MILENIJSKA FOTOGRAFIJA je, ŠIME STRIKOMANA 600. … · MILENIJSKA FOTOGRAFIJA je, ŠIME STRIKOMANA S vne o-vnici, e na mail: om JEDNA tjedna AJE Duzbaba D U 1520. na Gospodino-u

1GlasGrada - 731 - petak 22. 3. 2019.

BROJ 739 PETAK 17. SVIBNJA 2019. GODIŠTE XV LIST JE BESPLATAN

600. OBLJETNICA PODIZANJA ORLANDOVA STUPA

MILENIJSKA FOTOGRAFIJA ŠIME STRIKOMANA

Sudjelujte u kreiranju naslovne stranice Mozaika. Najzanimljiviju fo-tografiju objavit ćemo na naslovnici, a svoje fotografije šaljite na mail: [email protected]

NEKA I VAŠA FOTOGRAFIJA POSTANE SLIKA TJEDNA

slika tjedna

NA GROMAČI-SVIJET KOJI NESTAJE

Bogomir Duzbaba

POTRES U DUBROVNIKUD ubrovnik je 17. svibnja 1520. godine, u jedanaest sati, na blagdan Uzašašća Gospodino-va, pogodio tako jak potres u kojem su sve kuće unutar zidina, po zapi-sima Senata, bile oštećene. U katedrali je, u općoj pomutnji tijekom mise, smrtno

stradao jedan čovjek, a bilješke spomin-ju i sedamnaestero ranjenih. Taj je potres podigao takav strah da je Malo vijeće sl-jedećih dana donijelo odluku o gradnji zavjetne crkve, renesansne crkvice Svetog Spasa, u dvorištu kod ulaza u franjevački samostan. Nad ulazom u crkvu nalazi se

latinski natpis koji u prijevodu glasi: “Za odvraćanje nebeskog gnjeva u najvećem potresu dubrovački Senat zavjetovao je ovaj hram godine od Kristova rođenja 1520., 17. svibnja. Za njegovu izgradnju pobrinuli su se Danijel Resti, Damjan Men-ze i Petar Sorgo.”

MOZA KiJEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA GRADA DUBROVNIKA

Izdana građevinska dozvola za rekonstrukciju Lapadske obale

FOTO

: ŽE

LJK

O T

UTN

JEV

IĆ

STR. 9

2 GlasGrada - 739 - petak 17.5.2019. GlasGrada - 739 - petak 17.5.2019. 3

PISMA / REAGIRANJA / PRIOPĆENJA

EUROPSKA KULTURA I NJEN ODNOS PREMA KRŠĆANSTVU

“MRAČNI SREDNJI VIJEK” U DANAŠNJICIVodeći teološki mislilac i publicist kršćan-stva, preciznije katolištva kako ga ispovi-jeda Crkva u Hrvata u Slobodnoj Dalmaciji preuzvišeni dr.Ivica Šola u svojoj uskršnjoj kolumni naslovljenoj „Islamisti su učenici Francuske revolucije“ otkrio je da je „po-žar u Notre-Dameu tragična poruka aktu-alnoj francuskoj i europskoj kulturi i njezi-nu odnosu prema kršćanstvu“.Nedvosmisleno se ideološki i teološ-ki pozicionirao u „mračni srednji vijek“, čije univerzalne i svevremene vrednote ne mogu dovesti u pitanje možebitne negativne sporadičnosti koje suvremeni neprijatelji kršćanstva imputiraju takozva-nim križarskim ratovima, tobožnjim spa-ljivanjima vještica, odnosno provokatori koji su se drznuli remetiti bogomdani red stvari tvrdeći da Zemlja možda ipak nije ravna ploča odnosno bogohuleći da se ona okreće oko Sunca, a ne obratno; niti zlonamjerno čupanje iz povijesnog kon-teksta crkvenih institucija poput inkvizici-je, redova poput Opus Dei, rodno defini-ranog poretka po kojemu su svećenici i redovnici, biskupi i pape samo zbog toga što su to što jesu, apriorno i apsolutno neporočni, a svatko tko se usudi ukaziva-ti da su „put, istina i život“ daleko od tih praksi i tih spodoba, suštinski je neprija-telj službenoga kršćanstva – religije koja uporno srlja na stranputicu, laž i smrt.Sve to su po Šoli zanemarive marginalije zlonamjerno izvučene iz srednjovjekov-nog konteksta, a prave vrednote koje su „srednji vijek, kršćanska vjera i kultura dala Europi“ su sveučilišta poput, zadrži-mo se na Francuskoj, Sorbonne odnosno „velebna arhitektura“ poput Notre Dame. Međutim, te darove koje joj je kršćanski srednji vijek namakao suvremena prasica Evropa bagatelizira i slavi svoje prosvjeti-telje,“Kult Razuma“, Francusku revoluciju i njihove bogohulne, antikršćanske parole poput „sloboda, jednakost, bratstvo“ (ju-goslavenski: „bratstvo i jedinstvo“).Šola detaljno opisuje kako su Notre Dame i druge crkve po Parizu i Francuskoj obe-ščašćivali francuski revolucionari 1789. i da se to kao trend nastavilo do danas, kada u tome prednjače radikalni islamisti, kako istaknusmo uvodno citirajući Šolu, učenici Francuske revolucije. Pa zaključu-je: „Naša Gospa je odavno izgorjela, ne samo u Parizu, već u cijeloj Europi koja mrzi samu sebe, mrzi vjeru i sukladnu kul-turu koja ju je stvorila i oblikovala. Upravo

su Francuzi, u ime laiciteta, zahtijevali da se iz europskog ‘Ustava’ izbaci spominja-nje kršćanstva.“A Šolina svjetonazorska istomišljenica prečasna Višnja Starešina pita se: „Kamo to idemo mi kao nekada kršćanska Euro-pa…mi kao pojedinci koji smo se usudili misliti i djelovati pred većim…autoritetima od Zlatnog teleta?“ Dijagnosticira: „Ključni je problem današnje Europe… pristanak na destrukciju zajedničkog europskog identitetskog – kršćanskog nazivnika.“Nadu u „buđenje zatomljenog i zapušte-nog identitetu u kršćanskoj Francuskoj i Europi“ nalazi u spoznaji da je ipak spa-šeno srednjovjekovno kršćansko Zlatno

