21.10.2002.

Mikroekonomija – proučava poslovanje (izvan i unutar) poduzeća – s ekonomskog stajališta poduzeće je proizvođač proizvoda ili usluga koje se valoriziraju

Poslovanje podrazumijeva; 1. počinje pojavom poduzeća na nabavnom tržištu (gdje se nabavljaju inputi) 2. formiranje usluge i/ili proizvoda koje se pojavljuje na prodajnom tržištu

smisao svake aktivnosti – manjim angažmanom novca ostvariti što je moguće višecilj: troškovi poslovanja moraju biti što manji u odnosu na prihode – cilj je profit (prihodi – troškovi)

u poslovanje poduzeća ulazi s određenom imovinom koju nastoji neprestano uvećavati – uloženi kapitalprofit – kapital

što je moguće veći i na komparativne situacije (pr. krećemo sa 5 milijuna kuna a ostvarili smo profit od 10 tisuća – vrlo je relativno jer je moja plaća mogla iznositi 50 tisuća što spada u troškove)

daje odgovore na pojedina pitanja o situaciji u kojoj se odvija poslovanje poduzeća«nijedan trošak nije toliko mali da ne može biti i manji» - teoretski ali određeni limit mora postojati.

Poduzeće je upućeno na tržište resursa i tržište gotovih proizvoda

Kako ljudi kreiraju novac na području resursa i ljudi u oblicima drugih poduzeća ostvaruju novac (banke – kamate) «sve se vrti oko ljudi»

Koja kategorija koju posebno proučava mikroekonomija daje svakoj našoj aktivnosti smisao: cijena

Čovjek je spreman na aktivnosti ako ako postoji cijena jer se hoće valoriziratiŠto cijena (cijena koja se pojavljuje da li na prodajnom ili nabavnom tržištu) određuje: određuje što, kako i za koga ćemo proizvoditi (tj. kako ćemo raspodijeliti)

- ona uvjetuje ili dobitak ili gubitak što, kako proizvoditi . kroz to su nam odredivi troškovi (način proizvodnje, tj. metode proizvodnje)za koga proizvoditi – ponuda i potražnja

1

tržište dobara

domaćinstva priv. (poduzeće)

tržišta proizv. fak.

28.10.2002.

Oblici ekonomskih sustava: kapitalizam, socijalizam

socijalizam: - društveno (državno) vlasništvo nad sredstvima proizvodnje - tržište nije korektor niti je taj koji motivira proizvodnju - do proizvodnje dolazi zbog odluke bez tržišnog kolektiva (kapitalizam to ne

poznaje) - država osniva poduzeća za određene proizvodnje i ne čini konkurenciju - plaće se ne određuju s obzirom na uspjeh i neuspjeh

kapitalizam: - sve što učinimo dobiva valorizaciju na tržištu (privatna osoba u stanju je motivirati svakog pojedinca koji vlasniku donosi profit)

Primjer:

Poduzeće ima vrijednost godišnje prodaje u iznosu od 600.000.000,00 kuna, a ostvarilo je profit u iznosu od 24.000.000,00 kn. U njemu radi 4.000 ljudi. U to poduzeće je investirano 300.000.000,00 kuna dioničkog kapitala. Kako su zadovoljni razinom profita vlasnici? Kako na visinu profita gledaju radnici? Kako ga komentiraju potrošači?

(24/300)*100 = 8% - stopa prinosa

vlasnici – zadovoljnizadovoljstvo radnika (profit je dobar – težnja za povećanjem plaća)sindikati zastupaju interese za čim većim plaćama

u kapitalizmu državna se poduzeća pojavljuju u djelatnostima koje je teško ostaviti privatnom poduzetniku, npr. djelatnost u proizvodnji električne energije, vodovod. Država tu može regulirati cijenu zakonom.

2

4.11.2002.

1. Menadžer u jednom poduzeću prima plaću 25.000,00 $ godišnje. Vlasnik konkurentskog poduzeća nudi mu mjesto menadžera za 35.000,00 $ godišnje. Međutim, menadžer ima priliku otvoriti vlastiti pogon i prihod koji bi mogao ostvariti iznosi 135.000,00 $. Troškovi koji bi se pri tome pojavili bili bi sljedeći; plaće zaposlenika - 40.000,00 $ troškovi opreme - 25.000,00 $

sirovine - 40.000,00 $ komunalije - 3.000,00 $ najam - 8.500,00 $

116.500,00 $ profit 18.500,00 $

koja bi od navedenih varijanti menadžeru počinila najveće zadovoljstvo;

1. 25.000,00 $2. 35.000,00 $3. TR (UP) = 125.000,00 $ TC (UT) = 116.500,00 $ Profit = 18.500,00 $

2. Modna kreatorica namjerava otvoriti vlastiti modni salon. U postojećem salonnu zarađuje 40.000,00 kuna godišnje. Pretpostavlja se da će prihod od prodaje modela iznositi 400.000,00 kuna godišnje. Pri tome modna kreatorica raspolaže vlastitim objektom za kojeg ukoliko ga iznajmi može dobiti 100.000,00 kuna godišnje. Troškovi koje bi imala u poslovanju: plaće 120.000,00 kntroškovi materijala 40.000,00 knkomunalna davanja 2.000,00 knamortizacija 7.000,00 kn

Isplati li se modnoj kreatorici otvoriti vlastiti modni salon?

1. 40.000,002. UP = 400.000,00 T = 169.000,00 D = 231.000,003. 140.000,00

3. DJ zarađuje godišnje 20.000,00 $ u disko klubu. U noćnom klubu visoke kategorije mogao bi zarađivati 25.000,00 $. Ukoliko bi otvorio vlastiti disko klub imao bi potencijalne prihode od 150.000,00 $ godišnje uz troškove: najma 10.000,00 $

opreme 40.000,00 $ plaće 60.000,00 $

kamate za kredite 2.000,00 $ 112.000,00 $

1. 20.000,00 $2. 25.000,00 $3. 38.000,00 $

3

11.11.2002.

oblici organizacije vlasništva nad poduzećem:- poduzeće u vlasništvu jedne, dvije, više ili nepoznat broj vlasnika.

