21
MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO GLASOVNICA 2/2006. 72

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM …MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO 76 GLASOVNICA 2/2006. g) izraz "članovi obitelji" označava osobe određene

  • Upload
    others

  • View
    7

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO

GLASOVNICA 2/2006. 72

HZMO MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA

GLASOVNICA 2/2006. 73

REPUBLIKA ITALIJA

UGOVOR O SOCIJALNOM OSIGURANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE ITALIJE, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 21/97;

OBJAVA O STUPANJU NA SNAGU UGOVORA O SOCIJALNOM OSIGURANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE ITALIJE, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 15/2003;

ADMINISTRATIVNI SPORAZUM ZA PRIMJENU UGOVORA O SOCIJALNOM OSIGURANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE ITALIJE, »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 8/2003;

Adresa talijanskog nositelja mirovinskog osiguranja

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO

GLASOVNICA 2/2006. 74

ZA BILJEŠKE

HZMO MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA

GLASOVNICA 2/2006. 75

ZAKON O POTVRĐIVANJU UGOVORA O SOCIJALNOM OSIGURANJU IZMEĐU

REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE ITALIJE *

Članak 1. Potvrđuje se Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Republike ltalije, potpisan u Rimu 27. lipnja 1997. u izvorniku na hrvatskom i talijanskom jeziku.

Članak 2.

Tekst Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Republike ltalije u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

UGOVOR

O SOCIJALNOM OSIGURANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE ITALIJE

Vlada Republike Hrvatske i

Vlada Republike Italije potaknute željom za poboljšanjem odnosa između dviju država na području socijalnog osiguranja i njihovog

odgovarajućeg pravnog uređenja dogovorile su sljedeće odredbe

ODJELJAK I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

1. U svrhu primjene ovoga ugovora: a) izraz "Hrvatska" označava Republiku Hrvatsku izraz "Italija" označava Republiku Italiju; b) izraz "zakonodavstvo" označava postojeće ili buduće zakone i druge propise svake države ugovornice koji se odnose na sustave i grane socijalnog osiguranja iz članka 2. Ugovora; c) izraz "mjerodavno tijelo" označava u odnosu na Hrvatsku: Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Ministarstvo zdravstva, u odnosu na Italiju, Ministarstvo rada i socijalnog osiguranja i Ministarstvo zdravstva; d) izraz "mjerodavni nositelj" označava nositelja kod kojega je zainteresirana osoba upisana u trenutku podnošenja zahtjeva za davanje ili ustanovu kod koje zainteresirana osoba ima ili bi imala pravo na davanja, u slučaju da ona ili članovi njezine obitelji prebivaju na području države ugovornice u kojoj se taj nositelj nalazi: e) izraz "tijelo za vezu" označava ustanove koja će mjerodavna tijela zadužiti za održavanje neposredne međusobne veze i posredovanja između mjerodavnih nositelja obiju država ugovornica u svrhu ostvarivanja prava na davanja predviđena ovim ugovorom; f) izraz "radnik" označava državljane jedne ili druge države ugovornice na koje se primjenjuju zakonodavstva navedena u članku 2.;

* »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 21/97 Ugovor je stupio na snagu 1. studenoga 2003.

Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU

O PROGLAŠENJU ZAKONA O POTVRĐIVANJU UGOVORA O SOCIJALNOM OSIGURANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I REPUBLIKE ITALIJE

Proglašavam Zakon o potvrđivanju Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Republike Italije, koji je donio Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske na sjednici 21. studenog 1997. Broj: 081-97-1943i 1 Zagreb, 1. prosinca 1997.

Predsjednik Republike Hrvatske

dr. Franjo Tudman, v. r.

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO

GLASOVNICA 2/2006. 76

g) izraz "članovi obitelji" označava osobe određene ili priznate kao takve, zakonodavstvom koje se primjenjuje; h) izraz "nadživjeli članovi obitelji" označava osobe određene ili priznate kao takve, zakonodavstvom koje se primjenjuje; l) izraz "privremeni boravak" označava kratkotrajan boravak na području jedne države ugovornice državljana jedne ili druge države ugovornice koji imaju prebivalište na području druge države ugovornice; j) izraz "prebivalište" označava stalno mjesto stanovanja; m) izraz "razdoblja osiguranja" označava razdoblja plaćanja doprinosa ili zaposlenja koja su utvrđena ili uzeta u obzir kao razdoblja osiguranja prema zakonodavstvu u kojem su navršena; n) izraz "izjednačena razdoblja« označava razdoblja izjednačena s razdobljima osiguranja prema zakonodavstvu u kojem su navršena; o) izraz "davanje u naravi" označava svako davanje koje se sastoji u davanju dobra ili pružanju usluga; p) izraz "obiteljska davanja" označava davanja u naravi ili novcu za pokriće troškova obitelji. 2. U ovom ugovoru ostali upotrijebljeni izrazi ili nazivi imaju ono značenje koje im pripada prema zakonodavstvu koje se primjenjuje.

Članak 2. 1. Ovaj se ugovor primjenjuje na zakonodavstva koja se odnose - u Hrvatskoj na: a) zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu, b) mirovinsko i invalidsko osiguranje uključeno je osiguranje za slučaj starosti i osiguranje nadživjelih članova obitelji kao i osiguranje za slučaj nesreće na poslu i profesionalne bolesti), c) osiguranje za slučaj nezaposlenosti, d) doplatak za djecu, - u Italiji na: a) opće obvezatno osiguranje za slučaj invalidnosti, starosti i za nadživjele članove obitelji, radnika u radnom odnosu i radnika samostalnih djelatnosti, b) osiguranje za slučaj bolesti, uključujući tuberkulozu i majčinstvo. c) osiguranje za slučaj nesreće na poslu i profesionalne bolesti, d) osiguranje za slučaj neželjene nezaposlenosti, e) obiteljska davanja, f) posebne sustave osiguranja koji zamjenjuju opći sustav osiguranja za određene kategorije radnika ako se odnose na davanja ili rizike koji su obuhvaćeni zakonodavstvima navedenim u prethodnim slovima. 2. Ovaj se ugovor odnosi podjednako na zakonodavstva kojima se mijenjaju ili dopunjuju zakonodavstva navedena u prethodnom stavku. 3. Ovaj će se ugovor, također, primijeniti na zakonodavstvo jedne od država ugovornica kojim se proširuju postojeći sustavi osiguranja na nove kategorije radnika ili kojima se utvrđuju novi sustavi socijalnog osiguranja, samo ako vlada druge države ugovornice ne izvijesti vladu prve države ugovornice o svom protivljenju u roku od 3 mjeseca od dana službenog objavljivanja navedenog zakonodavstva. 4. Ovaj se ugovor ne primjenjuje na zakonodavstva dviju država ugovornica, koja se odnose na socijalne mirovine i na druga davanja koja ne podliježu doprinosima, a daju se na teret javnih fondova, kao i na priznavanje razlike do najniže mirovine, osim onoga što je predviđeno člankom 20.

Članak 3.

1. Ovaj se ugovor primjenjuje na državljane obiju država ugovornica na koje se primjenjuje ili se primjenjivalo zakonodavstvo jedne ili obiju država ugovornica kao i na članove njihovih obitelji, odnosno na nadživjele članove obitelji. 2. Ovaj se ugovor primjenjuje i na izbjeglice u smislu Konvencije o pravnom položaju izbjeglica od 28. srpnja 1951. i Protokola od 31. siječnja 1967. kao i na osobe bez državljanstva u smislu Konvencije o pravnom položaju osoba bez državljanstva od 28. rujna 1954., ako se na njih primjenjivalo ili se primjenjuje zakonodavstvo jedne ili obje države ugovornice i ako je njihovo prebivalište na području jedne od država ugovornica, kao i na njihove članove obitelji, odnosno na nadživjele članove obitelji.

Članak 4.

Ako ovaj ugovor ne određuje drukčije, hrvatski radnici u Italiji, i talijanski radnici u Hrvatskoj, kao i članovi njihovih obitelji, imat će ista prava i obveze kao i državljani druge države ugovornice.

ODJELJAK II.

Odredbe o zakonodavstvu koje se primjenjuje

Članak 5. Iznimno od onoga što je drukčije određeno u sljedećim člancima 6. i 7. radnici na koje se primjenjuju odredbe ugovora potpadaju pod zakonodavstvo države ugovornice u kojoj aktivno obavljaju svoju djelatnost.

HZMO MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA

GLASOVNICA 2/2006. 77

Članak 6.