tele odnosno da je „ono što čini duh Notre Dame, ono oko čega su srednjovjekovni majstori izgradili katedralu, ostalo sačuva-no: kapelan pariške vatrogasne brigade… je iz još goruće katedrale iznio krunu od trnja…“ (iz koje krune se čak i u riznici, u svjetskim razmjerima minorne, sred-njovjekovne dubrovačke katedrale čuva rekordnih pet komada neđe putem od Je-ruzalema do Pariza poispadalih „drača“).Njihov kolega velečasni Ivan Ugrin citira premijera Plenkovića: „…s Notre Dame gori i naše kršćansko nasljeđe…“, pa mu sotava da je to „onako simbolički, dok stvarno ono gori već godinama zahva-ljujući političarima njegova i Macronova kova, koji se itekako zalažu kako bi u Eu-ropi zavladala diktatura relativizma, rodna ideologija… dok se istovremeno odbacu-je kršćansko nasljeđe…“.Ne znam je li baš to htio, ali ispada da zaključuje da je ovo s Notre Dame zaslu-žena kazna Francuskoj, koja je „nacionali-zirala crkve početkom prošlog stoljeća“, a „zadnjih nekoliko godina ruši ih na stotine jer su prazne…“, a „u nekad prvoj zemlji koja je primila kršćansku vjeru danas je samo pet posto katolika koji prakticiraju svoju vjeru.“Dakle, gospodo Joviću, Šola, Starešina, Ugrine, Sesardiću, Šoljiću, kao i onodob-ni i ovodobni širokobriješki fratri: Evropa, baš ova naša Evropa kojoj smo pristupili 2013.godine, Bogu fala, ne temelji se na kršćanstvu, baš na tom kršćanstvu koje-ga vi i vama slični reprezentirate odnosno ispovijedate. Nego na antifašizmu, baš onom antifašizmu koji su u temelje današ-nje Evropske Unije ugradili, između bez-brojnih ostalih, dalmatinski mladići gineći na prilazima srednjovjekovnom širokobri-ješkom samostanu-bastionu 6. i 7. veljače 1945. i vojno oslobađajući to područje od nacističko-ustaško-fratarske zločinačke vojske. Vojno su uz silne žrtve i veliku po-moć saveznika uspjeli, ali srednjovjekovni kršćanski odnosno katolički identitet ni širokobrijeških fratara ni pretežnog dijela tamošnjeg življa nijesu uspjeli pokolebati.

Darko Kaciga Dubrovčanin

P.S. Ceterum censeo…uostalom mislim da treba ukinuti: 1) hrvatsko državljan-stvo svima koji ne prebivaju u Hrvatskoj; 2) Ministarstvo turizma; 3), a mostu preko Rijeke dubrovačke vratiti njegovo časno, izvorno ime – Most Dubrovnik.

Ne znam je li baš to htio, ali ispada da zaključuje da je

ovo s Notre Dame zaslužena kazna Francuskoj, koja je

„nacionalizirala crkve početkom prošlog stoljeća“, a „zadnjih nekoliko godina ruši ih na stotine jer su prazne…“, a

„u nekad prvoj zemlji koja je primila kršćansku vjeru danas je samo pet posto katolika koji

prakticiraju svoju vjeru“

Kod Mandaljenske ulice, na pločniku u Ulici Žrtava s Dakse, je rupa, nije dobro za pješake. Tu u blizini je autobusna čekao-nica za četvrticu i ljudi ponekad trče do ulaska u autobus. Ako ne vide kuda hodaju mogu pasti.U Ulici Masarykov put kod kuć-nog broja 3 nedostaju male re-šetke, preko cijelog pločnika, opasno je za pješake, pogotovo u noći kad se slabo vidi.Satelitska antena u Ulici Kovač-koj će pasti kad tad nekome na glavu.Klima uređaj sav u ružini past će na ulici đe tuda ljudi hodaju go-re-dolje u Ulici Kukuljevića. Nije dobro za ljude, zato se držimo one: lakše spriječit nego liječit.

Zdravko Trojanović Trojo

DUBROVAČKE SLIKE I (NE)PRILIKE

Lakše spriječit nego liječit

Koliko mi je poznato dosad je održa-no jedno predavanje, dvije izložbe su u tijeku, u palači Sponza i na Stradunu (dok ovo pišem), a pretpostavljam da su objavljeni i napisi u tiskovinama povo-dom 600-godišnjeg jubileja Orlandovog stupa (uskoro ću objaviti napis o vitezu Rolandu i upoznat ću čitatelje zašto je jedan „običan“ srednjovjekovni vojsko-vođa stekao toliku popularnost). Pretpo-stavljam, da će tijekom 2019. godine, na-zvana kod nas i „Orlandovom godinom“, biti još sadržajno raznovrsnih manifesta-cija te da će i drugi sudjelovati u obilježa-vanju velikog jubileja dubrovačkog povi-jesnog simbola samostalnosti i građevne znamenitosti.Ne znam hoće li Hrvatska pošta objavi-ti prigodnu marku, ali mišljenja sam da bi trebala. Navest ću još neke primjere u svezi obilježavanja „Orlandove godi-ne“ na lokalnoj razini. Npr. svaki vlasnik kafića mogao bi napraviti „koktel Orlan-do“ koji bi se mogao dobiti tijekom cijele

godine. Slastičari i sladoledari također bi mogli sadržajno obogatiti i ponuditi u svojim radnjama: tortu, palačinke, štru-del, pitu, sladoled... itd. s nazivom Orlan-do, s tim da u svojim proizvodima bude što više domaćih sastojaka, kako bi miris i okus slastice bio što originalniji.Otisak Orlandovog lica ili cijelog lika, eventualno s prigodnim tekstom ili bez njega, na majici uobičajeni je (ljetni) su-venir. Pretpostavljam da će se netko toga prihvatiti. Osobno mi se je svidio likovni uradak jedne učenice Umjetničke škole koja je prikazala Orlanda kao popularnu glazbenu zvijezdu na pozornici pod svi-jetlom reflektora.Nadam se da će biti još zanimljivih i ma-štovitih događanja u našem gradu povo-dom „Orlandove godine“.