1. pojedinačno2. partnerstvo3. korporacija

a) individualno vlasništvo – vlasništvo jedne osobe; - manje poduzeće (<50 zaposlenih, prihod manji od 4 milijuna eura)- vlasnik snosi sav rizik (ali vam ne može nitko podvaljivati)NEDOSTATCI: - vlasnik ujedno može biti i menadžer u firmi, želi voditi posao, što je manje moguće uključiti tuđu pomoć i znanje kako bi smanjio troškove – u većem obimu posla on to ne može ( a i prihod mu je mali da i sve to i uključio)npr. pravna znanja, vođenje računovodstva, ako želi kredit od banke mora sastaviti studij opravdanosti (70 posto onih koji počinju ne pređu petu godinu postojanja – banka malima ne vjeruju)

b) vlasništvo dvije osobe nad poduzećemNEDOSTATCI: - podvaljivanjePREDNOST:- suma kapitala koja je potrebna za određenu djelatnost (novac, znanje)

d.o.o. – uprava je u tješnjem odnosu sa vlasništvomd.d. – uprava autonomno vodi društvo bez da se usuglašava često sa voljom vlasnika

c) velika poduzećaPREDNOSTI: - velika količina kapitala, lakše stječe povjerenje okoline (državnih organa, banke)NEDOSTATCI: - opasnost od pretjerane birokracije (ako imamo 15 ljudi svi će tražiti da oni budu bitni – kompliciranje – administracija traži uvjet svoga opstanka)

U kapitalističkom sustavu razlika između poduzeća u vlasništvu države i kapitalanijedan od ljudi se ne identificira sa tim vlasništvom

4

9.12.2002.

grane u kojima imamo konkurenciju (konkurentske grane) – one djelatnosti u kojima postoji veliki broj malih poduzeća ili u koje djelatnosti može ući i novi broj malih poduzeća na jednostavan način i koja imaju mali ili vrlo mali utjecaj na cijenu: tržište određuje cijene, a svaki ih pojedinačni ponuđač prihvaća.

Konkurentske grane:1. potpuna konkurencija2. monopolistička konkurencija

Ad 1.) – veliki broj malih poduzeća - nova poduzeća lako ulaze u granu - sva poduzeća prodaju istovjetne proizvode

npr. ulov tune (ribe) za kojom postoji određena razina potražnje prerađivačke industrije (postoji čitav niz onih koji nude ribu te onih koji žele kupiti tu ribu)potražnja će odrediti i cijenu, veliki broj ponuđača ne može utjecati na cijenu (nisu organizirani ni homogeni)cijena za proizvođače je na vrlo niskoj razinipotražnja je vrlo elastična- prodajna cijena je fiskirana, maksimalno velika proizvodnja profiti su niski

u sferi neposredne potrošnje teško se može govoriti o potpunoj konkurenciji (dva dućana – iste cijene – različiti položaji)

Ad 2.) veliki broj poduzeća u grani u jednome trenutku i prostoru- ne moraju trgovati istovjetnim proizvodima – diferenciranje proizvoda – u tom smislu može utjecati i na prodajnu cijenu

16.12.2002.

Grane nepotpune konkurencije: monopol i oligopol

1. monopol – tržišna struktura u kojoj egzistira jedan proizvođač, prodavatelj usluga ili proizvoda

cijena (kn/kg) potraživana količina (kamena sol u kg)prihod

6 500 30005 700 3500 – najprihodovnija situacija4 800 32003 1000 30002 1400 28001 2000 2000

potrošač nema mogućnost utjecati na cijenu (na konkurentskim tržištima potrošač definira cijenu)prirodni monopol – djelatnosti električne energije, vodovodi, telekomunikacije – mogu biti privatizirane ali ih država ili jedinica lokalne samouprave želi imati pod kontrolom (cijene ili vlasnički k.)

2. oligopol – tržišna struktura u kojoj glavninu proizvodnje drži nekolicina trgovačkih društva – industrija čelika, proizvodnja automobila, zrakoplovaU takve grane je teško ući – zahtijevaju veliki kapital. Postojeće djelatnosti već su plasirale svoje proizvode te moramo imati i visoke troškove promocije našeg proizvoda kako bi ga kupci upoznali i prihvatili. Postojeća poduzeća mogu nas i otkupiti. Na cijenu ne možemo utjecati. Postojeća poduzeća se već međusobno dobro poznaju, oni određuju cijenu. Ako jedan spusti cijenu i ostali će te će svi gubiti, a to im nije u cilju. Ukoliko bi ponuđena cijena bila ugrožena oni su u mogućnosti ne ponuditi tržištu dovoljnu količinu. Oni koriste promidžbu i diferencijaciju proizvoda za svoje međusobno nadmetanje.

5

6

13.01.2003.

Proizvodnja – proces kojim se određeni inputi (robe i usluge koje koriste poduzeća u procesima proizvodnje – zemlja, rad, kapital) pretvaraju u određene outpute (robe i usluge koje se troše ili upotrebljavaju za daljnju proizvodnju)

Proizvodni proces obuhvaća različite vrste aktivnosti kao što su promjene oblika, mjesta i vremena korištenja proizvoda. Npr.:

Poljoprivrednik spaja rad, zemlju i kapital kako bi proizvodio pšenicu. Međutim, pšenica se mora prevesti sa polja do silosa i zatim do mlinara (ona nije jednaka u svakoj fazi). Proizvodnjom možemo smatrati i pretvaranje pšenice u brašno, prenošenje brašna do pekare.

Količina proizvoda i/ili usluga ovisi o količini inputa upotrebljenih u proizvodnji. Taj fizički odnos između inputa i outputa može se prikazati u obliku proizvodne funkcije. Pod proizvodnom funkcijom podrazumijevamo matematički odnos koji opisuje na koji se način količina proizvoda odnosi prema količinama pojedinih upotrijebljenih inputa.

Vrsta proizvoda i opseg proizvodnje koji će se dobiti ovisi o vrsti i količini upotrijebljenih inputa. Količina outputa je funkcija količine inputa. Npr.:

Ako poljoprivrednik želi postići prinos od 2.000 kg. Zobi mora zasijati 40 kg sjemena po jutru zemlje. Ako zasije 60 kg sjemena na istoj površini, prinos bi mogao biti 3.000 kg.

Proizvodna funkcija pruža informaciju o količini outputa koja se može očekivati kada se određeni inputi spajaju na unaprijed pobliže određen način, odnosno proizvodna funkcija može izražavati: maksimalnu količinu outputa ili učinaka koja se može dobiti iz određene količine resursa ili inputa, odnosno minimalna količina inputa koja može osigurati određenu količinu outputa.

Ti odnosi pokazuju ono što se može dobiti uz postojeću razinu tehnološkog razvoja. Onaj tko ulazi u proizvodnju određenog dobara ima na raspolaganju određene kombinacije tehnoloških dostignuća te ih primjenjuje s obzirom na to što je odlučio proizvoditi a tu odluku proizvođač temelji na maksimizaciji profita i minimizaciji troškova.

