uenja. Kao takav on je esto vrlo poeljan kao uvod u

raspravu ili predavanje.

Partneri se moraju obraati jedan drugome, imati i vizualnu komunikaciju.

Potrebno je dogovoriti trajanje i to se od partnera oekuje kao rezultat rada

(uenja). U nainu stvaranja partnerstava treba izbjei ustaljenost, dakle stvarati

sluajna partnerstva.

Uvijek nakon rada s partnerom potrebna je objava rezultata:

U prigodi objave rezultata treba izbjei neke pogreke uitelja pa je se dobro

prisjetiti da ne treba prekidati izlaganje, pogreke ispravljati nakon prezentacije i

ne krtariti s pohvalama ukoliko ih se zasluuje.

53

Rad u skupinama

U formiranju skupina treba povesti rauna da budu primjerene veliine: izmeu 3 i 8

lanova. U pravilu, pogotovu u poetnim stadijima skupni rad planira nastavnik, tek

u kasnijem radu treba ostaviti uenicima mogunost oblikovanja a nastavnik se

pojavljuje u ulozi strunoga savjetnika, kojega se moe ali i ne mora konzultirati.

Ukoliko se skupni rad dovoljno dobro isplanirao i u razradi podjednako podijelile

nastavne zadae, ne bi se trebalo dogaati da jedan radi a drugi promatraju. Uistinu

treba uiniti da se zadae ravnomjerno podijele i vrijeme svrhovito koristi. Nastavnik

se povlai i promatra, savjetuje i ocjenjuje kvalitetu radnog procesa.

Uenici stjeu znanja, pronalaze potrebne injenice, lue bitno od nebitnoga i

primjenjuju naueno. U radu se oslanjaju na sebe, ali se i savjetuju s prijateljima u

NASTAVA PO SKUPINAMA

FORMIRANE SUKLADNO UITELJEVOJ PROCJENI

USTALJENE

PROMJENJIVE

FORMIRANE S OBZIROM NA ZAHTJEVE I ELJE UENIKA

SLUAJNO FORMIRANE

54

grupi, izmjenjuju miljenja, zajedniki pripremaju konani izgled izlaganja i sudjeluju u

raspravi. Na komunikativnoj razini postiu takoer izuzetno vrijedne rezultate,

trenirajui: timski duh, obzirnost, snoljivost

Rad u skupinama nije automatski metodiki vrijedan nastavni oblik: loe

organizirana i izvedena nastava po skupinama ima suprotan uinak: u neuvjebanim

skupinama za uenje lako izbija kaos.

Stoga je uloga uitelja od izuzetne vanosti: nuno je osmisliti problemski

zadatak, ponuditi odgovarajue materijale na temelju kojih e skupina moi

obaviti sve ono to se zahtijeva ili ih uputiti na odgovarajua mjesta gdje mogu

pronai potrebne injenice: institucije, knjievna djela, knjievnoznanstvena djela,

rjenike, filozofska djela, znanstvena djela o drugim umjetnostima, druga

SKUPNI RAD (TIJEK RADA)

FAZA PLANIRANJA

FAZA RAZRADE

FAZA OBRADE

OBILAZAK

PRIPREMNA FAZA ZA PREZENTACIJU

PREZENTACIJA

RASPRAVA

55

umjetnika djela i/ili druga znanstvena djela, internet, te na koncu, ali ne manje

vano, stvoriti odgovarajue uvjete za kvalitetnu prezentaciju rezultata rada.

Rad u skupinama (izmjene po postajama)

Rad u skupinama se moe provesti kao oblik kontinuiranog razjanjavanja

jedinstvenog problema prema kojima se skupine postavljaju kao natjecateljske prema

zadatku kojega trebaju obaviti jer meusobno mogu usporeivati rezultate vlastitih

postignua i raspravljati o njima:

- to je bilo dobro

- to se dalo bolje uiniti

- to je ostalo izvan obzora prouavanja a treba uvrstiti

- je li prezentacija odgovarala sadraju:

- to je proputeno

- to se dalo bolje uinit

- to je dobro u prezentaciji

- to zasluuje pohvale

- kakav je odnos izmeu oekivanja i ostvarenoga tijekom prouavanja

- je li potrebno produbiti steeno znanje i u kojem pravcu

- otvara li ovo rjeavanje neke nove probleme za daljnje prouavanje

Ali rad po skupinama se takoer moe postaviti kao zadatak koji je podijeljen na

razliite suodnosne dijelove, te ga svladavati u razliitim etapama, meusobno

zamjenjujui mjesta nakon odreenog vremenskog perioda.