Damir Račić

ORLANDOVA GODINA

Potrebno je još zanimljivih i maštovitih događanja

Ne znam hoće li Hrvatska pošta objaviti prigodnu marku, ali mišljenja sam da bi trebala

U subotu, 11. svibnja 2019. godine završilo je petnaestodnevno prikupljanje potpisa za referen-dum Inicijative 67 je previše. Na području Dubro-vačko-neretvanske županije potpisi su se prikup-ljali na Korčuli (Korčula, Blato, Vela Luka), u dolini Neretve (Ploče, Opuzen, Metković), u Dubrov-niku, Župi dubrovačkoj i Konavlima. Ukupno je prikupljeno 18 500 potpisa, gotovo duplo više no što je u odnosu na broj birača bilo neophodno.Kao županijski koordinator Inicijative 67 je previ-še želim u prvom redu zahvaliti svim građanima koji su dali svoj potpis kako bi se nepravedna mirovinska reforma usvojena u Saboru oborila izravnim odlučivanjem građana na referendumu. Posebnu zahvalu upućujem našim umirovljeni-cima koji su masovnim potpisivanjem pokazali solidarnost s mlađim generacijama na koje se re-forma odnosi. Hvala i svima koji su nam na razne načine pomogli ili olakšali prikupljanje potpisa.Dakako, veliko Hvala! šarolikoj ekipi volontera koja je sudjelovala u prikupljanju potpisa. U da-našnje vrijeme nje lako pronaći čovjeka spre-mnog da svoje slobodno vrijeme pokloni zajed-nici. Sa 100- injak volontera i 12 400 prikupljenih potpisa građana Dubrovnika, Župe dubrovačke i Konavala Dubrovnik je još jednom potvrdio viso-korazvijenu građansku svijest svojih građana. Bilo mi je zadovoljstvo i čast koordinirati ovu akciju.

Igor MiošićInicijativa 67 je previše, Županijski koordinator

ZELENI FORUM, ZELENO SUNCE, ZELENI TELEFON

INICIJATIVA 67 JE PREVIŠE

Voda pretvorena u baru

KADA ĆE SE OZELENITI OTOČIĆI U GRUŽU?

HVALA!

Mala kamena fontana na Pilama ne radi a voda u pilu fontane pretvorena je u baru oko koje lete ro-jevi komaraca - ovu sliku ne zaslužuje Dubrovnik a snimili smo je 13.svibnja 2019.oko 11,00. Što je još žalosnije neki stariji turisti su se, dok smo sni-mali, htjeli napiti vode a ono ih dočekala kaljuža sa nekoliko opušaka unutra. Odgovorni gdje ste?!

Kada će se ozeleniti "otočići " sa zemljom kod Autobusnog kolodvora Dubrovnik - pitaju nas naši sugrađani preko našeg Zelenog telefona Eko Fona 020 4t3 850 posljednjih mjesec dana. Kažu, bar to nije teško u ovih nekoliko "otočića"sa zemljom posaditi cvijeće i mediteransko ukrasno grmlje jer Autobusni kolodvor Grada je recepci-ja Grada gdje prolaze rijeke turista ili s kruzera ili s autubusa, i treba biti uredan i rascvjetan! Dijelimo mišljenje naših sugrađana.

Jadranka Šimunović


Gradonačelniče Frankoviću, građani su vas izabrali da štitite njihove interese, a ne da sinkopom pokrivate Vlahušićeve, Šuičine, Sanaderove, Karamarkove, Vrdo-ljakove, Zmajlovićeve aranžmane i pogo-dovanja golferima. Vrijeđate inteligenciju građana time što se ne sjećate tko je vikao „Ja sam za golf“ i tko je sudjelovao i još sudjeluje u pogodovanjima golferima u Dubrovačkim dogovorimaSinkopa je u našoj zemlji često birani način izbjegavanja odgovornosti. Posljednji bi-ser hrvatske sinkope je u srijedu 7.5.2019. na govornici Gradskog vijeća imao dubro-vački gradonačelnik Mato Franković. Fran-ković je postavio dva pitanja koja ukazuju na to da mu je sinkopa vjerojatno zahvatila i lijevu i desnu polovicu mozga: „Tko je bio sluga Razvoj golfa?“ i „Gdje je iz GUP-a nestala postojeća cesta koja vodi do tvr-đave Imperijal?“U prvom pitanju sinkopa je natjerala ne više tako mladog i neiskusnog gradona-čelnika Frankovića da zaboravi kako je stožerni kamen Dubrovačkom dogovoru bio upravo dubrovački HDZ čiji su vijećni-ci predstavljali većinu članova te golf ko-alicije te kako su i stranačka središnjica i dubrovački gradski odbor HDZ-a, čiji je Franković tad bio član, podržali formiranje te koalicije. Zaboravio je gradonačelnik Franković tko je sve 2009. godine proda-vao zemlju na Srđu tvrtki Razvoj golf doo: bivši premijer i sada zatvorenik koji ga je primio u stranku i bivša gradonačelnica koja je tako dobro branila interese Razvoj golfa da zaslužuje kandidaturu za novi mandat u EU parlamentu kao jedini i naj-bolji kadar HDZ-a iz Dubrovačko-neretvan-ske županije. Franković i kolege iz HDZ-a su oni koji su jednako zaslužni za izglasavanje Urbani-stičkog plana uređenja za Srđ (UPU) 2013. godine poput njihovih kolega iz SDP-a i HNS-a usprkos tome što se više od 10.000 Dubrovčana demokratski izjasnilo protiv predloženog projekta (1.000 više Dubrov-čana nego što je glasalo za Frankovića u drugom krugu lokalnih izbora).Na pitanje „Gdje je nestala cesta iz GUP-a?“ odgovor je sasvim jednostavan: svi oni koji su u koaliciji Dubrovačkog dogovora glasali za UPU golf resorta na Srđu podigli su ruke za brisanje postojeće ceste prema tvrđavi Imperijal, a to su opet Frankovićeve stranačke kolege iz HDZ-a i koalicijski partneri iz DUSTRE koju Fran-ković bezrezervno tetoši komplimentima i uhljebljivanjima.Dakle, svaki put kad je Mato Franković gla-sno viknuo“Ja sam za golf“ da ga Zagreb i tadašnji predsjednik stranke Tomislav Ka-ramarko čuju, poručivao je da je za projekt