Od odredbe u članku 5. utvrđuju se sljedeći izuzeci: a) Radnik zaposlen kod poslodavca sa sjedištem u jednoj od država ugovornica, koji je upućen na područje druge države ugovornice na ograničeno vremensko razdoblje, ostaje podvrgnut zakonodavstvu prve države, samo ako obavljanje njegove djelatnosti na području druge države vremenski ne potraje duže od 48 mjeseci. Ako se obavljanje takve djelatnosti mora produžiti za razdoblje duže od predviđenih 48 mjeseci, primjena zakonodavstva države u kojoj poslodavac ima sjedište, moći će se iznimno produžiti za još 48 mjeseci. b) Osobe koje redovito obavljaju samostalnu djelatnost na području jedne države ugovornice i odu na područje druge države ugovornice, da bi kraće vrijeme obavljale tu djelatnost, ostaju osigurane prema zakonodavstvu prve države, ako njihov boravak u drugoj državi ne prijeđe 12 mjeseci. Ako bi se navedena djelatnost produžila, iz nepredviđenih razloga, preko 12 mjeseci, primjena zakonodavstva koje je na snazi u državi uobičajenog prebivališta može se produžiti za još 12 mjeseci. c) Osoblje zaposleno u poduzećima koja se bave zračnim, cestovnim ili željezničkim prometom, a koje putuju, spada isključivo pod zakonodavstvo države na čijem je području sjedište poduzeća. d) Radnici zaposleni u poduzećima od nacionalnog interesa, koja pružaju usluge na području telekomunikacija, prijevoza putnika i robe u željezničkom, cestovnom i zračnom ili pomorskom prometu i u bilo kojim drugim područjima koja će naknadno biti utvrđena razmjenom nota i koja imaju glavno sjedište na području jedne države ugovornice, a zaposleni su na području druge države ugovornice u podružnici ili stalnom predstavništvu, ostaju pod zakonodavstvom države u kojoj se nalazi glavno sjedište poduzeća. e) Na članove posade broda, koji nosi zastavu jedne od država ugovornica, primjenjuje se zakonodavstvo države čiju zastavu brod nosi. Radnici koji obavljaju poslove utovara i istovara broda, popravka ili nadzora broda, dok se on nalazi u luci druge države ugovornice, spadaju pod zakonodavstvo države kojoj pripada luka. f) Diplomati i konzuli po struci kao i upravno i tehničko osoblje koje pripada diplomatskim i konzularnim predstavništvima, koji se u obavljanju svoje redovite djelatnosti upućuju na područje druge države ugovornice, zajedno sa članovima svoje obitelji ostaju pod zakonodavstvom države ugovornice koja ih šalje. g) Dužnosnici i službeni predstavnici i s njima izjednačene osobe jedne od država ugovornica, koji se zbog obavljanja svoje djelatnosti upućuju dna područje druge države ugovornice, zajedno sa članovima svoje obitelji ostaju osiguranici države ugovornice koja ih šalje.

Članak 7.

Osoblje diplomatskih i konzularnih predstavništava na koje se ne odnosi članak 6. slovo f., kao i kućno osoblje u privatnoj službi osoba koje obavljaju diplomatske ili konzularne dužnosti, ili u službi drugih članova navedenih diplomatskih misija i konzularnih predstavništava, mogu izabrati primjenu zakonodavstva države upućivanja, ako su državljani te države na način utvrđen Administrativnim sporazumom iz članka 34.

Članak 8.

Mjerodavna tijela obje države ugovornice mogu, odstupajući od odredbe članaka 5. i 6. ovoga ugovora, dogovorno utvrditi daljnju primjenu propisa države pripadnosti radnika, svaki put kada je zbog čestih premještanja radnika, ili zbog prirode djelatnosti ili starosne dobi radnika, primjena propisa države obavljanja djelatnosti za njega nepovoljnija.

Članak 9,

Ako ovaj Ugovor ne određuje drukčije radnicima koji imaju pravo na davanja u novcu jedne od država ugovornica, isplaćivat će se davanja na području druge države ugovornice, ili na području treće države pod istim uvjetima pod kojima ta davanja primaju državljani prve države ugovornice na području druge države ugovornice ili na području treće države.

Članak 10. 1. Radi pristupa dobrovoljnom osiguranju, predviđenom zakonodavstvom jedne države ugovornice, razdoblja osiguranja navršena na temelju zakonodavstva te države ugovornice zbrajaju se, ako je potrebno, s razdobljima osiguranja navršenim na temelju zakonodavstva druge države ugovornice, pod uvjetom da se ne poklapaju. 2. Za primjenu odredbe stavka 1. prema talijanskom zakonodavstvu, zainteresirana osoba treba imati navršenu najmanje 1 godinu staža osiguranja s plaćenim doprinosima, na temelju navedenog zakonodavstva. 3. Radi pristupa hrvatskom dobrovoljnom osiguranju, predviđeni uvjeti će se smatrati zadovoljenima, također na temelju osiguranja navršenih samo prema talijanskom zakonodavstvu. 4. Odredba stavka 1. ne daje pravo na istodobno obvezatno osiguranje u jednoj od država ugovornica i dobrovoljno osiguranje u drugoj državi, u slučajevima kada takva mogućnost nije dopuštena zakonodavstvom te druge države.

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO

GLASOVNICA 2/2006. 78

Članak 11. Radi stjecanja, održavanja i ponovnog uspostavljanja prava na davanja u novcu ili naravi, predviđena ovim ugovorom, razdoblja osiguranja ili s njima izjednačena razdoblja, navršena prema zakonodavstvu jedne države ugovornice zbrajaju se, ako je potrebno, s razdobljima osiguranja ili izjednačenim razdobljima koja su navršena prema zakonodavstvu druge države ugovornice, samo ako se ta razdoblja ne poklapaju.

ODJELJAK III.

POSEBNE ODREDBE

POGLAVLJE I. Osiguranje za slučaj bolesti (uključujući tuberkulozu) i majčinstvo

Članak 12.

1. Radnici navedeni u člancima 6. i 7, koji ispunjavaju uvjete predviđene zakonodavstvom države ugovornice, mjerodavne za pružanje davanja, uzimajući u obzir, ako je to potrebno, odredbu članka 11., za vrijeme njihovog boravka u drugoj državi ugovornici, mogu koristiti: - davanja u naravi koja pruža, za račun mjerodavnog nositelja, nositelj mjesta prebivališta ili boravka, prema zakonodavstvu koje on primjenjuje, - davanja u novcu koja izravno osigurava mjerodavni nositelj na temelju zakonodavstva koje on primjenjuje. 2. Odredbe stavka 1. ovoga članka primjenjuju se u pogledu davanja u naravi i na članove obitelji osiguranika koji ga prate.

Članak 13. 1. Radnici koji, uzimajući u obzir, ako je to potrebno, članak 11., ispunjavaju uvjete predviđene zakonodavstvom mjerodavne države za stjecanje prava na davanja i: a) čije zdravstveno stanje zahtijeva hitna davanja za vrijeme privremenog boravka na području druge države ugovornice, ili b) koje je mjerodavni nositelj na osnovi zakonodavstva koje on primjenjuje uputio na područje druge države radi pružanja određenih medicinskih usluga, koriste: - davanja u naravi koja pruža nositelj mjesta boravka na temelju zakonodavstva koje on primjenjuje, a za račun mjerodavnog nositelja, - davanja u novcu izravno od mjerodavnog nositelja na osnovi zakonodavstva koje on primjenjuje. 2. Trajanje pružanja davanja u novcu određuje mjerodavni nositelj. 3. Odredbe stavka 1. primjenjuju se, u pogledu davanja u naravi, i na članove obitelji radnika, korisnike mirovina ili renta i njihove članove obitelji kao i na državljane dviju država ugovornica osiguranih po drugoj osnovi u obvezatnom zdravstvenom osiguranju svoje države.

Članak 14. 1. Korisnik mirovine ili rente određene na temelju zakonodavstva obiju država ugovornica ima pravo na davanja u naravi za sebe i za članove svoje obitelji na teret nositelja one države ugovornice na čijem području ima prebivalište. 2. Korisnik mirovine ili rente određene. na temelju zakonodavstva samo jedne države ugovornice kao i članovi njegove obitelji, koji imaju prebivalište na području druge države ugovornice, imaju pravo, na teret mjerodavnog nositelja, koristiti davanja u naravi koja pruža nositelj države prebivališta, prema zakonodavstvu koje on primjenjuje.

Članak 15.

Članovi obitelji radnika koji imaju prebivalište u državi ugovornici koja nije mjerodavna država koriste davanja u naravi koja pruža nositelj mjesta prebivališta, prema zakonodavstvu koje on primjenjuje, a na teret mjerodavnog nositelja.

Članak 16. Odobrenje proteza, velikih aparata i drugih značajnijih davanja u naravi, a popis kojih će biti utvrđen Administrativnim sporazumom iz članka 34., podređeno je prethodnom odobrenju mjerodavnog nositelja, osim u hitnim slučajevima.

Članak 17.

Davanja koja je nositelj jedne države ugovornice pružio na teret mjerodavnog nositelja druge države ugovornice, na temelju odredaba ovoga poglavlja, nadoknađuju se na temelju stvarnih troškova, na način i u opsegu utvrđenom Administrativnim sporazumom iz članka 34.

HZMO MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA

GLASOVNICA 2/2006. 79

POGLAVLJE 2.

