25
MIKROEKONOMIJA, 2. PARCIJALA DA/NE PITANJA 1.Najbolja strategija koja je na raspolaganju jednom od igraca u zavisnosti na tokakvu ce strategiju odabrati drugi igrac zove se dominantna strategija. NE (tacanodgovor: ona je najbolja bez obzira na strategiju drugog igraca) 2.Na trzistu monopolisticke konkurencije vodi se aktivna politika cijena. NE 3.Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi vise uz manju cijenu. NE 4.Kontrola sistemske distribucije je jedna od barijera za ulazak na oligopolskatrzista. DA 5.Na TPK cijena je jednaka granicnom prihodu preduzeca. DA 6.Na trzistu monopolisticke konkurencije ne postoji sloboda ulaska u granu. NE 7.Razlog zasto monopolista proizvodi pomalo jeste sto on izjednacava svoje MC ne sagranicnom korsinoscu za sebe, nego sa granicnom korisnoscu za drustvo. NE 8.Regulacija monopola koristenjem stope povrata na investirana sredstva ne mozedovesti do pretjeranog koristenja jednog proizvodnog faktora na ustrb drugog. NE

MIKROEKONOMIJA 2 parcijala

Embed Size (px)

DESCRIPTION

mikro

Citation preview

MIKROEKONOMIJA,2. PARCIJALA

DA/NE PITANJA1.Najbolja strategija koja je na raspolaganju jednom od igraca u zavisnosti na tokakvu ce strategiju odabrati drugi igrac zove se dominantna strategija.NE (tacanodgovor: ona je najbolja bezobzira na strategiju drugog igraca)

2.Na trzistu monopolisticke konkurencije vodi se aktivna politika cijena.NE

3.Monopolista u odnosu na TPK uvijek nudi vise uzmanju cijenu.NE

4.Kontrola sistemske distribucije je jedna od barijera za ulazak na oligopolskatrzista.DA

5.Na TPK cijena je jednaka granicnom prihodu preduzeca.DA

6.Na trzistu monopolisticke konkurencije nepostoji sloboda ulaska u granu.NE

7.Razlog zasto monopolista proizvodi pomalo jeste sto on izjednacava svoje MC ne sagranicnom korsinoscu za sebe, nego sagranicnom korisnoscu za drustvo.NE

8.Regulacija monopola koristenjem stope povrata na investirana sredstva ne mozedovesti do pretjeranog koristenja jednog proizvodnog faktorana ustrb drugog.NE

9.U teoriji oligopolase najcesce proucavaju heterogeni oligopoli.NE (tacanodgovor: homogeni oligopoli)

10.Fiksiranost sredstava nastaje kada su odredjena stalna sredstva upotrebljiva samo uodredjenim tipovima proizvodnih aktivnosti.DA

11.Oligopolista vodi aktivnu politiku cijena.NE(tacan odgovor: aktivno-pasivnupolitiku cijena)

12.Samuelsonova klasifikacija trzisnih struktura je funkcionalisticka.DA

13.U Bertrandovom modelu oligopola ucesnici uvijek reagujukolicinama.NE (tacanodgovor: uvijek reaguju cijenama)

14.Na TPK funkcija ukupnog prihoda ima oblik parabole.NE

15.Teorija igara obuhvata i cjenovne i necjenovne strategije preduzeca.DA

16.Monopson je stanje kada imamo jednog kupcanasuprot mnostvu konkurentskihponudjaca.DA

17.Na trzistu monopolisticke konkurencije vrijedi p=MR.NE

18.Oktopodski monopol predstavlja kombinaciju prirodnog ijavnog monopola.NE(tacan odgovor: prirodnog i ekonomskog monopola)

19.Niti jedan model oligopola nema tendenciju da postane univerzalan modeloligopola.NE (tacan odgovor: imaTeorija igara)

20.Na trzistu monopolisticke konkurencije su cijene proizvoda vise nego na TPK.DA