Učinci variranja količine jednoga inputa na opseg proizvodnje ili proizvedeni output. Ako s y označimo proizvod a varijablom x određeni input onda y može biti u svezi s x-om tako da je y = f(x). Količina proizvoda y ovisi o funkciji, odnosno količini proizvoda x upotrijebljenog u proizvodnji y. Npr.: količina zrna kukuruza Y ovisi o upotrijebljenoj količini sjemena kukuruza x. Prooizvođač uz to mora znati količinske odnose između inputa i outputa.

Moguće je da postoji i stalan odnos između količine dušika i proizvedenog kukuruza.

y = a + bx

1 metrička centa kukuruza po svakih 2,5 kg upotrijebljenog mineralnog gnojiva dušika.

y = a + 0.4x

Ako imamo x = 50 kg, koliki je y?

a= 10 - bez upotrebe dušika x = 75, x = 100 (y = 50)

7

Prikaz:

INPUTI UKUPAN PROSJEČAN PROIZVOD GRANIČNI PROIZVODPROIZVOD

0 0 0 -5

1 5 5 59

2 14 7 97

3 21 7 75

4 26 6,5 54

5 30 6 43

6 33 5,5 32

7 35 5 21

8 36 4,5 10

9 36 4 0-1

10 35 3,5 -1

Prosječni proizvod – koliko prosječno proizvoda (outputa) stvara jedan input.Granični proizvoda – koliko dodatne proizvodnje stvara svaka dodatna jedinica po x-u.Zakon opadajućih prinosa – do određene razine povećanje inputa dovodi veći prinos, nakon te razine dovodi do opadanja prinosa.

Prikaz:

20.01.2003.8

- ne znamo da li je proizvodnja profitabilna – povećavati proizvodnju možemo dokle se prosječni proizvod povećava

- ekonomska učinkovitost – označava težnju da se određene količine outputa proizvedu sa što je moguće nižim troškovima inputa.

Postupak traženja najbolje kombinacije: 1. određivanje kombinacija minimalnih količina inputa koje osiguravaju tehničku

učinkovitost2. određivanje ekonomske učinkovitosti, tj. najpovoljnije kombinacije inputa sa

stajališta troškova

Primjer:

Kombinacije minimalnih količina inputa za tri različite razine opsega proizvodnje proizvoda X.

250 «X» 200 «X» 150 «X»radnici strojevi radnici strojevi radnici strojevi

60 1 40 1 30 150 2 30 2 21 240 4 20 6 17 330 8 12 12 8 818 18 6 20 3 178 30 2 30 2 214 40 1 40 1 302 501 60

Prikaz:

Da bi se u potpunosti odlučili za neku kombinaciju interesiraju nas IZOTROŠKOVNI PRAVCI . Npr. bruto plaća radnika iznosi 200,00 kuna dnevno. Najam i pogonska energija iznose 400,00 kuna dnevno. Za jedan stroj za 250 proizvoda troškovi iznose 12.000,00 (60 radnika *200,00 ili 30 strojeva*400,00 za 200 proizvoda 6.000,00 i za 150 proizvoda 4.000,00)

9

27.01.2003. PRIHODI I TROŠKOVI

PRIHOD – vrijednost, u novcu izražen promet prodanih proizvoda i usluga. (višak zaliha se također može smatrati prihodom)

Primjer:

Cijena proizvoda X iznosi 3,00 kune

Potraživana količinaQ

Prihod od prodajeTR

50 150,00100 300,00150 450,00200 600,00890 870,00

TR = P*QATR = TR/Q = 3,00 kn (prosječan prihod – prihod po jedinici)MR = ∆TR/∆Q = 3,00 kn

TROŠKOVI (C)= u novcu izražena vrijednost svega čime se kao resursima služimo u poslovnoj aktivnosti; u novcu izražen utrošak (naturalna ili fizička veličina).

Primjer: trošak – vrijednost potrošenog drva; 40.000,00 kuna – novčani pokazatelj utrošak – količina potrošenog drva; 20 sati rada tjedno – naturalni pokazatelji

EKSPLICITNI TROŠAK – stvarno nastali trošak, knjigovodstveno evidentirani trošakIMPLICITNI TROŠAK – onaj trošak kojeg evidentiraju vlasnici (npr. oportunitetni trošak – trošak koji snosimo jer smo odabrali jednu alternativu), a nije knjigovodstveno evidentiran.

VRIJEDNOST KAPITALA – vrijednost imovine koju unosimo u poslovnu aktivnostTROŠAK – vrijednost utroška imovine u obračunskom poslovnom razdoblju.

Troškovi u kratkom razdoblju – postoje troškovi stalnog i promjenjivog karakteraTroškovi u dugom razdoblju – svi su troškovi promjenjivi

STALNI TROŠKOVI (FC – fiskni troškovi) – kapacitetni troškovi, postoje i kada poduzeće ne radi (najamnina, kamate na kredit).PROMJENJIVI TROŠKOVI (VC – varijabilni troškovi) – npr. vrijednost utrošenog materijala, nastaju u poslovnom procesu.

Primjer:

Ako je cijena proizvoda 3,00 kuna, isplati nam se proizvodi od 100 kom.

P = 300,00 kn

Proizvedena količinaQ

Stalni troškoviFC

Stalni troškovi po jediniciAFC

20 120 6,0040 120 3,00

100 120 1,20140 120 0,86180 120 0,67220 120 0,55260 120 0,46300 120 0,40

10

TROŠKOVI TRGOVAČKOG DRUŠTVA

Proizvodnekoličine

QStalni

troškoviFC

Promjenjivi troškovi

VCUkupni troškovi

TCProsječni troškovi

ACGranični troškovi

MCUkupni prihodTR

0 120 0 120 - 04 120 60 180 45 15 12

28 120 120 240 8,57 2,5 8472 120 180 300 4,17 1,36 216

128 120 240 360 2,81 1,07 384190 120 300 420 2,21 0,97 570240 120 360 480 2 1,2 720266 120 420 540 2,03 2,31 798280 120 480 600 2,14 4,29 840288 120 540 660 2,29 7,5 864290 120 600 720 2,48 30 870

AC = TC/Q MC = ∆TC/∆Q

2 mjesec - slobodan

11

3.03.2003. DONOŠENJE ODLUKE O OTVARANJU TRGOVAČKOG DRUŠTVA

1. Grupa poduzetnika razmišlja o otvaranju poduzeća, o tome što se na tržištu događa i s kojim se okolnostima mora suočiti. Izračunajte prihodne i troškovne dimenzije. Cijena iznosi 3 kune (P = 3,00 kn)

