METODIKA RADA NA KNJIŽEVNOM TEKSTU

Zadatak nastavnika je da dijete zainteresira za knjigu- da ono zavoli knjigu-da dijete pokaže interes prema knjizi, da ne formira negativne emocije prema pisanom tekstu. Treba da upozna djela naših pisaca, kulturnu baštinu, ali i svjetska djela-književnost. Zadatak je i da formira osnovne teorijske pojmove, da razlikuje poeziju, prozu, lirsku i epsku pjesmu, priču, basnu, bajku, da uočava tok događaja, da zna šta je kompozicija, ko su glavni i sporedni likovi.

Ono što je bitno za nastavnika jeste da interpretira sve književne vrste osim crtice i novele. Najčešće su zastupljeni umjetnički tekstovi. To je informativno ili naučno- popularno štivo.

Karakteristike umjetničkog teksta su:

- to je osobena vrsta štiva, rezultat je stvaralačke mašte i mišljenja, ali i duhovnog i stvaralačkog napora autora

- jezik je lijep, jezgrovit, pun metafora, personifikacija, poređenja, pogodan je za čitanje i analizu u svim razredima, ali ipak postoje kriteriji koje moramo uvažavati pri izboru tekstova za pojedine uzraste:

1. kriterij- estetski

2. kriterij-tekst je tematikom blizak djetetu određenog uzrasta

3. kriterij- da je prilagođen recepcijskim mogućnostima učenika

- moramo imati u vidu prisustvo/ odsustvo manje poznatih riječi i izraza. Tekst koji

sadrži mnogo nejasnoća, dijete ga neće prihvatiti, bit će mu dalek

- obim teksta i rečenice- ako se radi o bujnijem tekst, nastavnik će ga pripovijedati,

a ne čitati

- naracija je bliža od deskripcije

- s obzirom na emotivnu komponentu djeca ne vole osjećanja koja će ih opteretiti,

Tužna osjećanja, kada je kraj priče nepovoljan po glavnog junaka, uglavnom se

Identifikuju sa pozitivnim likovima

- dijete voli bogato islustrirane knjige. Ilustracija je potrebnija u mlađim razredima,

ali iskustvo,istraživanja pokazuju da i učenici u predmetnoj nastavi vole takve knjige.

Struktura nastavnog sata

Priprema

▼

Vrijeme

Nastavna jedinica

Sadržaj

- obim teksta

- receptivne mogućnosti

- programski zahtjevi

- broj nastavnih sati?

Forma: usmena, pismena, likovni izraz, muzika, drama...

Za pripremu književnog teksta važni su:

- nastavna jedinica

- sadržaj

- vrijeme

Nastavna jedinica određuje vrijeme i sadržaj pripreme.

Priprema:

Pitanja i zadaci:

- reproduktivna

- stvaralačka

- filozofska orijentacija

• poslovice

• zagonetke

• pitalice

• muzička numera

• likovno djelo

• poticajne riječi

• nepotpune rečenice

• razgovor

• vođeno mišljenje

• igre asocijacija

Psihološki efekti:

- individualna

- koletkivna razina

Od obima teksta zavisi pripremni dio; ako je tekst obiman pripremni dio traje (2-3 min). Zadatak pripreme je da stvorimo atmosferu, da ih smirimo, pripremimo za rad. U zavisnosti od vrste teksta osmišljamo i pripremu. To može biti neka poslovica. Pitamo učenike da li znaju neku poslovicu o pravdi; nepravdi ili ih pitamo šta je pravda. Danas ću vam pročitati jedan tekst. Učenici mogu poslušati Četiri godišnja doba- Vivaldi, Vltava za nastavnu jedinicu Jesen. Ako je tekst želja, možemo im ponuditi nepotpune rečenice ( npr. Želim...).

Poticajne riječi- proljeće, igra; treba da kažu rečenicu, ali u drugom razredu to mogu uraditi na nastavnom listiću.

Pauza je motivacija.

Nastavnikovo čitanje

Zapis na tabli:

Rad u školi datum

Rad na književnom teskstu

Tumačenje snova

Armenska bajka

Plan: Manje poznate riječi:

1.

2. detaljna analiza po cjelinama

NASTAVNI ČAS ZAVRŠAVAMO NAST. LISTOM

Pročitat ću vam priču. O njoj ćemo razgovarati. Jeste li spremni?