21.Postoji razlika izmedju ciste i potpune konkurencije.DA

22.Na trzistu monopolisticke konkurencije jep=AR=MR=d.NE

23.Monopolista moze ostavrivari ekstraprofit udugom roku samo ako koristipostojece proizvodne kapacitete optimalno.NE

24.Oligopolista u odnosu na monopolistu uvijek nudi vise uz manju cijenu.DA

25.Preduzece na trzistu monopolisticke konkurencijeu dugom roku moze ostvaritiekstraprofit.NE

26.Model oligopola u Teoriji igara ima tendeniciju da postane opstevazeci modeloligopola.DA

27.Cijena proizvoda monopsoniste je zadata velicina.DA

28.U kratkom roku na TPK preduzece moze ostvariti ekstraprofit.DA

29.Ukoliko monopolista uoci da mu granicni prihodi premasujugranicne troskove,tada profit moze biti povecan sa smanjenjem outputa.NE (tacan odgovor: sapovecanjem outputa)30.Diferencijacija proizvoda jepotpuno vazna kod oligopolskih proizvoda.DA

31.Za svaku industriju bi najbolje biloda posluje na TPK.NE (tacan odgovor:najlosije)

32.Ako monopolista ima u cijelom obimuproizvodnje opadajucu krivu ATC, on neceuspostaviti cijenu jednaku granicnim troskovima zbog toga sto ce ostvarivatigubitak.DA

33.Optimalni nivo zagadjenja je tamo gdje je MCB=MPB.DA

34.Teorija igara predstavlja najbolji do sada izgradjeni model oligopola.DA

35.Nevidljiva ruka Adama Smitha ne vrijedi u slucaju monopola.DA

36.Granicna privatna korist jevrijednost koju potrosac pripisuje potrosnji dodatnejedinice dobra.DA

37.Na trzistu oligopola vrijedi jednakost MR=AR=p=d.NE

38.Kod monopsona zaposlenost nije veca kad na stranikupca faktora proizvodnjepostoji TPK.DA

39.Na trzistu monopolisticke konkurencije su cijene proizvoda vise nego na TPK.DA

40.Stackelbergova klasifikacija trzisnih stanja polazi od broja ucesnika, diferencijeproizvoda i utjecaja prodavaca ili kupaca na formiranje cijena.NE

41.Razlog zasto monopolista proizvodi premalo jeste sto on izjednacava svoje MC nesa granicnom korisnoscu za sebe, vecsa granicnom korisnoscu za drustvo.NE42.Sumpeter je tvrdio da se vrelo inovacija i tehnoloskih promjena nalazi u velikimkorporacijama i kod sudionika nepotpune konkurencije.DA

43.Osnovni cilj poslovanja preduzeca je maksimiziranje kapaciteta preduzeca udugom roku.NE

44.Samuelsonova klasifikacija je u biti strukturalisticka.NE (tacan odgovor:funkcionalisticka)

45.Povecanje cijene je u interesu monopoliste zbog obima prodaje i povecanjaprofita.NE

46.Trziste monopola je prvi putanaucno proucavano pocetkom 30-tih godina proslogvijeka.NE

47.Teorija igara je primjenjljiva za mali broj ucesnika na trzistu.NE (tacanodgovor:i za veliki iza mali broj ucesnika natrzistu)

48.Koeficijent elasticnosti supstitucije na monopolu je beskonacan.NE (tacanodgovor: odredjeni mali broj)

49.Rigidnost cijena je objasnjena preko Teorije prelomljene krive traznje.DA

50.Regulatorno tijelo utvrdjuje visinu naknade zainterkonekciju naknadno.NE

51.Preduzeca na trzistu monopolisticke konkurencijemogu ostvariti izvjesnu,ogranicenu kontrolu nad cijenom vlastitog proizvoda.DA

52.Prilikom klasifikacije trzisnih struktura Stackelberg je posao od pretpostavke da subroj ucesnika i njihova ekonomska moc velicine sa suprotnim kretanjima.DA