Količina proizvodnje

QStalni trošak

FC

VarijabilnitrošakVC

UkupniprihodTR

Ukupni troškovi

TCProfit

∏GraničnitrošakMC

Granični prihodMR

4 120,00 60,00 12,00 180,00 - 168,00 28 120,00 120,00 84,00 240,00 - 156,00 2,50 372 120,00 180,00 216,00 300,00 - 84,00 1,36 3

128 120,00 240,00 384,00 360,00 24,00 1,07 3190 120,00 300,00 570,00 420,00 150,00 0,97 3240 120,00 360,00 720,00 480,00 240,00 1,20 3266 120,00 420,00 798,00 540,00 258,00 2,31 3280 120,00 480,00 840,00 600,00 240,00 4,29 3288 120,00 540,00 864,00 660,00 204,00 7,50 3290 120,00 600,00 870,00 720,00 150,00 30,00 3

nemamo dovoljno podataka da bi donijeli odluku – trebaju nam podaci o prihodima da bi mogli očitati ostvarujemo li profit i na kojoj razini proizvodnje.

TR = P*QTC = FC + VC ∏ = TR - TCMC = ∆VC/∆Q = ∆TC/∆Q (piše se između ostalih stavaka u tablici a ne u istoj ravnini)MR = ∆TR/∆Q = PM∏ = ∆∏/∆Q Primjer: a) Trgovačko društvo jedno vrijeme proizvodi 200 proizvoda X. Nakon tog vremena dolazi u situaciju da tržište ne uspijeva apsorbirati prijašnju količinu proizvodnje već samo 70 proizvoda X po toj cijeni.Hoćemo li se odlučiti zatvoriti društvo ili ne? - gubitak bi bio veći da zatvorimo društvo (sada je gubitak 84 kn, a u slučaju zatvaranja iznosio bi 120,00 kn (FC))

b) Na kojoj razini definiramo minimalnu prodajnu cijenu? O: Prodajna cijena može iznositi minimalno do razine koju pokriva jedinični trošak (prosječni ukupni trošak) – nema profita niti gubitka, što nije dobro na bilo koji duži rok.U situaciji kada proizvodimo gubitke limit je prosječni varijabilni trošak (makar minimalno veći).

c) Kapacitet društva iznosio 290 proizvoda X. U mogućnosti smo prodati 250 proizvoda po cijeni od 3 kune. Ukazuje nam se mogućnost izvoza po cijeni nižoj od 3 kune. Po kojoj cijeni nam je to prihvatljivo izvesti?O: Po cijeni prosječnog varijabilnog troška, odnosno malo većoj.

TOČKA POKRIĆA TROŠKOVA (granica rentabilnosti) – ona razina proizvodnje pri kojoj uspijevamo prihodima pokriti troškove.

Granični profitM∏

1,9

12

10.03.2003.

1. Trgovačko društvo je u svojim kapacitetima prošle godine ostvarilo 800.000,00 kuna profita (pi - ∏) plasmanom svojih proizvoda X u količini od 2000 kom. (Q), po prodajnoj cijeni od 2.500,00 kuna (P).Izračunajte:

a) fiksne (stalne) troškove (FC) trgovačkog društva ako troškovi poslovanja ove godine za proizvodnju 2500 kom. proizvoda X iznose 4.750.000,00 kuna (TC).

b) razinu profita koju je društvo ostvarilo ove godine, ako su svi proizvodi prodani po cijeni koja je bila moguća u prošloj godini.

R: TR TC FC VC ∏

1. god. 5.000.000,00 4.200.000,00 2.000.000,00 2.200.000,00 800.000,002. god. 6.250.000,00 4.750.000,00 2.000.000,00 2.750.000,00 1.500.000,00

a) FC = ? TC (2. god.) = 4.750.000,00 kn Q = 2500 ∏ (1. god.) = 800.000,00 kn ∏ = TR – TC TR = Q*P = 2.000*2.500,00 = 5.000.000,00 kn TC = TR - ∏ = 5.000.000,00 – 800.000,00 = 4.200.000,00 kn ∆TC = ∆VC = 550.000,00 kn AVC = ∆VC/∆Q = 550.000,00/500 = 1.100,00 kn VC (1.god.) = AVC*Q = 1.100,00*2.000 = 2.200.000,00 kn FC = TC – VC = 4.200.000,00 – 2.200.000,00 = 2.000.000,00 kn

VC (2.god.) = AVC*Q = 1.100,00*2500 = 2.750.000,00 kn FC (2.god) = TC – VC = 4.750.000,00 – 2.750.000,00 = 2.000.000,00 kn (radi se prvenstveno radi provjere jer se fiksni troškovi ne mijenjaju)

b) ∏ (2. god.) = ? ∏ = TR - TC TC = 4.750.000,00 P = 2.500,00 kn TR = Q*P = 2.500*2.500,00 = 6.250.000,00 kn ∏ = 6.250.000,00 – 4.750.000,00 = 1.500.000,00 kn

2. Dobitak po proizvodu X iznosio je u protekloj poslovnoj godini 120,00 kuna. Proizvedeno je i prodano 300 proizvoda po prodajnoj cijeni od 500 kuna. Prethodne

13

godine, prosječni dobitak za 250 prodanih proizvoda iznosio je 64 kune uz istu prodajnu cijenu. Izračunajte:

a) stalne troškove društvab) isplati li se u slobodnom dijelu kapaciteta proizvesti 100 proizvoda X po prodajnoj

cijeni od 200 kuna.

TR TC FC VC ∏1. god. 125.000,00 109.000,00 84.000,00 25.000,00 16.000,002. god. 150.000,00 114.000,00 84.000,00 30.000,00 36.000,003. god. 170.000,00 124.000,00 84.000,00 40.000,00 46.000,00(zad. B.)

a) Q (1.god.) = 250 A∏ (1. god.) = 64,00 kn Q (2.god.) = 300 P (2.god.) = P (1.god.) = 500,00 kn A∏ (2.god.) = 120,00 kn

FC = ? TC = FC + VC ∏ = TR – TC TR = P*Q TR (1.god.) = 500,00*250 = 125.000,00 kn TR (2.god.) = 500,00*300 = 150.000,00 kn TC = TR - ∏ ∏ = A∏*Q ∏ (1.god.) = 64,00*250 = 16.000,00 kn ∏ (2.god.) = 120,00*300 = 36.000,00 kn TC (1.god.) = 125.000,00 – 16.000,00 = 109.000,00 kn TC (2.god.) = 150.000,00 – 36.000,00 = 114.000,00 kn ∆TC = ∆VC = 5.000,00 VC = AVC*Q AVC = ∆VC/∆Q = 5.000,00/50 = 100,00 kn VC (1.god.) = 100,00*250 = 25.000,00 kn VC (2.god.) = 100,00*300 = 30.000,00 kn FC = TC – VC FC (1.god.) = 109.000,00 – 25.000,00 = 84.000,00 kn FC (2.god.) = 114.000,00 – 30.000,00 = 84.000,00 kn (samo radi provjere jer se

fiksni troškovi ne mijenjaju) b) P = 200,00 kn Q = 100,00 kn Cijena mora biti uvijek veća od prosječnih varijabilnih troškova (AVC) AVC = 100,00 kn P > AVC – isplati se proizvoditi TR = 20.000,00 kn VC = 100,00 *400 = 40.000,00 kn

14

17.03.2003.