Invalidnost, starost, smrt

Članak 18. 1. a) Ako radnik ne ispunjava uvjete za stjecanje prava na davanja, predviđene zakonodavstvom jedne države ugovornice, isključivo na temelju razdoblja osiguranja i s njima izjednačenih razdoblja navršenih prema zakonodavstvu te države, mjerodavni nositelj uzet će u obzir razdoblja osiguranja i s njima izjednačena razdoblja navršena u drugoj državi, prema odredbi članka 11. b) Ako zakonodavstvo jedne države ugovornice podređuje odobrenje pojedinih davanja uvjetu da su razdoblja osiguranja bila navršena u djelatnosti koja podliježe posebnom sustavu, radi određivanja prava na davanja, zbrajaju se samo razdoblja navršena u odgovarajućem sustavu druge države ugovornice ili, u slučaju da on ne postoji, u istoj djelatnosti ili zanimanju, iako u drugoj državi ne postoji poseban sustav za istu djelatnost ili zanimanje. Ako zbroj ovih razdoblja osiguranja ne omogućava stjecanje prava na davanja u posebnom sustavu, uračunata će se razdoblja uzeti u obzir za stjecanje prava na davanja u općem sustavu osiguranja. c) Ako, i uz primjenu navedenih odredaba u slovima a) i b), radnik ne stekne pravo na davanja, mjerodavni nositelj uzima u obzir i razdoblja osiguranja navršena u trećim državama koje su za obje države ugovornice vezane odvojenim ugovorima o socijalnom osiguranju u kojima se predviđa zbrajanje razdoblja osiguranja. 2. Ako radnik ispunjava uvjete predviđene zakonodavstvom jedne države ugovornice za stjecanje prava na davanja bez potrebe zbrajanja razdoblja osiguranja prema prethodnom stavku. mjerodavni nositelj te države obvezatno odobrava svotu davanja obračunatu isključivo na temelju razdoblja osiguranja navršenih u sklopu zakonodavstva koje on primjenjuje. Ova odredba primjenjuje se i u slučaju kada osiguranik u drugoj državi ugovornici ima pravo na davanja obračunata u smislu sljedećeg stavka 3. 3. Radi određivanja pripadajućih davanja primjenom odredbe članka I 1. mjerodavni nositelj svake države ugovornice postupa na sljedeći način: a) određuje teorijsku svotu davanja na koju bi zainteresirana osoba imala pravo kad bi sva zbrojena razdoblja osiguranja bila navršena u sklopu njegovog zakonodavstva; b) zatim utvrđuje stvarnu svotu davanja na koju zainteresirana osoba ima pravo, smanjivši teorijsku svotu pod slovom a) na temelju razmjera između razdoblja osiguranja navršenih u smislu zakonodavstva koje on primjenjuje i razdoblja osiguranja navršenih u objema državama ugovornicama; c) u svezi s primjenom stavka 1. slova c) ovoga članka, teorijska svota i razmjer između razdoblja osiguranja, o kojima je bilo riječi u ovom stavku, slova a) i b), izračunavaju se tako da se uzmu u obzir i navršena razdoblja u trećim državama, koje su se obje države ugovornice vezane ugovorima o socijalnom osiguranju; d) ako je ukupno trajanje razdoblja osiguranja navršenih na temelju zakonodavstva obiju država ugovornica duže od najvećeg trajanja propisanog zakonodavstvom jedne države ugovornice, za izračunavanje najviše svota davanja mjerodavni nositelj uzima u obzir to najveće trajanje, umjesto ukupno zbrojenih razdoblja osiguranja. 4. Ako zakonodavstvo jedne države ugovornice predviđa obračunavanje davanja prema plaći ili prihodima, odnosno prema uplaćenom doprinosu, mjerodavni nositelj te države uzima u obzir isključivo primljenu plaću ili prihode, odnosno uplaćene doprinose, prema zakonodavstvu koje on primjenjuje. 5. Bez obzira na odredbe stavka 1., ako ukupno trajanje razdoblja osiguranja navršenih u smislu zakonodavstva jedne države ugovornice ne ispunjava bar godinu dana i ako, uzimajući u obzir samo ta razdoblja, ne proizlazi nikakvo pravo na davanja u smislu navedenog zakonodavstva, nositelj ove države nije dužan pružiti davanja za to razdoblja. Ova će razdoblja osiguranja uzeti u obzir mjerodavni nositelj druge države ugovornice, kako zbog stjecanja prava na davanja u smislu zakonodavstva te države, tako i za njihovo obračunavanje.

Članak 19.

Ako radnik, uzimajući u obzir i zbrajanje razdoblja osiguranja naznačeno u članku 11., ne ispunjava istodobno uvjete prema zakonodavstvu obiju država ugovornica, njegovo pravo na mirovinu određuje se prema svakom zakonodavstvu posebno, u vrijeme kada ispuni propisane uvjete.

Članak 20.

1. U slučaju da je pravo na mirovinu stečeno na temelju članka 11., svaka država ugovornica priznaje razliku do najniže zajamčene mirovine samo ako korisnik mirovine stalno prebiva na njezinom području. 2. Razlika do najniže mirovine iz prethodnog stavka pada isključivo na teret mjerodavnog nositelja države ugovornice na čijem području korisnik mirovine stalno prebiva.

Članak 21.

Ako zakonodavstvo jedne države ugovornice uvjetuje ostvarenje prava na davanja time da radnik podliježe tome zakonodavstvu u trenutku nastanka osiguranog slučaja, ovaj se uvjet smatra ispunjenim, ako u tom

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO

GLASOVNICA 2/2006. 80

trenutku radnik podliježe zakonodavstvu druge države ugovornice ili ako u njoj može ostvariti pravo na davanje.

POGLAVLJE 3.

Nesreće na poslu i profesionalne bolesti

Članak 22. Za davanja u naravi primjenjuju se odredbe članaka 12., 16. i 17.

Članak 23.

Ako radnik koji prebiva ili boravi u drugoj državi ugovornici zatraži davanje ili obnavljanje aparata za protezu ili drugih pomagala, nositelj mjesta prebivališta ili boravka može udovoljiti zahtjevu za navedena davanja samo uz prethodno odobrenje mjerodavnog nositelja, osim u hitnim slučajevima. Mjerodavni nositelj nadoknađuje odgovarajuće troškove za koje je dao suglasnost nositelju koji je pružio davanja na temelju stvarnih troškova.

Članak 24.

1. Davanja za profesionalne bolesti, koja se nadoknađuju prema zakonodavstvu obiju država ugovornica, padaju na teret mjerodavnog nositelja države na čijem je području posljednji put obavljana djelatnost koja po svojoj prirodi sadrži poseban rizik koji može utjecati na nastanak profesionalne bolesti. Za takva davanja ne primjenjuje se odredba članka 11. 2. Ako radnik, koji je u jednoj državi ugovornici već ostvario davanje na osnovi profesionalne bolesti, zatraži naknadu za istu bolest daljnja davanja u drugoj državi ugovornici, nositelj prve države ugovornice ostaje u obvezi pružanja daljnjih davanja. Ako je, međutim, navedeni radnik naknadno bio u drugoj državi ugovornici zaposlen na poslovima koji sadrže isti posebni rizik za koji je ostvareno davanje u prvoj državi ugovornici, daljnja će davanja dobivati od nositelja te druge države.

Članak 25. Ako zakonodavstvo jedne države ugovornice propisuje da se za procjenu stupnja nesposobnosti uzimaju u obzir prijašnje nesreće na poslu, uzet će u obzir i nesreće na poslu koje su prije nastale, prema zakonodavstvu druge države ugovornice.

Članak 26. Nesretni slučaj koji zadesi državljanina jedne od dviju država ugovornica na putu, poduzetom u svrhu zaposlenja na temelju pravovaljanog ugovora u drugoj državi, daje pravo na naknadu od strane mjerodavnog nositelja ove druge države sukladno odredbama koje se odnose na osiguranje za slučaj nesreće na poslu, ako je do nesreće došlo za vrijeme putovanja koje nije bilo prekidano i koje je obavijeno najkraćim putem od mjesta polaska do mjesta zaposlenja. Isto vrijedi za nesretni slučaj koji zadesi radnika kada se vraća u državu porijekla odmah nakon prestanka ugovora o radu, na temelju kojeg je prešao u drugu državu.

Članak 27. Na zahtjev mjerodavnog nositelja, i uz njegovo prethodno odobrenje kao i na zahtjev radnika, nositelj mjesta novog prebivališta ili boravka obavlja liječničke preglede radi utvrđivanja radne nesposobnosti. Taj nositelj šalje mjerodavnom nositelju detaljna izvješća o zdravstvenom stanju radnika. Troškove tih pregleda nadoknađuje mjerodavni nositelj nositelju koji je obavio preglede, na temelju stvarnih troškova.

Članak 28.

Ako radnik ima pravo na davanja za nesreću na poslu ili profesionalnu bolest, prema zakonodavstvu jedne države ugovornice, za štetu uzrokovanu od strane treće osobe na području druge države ugovornice, i ako na temelju zakonodavstva te države radnik može zahtijevati naknadu štete od strane treće osobe, ta država priznaje nositelju prve države, koji je odobrio davanje, pravo na zastupanje prigodom ostvarivanja prava na naknadu štete.

Članak 29.

O svakoj nesreći na poslu, čija je žrtva državljanin jedne od država ugovornica, zaposlen na području druge države ugovornice i koja je uzrokovala ili bi mogla uzrokovati smrt radnika, odnosno njegovu trajnu nesposobnost, mjerodavni nositelj će bez odlaganja izvijestiti diplomatsko ili konzularno predstavništvo države čiji je državljanin unesrećen.

HZMO MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA

GLASOVNICA 2/2006. 81

POGLAVLJE 4. Nezaposlenost

Članak 30.