53.Dominantna strategija je ona koja je najbolja za jednog od igraca bez obzira na tokakvu ce strategiju slijediti drugi igrac.DA

54.Niti jedan model oligopola nema tendenciju da postane univerzalan modeloligopola.NE

55.Koeficijent elasticnosti supstitucije na TPK je beskonacan.DA

56.U kratkom roku na TPK preduzece moze ostvariti ekstraprofit.DA

57.Ukoliko monopolista uoci da mu granicni prihodi premasujugranicne troskove,tada profit moze biti povecan sa povecanjem outputa.DA

58.Diferencijacija proizvoda je posebno vazna kod monopolistickih preduzeca.NE

59.Svako preduzece ima za cilj da bude oligopolista.NE

60.Ako monopolista ima u cijelom obimuproizvodnje opadajucu krivu ATC, on neceuspostaviti cijenu jednaku granicnim troskovima zbog toga sto ce ostvaritigubitak.DA

61.Weintraubova klasifikacija je u sustini funkcionalisticka.DA

62.Najvece bariere za ulazak na trziste ima oligopolska struktura.NE

63.U kratkom roku preduzece na TPK moze ostvarivati ekstraprofit.DA

64.Na TPK normalna cijena postoji u kratkom i u dugom roku, ali ne i utrenutnom.NE

65.Model oligopola Teorija igara ima tendenciju da postane opstevazeci modeloligopola.DA

66.Preduzece ce uvijek izaci iz grane ako ne ostvaruje minimalno prosjecan profit bezobzira na vremenski period.NE

67.Nepotrebni drustveni trosak ili gubitak nastajeuslijed toga sto monopol proizvodivecu kolicinu nego sto jeto drustveno optimalno.NE

68.Na TPK, sto je vremenski rok duzi, utjecaj traznje na formiranje cijene je veci.NE(tacan odgovor: utjecaj ponude)

69.Kod monopola, ravnoteza se uspostavlja u zonirastucih prosjecnih troskova.NE(tacan odgovor: u zoniopadajucih prosjecnih troskova)70.Monopolista ne moze istovremeno odredjivati i kolicinu i cijenu svojihproizvoda.DA

71.Na TPK, preduzeca u odredjenim okolnostima mogu uticati na formiranje cijenaproizvoda.NE

72.Prema Cournotovom modelu oligopola ucesnici na trzistumedjusobno konkurisucijenama.NE (tacan odgovor: konkurisu kolicinama)

73.Prema Weintraubovoj klasifikaciji trzisnihstruktura, proizvod monopoliste nemasupstituta, sto znaci da je koeficijent elasticnosti supstitucije jednak nuli.NE (tacanodgovor: koeficijent elasticnosti supstitucije je odredjen malibroj)

74.Prema Bertrandovom modelu oligopola, ucesnici natrzistu medjusobno konkurisukolicinama.NE (tacanodgovor: konkurisu cijenama)

75.Medjuovisnost preduzeca je posebno izrazena natrzistu monopolistickekonkurencije.NE

76.Na TPK, sto je vremenski rok kraci utjecaj drzave na formiranje cijena je veci.NE(tacan odgovor: drzava se nikad ne mjesa na TPK)

77.Sto je veci nagib krive traznje, ekstraprofit monopoliste u kratkom roku jemanji.NE

78.Jedna od bitnih karakteristika trzistamonopolisticke konkurencije je mogucnostudruzivanja ucesnika na strani ponude.NE (tacan odgovor: nemogucnostudruzivanja ucesnika)

79.Ekonomski monopoli nastaju davanjem dozvolaod strane drzave zaobavljanjeodredjene djelatnosti samo jednom preduzecu.NE (tacan odgovor: Zakonskimonopoli nastaju na ovaj nacin)

80.Stackelbergov model oligopola objasnjava ravnotezu ucesnika nastrani ponudepracenjem reakcija jednog ucesnika na cijene drugog ucesnika.NE