i sve ono što on sadrži: za brisanje postoje-će ceste, za apartmanizaciju, za izgradnju nove infrastrukture potrebne golf resortu novcem građana i za sramotno propada-nje vrijedne povijesne građe u Muzeju Do-movinskog rata u tvrđavi Imperijal.Jedino zakonito i za građane bezbolno rješenje je raskidanje Ugovora o koncesi-ji nad tvrđavom Imperijal pošto ugovorna klauzula, ugovorna obveza da se za tvrđa-vu odredi turistička namjena 2013. godi-ne, nije ugrađena u UPU projekta i samim tim se istim ugovorenim člankom konce-sijskog ugovora nužno aktivira raskid tog ugovora. Time za građane Dubrovnika prestaje važiti obveza izgradnje ceste od vidikovca do tvrđave Imperijal potrebne za funkcioniranje golf resorta koju je za Razvoj golf doo velikodušno novcem gra-đana koji se procjenjuje na 60 milijuna kn ugovorila tadašnja gradonačelnica Dub-ravka Šuica. Mato Franković izbjegavanjem konstatira-nja da je Ugovor o koncesiji stvarno raski-nut održava na životu obvezu financiranja izgradnje nove ceste kao i obvezu izmje-štanja odašiljača s tvrđave o trošku građa-na, što je sve suprotno odluci Gradskog vi-jeća po kojoj Grad Dubrovnik i javne tvrtke u njegovom vlasništvu neće platiti ni kune za infrastrukturu projekta golfa na Srđu. Gradonačelnik, dakle, postupa suprotno zaključcima Gradskog vijeća te riskirajući gubitak 60 milijuna kn građana Dubrovni-ka riskira počinjenje kaznenog djela jer bi neodgovornim ponašanjem izložio novce građana tolikom gubitku. Zaključno, gradonačelniče Frankoviću, građani su vas izabrali da štitite njihove in-terese, a ne da sinkopom pokrivate Vlahu-šićeve, Šuičine, Sanaderove, Karamarko-ve, Vrdoljakove, Zmajlovićeve aranžmane i pogodovanja golferima. Vrijeđate inteli-genciju građana time što se ne sjećate tko je vikao „Ja sam za golf“ i tko je sudjelovao i još sudjeluje u pogodovanjima golferima u Dubrovačkim dogovorima. Vaši kole-ge iz HDZ-a su na županijskoj skupštini prije samo dva mjeseca opet povećale obuhvat golf resorta na Srđu s 100 na 310 ha, a Plenkovićeva HDZ/HNS-ova vlada je 2018. godine golferima izdala novu seriju nezakonitih Rješenja i Dozvola pošto su raniju dokumentaciju pravomoćno ukinu-li hrvatski sudovi. Vi ste, gradonačelniče Frankoviću, pritom šutali i pokrivali kolege u stranci kao pravi timski igrač. Problem je, gradonačelniče Frankoviću, što vaša momčad svih ovih godina igra za Razvoj golf, a ne za građane Dubrovnika i teško da ikakva sinkopa može pomoći da se to promijeni.

Đuro Capor, koordinator Inicijative SJN

PRIOPĆENJE INICIJATIVE SRÐ JE NAŠ:

IMA LI GRADONAČELNIK DUBROVNIKA SINKOPU? Gospar Darko Kaciga, dubrovački od-

vjetnik i publicista (Dubrovnik 1956) nakon što je svojom knjigom ustalasao svoj rodni grad, potom Zagreb, počet-kom maja svoje Suočavanje - Prolego-mena za dubrovačku Hrvatsku, pred-stavio je i u Beogradu. U Madija centru sala je bila skoro popunjena, a o ovom obimnom polemičkom štivu bez ađusta-vanja govorili su istoričarka Latinka Pero-vić, pisac i profesor Fakulteta dramskih umetnosti Nenad Prokić, istoričar Srđan Milošević i novinari Vjekoslav Madunić (Hrvatski radio) i Dragan Banjac, bivši dopisnik Borbe iz Grada i njegovog zale-đa, koji je i moderirao promociju.

SLOBODA I UREÐENOSTPredstavljanje je počeo sam autor ne-uobičajeno, skoro natraške: “Građan-ski autsajder u Dubrovniku, hrvatskom, evropskom, a rekao bih baš ovdje i baš večeras i jugoslavenskom, geopolitič-kom i kulturnom autsajderu, u 537-om broju, ne autsajderskog, ne petparač-kog nego nula-ništaparačkog lokalnog tjednika Gras Grada, početkom jula 2015. godine piše…“, na što se nadove-zao Vjekoslav Madunić čitajući delove iz članka „Bezuvjetno potpisujem invalidni govor srbijanskog ministra Aleksandra Vulina nad još otvorenom hrvatskom moralnom katastrofom Jadovna“, pa je Kaciga čitao delove iz reakcije dr.Ante Šoljića na taj tekst, pa Madunić Kaciginu repliku.Istoričarka Latinka Perović rekla je da Kaciga piše za čoveka koji proizvodi, koji ima tradiciju, kulturno i socijalno pamće-nje, čoveka koji je otvoren prema svetu, ali ne želi da napusti svoju domovinu. Za to mu je potrebna sloboda, uređenost, a ne čista etnička država koja je dovodila do podela i zločina. “U vremenu u kojem i posle sve tragedi-je, desetina hiljada mrtvih i proteranih, i dalje pretežu nacionalistički glasovi, oni koji se drže nacionalističkog, zločinima dokazanog identiteta u državama bivše Jugoslavije, povremeno se pojavljuju knjige, tekstovi, mišljenja ljudi koji se na jasan način suočavaju da zločinima sopstvene države, sa zlikovcima koji brutalno manipulišući narode, sramote sopstvene građane i izvrgavaju ruglu nji-hove nacionalne istorije. Takva je i knjiga Darka Kacige, višedecenijskog borca protiv ustaštva i propagatora zločina u sopstvenoj državi.“

TVRDO GOVORITI KAO ŠTO KACIGA PIŠEU Suočavanju Kaciga jednako odbacuje strahote koje su nastale u NDH, odba-cuje Pavelića i ideologiju čiste hrvatske

PISMO IZ BEOGRADA – PREDSTAVLJANJE KNJIGE DARKA KACIGE SUOČAVANJE - PROLEGOMENA ZA DUBROVAČKU HRVATSKU U BEOGRADU

Nije ponovno rješenje u Jugoslaviji, ali možemo biti bolji

države. Kaciga odbacuje “Tuđmanovu Hr-vatsku”. Ne misli da je rešenje ponovo u Jugoslaviji, jer je ona je svoju istoriju okon-čala, ali veruje da države nastale njenim raspadom mogu da budu države slobodar-ske, ekumenske i sekularne, koja mogu da povuku razvoj i budu u okvirima savreme-ne evropske istorije. Ne samo kao zajedni-ce u kojoj bi se sačuvao mir, već i razvijali različitost i solidarnost. Ova knjiga ima na-stojanje da Hrvatsku učini suštinskim de-lom Evrope, rekla je Latinka Perović.„Otkrivam da je svet odvratan“, rekao je na promociji profesor Nenad Prokić, najavlju-jući da će “tvrdo govoriti”, kao što Darko piše. “Zar nije još u Evanđelju po Mateju zapisano: Jer svakom ko ima daće mu se, i preteći će, a u onog koji nema, i šta ima uzeće se od njega. Prokić smatra da bi jedina prava revolucija bila - ukidanje Rimskog prava. Pobedniku pobeda, gubit-niku gubitak, a ratovi služe samo za manje korekcije. Za ono veće čekamo propast civilizacije, ali uglavnom to nije dovoljno. Ni komunizam nije nešto bitnije promenio. Svaka civilizacija je uskrsavala i konstitui-sala se, bilo anarhičnim ludilom despota ili despotskom anarhijom revolta. Zato je nama ljudima potrebno da se tu i tamo malo zavaravamo. Svet nam je neproziran, pojavnosti nas zavaravaju, a hronično su prisutne i nepotpune informacije.Svako zato ima svoju utopiju. Evo nama večeras i Darkove. U njoj je vidna asime-trija i rascep ONI -JA - MI. Eto, ONI imaju fundamentalno narodnjaštvo, MI empirijski skepticizam. Oni imaju kolektivni indivudu-alizam, mi imamo individualni kolektivizam pa se taj naš individualni kolektiv i ovde ve-čeras uklopio. Njihov brod se ljulja, ali ne tone. Naš ni ne plovi. Naši romani se pišu unutar istorije, oni istoriju stvaraju iz roma-na. Tako je to s narodima. Neki podižu fran-cuske, neki jogurt revolucije.