PRVA

POSTAJA

DRUGA

POSTAJA

TREDA

POSTAJA

ETVRTA

POSTAJA

PETA

POSTAJA

56

Zadaa uitelja je osmisliti takav radni zadatak (problem) koji bez obzira na razliiti

redoslijed prouavanja osigurava nesmetano upoznavanje cjeline. U raspravi se slijed

prouavanja moe preispitati, pa i promiljati i raspraviti: koji je od njih bio uinkovitiji

i iz kojih razloga. Osim dobrih strana postoje i manjkavosti rada po skupinama. Moe se

naalost pretvoriti u pametovanje. Sklonost kritiziranju moe biti klica razdora. Ukoliko

se ne rade odgovarajua biljeenja vlastitih zapaanja o temi (zadatku), i ukoliko se iz

obraenoga ne usvoje potrebne injenice moe se stvarati privid o uspjenom

svladavanju gradiva, a da se zapravo radi tek o mehanikom prelaenju.

Ukoliko se ne pronalazi nain odgovarajue podjele zadataka moe se pobjei u

zajedniku nemo, to otvara prostor neodgovornosti. Ako vam treba nekakav prijedlog

strukture za skupni rad evo jo jedne ponude:

I na koncu sluei se neprestano i spoznajama njemakih metodiara, ne mogu se

oteti potrebi da ne navedem i jedan doslovan navod:

Grka rije methodos moe se prevesti kao 'put prema'. Kao to nastavniko

predavanje samo po sebi nije starinska metoda, tako i skupni rad nije sam po sebi

FAZE PROUAVANJA

POETNI MOTIVACIJSKI RAZGOVOR

RAZRADA

RAD

OBILAZAK (SAVJET I NADZOR)

PREZENTACIJA

VREDNOVANJE

RASPRAVA ILI ZAVRNI RAZGOVOR

57

vrijedan. Rije je o tome da se odgovarajuim ciljevima pripiu prikladne metode i da

se osim toga metode tako urede da nastane sveukupna struktura.7 Ovome nemamo to

dodati, ali bismo umjesto metode radije rabili izraz metodike aktivnosti (djelatnosti i

postupci).

Pojedinani rad

On je prvenstveno u uporabi prigodom uenja, ali ga se takoer moe za

odgovarajue zadatke rabiti u nastavi kao tihi rad. Postoje stvari koje se na takav nain

najbolje mogu uiniti: analizu teksta svatko tko ui mora vjebati sam.

Kod ovoga rada je najvanija samostalnost u radu, samostalno svladavanje

potekoa. Ponekad uenici imaju osjeaj da je problem nesavladiv tada ih treba

poticati, ne doputati im prebrzo odustajanje. Nastavni sadraji koji se na ovaj nain

obrauju mogu biti razliitoga stupnja teine pa bi se sukladno tome trebalo voditi

rauna da se napravi nekakav vremenski plan za usvajanje, odnosno tempo uenja.

Uenicima e biti potrebno dakle odreeno vrijeme, treba ih oboruati strpljenjem i

osigurati im uvjete za potpunu koncentraciju. Ova se metoda esto rabi za ponavljanje

odreenih sadraja, a kada se god rabi, i u koje god svrhe, treba se pobrinuti za provjeru,

odnosno kontrolu kakvoe.

Ono to se moe prigodom ovakve nastave dogoditi da se dade protumaiti kao

izbjegavanje posla ali i to to zna poprimiti obiljeje ispitnih situacija. U

komunikacijskom smislu ona je potpuna negacija, a u socijalnom smislu potpuno

ograniava drutveni kontakt. Potrebno je stoga ograniiti vrijeme njezina trajanja,

inzistirati na tiini, intervenirati tek na potekoe ili pojedinane zamolbe.

Pojedinani rad nije zamjena za druge oblike nastave. On je jedno od rjeenja i to za

odgovarajue nastavne sadraje i potrebe. Uvijek je dobro, ukoliko procijenite da je rad

zadovoljavajui umjesto provjere otvoriti mogunost za samokontrolu (omoguiti im da

oni sami provjere uspjenost vlastitog rada).

7 Wolfgang Mattes, Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda za nastavnike i uenike), Naklada

Ljevak, Zagreb 2007. str. 13

58

NASTAVNA PODRUJA PREDMETA

HRVATSKI JEZIK

Hrvatski jezik kao predmet u osnovnom obrazovanju ima vie

razliitih podruja prouavanja (i pouavanja), koja se

meusobno proimaju (i potpomau uenje i razumijevanje).