1. Trgovačko društvo pri raspoloživom kapacitetu za proizvodnju 800 proizvoda X proizvelo je i prodalo prošle godine 600 proizvoda uz troškove od 360.000,00 kuna ostvarujući prihode u iznosu od 450.000,00 kuna. Ove godine proizvodnja će doseći 700 proizvoda, što pretpostavlja 30.000,00 kuna veći trošak od prošlogodišnjeg. Prodajna cijena se ne mijenja. Sljedeće godine plan je povećati proizvodnju i plasman do maksimalnog kapaciteta (100 proizvoda u inozemstvu). Izračunajte:

a) stalne (fiksne) troškove društva,b) rezultate poslovanja za prošlu i ovu godinu, c) najnižu prodajnu cijenu za plasman u inozemstvu.

R:Q TC (u kn) VC (u kn) FC TR ∏

1. god. 600 360.000,00 180.000,00 180.000,00 450.000,0090.000,00

2. god. 700 390.000,00 210.000,00 180.000,00 525.000,00 135.000,003. god. 800 420.000,00 240.000,00 180.000,00 555.000,00 135.000,00

a) VC = ?FC = ?∆TC = ∆VC (jer se fiskni troškovi ne mijenjaju) = 30.000,00 kn∆Q = 100 (jedinica proizvoda X)FC =TC - VCVC = AVC*Q

AVC = ∆VC/∆Q= 30.000,00/100 = 300,00 kn VC (1.god.)= 300,00*600= 180.000,00 kn

VC (2.god.)= 300,00*700= 210.000,00 kn FC (1. god.)= 360.000,00 – 180.000,00 = 180.000,00 kn

FC (2.god.) = 390.000,00 – 210.000,00 = 180.000,00 kn(fiksne troškove za drugu godinu izračunava se samo radi provjere jer se oni ne

mijenjaju, tj. isti su za svaku godinu)

b) ∏ (pi)= ? (profit za prvu i drugu godinu)∏ = TR – TCTR = Q*PTR (1.god) = 450.000,00 kn

P= TR/Q = 450.000,00/600 = 750 knTR (2. god.) = 700*750 = 525.000,00 kn∏ (1.god.) = 450.000,00 – 360.000,00 = 90.000,00 kn ∏ (2.god.) = 525.000,00 – 390.000,00 = 135.000,00 kn

c) PMIN (najniža prodajna cijena za plasman u inozemstvu) = ?PMIN ≥ AVC Najniža prodajna cijena za plasman proizvoda u inozemstvu iznosi 300,00 kuna. Pri

toj cijeni poduzeće ne ostvaruje ni profit ni gubitak, tj. ono je na «pozitivnoj nuli» (na duži rok takav bi rezultat trebalo izbjegavati).

VC (3.god.) = 300,00*800 = 240.000,00 knTC = 240.000,00 + 180.000,00 kn = 420.000,00 knTR (3. god.) = TR (2. god.) (jer se 700 proizvoda prodaje po cijeni od 750,00 kuna, a ostalih 100 po cijeni od 300,00 kuna) + 100*300 (P*Q za 100 proizvoda koji se izvoze) = 525.000,00 + 30.000,00 = 555.000,00 kn. ∏ (3.god.) = 555.000,00 – 420.000,00 = 135.000,00 kn

15

Profit se nije mijenjao jer su se prihodi povećali u istom iznosu koliko i ukupni troškovi. Od takvog poteza možemo imati koristi ako prodiremo u novo tržište, pa nastojimo pridobiti kupce nižim cijenama.

2. Trgovačko društvo X u svojim pogonima može proizvoditi ukupno 50.000 proizvoda A. U 2001. godini proizvedeno je 35.000 tog proizvoda s postignutom cijenom od 3.000,00 kuna po komadu. Troškovi za tu proizvodnju iznosili su;- prosječni fiksni trošak: 1.450,00 kn- varijabilni troškovi: 38.870.750,00 kn2000. godine proizvedeno je i prodano 40.000 komada proizvoda A po cijeni od 2.800,00 kuna po komadu. Izračunajte:

a) cijenu koštanja proizvoda A pri proizvodnji od 35.000 komada,b) rezultate poslovanja za te dvije godinec) ocijenite poslovnu politiku toga drušva kroz te dvije godine djelovanja

Q FC VC TC TR

2001. 35.000 50.750.000,00 38.870.750,00 89.620.750,00105.000.000,00

2000. 40.000 50.750.000,00 44.423.714,00 95.173.714,00112.000.000,00

∏2001. 15.379.250,002000. 16.826.286,00

a) ATC = ? ATC = TC/Q AFC = 1.450,00 kn TC = FC + VC FC = AFC*Q FC (2001.) = 1.450,00*35.000 = 50.750.000,00 kn TC = 50.750.000,00 + 38.870.750,00 = 89.620.750,00 kn ATC = 89.620.750,00/35.000 = 2.560,59 kn

b) ∏ (2001. i 2000.) = ? ∏ = TR – TC P (2001.) = 3000,00 kn P (2000.) = 2800,00 kn TR = Q*P TR (2001.) = 35.000*3000 = 105.000.000,00 ∏ (2001.) = 105.000.000,00 – 89.620.750,00 = 15.379.250,00 kn TR (2000.) = 40.000*2.800,00 = 112.000.000,00 kn AVC = 38.870.750,00/35.000 = 1.110,59 VC = AVC*Q = 1.110,59*40.000 = 44.423.600,00 kn TC = 44.423.600,00 + 50.750.000,00 = 95.173.600 kn∏ = 112.000.000,00 – 95.173.600,00 = 16.826.400,00 kn

c) Potez povećanja cijene proizvoda za 200,00 kuna smanjio je profit poduzeća za cca. 1.500.000,00 kuna što se svakako ne može definirati kao uspješan. Možda je povećanje cijene trebalo provesti u manjem iznosu, što se može i provjeriti ukoliko se ponovi gore navedeni postupak sa novom cijenom (npr. 2.900,00 kuna).