1. Ako radnik ne ispunjava uvjete predviđene zakonodavstvom jedne države ugovornice za stjecanje prava na davanje za slučaj nezaposlenosti samo na temelju razdoblja zaposlenja koja podliježu obvezi plaćanja doprinosa navršenih prema zakonodavstvu te države, mjerodavni nositelj, u potrebnoj mjeri, uračunava odgovarajuća razdoblja zaposlenja navršena prema zakonodavstvu druge države ugovornice. 2. Primjena odredbe prethodnog stavka podređena je uvjetu da je radnik posljednji put bio najmanje šest mjeseci pod zakonodavstvom na temelju kojega se zahtijevaju davanja. 3. Trajanje pružanja davanja za slučaj nezaposlenosti, prema zakonodavstvu jedne države ugovornice, umanjuje se za razdoblja tijekom kojih su u sklopu dvanaest mjeseci, koji su prethodili podnošenju zahtjeva, primana stečena davanja na temelju zakonodavstva druge države ugovornice. 4. Radnik koji ispunjava uvjete predviđene zakonodavstvom jedne od država ugovornica za stjecanje prava na davanja za slučaj nezaposlenosti, a ode u drugu državu ugovornicu, zadržava pravo na ta davanja pod uvjetima utvrđenim zakonodavstvom države ugovornice u kojoj je pravo stekao u trajanju od najduže šest mjeseci, umanjenih za razdoblje za koje je već primao davanje u prvoj državi ugovornici. Davanja isplaćuje nositelj države ugovornice u koju je nezaposlena osoba otišla, a nadoknađuje ih mjerodavni nositelj druge države ugovornice na način utvrđen Administrativnim sporazumom iz članka 34. ovoga ugovora.

POGLAVLJE 5.

Obiteljska davanja

Članak 31. Ako je prema zakonodavstvu jedne države ugovornice za stjecanje prava na obiteljska davanja utvrđen uvjet navršenja razdoblja osiguranja i s njima izjednačenih razdoblja, mjerodavni nositelj primjenjuje, ako je to potrebno, odredbu članka 11 .

Članak 32. Radnici, isključujući nezaposlene osobe i umirovljenike, imaju pravo na obiteljska davanja i kada članovi obitelji imaju prebivalište u drugoj državi ugovornici.

Članak 33. Pravo na obiteljska davanja prema prethodnom članku se ukida. ako se davanje ostvaruje i na temelju zakonodavstva države ugovornice na čijem području članovi obitelji imaju prebivalište.

ODJELJAK IV.

Razne prijelazne i zaključne odredbe

Članak 34. Mjerodavna tijela država ugovornica utvrdit će način primjene ovoga ugovora Administrativnim sporazumom koji će stupiti na snagu istodobno kada i ovaj ugovor.

Članak 35. Mjerodavna tijela obiju država ugovornica će se međusobno izvještavati o: a) svim poduzetim mjerama radi primjene ovoga ugovora; b) svim praktičnim teškoćama u primjeni odredaba ovoga ugovora; c) svim izmjenama zakonodavstva koje se odnose na primjenu ovoga ugovora.

Članak 36.

l. Mjerodavna tijela, nositelji i tijela za vezu dviju država ugovornica, obvezuju se na uzajamnu pomoć i suradnju pri primjeni ovoga ugovora, kao da primjenjuju svoje zakonodavstvo. Ta pomoć je besplatna. Ako su potrebna dokazna sredstva iz druge države mogu se koristiti i posredovanja diplomatskih i konzularnih tijela dotične države. 2. Liječničke preglede i zdravstvenu kontrolu osoba u svrhu primjene zakonodavstva jedne države ugovornice, koje imaju prebivalište ili boravak na području druge države ugovornice, obavlja nositelj u državi prebivališta ili boravka na zahtjev i na teret mjerodavnog nositelja. Administrativnim sporazumom iz članka 34. utvrdit će se odredbe o naknadi troškova. Troškovi liječničkih pregleda se ne nadoknađuju ako su obavljeni u interesu nositelja osiguranja obiju država ugovornica.

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO

GLASOVNICA 2/2006. 82

Članak 37.

Diplomatska i konzularna tijela država ugovornica mogu se izravno obraćati mjerodavnim tijelima, nositeljima i tijelima za vezu druge države ugovornice radi pribavljanja korisnih obavijesti i pravne zaštite državljana svoje države, a mogu ih i zastupati bez posebne punomoći.

Članak 38. 1. Oslobađanje od poreza i pristojbi predviđenih zakonodavstvom jedne države ugovornice vrijedi i za primjenu ovoga ugovora. 2. Isprave, dokumente i pismene podneske bilo koje vrste, koje je potrebno priložiti za primjenu ovoga ugovora nije potrebno ovjeravati od strane diplomatskih i konzularnih tijela. 3. Potvrde, koje izdaju mjerodavna tijela, mjerodavni nositelji i tijela za vezu jedne države ugovornice, o izvornosti svjedodžaba ili isprava smatraju se važećim za mjerodavna tijela, mjerodavne nositelje i tijela za vezu druge države ugovornice.

Članak 39. Mjerodavna tijela ustanovljuju tijela za vezu, radi lakše provedbe ovoga ugovora, osobito zbog uspostave jednostavnog i brzog povezivanja nositelja koji s obje strane dolaze u obzir.

Članak 40.

1. Zahtjevi, izjave i žalbe podnijete radi primjene ovoga ugovora mjerodavnim tijelima, mjerodavnim nositeljima i tijelima za vezu jedne države ugovornice, smatraju se kao zahtjevi, izjave ili žalbe podnijete odgovarajućim državnim tijelima, nositeljima ili tijelima za vezu druge države ugovornice. 2. Zahtjev za davanje podnijet mjerodavnom nositelju jedne države ugovornice vrijedi također i kao istodobni zahtjev podnijet za odgovarajuće davanje mjerodavnom nositelju druge države ugovornice. 3. Žalbe koje treba podnijeti u određenom roku mjerodavnim tijelima ili mjerodavnim nositeljima jedne države ugovornice smatraju se podnesenima u roku ako su u istom roku podnesene odgovarajućim mjerodavnim tijelima ili mjerodavnim nositeljima druge države ugovornice. U tom slučaju mjerodavno tijelo ili mjerodavni nositelj, kojemu je žalba podnesena bez odlaganja, dostavlja je mjerodavnom tijelu ili mjerodavnom nositelju druge države ugovornice.

Članak 41.

Radi primjene ovoga ugovora, mjerodavna tijela, nositelji i tijela za vezu dviju država ugovornica obraćaju se izravno, međusobno, kao i s osiguranicima, odnosno njihovim zastupnicima, na hrvatskom i na talijanskom jeziku.

Članak 42.

1. Nositelj obvezan na pružanje davanja prema odredbama ovoga ugovora, korisniku koji ima prebivalište ili boravak na području druge države ugovornice, isplaćuje novčana davanja s oslobađajućim učinkom u valuti koja vrijedi u njegovoj državi. Plaćanja u korist nositelja druge države ugovornice obavljaju se u valuti te druge države prema srednjem službenom godišnjem tečaju iste države. 2. Doznake svota koje se duguju na temelju ovoga ugovora, šalju se u drugu državu u skladu s dogovorima koji vrijede na tom području između država ugovornica, u trenutku slanja doznake. 3. Ako bi u državama ugovornicama bili donijeti propisi kojima se ograničava devizni promet vlade dotičnih država odmah će poduzeti mjere u svrhu osiguranja svota koje se trebaju doznačiti u drugu državu, u skladu s odredbama ovoga ugovora.

Članak 43. Ako je nositelj jedne države ugovornice isplatio mirovinu ili rentu u većoj svoti od one koja bi korisniku pripadala, taj nositelj može od mjerodavnog nositelja druge države ugovornice zatražiti zadržavanje više isplaćene svote na ime zaostataka mirovine ili rente isplaćene u obrocima, a koju navedeni nositelj možda duguje korisniku. Ovako obustavljena svota isplaćuje se izravno nositelju koji je izvršio isplatu.

Članak 44.

1. Odredba ovoga ugovora primjenjivat će se na zahtjeve za davanja podnijete od datuma njegova stupanja na snagu. 2. Radi primjene ovoga ugovora uzimaju se u obzir i razdoblja osiguranja navršena prije njegova stupanja na snagu. 3. Odredba sadržana u drugom stavku ovoga članka primjenjivat će se također i na razdoblja obvezatnog osiguranja koja su ostvarena do 4. listopada 1956., a o kojima je bilo govora u točki 1. Općeg Protokola koji čini sastavni dio Konvencije o socijalnom osiguranju između Republike Italije i bivše Federativne Narodne Republike Jugoslavije, potpisanog 14. studenoga 1957. Svaka država ugovornica preuzet će na sebe, za

HZMO MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA

GLASOVNICA 2/2006. 83

navedena razdoblja, obveze koje se odnose na vlastite državljane koji su to bili na dan 3. travnja 1978. Međutim, upotpunjena razdoblja i dobrovoljne uplate, odnosno priznata ili zahtijevana davanja, prije stupanja na snagu ovoga ugovora, nastavit će se priznavati i ubuduće od strane države ugovornice na temelju njenih propisa po kojima su uplaćivani doprinosi. Već priznate obveze na temelju svih razdoblja naznačenih u ovom stavku, izuzevši one koje se odnose na obiteljske mirovine koje će se ostvariti nakon stupanja na snagu ovoga ugovora, i ubuduće će padati na teret države ugovornice, koja ih je priznala na temelju svog vlastitog zakonodavstva i one se neće ponovno preračunavati. 4. Ovaj ugovor ne daje pravo na isplatu davanja za razdoblje koje prethodi njegovom stupanju na snagu. 5. Davanja prema ovom ugovoru mogu se steći i za osigurane slučajeve koji su nastali prije njegova stupanja na snagu.

Članak 45.