81.Sweezyjev model oligopola objasnjava zasto se ravnoteza cijena na trzistuoligopola ne mijenja bez obzira na pomjeranja krivulja grancinog i prosjecnogtroska.DA

82.Jedan od preduslova za postizanje tehnicke efikasnosti sa stanovista drustva kaocjeline jeste stanje pune zaposlenosti ekonomskog sisitema.NE

83.Stackelbergova i Samuelsonova klasifikacija trzisnih stanja su strukturalistickeklasifikacije.NE84.Postoje 3 osnovna razloga koja dovode do pojave prirodnih monopola.NE (tacanodgovor: 2 osnovna razloga)

85.Kvazimonopol je trzisno stanje kojeg u svojoj klasifikaciji prepoznajeStackelberg.DA

86.Jedna od karakteristika oligopola jemogucnost udruzivanja ucesnika na stranitraznje.NE(tacan odgovor: na straniponude)

87.Neshov ekvilibrij je situacija kada strategija jednog igraca ostaje za njeganajboljom bez obzira na strategiju drugog igraca.NE

88.Uslov alokativne efikasnosti sa stanovista drustva je da je cijena jednaka ukupnomtrosku.NE (tacan odgovor: daje cijena jednaka granicnom trosku)

89.Antimonopolski zakon je prvi put donesen u Americi. DA

90.Polipol je trzisno stanje kojeg u svojoj klasifikaciji prepoznaje Weintraub.NE(tacan odgovor: Samuelson)

91.Jedna od karakteristika trzista monopolisticke konkurencije je je nemogucnostudruzivanja ucesnika na strani ponude.DA

92.Teorija igara obuhvata cjenovne strategije ucesnika.DA

93.Monopson uvijek angazuje vise prirodnih faktora udonosu na TPK.NE

94.Jedna od bitnih karakteristika trzistamonopolisticke konkurencije je mogucnostudruzivanja ucesnika na strani ponude.NE

95.Ekonomski monopoli nastaju davanjem dozvolaod strane drzave zaobavljanjeodredjene djelatnosti samo jednom preduzecu.NE

96.Antimonopolsko zakonodavstvo odredjuje ucesnicima stasmiju da rade natrzistu.NE (tacan odgovor: sta ne smiju da rade na trzistu)

97.Teorija igara obuhvata i necjenovne strategije ucesnika.DA

ZAOKRUZIVANJE1.Prema Weintraubovoj klasifikaciji trzisnih stanja, jedan ucesnik na strani ponude imalo ucesnika na strani traznje predstavlja sljedece trzisno stanje:a)bilateralnioligopolb)monopsonc)kvazimonopold)oligopole)nijedno od navedih

2.Elasticnost supstitucije kao faktor klasifikacije trzisnih stanja prisutna je u:a) Weintraubovojklasifikacijib) Stackelbergovoj klasifikacijic)Samuelsonovojklasifikacijid)ni jednoj odnavedenih

3.Oktopodski monopola nastaje:a)kada neko posjeduje strateske sirovineb)zbog dodjele licence od strane drzavec)zbog koncentracije kapitala i posjedovanja strateskih sirovinad)kada je koeficijent unakrsne elasticnosti traznje dovoljno velik broje)nijedno od navedenih

4.U dugom roku cijena koju zaracunava monopolista u odnosu na kratkorocnu cijenuje:a)vecab)istac)manjad)nijedno odnavedenih

5.Staticku efikasnost na nivou drustva kao cjeline mozemo posmatrati kao:a)alokativnuefikasnostb)proizvodnu efikasnostc)tehnickuefikasnostd)nijedno odnavedenih

6.Karakteristike TPK su:a)mali broj ucesnika nastrani ponudeb)mogucnosttajnih sporazumac)sloboda ulaska i izlaska iz graned)nijedno odnavedenih

