MEĐUNARODNIH ŠTETA IZ AO - dani-osiguranja.huo.hr · Austrije, Grčke i Njemačke) 3 Turizam u RH / EU Izravni utjecaj turizma na gospodarstvo Uravnoteženje trgovinske bilance

UTJECAJ TURIZMA

NA OBRADU

MEĐUNARODNIH

ŠTETA IZ AO

Hrvoje Bilić-Erić

CROATIA osiguranje d.d.

Opatija, 10.11.2017.

PRELIMINARNO / Prezantaciju izradio/izradila / Ime Prezime

/ 32

Turizam Najbrže rastuća gospodarska grana u RH Izravni utjecaj na rast BDP-a (18,9%), smanjenje nezaposlenosti U razdoblju od I-VIII mj. cca 15 mil turista (+15%)

Sigurnost

Međunarodne štete

Izazovi u obradi međ. šteta

45 mil vozila prešlo HR granicu (nisu uključena vozila HR reg oznaka) 105 milijuna stranih državljana prolazi kroz RH S porastom turista i transporta roba i usluga raste i sigurnosni rizik

Što su međunarodne štete? Trend rasta broja šteta domaće i strane odgovornosti od ulaska RH u EU Prosječna šteta domaće odgovornosti viša od strane odgovornosti. Zašto?

Primjena mjerodavnog prava kroz primjere Zaštita tajnosti osobnih podataka oštećenih (EU 2016/679 od 27.04.2016.) Insolventost osiguravajućih društva u inozemstvu te produženje refundacije Teroristički napadi motornim vozilima u pokretu - da li treće osobe imaju pravo na

naknadu štete?

2

Zašto o ovome?


/ 32

Pokretač mnogih gospodarskih aktivnosti Prihodi od turizma u 2016. premašili 10 mlrd. EUR Hrvatska je 8. najpopularnija europska destinacija (iza Španjolske, Italije, Francuske, UK,

Austrije, Grčke i Njemačke)

3

Turizam u RH / EU

Izravni utjecaj turizma na gospodarstvo

Uravnoteženje trgovinske bilance uz smanjenje nezaposlenosti Utjecaj na BDP (18,9%) Udio prihoda od turizma u rasponu od 2,1% (Italija i Francuska) do 1,1%(Njemačka)

Neizravni utjecaj turizma na gospodarstvo

Slika države (prirodne ljepote, gastronomija, zabava, transport roba i usluga…) Zdravstveni / konferencijski turizam Država kao sigurna destinacija

Značaj turizma


/ 324

Osnovni pokazatelji razvoja turizma

Dolasci turista 1980.-2015. u 000Godina Ukupno Domaći Strani

1980. 7.929 3.922 4.007

1985. 10.125 4.569 5.556

1990. 8.497 3.477 5.020

1995. 2.438 1.113 1.324

2000. 7.136 1.305 5.831

2005. 9.995 1.528 8.467

2010. 10.604 1.493 9.111

2015. 14.343 1.660 12.683

Stalan porast boja turista od kraja Domovinskog rata

Prijeratni broj turista dosegnut je tek 2010. g.

Isti broj turista u prvih 8. mjeseci 2017.g. kao u cijeloj 2016. g.


/ 32 5

Promet turista

Broj stranih turista, I-VIII 2017.Indeks Udjel u

2016. 2017. 17./16. % 2017.

Njemačka 1.794.341 2.092.230 1,17 14,2

Slovenija 1.092.440 1.109.433 1,02 7,5

Austrija 973.798 1.068.261 1,10 7,2

Italija 954.244 969.818 1,02 6,6

Poljska 649.827 815.812 1,26 5,5

Češka 600.783 655.405 1,09 4,4

UK 455.664 570.104 1,25 3,9

Mađarska 427.072 482.469 1,13 3,3

Francuska 407.475 441.693 1,08 3,0

Slovačka 357.139 397.178 1,11 2,7

Ostalo 5.135.327 6.156.121 1,20 41,7

Ukupno 12.848.110 14.758.524 1,15 100,0

Izvor: DZZS

ZemljeTuristi

Najbrojniji turisti su Nijemci, Slovenci i Austrijanci Poljaci i Britanci ostvaruju najbrži indeks rasta Krajem 10. mjeseca 2017. – 17 milijuna turista (Francuska – 81 milijun)


/ 32

Broj prometnih nezgoda u 2016. je 32.735 (+0,6% 2015./2016.)