( važno je da učenici dožive priču.) važno je da nastavnik stane na mjesto gdje će ga svi vidjeti i da tokom čitanja stoji na jednom mjestu. ( na vratima trebamo napisati: Čitamo priču). Za interpretaciju priče nije povoljno održati prvi sat jer neki učenici kasne. Učitelj treba da dobro poznaje tekst. Knjiga se drži na dlanu, ne savija se. ( tekst u knjizi treba obilježiti, a ne prije čitanja tražiti tekst.) tekst nastavnik čita u cjelini, bez predaha, ali tempom, bojom glasa dajemo do znanja da nešto treba konsolidovati, naglasiti.

Pauza poslije čitanja

Cilj - prvo čitanje( nastavnik interpretativno koristi sve izražajne mogućnosti koje

▼ Glas ima da bi dočarao atmosferu, psihološka stanja likova

Dinamičnost radnje, ljepotu opisa)

- psihološka pauza

▼

- globalna analiza

- uopćena pitanja ( O kome/ čemu se govori u ovom tekstu? Ko nije želio

Ostati? Šta je na kraju bilo?)

- poslije toga djeca čitaju( sada ćete vi čitati. Otvorite čitanku na str. 20-

pokazati i reći kakva se slika nalazi na toj strani, trebamo

vidjeti da li su svi imaju knjigu i da li su pronašli tekst.)

Učitelj prati učenikovo čitanje. Ako učenik ima poteškoću u čitanju, reći ćemo: „ ja slušam Adisa. On i ja čitamo.“ Nakon što pročita prvu rečenicu, reći ćemo da će sada neki drugi učenik nastaviti čitati.

- Čitamo po cjelinama

- ponovljeno čitanje ( prethodne napomene)

- manje poznate riječi

- detaljna analiza sadržaja, jezičkih i stilskih elemenataž

- podnaslov kao ishod

Jeste li pronašli neku riječ koja vam nije jasna?( moramo pretpostaviti koje riječi bi im trebale biti nepoznate.)nakon što kažu nepoznatu riječ, pitamo da li iko zna značenje te riječi, ako ne, vraćamo se tekstu čitaju rečenicu u kojij se nalazi ta riječ,onda učitelj objašnjava.

Basna

Basna je kratka priča u prozi ili stihu, likovi su tipizirani( tipski- da on u sebi sadrži sve reprezentativne osobine određenog tipa ličnosti, karakternog profila posebno moralnog segmenta), dominira dijaloški način kazivanja, događaji su prezentirani na jednostavan način- razgovorom i u razgovoru, jezik basne je lijep, jezgrovit i jednostavan; bez obzira da li je narodna ili umjetnička tvorevina, u basni ćemo uvijek uočiti tendenciju poučavanja, zato kažemo da je sadržaj basne didaktičan. Za basnu kažemo da je kosmopolitsko štivo-jednako aktuelno štivo u svim vremenima na svim prostorima ( kosmopolita- čovjek širokih vidika i mišljenja bez ograničenja, moralist.)

Basna ima dva dijela: fabula i poruka. Poruka je negdje direktno rečena, a negdje skrivena. U basni skoro da nema deskripcije, dominira narativni oblik kazivanja. Postoji razlika u složenosti fabule- pripovijedanja, tematici, dominantnog svojstva koi je u osnovi poruke.

Moramo imati u vidu sljedeće elemente:

1. da alegorija nije preteška-da učenici uz anstavnikovu pomoć mogu doći do

temeljnog zaključka, nisu dobri oni sadržaji koji su suviše složeni i koje ne mogu učenici razumjeti, ne bi trebalo birati basne u kojima se govori o nekim krupnim porocima, bolje je da to budu sadržaji koji govore o običnim, svakodnevnim slabostima, ne treba uzimati basne u kojima je poruka izopačena- da nešto što nije prihvatljivo bolje prolazi; jezik treba biti razumljiv djetetu određenog uzrasta, kako su prevedene konstrukcije rečenica, ne bismo smjeli uzimati basne koje nameću neka teška osjećanja( npr. Vuk i jagnje); važno je da razlikujemo sredinu u kulturnom i socijalnom smislu u kojoj dijete odrasta i boravi.