16

24.03.2003.

1. Proječni ukupni trošak tvornice za proizvodnju proizvoda X pri količini od 300 komada iznosi 10.000,00 kuna. Tvornica ima maksimalni kapacitet za proizvodnju 400 komada proizvoda X. Prodajna cijena iznosi 15.000,00 kuna. Izračunajte financijski rezultat tvornice pri proizvodnji od 300 i 350 proizvoda X ako su fiksni troškovi 2.100.000,00 kuna. Isplati li se 50 proizvoda izvesti u inozemstvo po cijeni od 6.000,00 kuna.

ATC (Q = 300) = 10.000,00 kn Qmax = 400 P = 15.000,00 kn FC = 2.100.000,00 knPi = 6.000,00 kn

∏ (Q = 300) = TR – TCTC = Q*ATC = 3.000.000,00 knTR = Q*P = 300*15.000,00 = 4.500.000,00 kn∏ = 4.500.000,00 – 3.000.000,00 = 1.500.000,00 kn

∏ (Q = 350) = TR – TCTR = 350*15.000,00 = 5.250.000,00 knVC (Q=300) = TC – FC = 900.000,00AVC = VC/Q = 3.000,00VC (Q=350) = 350*3.000,00 = 1.050.000,00 knTC (Q=350) = FC + VC = 2.100.000,00 + 1.050.000,00 = 3.150.000,00 kn∏ = TR – TC = 2.100.000,00 kn

Qi = 50Pi = 6.000,00 kn

P> AVC – da bi se isplatilo izvoziti6.000,00 > 3.000,00 – isplati nam se izvoziti

TRi = 50*6.000,00 = 300.000,00 knVCi = 50*3.000,00 = 150.000,00 kn - troškovi su se povećali za 150.000,00 kuna a prihodi za 300.000,00 kuna stoga nam se iplati izvesti 50 proizvoda po cijeni od 6.000,00 kuna.

2. Društvo je jedne poslovne godine potrošilo 200.000,00 kuna za proizvodnju i plasman 400 komada proizvoda A pri kapacitetu za proizvodnju 600 komada tog proizvoda. U sljedećoj poslovnoj godini troškovi su iznosili 210.000,00 kuna za proizvodnju i plasman 500 proizvoda A. a) Koliki su stalni troškovi društva?

TC1 = 200.000,00 kuna Q1 = 400Qmax = 600

TC2= 210.000,00 knQ2 = 500

∆TC = ∆VC = 210.000,00 – 200.000,00 = 10.000,00 kn∆Q = 100AVC = ∆TC/∆Q = 100VC1 = Q*AVC = 400*100 = 40.000,00 knVC2 = Q*AVC = 500*100 = 50.000,00 knFC = TC1 – VC1 = 200.000,00 – 40.000,00 = 160.000,00 knFC = TC2 – VC2 = 210.000,00 – 50.000,00 = 160.000,00 kn

17

b) Prodajna cijena iznosi 1.200,00 kuna. Koliki je financijski rezultat poduzeća u tim godinama.

TR1 = P*Q1 = 1.200,00*400 = 480.000,00 kn∏1 = TR1 - TC1 = 280.000,00 kn

TR2 = P*Q2 = 1.200,00*500 = 600.000,00 kn∏2 = TR2 – TC2 = 390.000,00 kn

P = 600,00 knTR1 = 240.000,00 kn ∏1 = 40.000,00 kn TR2 = 300.000,00 kn ∏2 = 90.000,00 kn

c) Izračunajte točku pokrića troškova pri cijeni od 600,00 kuna

Točka pokrića troškova – razina proizvodnje kod koje troškove pokrivamo prihodima i rezultat iznosi 0.

Q = TFC/ (P – AVC) = 160.000,00/ (600,00 – 100,00) = 160.000,00/500 = 320

Pri proizvodnji od 300 proizvoda financijski bi rezultat bio negativan. Sve što proizvodimo ispod 320 pri uvjetima koje smo definirali donosi negativan rezultat

18

31.03.2003.

1. Prosječni ukupni trošak iznosi 1.200,00 kn kod proizvodnje od 500 komada proizvoda «X» u tvornici čiji je kapacitet 1.000 komada. Stalni troškovi te proizvodnje iznose 400.000,00 kuna, a prodajna cijena 1.500,00 kuna. Izračunajte:

a) financijski rezutat te tvornice b) točku pokrića troškova

a) ATC = 1.200,00 kn FC = 400.000,00 kn P = 1.500,00 kn Q = 500 ∏ = ? ∏ = TR – TC TR = Q*P = 500*1.500,00 = 750.000,00 kn TC = Q*ATC = 600.000,00 kn ∏ = 150.000,00 kn

b) QTPT = TFC/ (P – AVC) = 400.000,00/ (1.500,00 – 400,00) = 400.000,00/1.100,00 = 363,64 ~ 364 AVC = VC/Q VC = TC – FC = 600.000,00 – 400.000,00 = 200.000,00 kn AVC = 200.000,00/500 = 400,00 kn

VC = 363,64*400 = 145.456,00 kn TC = 145.456,00 + 400.000,00 = 545.456,00 kn - TR = 363,64*1.500,00 = 545.460,00 kn = 0

2. Prodajna cijena proizvoda «X» iznosi 1.000,00. Točka pokrića troškova nalazi se pri proizvodnji 500 komada proizvoda «X». Stalni troškovi iznose 300.000,00 kn. Izračunajte:a) financijski rezultat pri proizvodnji 800 kom (max kapacitet 1.000 proizvoda)b) isplati li se 100 proizvoda dopunski proizvesti i izvesti u inozemstvo po cijeni od 350,00 kn

a) P = 1.000,00 QTPT = 500 FC = 300.000,00 kn Q = 800 TR = Q*P = 800.000,00 kn QTPT = FC/( P – AVC) 500 = 300.000,00/(1.000,00 – AVC) 500*(1.000,00 – AVC) = 300.000,00 500.000,00 – 500*AVC = 300.000,00 500*AVC = 200.000,00 AVC = 400,00 kn VC = AVC*Q = 320.000,00 kn TC = VC + FC = 620.000,00 kn ∏ = TR – TC = 180.000,00 kn

b) P = 350,00 knAVC = 400,00 kn

Ne isplati se izvesti u inozemstvo jer je cijena manja od prosječnih varijabilnih troškova