1. Ovaj će ugovor obje države ugovornice u odgovarajućim postupcima ratificirati, a ratifikacijski instrumenti će se razmijeniti što prije. 2. Ovaj ugovor stupa na snagu prvoga dana trećega mjeseca koji slijedi mjesecu u kojem će biti razmijenjeni ratifikacijski instrumenti. Od toga datuma prestaje važiti u svim svojim dijelovima Konvencija o socijalnom osiguranju između Federativne Narodne Republike Jugoslavije i Republike Italije potpisana 14. studenoga 1957., osim stečenih prava ili prava čije je određivanje u tijeku, a odnose se na razdoblja u kojima je ta Konvencija bila na snazi. 3. Jedna od država ugovornica može ovaj ugovor otkazati, a prestat će vrijediti šest mjeseci nakon službene objave diplomatskim putem. 4. U slučaju otkaza stečena prava će se zadržati sukladno odredbama ovoga ugovora dok će zahtjevi u postupku biti riješeni prema sporazumu koji će se sklopiti između država ugovornica. Sastavljeno u Rimu dana 27. lipnja 1997. u dva izvornika na hrvatskom i talijanskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. U IME VLADE U IME VLADE REPUBLIKE HRVATSKE TALIJANSKE REPUBLIKE dr. Mate Granić, v. r. Lamberto Dini, v. r. potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske ministar vanjskih poslova i ministar vanjskih poslova

Članak 3.

Ovaj Zakon stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 504-02/95-1l/02 Zagreb, 21. studenoga 1997.

ZASTUPNIČKI DOM SABORA REPUBLIKE HRVATSKE Predsjednik Zastupničkog doma Sabora

akademik Vlatko Pavletić, v. r.

* * *

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO

GLASOVNICA 2/2006. 84

MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA

Na temelju članaka 26. i 30. stavak 3. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (»Narodne novine« br. 28/96), Ministarstvo vanjskih poslova Republike Hrvatske

OBJAVLJUJE*

da će Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Republike Italije, potpisan u Rimu 27. lip-nja 1997., objavljen u »Narodnim novinama – Međunarodni ugovori« br. 21/1997, stupiti na snagu 1. studenoga 2003. Klasa: 018-05/03-21/03 Urbroj: 521-03-05-02/04-03-01 Zagreb, 11. srpnja 2003.

Ministar vanjskih poslova Tonino Picula, v. r.

* * *

VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju članka 32. Zakona o sklapanju i izvršavanju međunarodnih ugovora (»Narodne novine«, broj 28/96), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 10. travnja 2003. donijela

ODLUKU

O OBJAVI ADMINISTRATIVNOG SPORAZUMA ZA PRIMJENU UGOVORA O SOCIJALNOM OSIGURANJU IZMEĐU REPUBLIKE HRVATSKE I TALIJANSKE REPUBLIKE

I.

Objavljuje se Administrativni sporazum za primjenu Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Talijanske Republike (»Narodne novine – međunarodni ugovori«, broj 21/97), potpisan u New Yorku, 12. rujna 2002. godine, u izvorniku na hrvatskom i talijanskom jeziku.

II. Tekst Administrativnog sporazuma iz točke I. ove Odluke, u izvorniku na hrvatskom jeziku glasi:

ADMINISTRATIVNI SPORAZUM ZA PRIMJENU UGOVORA O SOCIJALNOM OSIGURANJU IZMEĐU

REPUBLIKE HRVATSKE I TALIJANSKE REPUBLIKE**

Na temelju članka 34. Ugovora o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Talijanske Republike od 27. lipnja 1997., mjerodavna tijela, i to: za Republiku Hrvatsku, Ministarstvo rada i socijalne skrbi i Ministarstvo zdravstva, za Talijansku Republiku, Ministarstvo rada i socijalnog osiguranja i Ministarstvo zdravstva, u svrhu primjene toga Ugovora, dogovorila su sljedeće:

ODJELJAK I. OPĆE ODREDBE

Članak 1. Definicije

U svrhu primjene ovog Administrativnog sporazuma: a) Izraz »Ugovor« označava Ugovor o socijalnom osiguranju između Republike Hrvatske i Talijanske Republike; b) Izraz »Sporazum« označava ovaj Administrativni sporazum; c) Izrazi definirani u članku 1. Ugovora imaju isto značenje koje im je određeno navedenim člankom.

* »Narodne novine – Međunarodni ugovori«, br. 15/2003 ** «Narodne novine – Međunarodni ugovori», br. 8/2003 Administrativni sporazum je stupio na snagu 1. studenoga 2003.

HZMO MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA

GLASOVNICA 2/2006. 85

Članak 2.

Mjerodavni nositelji Mjerodavni nositelji za primjenu Ugovora i Sporazuma su: A. U Hrvatskoj: 1) Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – mjerodavni područni ured, – za zdravstveno osiguranje i zdravstvenu zaštitu; 2) Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje – za opće obvezno osiguranje za slučaj starosti, invalidnosti i smrti i osiguranje za slučaj nesreće na poslu i profesionalnih bolesti (osim davanja za slučaj bolesti) za sve kategorije zaposlenih osoba (uključujući i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost) i za njihove nadživjele članove obitelji i – za obiteljska davanja; 3) Hrvatski zavod za zapošljavanje – za naknadu za nezaposlenost. B. U Italiji: 1) Nacionalni zavod socijalnog osiguranja (INPS) kada se radi o općem obvezatnom osiguranju za slučaj invalidnosti, starosti i za nadživjele članove obitelji radnika u radnom odnosu i odgovarajućih radnika specijalnih samostalnih djelatnosti; za specijalne sustave osiguranja za slučaj invalidnosti, starosti i za na-dživjele članove obitelji posebnih kategorija radnika u radnom odnosu, koji zamjenjuju opće osiguranje i kojima upravlja navedeni Nacionalni Zavod (INPS); za slučaj nezaposlenosti, za obiteljska davanja i ekonomska davanja za slučaj bolesti, uključujući tuberkulozu i za majčinstvo; 2) Nacionalni zavod za osiguranje za slučaj nesreće na poslu i profesionalnih bolesti (INAIL), za osiguranje za slučaj nesreće na poslu i profesionalnih bolesti, osim za zdravstvena davanja; 3) Mjesne zdravstvene jedinice, mjerodavne za određeno područje ili, Ministarstvo zdravstva, za zdravstvena davanja u naravi predviđena osiguranjem za slučaj bolesti i za majčinstvo, kao i zdravstvena davanja za slučaj nesreće na poslu i profesionalnih bolesti; 4) Svako drugo tijelo koje upravlja jednim od sustava iz članka 2. stavka 1. slova f) Ugovora.

Članak 3.

Tijela za vezu Mjerodavna tijela dviju država ugovornica, odredila su tijela za vezu između mjerodavnih nositelja svake države: A) U Hrvatskoj: – Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Direkcija – Zagreb – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Središnja služba – Zagreb – Hrvatski zavod za zapošljavanje – Središnja služba – Zagreb. B) U Italiji: – Nacionalni zavod za socijalno osiguranje – Glavno sjedište – Rim (La Istituto Nazionale Sociale – INPS – Sede Centrale – Roma); – Nacionalni zavod za osiguranje za slučaj nesreće na poslu i profesionalnih bolesti – Glavna uprava – Rim (La Istituto Nazionale per la Assicurazione contro gli Infortuni sul Lavoro e le Malattie Professionali – INAIL – Direzione Generale; – Ministarstvo zdravstva – Glavno sjedište – Rim (Il Ministero della Sanit- – Sede Centrale).

ODJELJAK II.

ODREDBE O ZAKONODAVSTVU KOJE SE PRIMJENJUJE

Članak 4. Izaslani radnici

1. Radniku izaslanom u skladu s člankom 6. stavkom 1. slovima a) i b) Ugovora, izdaje se potvrda iz koje se vidi do kojeg datuma on ostaje pod zakonodavstvom države u kojoj se nalazi sjedište poduzeća. Potvrdu izdaje: a) U Hrvatskoj: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – mjerodavni područni ured; b) U Italiji: Nacionalni zavod socijalnog osiguranja (INPS). 2. U slučajevima predviđenim u članku 6. stavku 1. slovu a) posljednjoj rečenici Ugovora, ako se trajanje rada produži preko 48 početno predviđenih mjeseci, poslodavac, na zahtjev i uz pristanak radnika, a prije isteka navedenog roka, upućuje mjerodavnom tijelu države privremenog izaslanja, posredstvom mjerodavnog tijela države u kojoj se nalazi sjedište poduzeća, zahtjev za produženje izaslanja, sastavljen na za to predviđenoj posebnoj tiskanici. Ako ispostavi odobrenje za produženje izaslanja, mjerodavno tijelo države privremenog izaslanja upućuje 2 primjerka tiskanice poslodavcu i 2 primjerka mjerodavnom tijelu druge države, koje o tome izvješćuje nositelja kod kojega je radnik prijavljen.

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO

GLASOVNICA 2/2006. 86

3. U slučajevima predviđenim u članku 6. stavku 1. slovu b) posljednjoj rečenici Ugovora, ako se trajanje rada produži preko 12 početno predviđenih mjeseci, prije isteka ovog roka, radnik upućuje mjerodavnom tijelu države u kojoj obavlja svoju privremenu djelatnost, posredstvom mjerodavnog tijela države u kojoj redovito obavlja svoju djelatnost, zahtjev za produženje daljnje primjene zakonodavstva posljednje države, sastavljen na za to predviđenoj posebnoj tiskanici. Ako ispostavi odobrenje za produženje izaslanja, mjerodavno tijelo države u kojoj se obavlja privremena djelatnost, dostavlja 2 primjerka tiskanice radniku i 2 primjerka mjerodavnom tijelu druge države, koje o tome izvješćuje nositelja kod kojeg je radnik prijavljen. 4. Zahtjevi, prema prethodnim stavcima 2. i 3., moraju biti upućeni: a) U Hrvatskoj: Ministarstvu zdravstva – Zagreb; b) U Italiji: Ministarstvu rada i socijalnog osiguranja – Glavnoj upravi socijalnog osiguranja i socijalne pomoći – Odjel II – Rim (Il Ministero del Lavoro e della Previdenza Sociale – Direzione Generale della Previdenza e Assistenza Sociale – Divisione Il – Roma);

Članak 5.