7.U ostale metode regulacije monopola spadaju:a)regulacija monopola putem granicnih troskovamonopolisteb)regulacija stope povrata na ulozena sredstvac)porezinamonopolskiprofitd)regulacija monopola utvrdjivanjem cijena na bazi vrsnog opterecenjae)nijedno od navedenih

8.Ako oligopolista ostvaruje ekstraprofit njegovi granicnitroskovi:a)nalaze se ispod krive traznje u tacki ravnotezeb)nalazese iznadkrivetraznjeu tacki ravnotezec)jednaki suprosjecnim troskovimad)ekstraprofit se ne odredjuje u odnosu na prosjecne troskovee)nijedno od nevedenih

9.Uslov ravnoteze preduzeca natrzistuoligopola je:a)MR=MCb)ATC=MCc)AVC=MCd)nista od navedeog

10.Rigidnost cijena je objasnjena:a)Cournotovimmodelomb)Sweezyjevimmodelomc)Bertrandovimmodelomd)Nijedno od navednog

11.Nulti koeficijent unakrsne elasticnosti traznje je karakteristika trzista:a)ogranicene konkurencijeb)monopolac)monopsonad)potpunekonkurencijee)oligopola

12.Na trzistu oligopola postoji:a)izuzetnovisoka mogucnost kontrole cijenab)ne postoji mogucnost kontrole cijenac)potpuna kontrola cijenad)djelimicnakontrolacijenae)nijedno od navedenog

13.Na trzistu monopolisticke konkurencije u trenutnomroku preduzeca moguostvariti:a)ekstraprofit, normalanprofit iligubitakb)normalaniliekstraprofitc)samogubitakd)samonormalan profite)samo ekstraprofitf)zavisi od industrije u kojoj preduzece posluje

14.Na TPK kod preduzeca sarastucim troskovima, kriva ponude u dugom roku:a)opadab)rastec)ima horizontalan polozajd)ima vertikalan polozaje)zavisiodvremenskog perioda

15.Monopolista moze da odredjuje:a)cijenub)kolicinuc)cijenui kolicinud)kolicinu ili cijenue)nijedno od navedenog

16.Karakteristike trzista monopolisticke konkurencije su:a)mali broj ucesnika nastrani ponudeb)mogucnosttajnihsporazumana straniponudec)znacajnodiferenciranproizvodd)sloboda ulaska i izlaska iz grane

17.U ostale metode regulacije monopola spadaju:a)regulacija monopola putem grenicnih troskovamonopolisteb)regulacija stope povrata na ulozena sredstvac)porezinamonopolskiprofitd)regulacija monopola utvrdjivanjem cijena na bazi vrsnog opterecenjae)nijedno od navedenog

18.Ako monopolista ostvaruje ekstraprofti njegovi prosjecni troskovi:a)tangiraju krivu traznje u tacki ravnotezeb)nalaze se ispod krive traznje u tacki ravnotezec)nalaze se iznad krive treznje u tecki ravnotezed)ekstraprofit se odredjuje samo u odnosu na granicne troskove

19.Uslov ravnoteze preduzeca na TPK u kratkom roku je:a)MR=AVCb)minimalniAFCc)MC=Pd)NC=ATCe)Nijedno od navedenog

20.Model oligopola po kome ucesnici na trzistu reaguju kapacitetom je:a)Cournotov modelb)Sweezyjev modelc)Bertrandovmodeld)Stackelbergovmodele)Ni jednoodnavedenog

21.Ekonomsku efikasnost je moguce posmatrati na nivou:a)drustva kao cjelineb)svakog pojedinacnog preduzeca ili davaoca usluga na trzistuc)industrijeske grane ili sektorad)pojedinacnog potrosacae)nijedno od navedenog

22. Na TPK preduzece moze ostvarivati ekstraprofit u:a)kratkom rokub)dugomrokuc)trenutnomrokud)kratkom idugom rokue)nemoze ostvarivatiekstraprofit