19

3. Društvo je u promatranoj poslovnoj godini ostvarilo milijuna kuna ukupnog prihoda prodavši 4.000 komada proizvoda «X» koristeći 80 posto svog kapaciteta. Stalni troškovi iznosili su 200.000,00 kuna. Prethodne godine proizvodnjom i prodajom 3.500 komada proizvoda «X» ostvaren je profit od 325.000,00. Izračunajte:

a) financijski rezultat u analiziranoj poslovnoj godini b) točku pokrića troškovac) da li bi se isplatilo u inozemstvo izvesti 100 komada proizvoda «X» po cijeni od 120,00 kuna.

a) TR2 = 1.000.000,00 kn Q2 = 4.000 FC = 200.000,00 kn Q1 = 3.500 ∏1 = 325.000,00 kn TR2 = Q2*P P = TR2/Q1 P = 250,00 kn TR1 = P* Q1 = 875.000,00 kn TC1 = TR1 - ∏1 = 550.000,00 VC1 = TC1 – FC = 350.000,00 AVC = 350.000,00/3.500 = 100,00 kn VC2 = 100,00*4.000,00 kn = 400.000,00 kn ∏2 = 1.000.000,00 – 600.000,00 = 400.000,00 kn

b) QTPT = FC/(P-AVC) = 200.000,00/(250,00-100,00) = 1.333,33 ~ 1.334

c) P = 120,00 AVC = 100,00 Isplati se izvesti jer je P> AVC

20

14.04.2003.

1. Društvo raspolaže kapacitetom za proizvodnju 1.000 komada proizvoda A i u 2000. godini je ostvarilo dobitak u poslovanju u iznosu od 100.000,00 kuna, uz prosječni promjenjivi trošak od 250,00 kuna po proizvodnji od 800 komada proizvoda. Prodajna cijena za proizvod A iznosi 1.250,00 kuna. Ako je u 1999. godini proizvedeno i plasirano 700 komada proizvoda A koliki je financijski rezultat ostvaren uz ostale nepromijenjene uvjete? Predložite društvu poslovnu politiku uz slobodni potencijal kapaciteta.

Qmax = 1.000

2000. 1999.

Q = 800 Q = 700∏ = 100.000,00 kn P = 1.250,00 knAVC = 250,00 kn ∏ = ?P = 1.250,00 kn

∏ = TR - TCTR ('99) = P*Q = 1.250,00*700 = 875.000,00 knTC = VC + FCVC('99) = AVC*Q = 175.000,00 knVC('00) = 200.000,00 knTC ('00) = TR - ∏ = 1.000.000,00 – 100.000,00 = 900.000,00 knFC = TC('00) – VC('00) = 900.000,00 – 200.000,00 = 700.000,00 kn

TC('99) = 875.000,00 kn∏ = 0

Ako u 2000. godini društvo ostvaruje profit u iznosu od 100.000,00 kuna a maksimalna proizvodnja mu omogućuje proizvodnju još 200 jedinica proizvoda društvu će se isplatiti proizvoditi 1.000 jedinica proizvoda A samo ako mu je ukupni profit veći od onoga kojeg trenutno ostvaruje.

Npr. ∏ = 100.001,00 kn Q = 1.000 TC = 950.000,00 kn TR = 1.050.001,00 kn TR = Q*P P = TR/Q = 1.050.01

2. Hotel ima kapacitet od 120 pansiona dnevno, odnosno 43.800 godišnje. Tijekom godine uspije prodati 18.000 pansiona po cijeni od 680,00 kuna. Prosječna dobit iznosi

21

100,00 kuna a troškovi su raspodijeljeni tako da prosječni fiksni troškovi sudjeluju s 44,11 posto u prodajnoj cijeni a prosječni varijabilni troškovi s 41,11 posto. Zbog slabe iskorištenosti kapaciteta hotel se odlučuje na niže cijene u predsezoni i podsezoni i tako je prodano 12.000 pansiona po cijeni od 400,00 kuna, 9000 pansiona po cijeni od 350,00 kuna i 6000 pansiona po cijeni od 300 kuna. Objasnite da li je politika cijena ispravna.

Napomena: hotel posluje samo u ljetnim mjesecima. U navedenom se zadatku postavlja pitanje da li se pri navedenim cijenama isplati hotelu poslovati tijekom ostalih mjeseci u godini. 18.000 pansiona hotel ostvaruje u ljetnim mjesecima.

A∏ = 100,00 knQ = 43.800P = 680,00 kn∏ = 1.800.000,00 knAFC = 0,4411*P = ~ 300,00 knAVC = 0,4111+P = ~ 280,00 kn

Dodatni pansioni prodaju se po cijenama koje su više od prosječnog varijabilnog troška stoga sve donose poduzeću profit. Ovakav način poslovanja poboljšao bi financijski status promatranog poslovnog subjekta.

Dopunski profit;

∏ = P – AVC = 120*12.000 + 70*9.000 + 20*6.000 = 2.190.000,00 kn

Ukupni profit: ∏ = 3.990.000,00 kn

Primjer: Ako ovaj hotel vrijedi 5.000.000,00 € (~ 37.500.000,00 kn) da li nam je ovakvo poslovanje isplativo?O: Profit koji ostvarujemo iznosi 10,64 posto vrijednosti hotela, odnosno vrijednosti od 5 milijuna eura. Ukoliko bismo taj novac uložili u banku vjerojatno bi se postotak od kamate kretao oko 5 posto što je znatno manje no što ostvarujemo. Ovakva situacija je najpovoljnija, s time da hotel možemo i prodati. Ako smo taj novac posudili mi iz profita plaćamo glavnicu a iz troškova kamate.

22

28.04.2003.

1. Točka pokrića troškova u društvu koje raspolaže s kapacitetom 2.000 komada proizvoda X nalazi se pri proizvodnji od 1.000 komada. Stalni troškovi kapaciteta su 1.000.000,00 kuna, a prodajna cijena proizvoda X iznosi 2.000,00 kuna. Izračunajte financijski rezultat za proizvodnju 1.500 komada proizvoda X te ocijenite rentabilnost posla ukoliko su uložena sredstva 10.000.000,00 kuna.

QTPT = FC/(P – AVC) = 1.000Qmax = 2.000FC = 1.000.000,00 knP = 2.000,00 knQ = 1.500∏ = ?