Pravo na izbor 1. Zahtjev za ostvarivanje mogućnosti izbora, predviđene u članku 7. Ugovora, zainteresirana osoba podnosi u roku od 3 mjeseca od datuma zaposlenja ili od stupanja na snagu Ugovora, mjerodavnom nositelju u državi upućivanja i, radi znanja, odgovarajućem nositelju države prebivališta. U nedostatku izbora u predviđenom roku, primjenjuje se zakonodavstvo države zaposlenja. Izbor počinje teći od datuma zaposle-nja. 2. Zainteresirana osoba podnosi zahtjev naveden u stavku 1. posredstvom diplomatske misije ili konzularnog ureda u kojem je zaposlena.

Članak 6.

Dobrovoljno osiguranje 1. Radi mogućnosti korištenja odredaba iz članka 10. stavka 1. Ugovora, zainteresirana osoba treba nositelju države ugovornice od koje traži odobrenje za dobrovoljno osiguranje, podnijeti potvrdu o razdobljima osiguranja navršenim pod zakonodavstvom druge države ugovornice. 2. Ako zainteresirana osoba ne podnese potvrdu, navedeni nositelj ju traži od nositelja mjerodavnog za područje mirovinskog osiguranja druge države ugovornice.

ODJELJAK III. POSEBNE ODREDBE

POGLAVLJE I.

Bolest, zajedno s tuberkulozom, i majčinstvo

Članak 7. Potvrda o pravu na davanja u naravi

1. Radi primjene članka 12. Ugovora, radnik treba nositelju u mjestu prebivališta ili boravka predočiti potvrdu koju izdaje mjerodavni nositelj, iz koje se vidi pravo na davanja i njihov krajnji rok. 2. Ako zainteresirana osoba ne predoči potvrdu, nositelj u mjestu prebivališta ili boravka traži je od mjerodavnog nositelja druge države ugovornice. 3. Za dobivanje potvrde iz stavka 1. ovoga članka, izaslani radnik treba predočiti potvrdu iz članka 4. stavka 1. ovog Sporazuma; radnik treba isto tako odmah izvijestiti nositelja u mjestu prebivališta ili boravka o bilo kojoj promjeni u vezi sa svojim poslom ili obiteljskim stanjem, a koja bi mogla izmijeniti pravo na davanja.

Članak 8.

Potvrda o pravu na davanja naravi u slučaju privremenog boravka 1. Za korištenje davanja u naravi, u skladu s člankom 13. stavkom 1. pod a) Ugovora, radnik i druge osobe navedene u stavku 3. istoga članka, na privremenom boravku u drugoj državi ugovornici koja nije mjerodavna, obvezni su predočiti nositelju u mjestu privremenog boravka potvrdu kojom dokazuju pravo na navedena davanja, prema zakonodavstvu mjerodavne države. Na potvrdi treba naznačiti razdoblje u kojem davanja mogu biti pružana. 2. Ako zainteresirana osoba ne predoči navedenu potvrdu, nositelj u mjestu privremenog boravka obraća se mjerodavnom nositelju radi njezina dobivanja. 3. U slučaju bolničkog liječenja, nositelj u mjestu privremenog boravka izvješćuje o tome mjerodavnog nositelja u razdoblju od 3 dana od dana saznanja, navodeći točan datum početka liječenja, predvidivo traja-nje liječenja, kao i datum otpuštanja iz bolnice, te je li bolničko liječenje uzrokovano nesrećom na poslu ili odgovornošću trećih osoba, ako je to poznato. 4. Ako postupci predviđeni u stavcima 1. i 2. ovoga članka, nisu mogli biti izvršeni, nastale troškove

HZMO MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA

GLASOVNICA 2/2006. 87

naknađuje, na zahtjev osiguranika, mjerodavni nositelj prema cijenama koje primjenjuje nositelj u mjestu privremenog boravka za vlastite osiguranike. Na zahtjev mjerodavnog nositelja, nositelj u mjestu privremenog boravka dostavit će potrebne obavijesti o cijenama naknada.

Članak 9.

Odobrenje liječenja u drugoj državi Radi korištenja zdravstvenih usluga u skladu s člankom 13. stavkom 1. slova b) Ugovora, radnik i ostale osobe navedene u stavku 3. istog članka – na način predviđen unutarnjim propisima – trebaju predočiti nositelju u mjestu boravka potvrdu mjerodavnog nositelja koji je odobrio pružanje navedenog liječenja. U toj potvrdi, izdanoj prije odlaska, treba biti naveden i krajnji rok u kojem se davanja u naravi mogu pružiti.

Članak 10.

Potvrda o pravu na davanja u naravi za korisnike mirovina i članove njihovih obitelji koji prebivaju u drugoj državi

1. Radi korištenja davanja u naravi, u skladu s člankom 14. stavkom 2. Ugovora, korisnik mirovine ili rente kao i članovi njegove obitelji, trebaju se prijaviti nositelju države prebivališta, predočivši pri tome potvrdu o pravu na davanja za sebe i/ili članove svoje obitelji, prema zakonodavstvu druge države. 2. Nositelj država prebivališta javlja mjerodavnom nositelju datum evidentiranja ili razlog neevidentiranja umirovljenika ili člana njegove obitelji povratom jednog primjerka potvrde. 3. Za odobrenje krajnjeg roka davanja u naravi članovima obitelji umirovljenika i za utvrđivanje kruga članova obitelji umirovljenika, primjenjuju se isti kriteriji naznačeni u članku 11. stavcima 2. i 3. ovog Sporazuma. 4. Umirovljenik ili član njegove obitelji treba mjerodavnom nositelju i nositelju države prebivališta javiti svaku promjenu koja dovodi do promjene prava na davanja.

Članak 11. Potvrda o pravu na davanje u naravi za korisnike mirovina i članove njihovih obitelji s prebivalištem u drugoj državi

1. Za primjenu članka 15. Ugovora, mjerodavni nositelj, na zahtjev radnika ili nositelja države prebivališta člana obitelji, izdaje potvrdu u kojoj su navedeni poimence članovi obitelji za koje je podnesen zahtjev. 2. Odobrenje krajnjeg roka davanja u naravi određuje mjerodavni nositelj. Krug članova obitelji utvrđuje nositelj mjesta prebivališta, prema zakonodavstvu koje on primjenjuje i to javlja mjerodavnom nositelju povratom jednog primjerka potvrde. 3. Nositelji obiju država moraju se uzajamno obavještavati o svakoj izmjeni koja dovodi do promjene prava na davanja.

Članak 12.

Odobrenje proteza, itd. 1. Radi nabave, popravka i zamjene proteza, velikih aparata i ostalih davanja u naravi od velike vrijednosti, prema priloženom popisu, u skladu s člankom 16. Ugovora, nositelj države prebivališta ili boravka korisnika davanja u naravi, nakon provjere prava na navedena davanja, traži prethodno odobrenje nositelja mjerodavne države. Davanja se smatraju odobrenima ako od mjerodavnog nositelja ne stigne negativno miš-ljenje unutar 60 dana od dana obavijesti. 2. U slučaju potrebe hitnog pružanja davanja, nositelj države prebivališta ili boravka, pruža ta davanja i o tome odmah obavještava mjerodavnog nositelja. Smatraju se hitnima ona davanja koja ne mogu biti odgođena, a da se time ozbiljno ne dovede u opasnost život ili psihofizičko stanje osobe.

Članak 13.

Nositelji mjerodavni za izdavanje potvrda Potvrde navedene u člancima odjeljka I. ovog poglavlja izdaju: A: U Hrvatskoj: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje – mjerodavni područni ured; B) U Italiji: Mjerodavne mjesne zdravstvene jedinice (USL) ili Ministarstvo zdravstva za neke kategorije radnika.

Članak 14.

Naknade za davanje u naravi 1. Nadležni nositelji, preko tijela za vezu, navedenih u članku 3. ovog Sporazuma, naknađuju stvarne troškove nositeljima druge države koji su pružili davanja u naravi, u skladu s člancima 17., 22. i 36. stavkom 2. Ugovora. 2. Zahtjevi za naknadu troškova podnose se polugodišnje ili godišnje preko posebnih pojedinačnih računa na osnovi stvarnih troškova davanja. Pri tome se ne mogu primjenjivati cijene više od onih službenih, utvrđenih za vlastite osiguranike. 3. Plaćanja se obavljaju u valuti države nositelja koji je pružio davanja u naravi, prema službenom tečaju u

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO

GLASOVNICA 2/2006. 88

trenutku obavljanja plaćanja. Prosječni srednji tečaj, prema članku 42. Ugovora, primjenjuje se samo u slučaju kompenzacije i uz prethodni dogovor tijela za vezu. 4. Svaka strana isplaćuje drugoj, unutar polugodišta koje slijedi podnošenju zahtjeva, 90% od ukupnog iznosa dugovanja podnesenih računa, određenog na osnovi priloženih prikaza dugovanja. Za isplatu predujma vrijede također i izvješća o potraživanjima pristigla telefaksom ili elektronskom poštom. 5. Uplata za preostalih 10% podnesenih računa obavlja se u roku od 18 mjeseci od primitka računa, uzimajući u obzir umanjenja osporavanih iznosa za koje je postupak u tijeku. Računi koji ne budu osporeni u roku od 16 mjeseci od primitka, smatraju se priznati, osim onih koji se odnose na druge države ili na dvostruka potraživanja za isto davanje. 6. Tijela za vezu ovlaštena su dogovoriti najučinkovitija rješenja svih pitanja u vezi s provedbom ovoga članka kao i rješavati moguća sporna pitanja. 7. Mjerodavna tijela mogu predložiti novi sporazum za utvrđivanje drugačijih načina i rokove naknade troškova. 8. Postupci vezani uz naknadu troškova su besplatni.