23.Kod monopola ravnoteza je u pravilu u:a)zoni opadajucihtroskovab)zoni proporcionalnih troskovac)zoni prosjecnih troskovad)zoni rastucih troskovae)nista odnavedenog

24.Koje pretpostavke spadaju u trzistemonopola:a)homogen proizvodb)koeficijent unakrsne elasticnosti jeodredjen mali brojc)koeficijent elasticnosti supstitucije je 0d)aktivno-pasivnapolitika cijenae)sprijecen ulazakdrugih ponudjacau granu

25.Kada ekonomisti koriste termin Nepotrebni gubitak sta je u stvari izgubljeno:a)profitpreduzecab)potrosacevvisakc)vladini poreski prihodd)ukupniporeski prihode)nista odnavedenog

26.Pod oligopolom se podrazumjeva:a)jedan ponudjacb)dva ponudjacac)nekolikoponudjacad)regulirana djelatnoste)nijedno od navedneog

27.Ako u kratkom roku na TPK cijena gotovog proizvoda poraste preduzeca ce:a)traziti vise resursab)smanjitigranicnetroskovec)smanjitiproizvodnjud)smanjiti proizvodnekapacitetee)ni jedno od avedenog

28.Uslov alokativne efikasnosti jeste da se roba proizvodi tako da je:a)cijena jednaka granicnom troskub)granicnitrosakjednakprosjecnomtroskuc)granicna korisnost jednaka granicnom troskud)granicna korisnostjednaka prosjecnomtroskue)nista odnavedenog

29.Da bi preduzece moglo izvrsiti diskriminaciju cijena potrebno je:a)da preduzece ima diferenciran proizvodb)da je preduzece medju vodecim na trzistu, ali nije dominantnoc)da moze drzati trzista sapariranimd)nijedno odnavedenog

30.U ostale politike reguliranja monopola spadaju:a)regulacija putem razlicitihcijenaza razlicite segmente potrosnjeb)pretvaranje privatnog monopola u drzavno vlasnistvoc)reguliranje monopola preko stope povrata na ulozena sredstvad)sve od navedenoge)nijedno od navedenog

31.Kod monopolskog preduzeca funkcija traznje obavezano ima:a)rastuci naginb)jednak nagibc)opadajuci nagibd)nijedno odnavedenog

32.Vezu prihoda,troskova i profita kod reguliranjastope povrata monopolistemozemo prikazati sljedecim obrascem:a)TR=OC+CDr (VAD)b)TR=CD OC+r (VDAD)c)TR=OC+CD+r (V+AD)d) TR=OC+CD+r (VAD)

33.Preduzece na TPK u dugom roku nudiproizvode po:a)minimalnim dugorocnim granicnimtroskovima uvecanim za prosjecan profitb)dugorocnim ukupnim troskovim uvecanim za prosjecan profitc)dugorocnimprosjecnimukupnimtroskovimauvecanimzaprosjecanprofitd)ni jednoodnavedenih

34.Najbolja osnova za utvrdjivanje cijene interkonekcije prema Direktivi EU jeste:a)LRATCb)LRMCc)LRAICd)LRTC

35.Kriva MRP,kod monopsoniste predstavlja:a)granicni prihod uzrokovan cijenom prizvoda Pab)granicni prihoduzrokovanprodajomprizvoda Pac)granicni prihod ostvarenangazovanjem proizvodnog faktora Pad)ni jednoodnavedenog

36.Na kojim trzistima je koeficijent elasticnosti supstitucije nula:a)naTPKb)natrzistumonopolac)natrsiztuoligopolad)na trzistu ogranicene konkurencijee)ni jednoodnavedenog

37.Troskovno liderstvo prisutno je na trzistima:a)monopolab)monopolisticke konkurencijec)oligopolad)potpune konkurencijee)monopsona

38.Preduzece na TPK u dugom roku nudiproizvode po:a)dugorocnimukupnim troskovima uvecanimza prosjecan profitb)dugorocnimprosjecnimukupnimtroskovimauvecanimzaprosjecan profitc)dugorocnimfiksnim ukupnim troskovima uvecanim za ekstraprofitd)ni jednoodnavedenog