Struktuiranje sadržaja

Specifičnost u interpretacii basne možemo posmatrati kroz vremensku artikulaciju basne. Imamo više vremena za pripremu i motivaciju u čenika- da li su mu životinje poznate, kako izgledaju- dati objašnjenja koja se odnose na osobine životinja koji su likovi u basni, negdje je vrlo važan izgled, važna nam je percepcija/ opažanje.

U uvodnom dijelu sata možemo pripremiti i prikladnu pjesmicu ili element- film. U starijim razredima mogu rješavati ukrštene riječi, pa da dobiju naziv basne.

Nastavnik spontano najavljuje cilj. Ako ne znaju pojmovno šta je basna, onda ćemo reći sada ći vam pročitati jednu priču ( ne upotrebljavamo pojam- zanimljivu, ili im kažemo sada ću vam ispričati jednu priču( to je za njih poticaj da i oni nauče ispirčai, prepričati priču).

Predstavit ćemo basnu ako igrokaz/ dramsku formu; pripremit ćemo lutke, mogu igrokaz izvesti stariji učenici- ta igra zamjenjuje prvu prezentaciju basne. Razgovor o basni je kratak jer je i ona kratka. Dok im pričamo trebamo smjenjivati aplikacije. Gotova svaka rečenica treba biti potkrijepljena slikom ili predmetom iz života, npr. Vrba, trn, slika vjeverice, lisice...

Manje su preporučljive igračke jer asociraju na igru, manje obavezno. Dječiju pažnju privlači ono što je oku dostupno i zanimljivo ih je pratiti dok slušaju priču, kao sjede i gledaju. Repordukcija je potpuna ako je percepcija potpunija- slika riječi se izmjenjuje.

Basnu čitamo po dijelovima, logičkim cjelinama ili je čitamo cijelu, npr. Vrba i trn. Povoljna je za vježbe čitanja, posebno za učenike koji imaju poteškoće u čitanju zato što su rečenice kratke, jednostavne. Dijaloška forma je pogodna za čitanje jer je zanimljivo učenicima, unošenje u likove. Cijelu priču možemo predstaviti kao jednu ilustraciju. Niz ilustracija je pogodnije jer možemo sugerisati na događaje.

Nakon razgovora i analize treba im dati zadatke na nastavnom listu- to je zavrsi dio časa. Na prvom času ne bi se trebao dramatizovati tekst. Da bismo dramatizovali treba dobro uvježbati čitati tekst, tako da se to radi na drugom času. Na prvom času možemo dati ilustracije da ih oboje, da uvedu novog lika koji će narušiti datu situaciju ili slušati muziku u vezi sadržaja koji su učili na ovom času.

Bajka

Prije svega moramo znati šta je to bajka i njene karakteristike.

- univerzalna poruka

- estetska komponenta

- neodređenost( vrijeme i mjesto)

- moralna komponenta( dobro uvijek pobijedi)

treba birati bajku za interpretaciju koja je primjerena obimom, s obzirom na jezik i stil, koju je moguće interpretirati u okviru jednog/ dva nastavna sata, da sadržaji djeluju umirujuće, da je poruka bliska djetetu( koja proizilazi iz sadržaja koji je razumljiv djetetu), da je rečenica primjerena recepcijskim mogućnostima učenika, a ako je bajka obimnijeg sadržaja onda je nastavnik neće čitati, nego će je pripovijedati.

Struktura nastavnog sata( za obimnije bajke)

1. priprema- podrazumijeva aktivnosti koje će pripremiti dijete za doživljaj, to može biti muzika , poslovice, zagonetke, dopunjavanje nepoznatih riječi, razgovor o značenju nepoznatih riječi i pojmova, likovno djelo, pitanje problemskog tipa, razgovor.

Vremenska artikulacija je uslovljena obomom teksta, kraće će trajati priprema ako se treba obraditi obimniji tekst. U razredu treba stvoriti atmosferu koja će obezbjediti slušanje i doživljaj.

( djeco, u našim čitankama ima jedna bajka. To je bajka „ Tumačenje snova“- ne prepričava se sadržaj, niti izvode ikakve generalizacije. Ova bajka je obimnija od tekstova koje smo do sada čitali, tako da bajku neću čitati već pripovijedati. Jesmo li spremni?)

2. pripovijedanje – nastavnik pripovijeda prirodno i sve izražajne aspekte

prilagođava sadržaju bajke. U pripovijedanj nema patetike, pretjeranog emocionalnog uključivanja, a glas i sve tonove prilagođava likovima.