Ukupno poginulih 307 (186 vozača, 67 pješaka, 54 putnika ili -11,8% 2015./2016.) Poginulih stranih državljana 30 (+50% 2015./2016.) 10% šteta AO čine međunarodne štete

6

Sigurnost cestovnog prometa


/ 32

48 država / 47 Ureda Preko 450 mil. vozila * Do 450.000 međunarodnih šteta godišnje ** 1300+ osiguratelja koji izdaju Zelenu kartu *** Više od 1000 međunarodnih šteta dnevno

7

Međunarodne štete kroz prizmu Savjeta ureda

* Data from CoB MemberBureaux and other sources, 2013-2015

** Data from CoB Member Bureaux, estimate, 2015

*** CoB data, 2013


/ 32

Pravilnik o obradi i likvidaciji međunarodnih AO šteta HUO (članak 2.)

Pod međunarodnim automobilskim štetama, u smislu ovog Pravilnika smatraju se štete iz osiguranja od automobilske odgovornosti koje su nastale kao posljedica prometne nesreće u kojoj je najmanje jedno vozilo imalo inozemnu registracijsku oznaku ili je najmanje jedan od sudionika bio inozemna osoba.

8

Međunarodne štete

Strana odgovornost

Zelena karta

(štete u RH)

4. D(šteta u ino, prebivalište

oštećenog u RH)

Domaća odgovornost

PasivneAktivne(direktni zahtjevi)

Zelena karta

(šteta u ino)

4. D(šteta u RH ili

3. državi )


/ 32

Pravilnik HUO definira pod međunarodne štete i uslužne štete, tj. štete nastale napodručju Republike Hrvatske kod kojih je oštećeno vozilo inozemne registracijskeoznake ili inozemna fizička ili pravna osoba, a inozemno društvo traži od domaćegdruštva određenu uslugu (npr. procjenu štete na vozilu, fotografiranje vozila, pribavuzapisnika policije i sl.).

U međunarodne regrese ulaze međunarodni kasko regresi i međunarodni regresi sosnova suputništva

9

Međunarodne štete

Međunarodni regresi

AOAK

Međunarodne usluge

Pružanje usluge

Traženje usluge


/ 32

U razdoblju 2012.-2016.g broj prijavljenih šteta domaće odgovornosti je za 33%

veći od šteta strane odgovornosti

10

Kretanje međunarodnih šteta

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Br. prijavljenih šteta strana odgovornost

Br. prijavljenih šteta domaća odgovornost

?


/ 32 11

Međunarodne štete domaće odgovornosti

Konstantan porast broja prijavljenih šteta

22.649 HRK je prosječni iznos isplate u posljednjih 5 godina (33% više od straneodgovornosti)

Prosječna učinkovitost u obradi šteta domaće odgovornosti 62,6%

U 2016. godini iznos isplaćenih šteta je 164.067.752 HRK a iznos pričuve 270.929.068HRK

0

4.000

8.000

12.000

16.000

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Br. prijavljenih šteta Br. šteta u obradi

0

1.000

2.000

3.000

4.000

5.000

2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Štete prijavljene u RH Štete prijavljene u ino


/ 32

Učinkovitost u obradi pada Konstantan porast broja prijavljenih šteta Prosječni iznos isplate je 17.041 HRK U 2016. godini cca. 10 mil. HRK naplaćene obrađivačke pristojbe

12

Međunarodne štete strane odgovornosti

Strana odgovornost u HRK

Br. prijavljenih Br. šteta Iznos isplaćenihProsječni

iznos

šteta u obradi šteta isplate

2012. 5.355 8.678 66,1 81.893.922 17.270

2013. 5.741 8.687 60,6 81.080.222 18.550

2014. 4.998 8.471 65,8 83.603.300 17.259

2015. 5.583 8.582 65,0 73.394.888 14.842

2016. 6.264 9.271 62,8 87.719.515 17.285

GodinaUčinkovitost

%


/ 32 13

Kretanja broja prijavljenih međunarodnih šteta iz AO

Bro

j šte

ta


/ 3214

Izazovi u obradi međunarodnih šteta

Zadržati zadovoljstvo oštećenika postupkom obrade šteta uz poštivanje kratkih zakonskih rokova unatoč prilivu velikog broja šteta tijekom ljetnih mjeseci

Primjena 4. Direktive kod štete na vozilu (pravni ili / i ekonomski pristup?)