POGLAVLJE II.

Invalidnost, starost i nadživjeli članovi obitelji

Članak 15. Način zbrajanja

Radi primjene članka 18. stavka 1. slova a) Ugovora, zbrajanje razdoblja osiguranja i izjednačenih razdoblja (u daljnjem tekstu: razdoblja osiguranja) se obavlja na sljedeći način: a) razdobljima osiguranja, navršenim na osnovi zakonodavstva jedne države ugovornice, dodaju se razdob-lja osiguranja navršena na osnovi zakonodavstva druge države ugovornice, i u slučaju kada su ta razdoblja već poslužila za odobravanje mirovine prema tom zakonodavstvu; b) radi zbrajanja, u slučaju preklapanja razdoblja osiguranja, navršenih u dvije države ugovornice, preklop-ljena razdoblja uzimaju se u obzir samo jedanput. Svaki nositelj uzima u obzir jedino preklopljena razdoblja navršena prema zakonodavstvu koje primjenjuje, isključujući razdoblja navršena na osnovi zakonodavstva druge države ugovornice: c) u slučaju da nije moguće točno odrediti doba kada su ta razdoblja osiguranja navršena na osnovi zakonodavstva jedne države ugovornice, pretpostavlja se da se ta razdoblja ne preklapaju s razdobljima osiguranja navršenim na osnovi zakonodavstva druge države ugovornice; vodi se briga o ovim razdobljima u onoj mjeri u kojoj ona mogu biti uzeta u obzir na koristan način.

Članak 16. Tiskanice i ostali postupci pri zbrajanju

1. Radnici i njihovi nadživjeli članovi obitelji koji imaju pravo koristiti davanja prema članku 18. Ugovora, trebaju predati zahtjev mjerodavnom nositelju jedne ili druge države ugovornice, na način predviđen zakonodavstvom koje primjenjuje nositelj kojemu se predaje zahtjev. 2. Datum predaje zahtjeva mjerodavnom nositelju jedne države ugovornice, u skladu s prethodnim stavkom, smatra se datumom podnošenja mjerodavnom nositelju druge države ugovornice. Međutim, rok u vezi s postupkom priznavanja prava i isplatom davanja teče od datuma primitka ugovornih tiskanica, naznačenih u sljedećoj točki 3., zaprimljenih sa svom potrebnom dokumentacijom. 3. Mjerodavni nositelj kojemu je predan zahtjev popunjava dogovorenu tiskanicu koja treba sadržavati, osim datuma podnošenja zahtjeva, i osobne podatke podnositelja zahtjeva i, ako je takav slučaj, njegovih članova obitelji, kao i podatke koji se odnose na eventualno priznata davanja podnositelju zahtjeva, te svaku drugu obavijest potrebnu za određivanje prava na davanja. Navedeni nositelj dostavlja, mjerodavnom nositelju druge države ugovornice, spomenutu tiskanicu, zajedno s jednim primjerkom druge tiskanice u kojoj su naznačena razdoblja osiguranja navršena na osnovi vlastitog zakonodavstva. Nositelj koji je zaprimio zahtjev za invalidsku mirovinu prosljeđuje nositelju druge države ugovornice i medicinsku dokumentaciju koju posjeduje. 4. Nositelj koji primi tiskanice sa svim potrebnim podacima, određuje sa svoje strane prava koja pripadaju podnositelju zahtjeva, na osnovi samih razdoblja osiguranja navršenih prema zakonodavstvu koje on primje-njuje, ili pak na osnovi razdoblja koja proizlaze zbrajanjem razdoblja navršenih prema zakonodavstvu dviju država ugovornica, kao i, u slučaju ako dođe do primjene članka 18. stavka 1. slova c) Ugovora, zbrajanjem razdoblja navršenih u trećim državama, vezanim s obje države ugovornice, ugovorima o socijalnom osigura-nju. Ovaj nositelj šalje mjerodavnom nositelju druge države ugovornice, jedna primjerak tiskanice s podacima o navršenim razdobljima na osnovi zakonodavstva koje primjenjuje i, ako je takav slučaj, s podacima o razdobljima navršenim u trećim državama, upotrijebljenim za zbrajanje, kao i s podacima o davanjima koja su priznata podnositelju zahtjeva. 5. Nositelj kojem je predan zahtjev, nakon što primi primjerak tiskanice iz prethodnog stavka, određuje, ako je takav slučaj, prava koja proizlaze iz zbrajanja razdoblja navršenih na osnovi zakonodavstva dviju država ugovornica i eventualno zakonodavstva trećih država. On izvješćuje o donesenim odlukama mjerodavnog

HZMO MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA

GLASOVNICA 2/2006. 89

nositelja druge države ugovornice. Mjerodavni nositelj izravno isplaćuje davanja korisnicima koji prebivaju na području druge države ugovornice. Izvornost osobnih podataka koje daje podnositelj zahtjeva, provjerava mjerodavni nositelj koji zahtjev primi na tiskanici iz stavka 3. Dostavljanje tako provjerenih podataka na tiskanici ne zahtijeva slanje izvornih dokumenata.

Članak 17.

Razlika do najniže mirovine Radi primjene članka 20. Ugovora, mjerodavni se nositelji jednom godišnje uzajamno obavještavaju o svotama isplaćenih davanja.

POGLAVLJE III.

Nesreće na poslu i profesionalne bolesti

Članak 18. Davanja u naravi

Radi primjene članka 22. Ugovora, za mjerodavnu stranu za nesreće na poslu i profesionalne bolesti, primje-njuje se članak 7. ovog Sporazuma.

Članak 19.

Odobravanje proteza, itd. 1. Radi primjene članka 23. Ugovora, primjenjuje se članak 12. ovog Sporazuma. 2. S iznimkom odredaba iz prethodnog stavka, smatraju se hitnim i oni slučajevi koji mogu utjecati na radnu aktivnost osobe, produžujući ili uzrokujući stanje potpune radne invalidnosti.

Članak 20.

Davanja u novcu 1. Davanja u novcu koja proizlaze iz nesreće na poslu ili uslijed profesionalnih bolesti iz poglavlja III. Ugovora, nositelj mjerodavne države izravno pruža radnicima i nadživjelim članovima koji imaju pravo. 2. Za plaćanje davanja u novcu, različita od renti, nositelj mjesta boravka ili prebivališta, nakon što je utvrdio nesposobnost za rad, odmah izvješćuje mjerodavnog nositelja o predviđenom trajanju nesposobnosti. 3. U slučaju produženja nesposobnosti za rad, nositelj države prebivališta ili boravka odmah izvješćuje mjerodavnog nositelja o predviđenom produžetku nesposobnosti.

Članak 21.

Profesionalne bolesti 1. U slučajevima predviđenim člankom 24. stavkom 1. Ugovora, ako se profesionalna bolest nalazi na listi profesionalnih bolesti, predviđenih zakonodavstvom obiju država ugovornica, radnik može podnijeti zahtjev za davanja ili nositelju države u kojoj je posljednji put bio izložen specifičnom riziku, ili nositelju druge države ugovornice (vidjeti priloženu listu profesionalnih bolesti.) 2. Nositelj koji primi zahtjev prema prethodnom stavku, ako utvrdi da je radnik, kao posljednji posao koji je nosio specifičan rizik, obavljao na području druge države ugovornice, pravodobno dostavlja nositelju druge države ugovornice navedeni zahtjev, zajedno s dokumentima koji to potvrđuju i o tome obavještava radnika. 3. Nositelj koji primi zahtjev iz stavka 2., nakon što uzme u obzir samo razdoblja poslova koji su uzrokovali bolest, a koji su obavljani na vlastitom području, ako utvrdi da nisu zadovoljeni uvjeti predviđeni zakonodavstvom koje primjenjuje: a) pravodobno dostavlja nositelju druge države zahtjev i dokumente koji ga prate, zajedno s liječničkim izvješćima i nalazima, kao i primjerak odluke o odbijanju; b) obavještava radnika o vlastitoj odluci, navodeći razloge odbijanja, upute o pravnom lijeku i rokove žalbe kao i o predaji zahtjeva nositelju druge države ugovornice.

Članak 22. Pogoršanje profesionalnih bolesti

U slučaju pogoršanja jedne profesionalne bolesti, kako je predviđeno člankom 24. stavkom 2. Ugovora, radnik je obvezan dostaviti nositelju države ugovornice od koje traži naknadna davanja, svaku obavijest u vezi s profesionalnom bolešću za koju je već primio naknadu. Mjerodavni nositelj će, u skladu sa zakonom, provesti medicinsko vještačenje radne nesposobnosti prije i one koja je nastala nakon pogoršanja, da bi radniku odobrio daljnje davanje.

Članak 23.