Nakon pripovijedanja slijedi pauza.

Pripremit ćemo rad u grupama za obradu obimnijeg teksta.

Svaki učenik treba imati:

- cijeli tekst

- nastavni list sa zadacima

- papir većeg formata

- pripremiti čime će pisati

Učenici unutar grupe trebaju slijediti sljedeće upute:

- dogovor

- uvažavanje

- raspored šta će ko raditi

- ko će pisati

- ko će pitati( ono što je nejasno)

Važno je koliko učenika ima u grupi, jer ako ih je više, saradnja će biti teža. Ako je učenika manje, rad mogu realizirati u paru ili individualno.

Svaki učenik unutar grupe treba imati tekst i zadatke koje treba riješiti. Nakon završetka rada učenici prezentiraju tako što svaki učenik ponešto kaže. Svaka grupa može dati sebi naziv ili da učitelj odredi i postave na kartončić.

„ djeco, za svaku grupu sam pripremila posebne zadatke. Ako te zadatke uspješno riješimo, analizirat ćemo bajku.“

Pitanja se odnose na sljedeće:

- tok događaja

- analiza likova

- karakteristični dijelovi koji su povezani sa porukom, njihovim iskustvom, šta će

pamtiti i zašto

- ilustriranje( slika i riječ)

- dijalog bajke: - nastaviti

- da preuzmu ulogu

- da unose promjene

Prije nego im podijelimo zadatke, važno je da ih precizno definišu.

Zadaci:

I Upustvo za rad:

Odgovorite na postavljena pitanja. Odgovore pišite na zajedničkom listu.

1. O kome se govori u ovom tekstu?

2. Šta se desilo?

3. O čemu je razmišljao?

Ako odgovorite na oo pitanje, vi ste ustvari prepričali priču.

II upustvo za rad:

Pred tobom je tekst bajke „Tumačenje snova“. Tvoj zadatak je da razmisliš o likovima i njihovim osobinama. Da zajednički analizirate sve i riješite zadatke. Rješenja napišite na zajednički list. Dobro je imati vlastita mišljenja, ali dio onoga što ćete napisati dogovorite se.

Glavni likovi su:

Sporedni likovi su:

Car je( zaokruži):glup, sebičan, naivan, otvorena srca

Šta bi svaki učenik rekao nekom od likova: Rekao bih mu...

4. ilustriranje- završni dio- ilustrirajte sadržaj teksta/ bajke, ali tako da ilustracijom predstavite logičke cjeline ili da ilustracijama predstavite tok događaja. Može zadatak biti da osobine lika predstavite nekom bojom. Moramo im reći da se u ovim fazama mogu koristiti tekstom. Dodatak može biti da im kažemo da pažljivo pogledaju tekst, da prepišu dijelove koji se odnose na postupke onog ili ovog, ili dijeove iz kojih se vidi kakva je carica, maćeha ili prepišite dijelove teksta iz kojih se vidi ko je pobijedio ili u kojima prepoznajete osjećanja glavnih junaka ili mudrost glavnog junaka, ili u kom dijelu teksta je moguće prepoznati lakomislenost. Jedna grupa može dobiti mnogo poslovica i da oni prepoznaju one koje su vezane za tekst.

Zadaća za sve učenike: šta smo naučili iz ove bajke? Napišite poruku velikašu?

Jedna grupa može napisati pismo i adresu koja treba biti bajkovita. U kovertu treba staviti te zadatke. Redoslijed prezentiranja slijedi po analizi teksta.

Prije grupnog rada važno je objasniti manje poznate riječi i napisati ih na plakat ako se ne nalaze u čitanci.

Interpretacija književnog teksta

Poezija

Metodički pristup poeziji

Priče- proza

Pjesme- poezija

Dijete sve uviđa na bazi doživljaja, tj. Percepcija i recepcija konkretnog sadržaja. Poezija je osoben način kazivanja, sadrži mnoštvo metafora, personifikacija, jezik je slikovit, semantično značenje riječi. U dobroj pjesmi je zastupljena i filozofska nit, a svaki veliki pjesnik je ujedno i filozof. Sve ovo treba imati u vidu pri izboru poetskog djela za djecu, npr. Ako je u pjesmi naglašena simbolika onda je djeci značenje te pjesme nedostupno ili je moguće da im ne bude dostupno. Poželjno je da je u pjesmi zastupljen ritam i rima, ono što djeca ne vole znači da mi to nismo dobro uradili.