NAŠI SE BROJE NA PRSTE“Ovo je, možda, teorija haosa, ali u haosu i jesmo. Gene smo nasledili od ljudi koji su samopouzdane budale. Od Džingis kana i bratije. Psihopate imaju svog naslednika. Naši se broje na prste, baš kao i u gla-sačkim kutijama. Darko Kaciga je skoro u

pravu. Bio bi još više u pravu da nije, kao i svi mi, u našem Galapagos kolektivu, žrtva velike asimetrije. Njegova zbirka tekstova je spomenik našoj neuspešnosti da pred-viđamo i planiramo. I napor je usamljeni-ka. Onog malobrojnog broja ljudi koji su se usprotivili sveopštem i skoro unisonom ludilu koje nam je svima razvalilo živote”.“Ni nama Hrvatima, ni nama Srbima ne treba novi Čarnojević. I bez njega, kaže Prokić, taj moderni agzodus se ubrzano odvija, a asimetrija jača li jača, Njihovi i kad odu, ostanu ovde. Naši odlaze zauvek i sa-svim. Njihova dijaspora glasa i podržava svoje, naša se asimiluje tamo gde je i ne dolazi ni na blagdane. Darko se zalaže da se uzme državljanstvo svima koji ne žive u domovini, što je naravno preterano. Dovolj-no bi bilo da ne mogu da glasaju. Radomir

Konstantinović (pisac kultnog dela Filozo-fija palanke - prim. D.B.) je pogrešio. Jer dijagnoza je još poraznija: svi smo mi pa-lanka, nema rascepa. I mi koji se od palan-ke distanciramo, i mi smo palanka. Samo smo ona druga, manje uspešna. .. Kao što su nas učili da nema Boga, sad nas uče da budemo Hrvati ili Srbi. Ceo region da pođe u borbu protiv zajedničkih problema i partikularnih interesa koji su svuda isti. Slobodan čovek, pa tek onda pripadnik nacije... Nacionalne stranke i verske zajed-nice u simbiozi! A ethos ili moral nam je zajednički, i Jevrejima i katolicima i pravo-slavnima i muslimanima. Ne ubij, ne kradi, poštuj čoveka, ne laži. To su univerzalni po-stulati. Nek’ svom narodu daju demokratiju i spašena Bosna, Hrvatska i Srbija. I vrlo je važno da NE budeš podrška onima koji

zlo čine, da kažeš svoj glas, da rekneš što misliš. Niko nema isprike, svako mora činiti ono šta ga spada kao moralnog i odgovor-nog čoveka. Eto, tako sam čitao Kacigu!

REPUBLIKU SRPSKU TREBA UKINUTIIstoričar Srđan Milošević Kacigu doživljava kao kritičara “oštrog jezika” prema ustaš-tvu i “naročito Crkvi u Hrvata”. Pored toga Dubrovčanin je veliki kritičar nacionalizma i identifikacije Katoličke Crkve i (hrvatske) nacije. Istaknuo je autorovu veru u dubro-vački kozmopolitizam. U svojoj završnoj reči Kaciga je poverio prisutnima, a obraćajući se dr.Miloševi-ću svoj san, „I have a dream“, kako se u staroj dubrovačkoj bolnici, odnedavno preobraženoj u Sveučilište u Dubrovniku / University in Dubrovnik, ponovno dogo-dila pretvorba, ovaj put u „Akademiju juž-noslavenske izvrsnosti“, u kojoj, za razliku od postojećih nacionalističkih gerijatrija na ovim prostorija, mladi naučnici, npr. u ra-zredu za historiju poput akademika Miloše-vića, Jakovine, Bešlina, Klasića, Dubravke Stojanović, Markovine, Goldštajna rade na kurikulumu zajedničke historije po kojoj bi se učilo u elitnim školama i u Dubrovniku, i u Trebinju i u Herceg-Novom, i „u lijevoj freško opituranoj i u desnoj oronuloj polo-vici „jednokrovne“ velebne škole na oba-lama Lašve u Travniku, Bregave u Stocu, Plive u Jajcu“.Referirajući se na naslovnicu svoje knji-ge, Kaciga je poručio da ona predstavlja „startnu poziciju za maraton koji nam u Hrvatskoj treba istrčati da bismo dostigli današnju Njemačku predstavljenu u liku i djelu Frau Angele Merkel, čiji je prethodnik Vili Brandt to učinio, nemojte me uzeti za riječ odnosno broj, pred 42 godine. A vama Srbima zadatak je još teži, jer… ceterum censeo, uostalom mislim: Republiku Srp-sku treba ukinuti! I vratiti je nesretnoj Bosni i Hercegovini. Da i ona konačno postane Republika BiH“ Autor ovog priloga pozdravlja čitav Grad sa željom da neko od brojnih prijatelja učini za njega jedan stradunski đir. Sluga van se, dragi moji Dubrovčani. Adio!