Primjena 4. Direktive kod šteta na osobama (nenovčana neimovinska šteta)

Zaštita tajnosti osobnih podataka oštećenih (EU 2016/679 od 27.04.2016.) Što s osobnim podacima koji se odnose na zdravlje oštećenika?

Insolventnost osiguravajućih društva u inozemstvu te produženje rokova refundacije isplate?

Što s obračunom PDV-a na obradu kod nacionalnih ureda (RCA)?

Različitost vidova odštete u EU (D)

Teroristički napadi motornim vozilima u pokretu - da li treće osobe imaju pravo na naknadu štete?

Primjena mjerodavnog prava…

14


/ 32 15

Teroristički napadi motornim vozilom i obijesnom vožnjom


/ 32 16

Teroristički napadi motornim vozilom


/ 32

Švicarska

AO treba obešteti žrtvu čak i u slučaju terorističkog napada motornim vozilom (supsidijarno Garancijski fond ako ne postoji osigurateljno pokriće ali samo do visine minimalnog svote pokrića)

Ako šteta premašuje svotu pokrića, vlasnik vozila ne mora pokriti ostatak Naknada žrtvama terorističkog čina je samo djelomična i ograničena

Njemačka

Naknada žrtvama kaznenog dijela (Opferentschädigungsgesetz, OEG) ne primjenjuje se na štetu prouzročenu napadom motornim vozilom ili vučnim vozilom (iznimka je stvorena političkom ad hocodlukom vezanom uz „Berlinski napad”)

Pomoć žrtvama prometa (Verkehrsopferhilfe , VOH, garancijski fond) spada u dodatna osiguranja ali samo do visine minimalnog pokrića,

Nema direktnih zahtjeva prema osiguraniku u slučaju da je vozač djelovao s namjerom, Vlasnik vozila nije odgovoran (osim ako nije krivac).

Italija

Osiguravatelj od AO treba utvrditi žrtve čak i u slučaju terorističkih napada motornim vozilima (ili Garancijski fond u slučaju da je vozilo neosigurano, ukradeno) ali samo do visine minimalnog pokrića,

Vlada (Ministarstvo unutarnjih poslova predviđa posebne novčane isplate do 200.000,00 EUR i ostale naknade (čak i ne-novčane) žrtvama terorizma i njihovim preživjelim srodnicima.

17

Teroristički napadi motornim vozilom


/ 32

Primjena mjerodavnog pravaI. primjer

Šteta u Italiji (2015. g.) - štete prijavljene direktno u RH, jedan zahtjev putem korespondenta).

Autobus HR registarskih oznaka slijeće s autoceste.

Svi putnici u vozilu su HR državljani s prijavljenim prebivalištem u RH,

Više ozlijeđenih, jedan putnik smrtno stradao.

Primjena prava? Lex locci delicti commisi?

RH potpisnica Haške konvencije o mjerodavnom pravu dok ITA nije,

Čl. 4. Haške konvencije propisuje izuzetak od načela Lex locci delicti commisi.

Primjena prava? Lex locci damni? Lex tabuli?

Actio directa – ustavna kategorija (u obje države),

Šteta regulirana po hrvatskom pravu za one koji su postavili odštetni zahtjev u RH,

Odštetni zahtjev postavljen kod korespondentnog partnera reguliran po hrvatskim kriterijima ali s nešto višom isplatom sve u svrhu izbjegavanja sudskog postupka.

18


/ 3219

Primjena mjerodavnog pravaII. primjer

Šteta u Hrvatskoj (2012. g.) - prije ulaska RH u EU

Oštećena: pješakinja koja je netom izašla iz autobusa s talijanskim registarskim oznakama.

Štetnik: naš osiguranik u osobnom vozilu. Oštećena je zadobila teške tjelesne ozljede. U kaznenom postupku je utvrđeno da je vozač u vozilu našeg osiguranika odgovoran za štetu 100%.

Nakon pružene hitne pomoći u Hrvatskoj, oštećena je prebačena na daljnje liječenje u svoje mjesto prebivališta, u Italiju. Nakon 8 mjeseci liječenja ona je u Italiji preminula.

Dvije kćeri i sin tražili su naknadu imovinske i neimovinske štete sukladno talijanskim kriterijima, kako po pitanju visine potraživanja, tako i po pitanju vidova štete, od kojih neki nisu priznati u Hrvatskoj.

Obzirom da je mjesto nastanka prometne nezgode bilo u RH ukazujemo na potrebuprimjene poveznice primjene prava i kriterija mjesta nezgode.