1.000 = FC/(P-AVC) P-AVC = FC/1000 AVC = P – FC/1000 AVC = 2.000,00 – 1.000.000,00/1.000 = 2.000,00 – 1.000,00 = 1.000,00 kn

VC = Q*AVC = 1.500*1.000,00 = 1.500.000,00 knTC = FC + VC = 2.500.000,00 kn

TR = Q*P = 1.500*2.000,00 = 3.000.000,00 kn∏ = TR – FC = 500.000,00 kn (5% od uloženih sredstava)

Da li je ovaj posao isplativ ovisi o mnoštvu čimbenika: - da li je jedan vlasnik u pitanju, kolika se amortizacija obračunava, da li vlasnici rade u poduzeću i sl.

Ako se radi o jednom vlasniku (kamate u banci su 3 – 4 %) te radi u poduzeću, iz mogućnosti upravljanja sebi je odredio visoku plaću to je isto trošak. Ukoliko je koristio i maksimalnu stopu amortizacije iz čega je veća mogućnost štićenja imovine to je mogao biti za vlasnika dobar posao.

Ako se radi o više vlasnika, ako se obračunavala mala – imovina propada i taj profit ne donosi veliko zadovoljstvo vlasnicima – nisu bili zaposlenici, plaću su dobivali neki drugi ljudi. Inače, sam profit je zadovoljavajući.

23

2. Maksimalan kapacitet proizvodnje u društvu je 30.000 komada proizvoda X. Pri iskorištavanju kapaciteta od 70% društvo je imalo ukupne troškove u iznosu od 63.000.500,00 kuna. Prosječni fiksni troškovi iznosili su 2.250,00 kuna. Izračunajte ukupne troškove pri iskorištenju 80% kapaciteta. Iskažite mogućnosti poslovne politike u navedenom razdoblju ako je prodajna cijena na domaćem tržištu 2.800,00 kuna.

Qmax = 30.000TC(pri 70%) = 63.000.500,00 knAFC = 2.250,00 knP = 2.800,00 knTC(pri 80%) = ?

FC = AFC*Q = 2.250,00*21.000 = 47.250.000,00 knQ = 0,7*30.000 = 21.000VC = TC – FC = 15.750.500,00 knAVC = VC/Q = 750,00 knVC(pri 80%) = AVC*Q = 18.000.000,00 knQ(80%) = 0,8*30.000 = 24.000 TC = FC + VC = 65.250.000,00 kn

∏(pri 70%) = TR – TC = - 4.200.500,00 knTR = P*Q = 58.800.000,00 kn

∏(pri 80%) = 1.950.000,00 knTR = 67.200.000,00 kn

QTPT = FC/(P-AVC) = 23.048,80

TR(pri 100%) = P*Q = 84.000.000,00 knTC = 47.250.000,00 + 22.500.000,00 = 69.750.000,00 kn∏ = 14.250.000,00 kn

Po kojoj bi cijeni mogli izvoziti u inozemstvo?P = 750,00 P=AVC = 750,00 6.000*750,00 = 4.500.000,00 (TR = VC)

24

5.05.2003.

Troškovi kod proizvodnje 2.000 komada proizvoda X iznose 200.000,00 kuna od čega na fiksne troškove otpada 50 posto cjelokupnoga iznosa. U istaknutome slučaju kapacitet se koristi u 62,5 posto obimu. Na tržištu se za jedan proizvod X može dobiti 150,00 kuna. Traži se:

a) izračunati točku pokrića troškovab) izračunati cijenu koštanja jednoga proizvoda X ukoliko ih proizvodimo 1.000 i

1.500 komadac) ispitati isplati li se koristiti slobodni dio kapaciteta za proizvodnju proizvoda X za

što postoje tehnološki uvjeti (1000 komada) a za čiju proizvodnju je potrebno potrošiti 60 kuna/kom, dok tržište prihvaća prodajnu cijenu od 80,00 kuna.

TC = 200.000,00 knFC = 100.000,00 knP = 150,00 knQ = 2.000

a) QTPT = ?

QTPT = FC/(P-AVC) = 100.000,00/100 = 1.000VC = TC – FC = 100.000,00 knAVC = VC/Q = 50

b) ATC1, ATC2 = ?

Q1 = 1.000Q2 = 1.500VC1 = 50.000,00 knVC2 = 75.000,00 knTC1 = FC + VC1 = 150.000,00 knTC2 = 175.000,00 knATC1 = TC1/Q1 = 150,00 knATC2 = 116,67 kn

c) isplati se jer je AVC = 60,00 a prodajna cijena 80,00 kuna

2. Ukoliko su vam poznati sljedeći podatci o poslovanju društva:a) pri iskorištenju 60% kapaciteta društvo je ostvarilo prosječni dobitak u iznosu od 200,00 kuna po jednoj toni proizvoda X, a prodajna cijena iznosi 1.400,00 kuna po toni.b) kada je stupanj iskorištenja bio 70% prosječni fiksni trošak bio je 300,00 kuna po toni.c) na stupnju iskorištenja kapaciteta od 75% vijednost proizvodnje (trošak) bila je 89.250.000,00 knd) 100% omogućava proizvodnju od 85.000 tona

izračunajte:

a) ukupan i prosječni dobitak pri iskorištenju kapaciteta od 80%b) pri kojoj proizvodnji društvo ima ukupne troškove u iznosu od 73.950.000,00 kunac) društvo, osim što može na domaćem tržištu prodati 66.000 tona po cijeni od 1.400

kn/kom u mogućnosti je i izvesti 14.500 tona ali po cijeni od 840 kuna/kom. Isplati li se taj izvoz?

Q(pri 60%) = 0,6*85.000 = 51.000Q(pri 70%) = 59.500Q(pri 80%) = 68.000A ∏ = 200,00 kn

25

P = 1.400,00 knAFC(pri 70%) = 300,00 kn

a) ∏ = ?, A∏ = ?

TR = P*Q = 1.400,00*68.000 = 95.200.000,00 knFC = AFC(pri 70%)*Q(pri 70%) = 300,00*59.500 = 17.850.00,00 kn A∏ (pri 60%) = 200,00 kn∏ = A∏*Q(pri 60%) = 51.000*200,00 = 10.200.000,00 kn TR (pri 60%) = 71.400.000,00 knVC(pri 60%) = TR - ∏ - FC VC = 43.350.000,00 knAVC = VC/Q(pri 60%) = 850,00 kn

TC(pri 80%) = FC + AVC*Q(pri 80%) = 17.850.000,00 + 57.800.000,00 = 75.650.000,00 kn∏ = TR – TC = 95.200.000,00 – 75.650.000,00 = 19.550.000,00 knA∏ = ∏/Q = 287,5 kn

b) Q = ? TC = 73.950.000 FC = 17.850.000 VC = TC – FC = 56.100.000AVC = 850,00 knVC/AVC = Q = 66.000

c) izvoz se ne isplati zbog toga što je P<AVC

26