Dragan Banjac

Latinka Perović je, uz ostalo, rekla da Kaciga piše za „čoveka koji proizvodi, koji ima tradiciju, kulturno i socijalno pamćenje, čoveka koji je otvoren prema

svetu, ali ne želi da napusti svoju domovinu. Za to mu je potrebna sloboda, uređenost, a ne čista etnička država koja je dovodila

do podela i zločina“

Srđan Milošević, Nenad Prokić, Vjekoslav Madunić, Dragan Banjac, Latinka Perović i Darko Kaciga


GRAD DUBROVNIK

Na Stradunu je 11.svibnja uz mimohod Grad-ske glazbe Dubrovnik otvoren jedan od sre-dišnjih događanja obilježavanja 600. obljetni-ce podizanja Orlandovog stupa.Izložbu fotografija "Orlando nekad" osmislili su i priredili članovi Povjerenstva za proslavu Or-landove godine u suradnji s uredništvom i čla-novima Facebook grupe „Dubrovnik nekad“ i Foto Adriom. Autor umjetničkog postava je Pero Mrnarević.Izložbu čini 51 fotografija koje prikazuju ovog

srednjevjekovnog viteza kao nijemoga, ali vjernog svjedoka vremena i neizostavnog sudionika brojnih društvenih događanja kroz povijest.Odabrane fotografije prezentirane su na stra-tama dimenzija 1,20 x 0,80 metara izrađenim od gumiranog platna kako bi izdržale sve vre-menske uvjete.Izložba će ostati otvorena do kraja godine i tako, osim Dubrovčanima, biti dostupna i svim našim posjetiteljima u Orlandovoj godini.

Uz 600. obljetnicu podizanja Orlandova stu-pa (13. svibnja 1419.), Grad Dubrovnik je 13.svibnja 2019. organizirao snimanje mile-nijske fotografije, i to fotografa Šime Striko-mana, uz zatvoreni Orlandov stup.Na snimanje su bili pozvani svi Orlandovi imenjaci i imenjakinje, uz dubrovačku dječi-cu koja su formirala brojku 600.Iz Grada Dubrovnika su objavili kako su se osim dogradonačelnice Orlande Tokić foto-grafirali i imenjaci Orlando Vuleša, Orlando Šarić, Orlando Guriš, Luka Orlando Blažević. Sudjelovali su i učenice i učenici drugih ra-zreda OŠ Marina Držića, učenice i učenici od 1. do 4. razreda OŠ Marina Getaldića.Posebna zahvalnost Grada Dubrovnika je upućena Dubrovačkim vatrogascima, Lukši Malohodžiću i Kinematografima Dubrovnik.

NASTUPILO ČAK 36 PLESNIH SKUPINA

Zamjenica gradonačelnika Grada Dubrovni-ka Jelka Tepšić održala je 15.svibnja u Rigi radni sastanak s vršiteljem dužnosti gradona-čelnika Rige Olegom Burovim na kojem su razgovarali o suradnji dvaju gradova, naroči-to na području kulture i sporta.Na sastanku je s obje strane izloženo neko-liko projekata u kulturi u kojima bi dva gra-da mogla naći zajednički interes s planom realizacije do kraja tekuće godine te tijekom

2020. godine.Tijekom boravka u glavnom gradu Latvije, a koji je realiziran u suradnji Turističkom zajed-nicom Grada Dubrovnika, zamjenica Tepšić predstavit će koncept i program Orlandove godine, što je posebno zanimljivo za grad čiji glavni trg također krasi statua viteza Rolanda. Predstavit će se i projekt „Poštujmo Grad“ te turistička ponuda Dubrovnika, koji je s Rigom povezan direktnom avionskom linijom.

Do daljnjeg se u potpunosti zatvara promet Ulicom bana Josipa Jelačića, na predjelu uz gradilište na kojem se izvode radovi isko-pa privatnog investitora, a zbog opasnosti zbog urušavanja.Grad Dubrovnik donosi ovu odluku zbog sigurnosti građana i imovine, s obzirom da je nakon oštećenja vodovodne cijevi u trupu ceste došlo do ispiranja materijala postoje-ćeg nasipa uslijed čega može doći do uru-šavanja ceste.Ujedno, Grad je slučaj prijavio Građevinskoj inspekciji te zatražio žurno postupanje.S obzirom da je do oštećenja cijevi, što je prouzrokovalo daljnja oštećenja ceste, doš-lo uslijed radova na privatnom građevin-skom objektu ispod ceste, Grad Dubrovnik poduzet će sve potrebne mjere kako bi tro-šak sanacije preuzeo privatni investitor.Ovaj režim potrajat će dok se ne osiguraju uvjeti za sigurno odvijanje prometa, a Grad će nastojati stanarima na ovom području osigurati prilaz do njihovih stambenih obje-kata.

Grad Dubrovnik

U povodu osvajanja pojedinačnog veteran-skog prvenstva u stolnom tenisu, gradona-čelnik Dubrovnika Mato Franković uputio je čestitku Josipu Martinoviću. Prenosimo je u cijelosti:Dragi Josipe,želim Vam u ime Grada Dubrovnika i svoje osobno uputiti iskrene čestitke na osvoje-nom prvom mjestu pojedinačnog veteran-skog prvenstva u stolnom tenisu.U dugogodišnjoj impresivnoj karijeri osvojili ste brojna priznanja i vjerujem da Vas svaki uspjeh jednako raduje i daje Vam poticaj za nove vrhunske rezultate.Vaša želja, volja i nadasve ljubav prema sportu služi kao uzor brojim generacijama jer Vi ste uistinu legenda dubrovačkog spor-ta.S poštovanjem,Gradonačelnik DubrovnikaMato Franković

GRAD DUBROVNIK

URED GRADONAČELNIKA GRADA DUBROVNIKA

Zbog opasnosti od urušavanja zatvara se Ulica bana Josipa Jelačića

Čestitka Josipu Martinoviću na tituli prvaka Hrvatske

ZAMJENICA GRADONAČELNIKA DUBROVNIKA JELKA TEPŠIĆ NA RADNOM SASTANKU U RIGI

O SURADNJI RIGE I DUBROVNIKA

PLESNA RADIONICA FORUMA MLADIH POSTAJE PLESNI FESTIVAL

Završna priredba sedme radioni-ce manifestacije “Forum mladih” pod nazivom “Ples, ples, ples” održala se u Kazalištu Marina Dr-žića 8.svibnja. Radionicu je otvo-rio zamjenik pročelnika Upravnog odjela za obrazovanje, šport, so-cijalnu skrb i civilno društvo Miho Katičić koji je izrazio zadovoljstvo velikim odazivom, naglasivši da se planira organizacija plesnog festivala.Nastupilo je čak 36 plesnih skupi-

na iz osnovnih škola Ivana Gun-dulića, Antuna Masle – Orašac, Marina Držića, Lapad, Mokošica, Umjetničke škole Luke Sorko-čevića i Ženskog đačkog doma Dubrovnik te plesno-edukativnih udruga “Convivo” i “Čudesni ko-raci”, plesne skupine “Kalipsice”, Plesnog-rekreacijskog studija Dubrovnik, plesnih studija “La-zareti” i “Step and Jazz”, “3V”, plesne-rekreacijske udruge “For-tuna” te FA Linđo.