39.Prema Sweezy-jevom modelu oligopola vazece pretpostavke su:a)kada jedno preduzece obara cijenu, konkurenti ga slijede u tomeb)kada jedno preduzece obara cijenu, konkurenti ga ne slijede u tomec)kada jedno preduzece povecava cijenu, konkurenti ga ne slijede u tomed)kada jednopreduzece povecava cijenu,konkurentiga slijede u tomee)nijedno od navedenog

40.Uslov alokativne efikasnosti jeste da se roba proizvodi tako da je:a)granicnakorisnostjednaka prosjecnomtroskub)granicna korisnostjednaka ukupnom troskuc)granicni trosak jednak granicnomprihodu proizvodnog faktorad)nijednoodnavedenog

41.U odnosu na TPK monopsonista placa faktore proizvodnje po:a)visoj cijenib)nizojcijenic)istoj cijenid)ova 2 trzista nije moguce usporedjivati

42.Bilateralni monopol je trzisno stanje gdje imamo:a)nekoliko kupaca i jednog ponudjacab)vise ponudjaca i jednog kupcac)jednogponudjacai jednogkupcad)vise ponudjaca(od kojih je jedan dominantan) ijednog kupcae)nijedno od navedenog

43.Sto je mogucnost supstitucije proizvoda na trzistu veca, politika cijena je:a)pasivnijab)aktivnijac)neutralnijad)odredjenijae)mogucnost supstitucije proizvoda nema utjecaja na vodjenje politike cijena

44.Koeficijent unakrsne elasticnosti traznje na trzistu oligopola je:a)jedanb)manji od jedanc)manjiodnulad)veciodnulae)beskonacanf)nijedanodnavedenog

45.Natalozeni trosak predstavlja:a)troskoveinvestiranja uprethodnom periodub)investicioni izdatak za koji ne postoji alternativna upotrebac)troskovinastaliusljedpovecanjaobimaposlovanja,aprevaljujusenadobavljacad)trosak koji imamo po fazama investiranj46.Osnovni uslov ravnoteze na svim trzistima jeste:a)prosjecan prihod=prosjecantrosakb)marginalni prihod=marginalnitrosakc)marginalni trosak=prosjecan ukupan trosakd)cijena=marginalnitrosake)cijena=marginalni prihod

47.Oktopodski monopol predstavlja kombinaciju:a)prirodnogi zakonskog monopolab)prirodnogi ekonomskogmonopolac)ekonomskog i zakonskog monopolad)javnogiprirodnoge)javnog izakonskog

48.Koju od dole navedenih trzisnih strukturakarakterise visok stepen medjuzavisnosti ucesnika:a)TPKb)monopolc)monopolistickakonkurenicjad)monopsone)oligopol

49.U odnosu na TPK kolicina nekog od inputa kojeangazuje monopsonista je:a)vecab)manjac)istad)angazovana kolicina inputa ne zavisi od vrste trzisne structuree)ova 2 trzista nije moguce usporedjivati

50.U dugom roku svaka firma cenapustiti granu ako:a)cijena ne pokriva ni prosjecne ukupne troskoveb)cijena nije jednaka granicnim troskovimac)cijenaje veca negoprosjecnivarijabilnitroskovid)cijena nije jednakani minimumu granicnihtroskovae)ako su druge firme u industriji vise efikasne

51.Preduzeca koja nude komunalne usluge najcesce primjenjuju:a)diskriminaciju cijena prvog stepenab)diskriminaciju cijena drugog stepenac)diskriminaciju cijena treceg stepenad)ni jednoodnavedenog

52.Koeficijent unakrsne elasticnosti traznje na TPK je:a)jedanb)manjiod1c)manjiodnulad)veciodnulae)beskonacanf)ni jedan od navedenih (tacan odgovor: nula)