U poetku razredne nastave prvenstvena zadaa je

opismenjavanje uenika kao preduvjet odgovarajue ukljuenosti

u sustav obrazovanja. Bez ostvarenja nastavnih ciljeva na ovom

podruju bespredmetno je govoriti o bilo kakvoj ukljuenosti u

obrazovni sustav. Poetnu sloenost hrvatskoga jezika kao

predmeta moemo prikazati na sljedei nain:

Nastavna podruja imaju svoje nastavne ciljeve i postignua koja uenici

trebaju ostvariti u odreenim nastavnim razdobljima. Uenje poetnog

itanja i pisanja tiskanih slova (i pisanih), poetno opismenjavanje ima

iznimno vanu ulogu i posve odreeno vremensko razdoblje za postignue

ovoga nastavnoga cilja.

HRVATSKI JEZIK

NASTAVNA PODRUJA

POETNO ITANJE I PISANJE

JEZINO IZRAAVANJE

JEZIK KNJIEVNOST

MEDIJSKA KULTURA

59

Bilo koji jezik na svijetu ostvaruje se jezinim djelatnostima.

prisjetimo ih se: sluanje. razumijevanje, govorenje, itanje,

pisanje (i dvije dodatne: saimanje i prevoenje).

I dok se usmena (ili mitska) kultura odravala uz pomo prve tri

jezine djelatnosti, eksploziju razvoja kulture i civilizacije

prouzroila je uspostava pisma. U njemu je bilo mogue ouvati

postignua kulture i civilizacije za budua pokoljenja. No ono je

od ljudi zahtijevalo i usvajanje novih vjetina kako bi se ovladalo

jezinim djelatnostima: pisanja i itanja. Zapisivanji i itanje

zapisanoga postali su uvjet ukljuenosti u nasljee ovjeanstva,

ali i u svakodnevni ivot na razini civilizacijskih postignua.

Uenje itanja i pisanja postalo je nunost.

Naa je obveza i zadaa ukljuiti nau djecu u kulturu i

civilizaciju kojoj pripadaju. Poetak tog puta je njihovo

opismenjavanje. Uenje tiskanih i pisanih slova (njihova itanja i

njihova pisanja).

Kvalitetno ovladavanje ovim vjetinama preduvjet je kvalitete

njihovoga daljnjeg kolovanja i temelj na kojemu je mogue

graditi. Uenici koji nedovoljno kvalitetno prou ovo poetno

nastavno razdoblje naalost su oni koji e tijekom daljenjeg

kolovanja imati znaajnih potekoa u uenju.

POETNO ITANJE I PISANJE

60

Ukljuenost u kulturu i civilizaciju zahtjeva ne samo

elementarnu pismenost, nego i sposobnost odgovarajueg

komuniciranja pisanim putem (u razliitim ivotnim potrebama i

prigodama), kao to se zbog razliitih ljudskih djelatnosti na

razliitim ivotnim podrujima (politika, marketning, prodaja,

sudovanje) itekako radi na ovladavanju i potrebnim

govornikim vjetinama. Izraavanje govorom i pismom tako

postaje iznimno vano predmetno podruje. Kao stvaralaka

dopuna uenju jezika i knjievnosti ono je ujedno i poticaj za

djeju kreativnost i vjetinu primjene na drugim podrujima

usvojenoga znanja. Pisanje je postalo nunost. Zapisivati svoje

misli i osjeaje, svoja htijenja i svoje snove. Ali i najjednostavnije

pisane oblike koje od vas zahtijeva drutvo: molba, zahtjev,

ivotopis Kako bi sve to mogli nuno je ovladati jezinim

normama (upoznati vlastiti jezik). Ali i nauiti neto o stilovima

izraavanja (drutvenim konvencijama takvih zapisa).

Pisati se mogu i ogledi o neemu, prikazi stvari, osvrti, eseji

U jeziku i jezikom se ostvaruje i knjievna umjetnina: knjievno

djelo. Jedna od najznaajnihjih umjetnosti knjievnost se definira

kao umjetnost rijei. Njezina graa jesu i osjeaji i misli

ovjekove, i njegova htijenja i njegovi snovi, njegove utopije i

njegove more ali, da bi one to postale one se moraju iskazati

rijeima i kao takve transformirati se smislom cjeline knjievnoga

djela kao to se i samo znaenje rijei podvrgava smislu

knjievnog djela (jezinoga djela kao cjeline).

JEZINO IZRAAVANJE

61

Jezik je sustav znakova i pravila njihova kombiniranja. On je

govorna stvarnost jednoga naroda (skup njegovih organskih

govora) koja se da opisati i na temelju tog opisa uspostaviti i

odgovarajue propise (jezine norme), uspostaviti standardni

jezik. Standardni jezik je opisan i propisan pojavni oblik jezika.