Gradonačelnik Grada Dubrov-nika Mato Franković primio je 13.svibnja Constantina-Mihaila Grigoriea, veleposlanika Ru-munjske u Republici Hrvatskoj.Veleposlanik Grigorie je poja-snio kako Rumunjska ima vrlo dobre odnose s Hrvatskom te da je 2019. najintenzivnija i najplodnija godina u diplomat-skim odnosima između dvije države. Izrazio je nadu u skoro imenovanje počasnog rumunj-

skog konzula u Dubrovniku, a gradonačelnik Franković je tom prigodom rekao da bi to za grad bila velika čast budući da sve više državljana Rumunjske posjećuje Dubrovnik.Gradonačelnik Franković je ta-kođer istaknuo da je Dubrovnik trajno zainteresiran za partner-stvo i stvaranje novih veza, što dokazuju i odlični odnosi koje Dubrovnik održava i razvija sa svim gradovima prijateljima.

VELEPOSLANIK RUMUNJSKE NA PRIJEMU KOD GRADONAČELNIKA

USKORO IMENOVANJE POČASNOG RUMUNJSKOG KONZULA U DUBROVNIKU

600. OBLJETNICA PODIZANJA ORLANDOVA STUPA

Milenijska fotografija Šime StrikomanaIZLOŽBA NA STRADUNU

OŽIVLJEN DIO POVIJESTI ORLANDA I DUBROVNIKA

FOTO

: ŽE

LJK

O T

UTN

JEV

IĆ

FOTO

: ŽE

LJK

O T

UTN

JEV

IĆ


Grad Dubrovnik kao investitor ishodio je prvu građevinsku dozvolu za rekonstruk-ciju i proširenje Lapadske obale, putem Upravnog odjela za izdavanje i provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnje. Investicija se procjenjuje na oko 40 milijuna kuna, a obuhvaća prostor od lučice Batala do Ekonomskog fakulteta.Riječ je o jednom od najznačajnijih infra-strukturnih projekata Grada Dubrovnika u ovom desetljeću, nakon čije realizacije će se riješiti gorući problem prometnih gužvi te uspostaviti nova regulacija prometa iz smje-ra Lapada, s obzirom da projekt u konačni-ci predviđa dvosmjernu cestu Lapadskom obalom.Nakon rješavanja imovinsko-pravnih odno-sa u prethodnom razdoblju, zadovoljen je tako osnovni preduvjet za realizaciju ovog projekta koji bi u budućnosti trebao raste-retiti promet iz smjera Babinog kuka prema

Gradu i Gružu. Njime je, uz rekonstrukciju i proširenje ceste, obuhvaćena i odvodnja, pročišćavanje oborinskih voda, fekalna od-vodnja, elektroenergetski sustav s javnom rasvjetom i telekomunikacijskom mrežom. Cijelom dužinom prometnice s lijeve stra-ne predviđen je nogostup, dok je desnom stranom prometnice predviđen zeleni pojas i šetnica te urbano opremanje, s uzdužnim i kosim parking prostorima na određenim dijelovima.U postupku je i ishođenje druge građevin-ske dozvole za nastavak Lapadske obale, do raskrižju kod benzinske crpke, a ukupna dužina novoprojektirane prometnice iznosi oko 840 metara.Slijedi natječaj za izvođača radova, koji bi, prema sadašnjim planovima, trebali započe-ti do kraja godine. Grad Dubrovnik planira dio radova sufinancirati bespovratnim EU sredstvima.

Grad Dubrovnik završio je radove na križanju ulica Iva Dulčića i Mostarske, čime se povećala preglednost i ukupna sigur-nost odvijanja prometa na ovom dijelu ceste. Osim uređenja kolnog pristupa ovim se radovima osigurao i pješački pristup Mostarskoj ulici, izgradnjom nogostupa, pa je križanje sada daleko sigurnije i za kretanje pješaka.Završene radove obišao je gradonačelnik Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima.''Još jedan važan projekt za Grad Dubrovnik je završen - skre-tanje za Mostarsku ulicu, koje je predstavljalo dugogodišnji problem, mjesto gdje se dogodio veliki broj prometnik nezgo-da. Vjerujem da se ovom sanacijom ceste i proširenjem ugiba-lišta dobila potrebna vidljivost i samim tim povećala sigurnost i skretanja i izlaska iz Mostarske ulice. Siguran sam da će naši sugrađani koji ovdje žive i njihovi gosti biti zadovoljni ovim no-vim prometnim rješenjem'', kazao je gradonačelnik Franković.Radovi su vrijedni nešto više od 900.000 kuna, a provedeni su putem Upravnog odjel za promet Grada Dubrovnika. Kako je istaknuo pročelnik Đuro Šutalo, u sklopu ovih radova, u skla-du sa svim trenutno važećim propisima u prometu, uređeno je i autobusno stajalište na ovoj poziciji.

Nastavlja se ciklus obnove pedagoških ustanova na području Grada Dubrov-nika, pa je tako gradonačelnik Mato Franković u ime Grada potpisao i četvrti ugovor za energetsku obnovu ove godi-ne, ovaj put za obnovu Osnovne škole Marina Držića. Energetska obnova ško-le vrijedna je 606.250,79 kuna (uključu-jući PDV), a investicija se sufinancira bespovratnim sredstvima EU fondova u iznosu od 42%. U ime zajednice ponu-ditelja ugovor o izvođenju radova potpi-sao je Miho Klečak.U zgradi OŠ Marina Držića od 5. do 8. razreda zamijenit će se i izolirati dotrajali krov zgrade, vanjski zidovi te će se ugra-diti solarni sustav za pripremu potrošne tople vode. Projektom je predviđena i ugradnja sustava za daljinsko očitanje potrošnje energenata i uvođenje novog naplatnog mjernog mjesta. Završetkom radova i ova škola će iz energetskog razreda C prijeći u razred B, a ukupna ostvarena ušteda za grijanje objekta će iznositi 50,42%.''Ovo je četvrta pedagoška ustanova na području Grada Dubrovnika za koju potpisujemo ugovor za energetsku obnovu od početka ove godine, što je iznimno velik i zahtjevan posao. Zavr-šili smo s Lapadskom školom, nakon čega nastavljam s još dvije škole i dva vrtića. Hvala DURA-i koja je odradila