Lirska pjesma

Najčešće se nastavnim planom i programom obrađuje lirska, a rjeđe epska pjesma.

Za interpretaciju lirske pjesme, nastavnik se treba detaljno pripremiti:

- treba se upoznati sa opisom poezije- pjesnika čiju ćemo pjesmu interpretirati

- moguće su greške u tekstu, provjeriti

- ako je moguće donijeti više knjiga istog autora

- upoznati se sa dominantnom orijentacijom, proorijentacijom pjesnika, o čemu piše

- upoznati se sa tekstom pjesme i nekoliko puta izvježbati interpretativno čitanje

- pripremiti nastavna sredstva

- oslikati pjesničke slike

Uvodni dio: brojalica, pitalica, zagonetka, instrumentalna kompozicija, ali ne pjesma na pjesmu, možemo snimiti zvuk potoka,tramvaja, gdje ih možemo čuti?

Najava cilja: pjesma „Zima se razboljela“

Pokazujemo sliku ogoljelog stabla. Šta znači ogoljelo? Kada je ogoljelo? Kada se budi priroda? Šta znači priroda se budi? Šta je odjeća stabla? Obući ćemo ovo stablo, kako? Svako od vas će dobiti jedan list i na tom listiću će svako napisati riječ koju može povezati sa proljećem.

Najava cila sata:

Šta se dešava u proljeće saznat ćete nakon što poslušate pjesmu Grigora Viteza „Zima se razboljela“. Dok čitamo stojimo na jednom mjestu. Slijedi psihološka pauza nakon čitanja. Koje osjećanje je u nama izazvala pjesma? Kojom bojom biste obojili osjećanja koja je u vama izazvala ova pjesma? Ko su vijesnici proljeća? Kakvu vijest oni donose? Možemo im pokazati sličice vijesnika proljeća. Možete li ih prepoznati? Možete li mi reći njihova imena?

I strofa

Šta javlja biela visibaba? Kako drugačije možemo reći „zima je zdravlja slaba“ ? koju bolest ima zima? Kakva je ta bolest? Šta to boli zapravo zimu? Šta najavljuje zvončić bijeli? Zašto zima seli u bolnicu? A gdje zapravo zima odlazi? Ko trubi? Jaglačeva truba žuta. Kako izgleda jaglac? Kako izgleda njegov cvijet? S čim ga poredi pjesnik? Šta je ljeska( na čemu raste lješnjak)? Šta to radi ljeska? Kakvim končićima? Kakav je to zlatnoruni končić? Zašto pjesnik kaže Baba zima? Ko je najvio da je otišla baba zima? Kako je to najavio? Šta su to praporci?

Zadnji stih..sve nas više ovdje ima..

Ko je to nas? Ko je otišao, a ko došao?

-vraćanje teksu

Rad na književnom tekstu

„Zima se razboljela“

Grigor Vitez

Koliko strofa ima pjesma?

Koliko stihova ima pjesma?

Rima:

Mačka- tačka

Šta ove riječi imaju isto? Koja slova su im ista? Podvuci ih.

Mrava- trava

A ove riječi šta imaju isto? Riječi koje se podudaraju, imaju iste zadnje slogove naziovamo rimom, znači ove se rieči rimuju.

Brava- krava, stol- mol, stol-mol-dol.

Pronađite mi sve riječi koje se rimuju.

- pronalaženje riječi koje se rimuju;

- kakav je ritam u pjesmi

možemo im pustiti kompoziciju say brzim i sporim tempom. Kako biste plesali uz tu kompoziciju?

-Gledajte dužinu stihova

-Moj pozdrav proljeću

-Zimi poručujem

-Sljedeće riječi razvrstaj u tabelu:

Zima, čujemo, vidimo

-Uz svaku riječ oslikaj ono što označava:

Zvončić. Visibaba

-dopuni glagolima:

Lijeska pozveckuje, ali i...

Zima otklima, ali i ....

-kad čitamo pjesmu uočavamo riječi koje kao da zvone, drugim riječima izraženo je buđenje, a trećim boja. Upisi ih u krugove!

Interpretacija naučno-popularnog teksta