Njegov opis i propisi mogu se pronai u normativnim

prirunicima koji odreuju njegove jezine norme: pravogovornu,

pravopisnu, gramatiku i leksiku.

Organski govor ovjek ui unutar poticajne govorne okoline:

njegove obitelji, ue i ire zajednice. U razdoblju upijajuega uma

(do este, najkasnije devete godine) dijete kao posljedicu potrebe

za komunikacijom usvoji jezini sustav govorei (uspijevajui i

neuspijevajui govorom ostvariti vlastite potrebe).

Sporazumjevati se sa svojom govornom okolinom ili u tome ne

uspijevati. Ono se govorom igra, izraava potrebe, svoje misli

povezuje s jezikom i pokuava ih iskazati (kao i osjeaje i

htijenja). Na temelju svog organskog govora (govora obitelji i

zaviaja) dijete izgrauje vlastiti govor, usvaja jezik (ima jezini

osjeaj).

Standardni jezik se ui. On je odreen jezinim normama:

pravogovornom, pravopisnom, gramatikom i leksikom.

Pravopis se ui. Gramatika se ui (na temelju organske

gramatike jezika i njezinih slinosti i razlika s gramatikom

standardnoga jezika). Vlastiti rjenik se obogauje

sporazumijevanjem s drugima i itanjem.

JEZIK

62

Jezik je i umjetniki materijal. Graa jedne umjetnosti. Dri se

da se vrhunci jezinoga umijea ostvaruju upravo u knjievnosti

stoga se knjievnost prouava i kao jezino umijee, ali i kao

umjetnost jer osim uobiajenih jezinih poruka ona koristi i

dodatne estetske signale zasnovane na tradiciji vlastitoga

postojanja: koritenja i razumijevanja odreenih knjievnih

postupaka. Knjievnost je ne samo umjetnosti, nego i govor koji

se kao takav istie svojom ljepotom. Ona omoguava onima koji

je itaju upoznavanje s najuspjelijim primjerima jezinog

izraavanja. Ona kao uzorno govorno umijee omoguava onima

koji je itaju izgradnju knjievnog ukusa, obogaivanje rjenika,

nesvjesno usvajanje obrazaca uspjelih iskaza kako na razini

reenice tako na razini teksta kao cjeline.

Ona se objavljuje kao zabava i uitak, ali i kao ulaenje u stanja

i situacije koja nismo sami doivjeli, ali nam se njihovim itanjem

omoguava uivljavanje u iskustva svijeta i ivota neke druge

osobe. Ona razvija matu i mogunost predoavanja onoga o

emu ona pripovijeda, ui nas rabiti sposobnosti predvianja,

zamiljanja nepostojeih situacija kao realno moguih i u tom

smislu nam omoguava ne samo razumijevanje dogaaja koji su

se dogodili ili onih koji se odvijaju, nego i potencijalno moguih

scenarija s obzirom na neke nae mogue postupke i reakcije

okoline. U okviru knjievnosti ui se i vjetina saimanja teksta i

vjetina prepriavanja, a obje ove vjetine preduvjeti su uenja i

drugih predmetnih podruja.

KNJIEVNOST

63

A tko zna iz kojih sve razloga s u nam i pridodali medijsku

kulturu, moda i zato jer smo poznati kao sveznadari, a i unutar

svih medija jezik igra iznimno znaajnu ulogu.

U dananjem globaliziranom svijetu ivjeti stvarnost ne znai

postojanje tek u okviru vlastite tjelesne realnosti nego se na

svijet iri i na njegovu medijsku ili kako to kau virtualnu

komponentu. Htjeli ili ne htjeli prinueni ste se ukljuiti u

globalni svijet u veoj ili manjoj mjeri. Neprestano vas okruuju

razne tiskovine, zvuci (i slike) elektronikih medija: radija,

televizije, interneta...

Mediji, kao i sve druge stvari ovoga svijeta kojima se ovjek

koristi, mogu se rabiti na vlastito dobro ili vlastitu propast. Mogu

biti izvori znanja, informacija ali i uzroci izgubljenog vremena

bez odgovarajuih rezultata ili ak s pogubnim uincima.

Promaena i pogubna zabava. Ispraznica nae svakodnevnice.

Stoga je ispravan pristup medijima od iznimne vanosti za

budunost nae djece (i naeg naroda).

Pokoljenja koja dolaze ne mogu se odgajati u bijegu od

civilizacije. Zatvaranje oiju pred stvarnou i povratak u kameno

doba ili peinu sigurno nije rjeenje.

Dapae! Ukljuenost. Razumijevanje. I koritenje dobrih strana

koja civlizacija nudi postaje nun