Procjena nesreće na poslu 1. Radi primjene članka 25. Ugovora, radnik je obvezan dostaviti nositelju države u kojoj je nastala posljed-nja nesreća, sve obavijesti u vezi s prethodno nastalim nesrećama na poslu, pod zakonodavstvom druge države ugovornice, bez obzira na stupanj nastale invalidnosti.

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO

GLASOVNICA 2/2006. 90

2. Za prijašnje nesreće, mjerodavni nositelj mora dostaviti drugom nositelju, na zahtjev posljednjeg nositelja, obavijesti i dokumentaciju koju posjeduje.

Članak 24. Liječnički nalazi

Nositelj države prebivališta ili boravka radnika, koji je pribavio liječničke nalaze prema članku 27. Ugovora, dostavlja mjerodavnom nositelju izvješća o nalazima koja sadržavaju elemente potrebne za razjašnjenje anatomskog i funkcionalnog stanja radnika, s posebnim osvrtom na ozlijeđene organe i sustave organa vezane uz nesreću ili profesionalnu bolest, a da ne navodi stupanj radne nesposobnosti.

Članak 25. Naknade

1. Zaduženja za davanja odobrena prema članku 22. Ugovora, kao i za liječničke preglede i vještačenja, prema članku 27. Ugovora, a koja je snosio nositelj države novog prebivališta ili boravka radnika, za račun mjerodavnog nositelja, naknađuje posljednji nositelj u iznosu stvarnih troškova, kako proizlazi iz računo-vodstva nositelja koji ih je imao, unutar roka od šest mjeseci od zahtjeva. 2. Administrativni troškovi u vezi s naknadama iz prethodnog stavka su besplatni.

Članak 26.

Obavijest o nesreći U slučaju predviđenom u članku 29. Ugovora, obavijest treba biti dana u roku od dvadeset četiri sata od utvrđivanja događaja koji je uzrokovao smrt ili trajnu nesposobnost radnika.

POGLAVLJE IV. Nezaposlenost

Članak 27. Postupci

1. Radi korištenja davanja za nezaposlenost prema članku 30. stavku 1. Ugovora, zainteresirani treba predočiti mjerodavnom nositelju, osim svih podataka koji se zahtijevaju prema zakonodavstvu koje on primjenjuje i potvrdu u kojoj su navedena razdoblja osiguranja koja je navršio kao radnik koji podliježe zakonodavstvu druge države ugovornice, a koju izdaje mjerodavni nositelj za nezaposlenost te posljednje države. 2. Radi korištenja davanja za nezaposlenost prema članku 30. stavku 4. Ugovora, zainteresirani je obvezan predočiti, nositelju države ugovornice u koju dolazi tražiti posao, potvrdu mjerodavnog nositelja na osnovi čijeg zakonodavstva ima pravo na davanja, kojom se potvrđuje: – zadržavanje prava na davanja; – svota davanja za isplatu; – najduže razdoblje zadržavanja prava; – činjenice koje mogu izmijeniti pravo na davanja. 3. U slučaju da zainteresirani nije u stanju predočiti navedenu potvrdu, mjerodavni nositelj države ugovornice u koju je došao tražiti posao, treba ju zatražiti od mjerodavnog nositelja druge države. 4. Nositelj države u koju je nezaposleni radnik stigao, provodi kontrolu, kao da se radi o nezaposlenom korisniku davanja, prema zakonodavstvu koje on primjenjuje. 5. Svota davanja, odobrenih prema članku 30. stavku 4. Ugovora, naknađuje mjerodavni nositelj nositelju koji je unaprijed pružio navedena davanja u roku ne dužem od 6 mjeseci, kojeg će nositelji međusobno dogovoriti. Između mjerodavnih nositelja moći će se dogovoriti različiti načini primjene članka 30. stavka 4. Ugovora.

POGLAVLJE V.

Obiteljska davanja

Članak 28. Članovi obitelji s prebivalištem u drugoj državi

Radi korištenja obiteljskih davanja prema članku 32. Ugovora, radnik treba mjerodavnom nositelju podnijeti zahtjev, zajedno s potvrdom o članovima obitelji koji prebivaju u drugoj državi ugovornici. Potvrda treba biti obnavljana svake godine i radnik je obvezan obavijestiti mjerodavnog nositelja o bilo kakvoj primjeni svoga obiteljskog stanja koja bi mogla izmijeniti pravo na davanja.

Članak 29.

Postupci protiv dvostrukog davanja 1. Radi obustave obiteljskih davanja, na osnovi odredaba predviđenih člankom 33. Ugovora, mjerodavni nositelj države ugovornice u kojoj prebivaju članovi obitelji i u kojoj se obavlja radna aktivnost koja daje pravo

HZMO MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA

GLASOVNICA 2/2006. 91

na obiteljska davanja, dostavlja mjerodavnom nositelju druge države ugovornice sve potrebne obavijesti. 2. Pod radnom aktivnošću smatra se ona aktivnost koju obavlja radnik ili članovi njegove obitelji.

ODJELJAK IV.

RAZNE, PRIJELAZNE I ZAKLJUČNE ODREDBE

Članak 30. Administrativna suradnja

1. Radi primjene članka 36. Ugovora, mjerodavni nositelj traži potrebna liječnička vještačenja od nositelja u mjestu boravka ili prebivališta zainteresirane osobe. 2. Pripadajuće troškove, ako je vještačenje traženo isključivo za odobrenje davanja za invalidnost na teret nositelja države ugovornice, različite od one u kojoj zainteresirana osoba prebiva ili boravi, naknađuje ovaj nositelj nositelju koji ih je obavio. 3. Ako su takva liječnička vještačenja obavljena i u interesu nositelja u mjestu boravka ili prebivališta, on se ograničava na to da dostavi nositelju druge države ugovornice izvještaj o nalazima, a da ne traži nikakvu naknadu. 4. Naknada medicinskih troškova, prema stavku 2., izračunava se na osnovi cjenika koji primjenjuje nositelj koji je obavio medicinske pretrage. Ovaj nositelj u tu svrhu predočuje popis troškova koje je imao.

Članak 31.

Valutni tečaj Radi primjene članka 42. stavka 1. Ugovora, godina na koju se odnosi prosječni srednji službeni tečaj je ona koja se nalazi na ispostavljenom računu. Tečajevi koje treba upotrebljavati su sljedeći: – za Hrvatsku oni koje objavljuje Hrvatska narodna banka; – za Italiju oni koje objavljuje Talijanski ured za tečajeve (Ufficio Italiano Cambi).

Članak 32.

Administrativna dokumentacija Tiskanice, potvrde, izjave, uvjerenja i ostale dokumente potrebne pri primjeni Ugovora, dogovaraju mjerodavni nositelji.

Članak 33.

Izravna plaćanja korisnicima 1. Tijela koja duguju davanja u korist korisnika koji prebivaju na području druge države ugovornice, podmiruju to u novcu vlastite države prema deviznom tečaju koji vrijedi na dan isplate. 2. Davanja se isplaćuju korisnicima prava bez ikakvog odbijanja za poštanske ili bankovne troškove od strane mjerodavnog nositelja.

Članak 34. Bivša Zona B

Radi primjene članka 44. stavka 3. Ugovora, mjerodavni nositelji svake države ugovornice koriste se potrebnim podacima, koje im dostavljaju mjerodavni nositelji druge države. Posebno, u slučaju obiteljskih mirovina izvijestit će se o posljednjoj mjesečnoj svoti mirovine preminulog umirovljenika.

Članak 35.

Stupanje na snagu Ovaj Sporazum stupa na snagu istovremeno s Ugovorom. Za potvrdu navedenoga, potpisani predstavnici, koji imaju odgovarajuće odobrenje svoje vlade, potpisali su ovaj Sporazum. Sastavljeno u New Yorku dana 12. rujna 2002. godine, u dva primjerka, na hrvatskom i na talijanskom jeziku, pri čemu su oba teksta jednako vjerodostojna. ZA VLADU ZA VLADU REPUBLIKE HRVATSKE TALIJANSKE REPUBLIKE Joško Paro, v. r. Sergio Vento, v. r pomoćnik ministra ambasador – šef stalne vanjskih poslova misije Talijanske Republike pri Ujedinjenim narodima

MEĐUNARODNI UGOVORI O SOCIJALNOM OSIGURANJU - REPUBLIKA ITALIJA HZMO

GLASOVNICA 2/2006. 92

III.

Provedba Administrativnog sporazuma iz točke I. ove Odluke u djelokrugu je Ministarstva rada i socijalne skrbi i Ministarstva zdravstva.

IV. Ova Odluka stupa na snagu danom objave u »Narodnim novinama«. Klasa: 504-02/02-02/01 Urbroj: 5030104-03-1 Zagreb, 10. travnja 2003.

Predsjednik Ivica Račan, v. r.

* * *

Adresa talijanskog nositelja mirovinskog osiguranja:

ISTITUTO NAZIONALE DELLA PREVIDENZA SOCIALE DIREZIONE GENERALE

DIREZIONE CENTRALE PER I RAPPORTI E LE CONVENZIONI INTERNAZIONALI Via Della Freza 17

00186 Roma Italy

tel. +39 6 5905 6494 fax +39 6 5905 6405 internet: www.inps.it

ISTITUTO NAZIONALE DELLA PREVIDENZA SOCIALE

SEDE PROVINCIALE DI TRIESTE UFFICIO LIQUIDAZIONE PENSIONI CONVENZIONI INTERNAZIONALII

Via S. Anastasio 5, I-34 132 TRIESTE

Italy fax +39 40 37 81 200 internet:www.inps.it