Italija nije potpisnik Haške konvencije.

19


/ 3220

Primjena mjerodavnog pravaII. primjer

Oštećenici, zastupani po odvjetniku iz Italije ističu prigovor primjene talijanskog prava/kriterija, a obzirom da je to bilo mjesto gdje je nastupila šteta / smrt. Talijansketablice za neimovinsku štetu predviđaju naknadu u višestruko većim iznosima od onih u RH.

Talijanski propisi i sudska praksa predviđaju određene vidove neimovinske štete koje propisi i sudska praksa RH ne poznaju. Tako npr. nasljednici imaju pravo tražiti naknadu neimovinske štete za svaki dan liječenja prednice! U konkretnom slučaju se radilo o čak 8 mjeseci. Naknada samo za ovaj vid štete mogla je biti ekstremno visoka, jer je to šteta koja se prenosi na nasljednike i koja se potom pribraja duševnim bolima zbog smrti (znači kumulira se).

Talijanski odvjetnik je prijetio tužbom u Italiji, te je bilo doista neizvjesno predvidjeti hoće li talijanski sudac primijeniti hrvatske propise iako. RH u trenutku nezgode ni u trenutku štetne posljedice nije bila članica EU pa nema ovlaštenog predstavnika u ITA.

Nakon pregovora i isplate nespornih iznosa koji su bili u skladu sa hrvatskim kriterijima, odlučili smo se za nagodbu u kojoj smo priznali iznose za naknadu neimovinske štete /duševne boli zbog smrti majke, koji su bili nešto iznad hrvatskih kriterija, no izričito nismo priznali vidove neimovinske štete koje naše zakonodavstvo ne priznaje. Zauzvrat, obitelj pokojne nije ustrajala na odštetnom zahtjevu po talijanskim kriterijima, nego su se odlučili za kompromis i nešto nižu isplatu, očito i sami nesigurni u pravni stav talijanskog sudstva u potencijalnoj parnici.

20


/ 3221

Primjena mjerodavnog pravaIII. primjer

Šteta u Francuskoj (2004.g.)

Vozač vozila FRA reg oznaka udaru u krdo veprova i zaustavlja se na zaustavnoj traci, potom dolazi vozilo HR reg oznaka udara u preostale veprove i zaustavlja se na zaustavnoj traci.

Na skliskom i masnom kolniku nailazi osobno vozilo FRA reg oznaka koje u namjeri izbjegavanja lešina završi na krovu vozila a na isto nalijeću još dva vozila (FRA i IT) reg oznaka uslijed čega vozačica vozila na krovu pretrpi vrlo teške tjelesne ozljede.

Po mjerodavnom pravu nema odgovornosti cesta, lovačkog društva etc. Pričuva štete ekstremno visoka.

Sud presuđuje sve sudionika prometne nezgode na ravne dijelove temeljem Baudenterovog zakona (dovoljna umiješanost u prometnu nezgodu).

Žalba na prvostupanjsku presudu ne odlaže isplatu po presudi (po isplati pričuva štete je i dalje izrazito visoka), žalbe svih sudionika prometne nezgode.

II-stupanjski sud mijenja presudu na način da su za prometnu nezgodu kriva posljednja dva vozila koja snose cijelu štetu vozačici koja je pretrpjela teške tjelesne ozljede.

Refundacija odgovornih osiguratelja u srazmjeru pravomoćno utvrđene odgovornosti.

Kamata na isplaćeni iznos odštete od I-stupanjske presude do refundacije, sudski troškovi, troškovi zastupanja odvjetnika po mjerodavnom pravu se ne refundiraju.

21


/ 3222

Zaključak

22

Rast turizma utječe na aspekt sigurnosti ali posljedično i na industriju

osiguranja u obradi šteta.

Važnost promocije RH kao sigurne i poželjne destinacije.

Značaj HUO kroz rad međunarodne komisije treba biti naglašeniji u

raspravama problematike (međunarodnih) šteta i definiranja zajedničkih

stavova ….

Članice HUO sa svojim službama međunarodnih šteta su veleposlanici svojih

kuća u inozemstvu ali generalno gledano i hrvatske industrije osiguranja u

Europi.


/ 32

Hvala

na pozornosti

Documents

MEĐUNARODNIH ŠTETA IZ AO - dani-osiguranja.huo.hr · Austrije, Grčke i Njemačke) 3 Turizam u RH / EU Izravni utjecaj turizma na gospodarstvo Uravnoteženje trgovinske bilance