53.Drzavnaregulacijamonopoliziranihindustrijamozeprouzrokovati promjene monopolskih:a)cijenaproizvodab)proizvodnihtroskovac)nivoaproizvodnjed)pristupatrzistue)sve od navedenog

54.Kada ekonomisti koriste termin Nepotrebni gubitak sta je ustvari izgubljeno:a)profitpreduzecab)potrosacev visakc)vladini poreski prihodid)ukupniprihodipreduzecae)sve od navedenogf)nista odnavedenog

55.Izbjegavanjenepotrebnihdirektnihstetailigubitakauposlovanjuusvimpreduzecima predstavlja:b) tehnicku efikasnost sa stanovista drustva kao cjeline

56.Na TPK preduzece moze ostvariti gubitak u:a)kratkom rokub)dugomrokuc)kratkom idugomrokud)nista odnavedenog

57.Kod oligopolskog preduzeca funkcija traznje obavezno ima:a)rastucinagibb)jednak nagibc)opadajuci nagibd)ni jednoodnavedenog

58.U faktore koji odredjuju oligopolsku strukturu spadaju:a)ljudskib)troskovnic)inovacijskid)iznosikapitala

59.Monopolista ostvaruje maksimalan ukupan prihod kada je:a)cijena proizvoda najvisab)granicni prihod jednak nulac)koeficijent cjenovneelasticnosti traznje jednak jedand)koeficijent cjenovne elasticnosti ponudejednakjedan

60.Koje pretpostavke spadaju u trzistemonopolisticke konkurencije:a)homogen proizvodb)aktivno-pasivnapolitikacijenac)ne moze doci do tajnih sporazumad)koeficijent elasticnosti supstitucije je odredjen velik broje)koeficijentunakrsneelasticnosti traznjejenula

61.Barijere ulaska na oligopolska trzista su:a)tajnostreceptab)posebnedozvoleod strane drzavec)patentnapravad)posjedovanjestrateskihsirovinae)ugled proizvodaIMA JOS BARIJERA NAVEDENIH U VODICU!

62.Na trzistu monopolisticke konkurencije u dugom roku:a)ravnotezna cijenaje visanegona TPKb)ravnotezna kolicina je vecanego na TPK (tacan odgovor: manja)c)moze ostvariti ekstraprofitd)LMC=LAC

63.Sta je od navedenog obiljezje TPK:a)proizvod koji nema bliskog supstitutab)savrsenainformiranostucesnikac)koeficijent elasticnostisupstitucije je odredjen (mali) brojd)sloboda ulaskai izlaskae)aktivna politika cijena

64.Trziste odjece u Sarajevu spada u:a)nesavrsenioligopolb)TPKc)trzistemonopolisticke konkurencijed)monopole)cisti oligopol

65.Kod monopolske diskriminacije drugog stepena:a)trzistamorajubiti separiranab)razlicitim kupcima odredjuje serazlicita cijenac)za dodatneobimepotrosnje odredjuje se druga cijenad)odredjuju se razlicite cijene zadomace i inotrziste

66. Reakcija kolicinamapredstavlja jednu od osnovnih pretpostavki:a)Chamberlinovogmodelab)Bertandovog modelac)Ni jedno od navedenog (tacan odgovor: Cournotovog modela)

67. Na TPK preduzece ne moze ostvariti gubitak u:a)kratkomrokub)dugomrokuc)kratkom idugomrokud)ni jednoodnavedenog

68.Ravnoteza na trzistu monopola seuvijek uspostavlja u zoni:a)rastucih troskovab)konstantnih troskovac)opadajucihtroskova

69.Koje od navedenih elemenata posmatra Samuelson u svojoj klasifikaciji trzisnihstruktura:a)koeficijent elasticnosti supstitucijeb)brojucenikac)koeficijent unakrsne elasticnosti traznjed)diferenciranost proizvodae)stepen kontrole cijena

70.Na trzistu monopola vrijedi:a)MR=pb)MR>pc) MR