veliki posao, našem Upravnom odjela za europske fondove i međunarodnu suradnju bez kojeg ovo sve ne bi bilo moguće odraditi, zamjenici Tokić koja prati sve velike investicije Grada Du-brovnika, našim upravnim odjelima za izgradnju i upravljanje projektima te za obrazovanje i sport. Snaga nije nikada u pojedincu, jer čovjek sam ne može ništa napraviti, snaga je u timu i zato zahva-ljujući uspješnom timu gradske uprave i ravnateljicama škola i vrtića vide se rezultati posla kojeg radimo'', kazao je gradonačelnik Mato Franković u prigodi potpisivanja ugovora.Ravnateljica OŠ Marina Držića Zrinka Capor pojasnila je kako će se obnoviti stara zgrada koja je građena 1963. go-dine.''Krov nam je dotrajao i treba ga promi-jeniti kao i fasadu. Željno očekujemo i energetsku obnovu škole za djecu s posebnim potrebama. Nadam se da će ovi radovi proteći uspješno i da ćemo što prije doći do željenog cilja'', rekla je ravnateljica Capor.Izvođač se obvezuje radove završiti u roku od 150 kalendarskih dana od dana uvođenja u posao.Grad Dubrovnik ujedno priprema i dru-gu fazu energetske obnove OŠ Marina Držića s obzirom da prvom nije obuhva-ćena cijela škola.

Prvi niskopodni zglobni autobus za javni prijevoz putnika testiran je 10.svibnja na prometnicama Grada Dubrovnika.Riječ je o vozilu kapaciteta 120 putnika koje je Libertasu Dubrovnik za potrebe testne vožnje ustupljeno od društva Pro-met d.o.o. Split.Uz direktora dubrovačkog javnog prije-voznika Ante Vojvodića i njegove surad-nike te djelatnike Prometa, testnoj vožnji „harmonika“ autobusa prisustvovali su i stručnjaci nadležnog gradskog uprav-nog odjela za promet.Zglobni autobusi bili bi korisna akvizi-

cija u vozni park Libertasa zbog svojih mogućnosti za komercijalnu upotrebu. Naime, intencija gradske uprave jest ukidanje dolaska tzv. shuttle turističkih autobusa na Pile i preuzimanje prijevo-za gostiju s kruzera na relaciji Luka Gruž - Pile s dva niskopodna autobusa koje Libertas namjerava nabaviti, a čime bi se značajno smanjile gužve.Van te namjene, autobusi bi se koristili i za potrebe javnog gradskog prijevoza te bi uvelike rasteretili najopterećenije lini-je, posebno one koje prometuju na rela-cijama Mokošica - Pile i Babin Kuk – Pile.

JEDAN OD NAJZNAČAJNIJIH INFRASTRUKTURNIH PROJEKATA GRADA DUBROVNIKA

IZDANA GRAĐEVINSKA DOZVOLA ZA REKONSTRUKCIJU LAPADSKE OBALE

NA PROMETNICAMA GRADA DUBROVNIKA

Testirao se prvi niskopodni zglobni autobus za shuttle prijevoz

PROJEKTI GRADA DUBROVNIKA Mostarska ulica obnovljena, raskrižje sigurnije za prometovanje

OBNOVE PEDAGOŠKIH USTANOVA NA PODRUČJU GRADA DUBROVNIKA

POTPISAN UGOVOR ZA ENERGETSKU OBNOVU OŠ MARINA DRŽIĆA

Svjetski dan poduzetnica se svake godine odvija trećeg petka u svibnju. Na taj dan Im-pact Hub Zagreb u suradnji s Dubrovačkom razvojnom agencijom DURA-om i Udrugom „Krug“ – ogranak Dubrovnikorganizira event pod nazivom „AURORA MEETUP“.Event se odvija u petak,17. svibnja 2019., u DURA-i (Branitelja Dubrovnika 15, 20000

Dubrovnik) u sali u prizemlju s početkom u 14 h. Očekivano trajanje je 2h.Kako uskladiti različite životne uloge te po-stići balans između onoga što želimo za sebe i onoga što okolina (obitelj, prijatelji, suradnici) od nas očekuju, poslušajte u pre-davanju psihoterapeutkinje Karmen Kmeto-vić Prkačin te priči poduzetnice Vesne Lukić.

DURA - BESPLATNO PREDAVANJE

KAKO POSTIĆI BALANS IZMEĐU RAZLIČITIH ŽIVOTNIH ULOGA

Gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković sa suradnicima boravio je u po-sjetu gradu prijatelju Veneciji gdje je u četvr-tak, 9.svibnja, otvorio izložbu „Mjesto ispre-kidanih odlazaka“.Izložba je priređena u okviru 58. po redu Ve-necijanskog bijenala, na kojem se Dubrov-nik predstavlja prvi put, a realizirana je u su-radnji gradova prijatelja i Umjetničke galerije Dubrovnik. Otvorenju je nazočila ministrica kulture Republike Hrvatske Nina Obuljen Koržinek te brojni domaći i međunarodni uglednici iz svijeta umjetnosti.Iako gradovi međusobno surađuju u po-dručju gospodarstva, poglavito turizma, izložba je prvi konkretan projekt na polju kul-ture od sklapanja povelja o bratimljenju koji otvara vrata sličnim suradnjama u budućno-sti. Naime, upravo navedenim sporazumom iz 2012. godine naglašeno je jačanje kultur-nih razmjena između gradova prijatelja.Kroz povijest najznačajnija središta trgovine na Mediteranu i rivali, ovim projektom Du-brovnik i Venecija nastoje staviti naglasak na suvremeni trenutak, osvještavajući pri-sutnost jake suvremene umjetničke scene. „Mjesto isprekidanih odlazaka“ kustosice Jelene Tamindžija predstavlja troje među-narodno afirmiranih dubrovačkih umjetni-ka - Izvora Pendu, Slavena Tolja i Marijanu Pende.Izložba je postavljena je u prostoru Tesa 100 u Arsenalu Nord gdje će biti otvorena do 24. studenog 2019. godine.

Vijenci na posljednjem počivalištu Marina Držića u VenecijiTijekom boravka u Veneciji predstavnici Grada Dubrovnika predvođeni gradonačel-nikom Matom Frankovićem posjetili su u če-tvrtak, 9.svibnja, crkvu sv. Ivana i Pavla, gdje je 1567. godine pokopan Marin Držić.U ime Grada Dubrovnika, gradonačelnik Franković položio je vijenac na spomen plo-ču podignutu u čast ovom slavnom hrvat-skom komediografu, pjesniku, dramskom piscu, autoru političkih tekstova i glumcu, a koja se nalazi u pobočnoj kapeli lijevo od glavnog oltara ove venecijanske bazilike.

SURADNJA GRADOVA PRIJATELJA

Dubrovački umjetnici predstavili se u Veneciji


DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJA

U sklopu proslave Dana Dubrovačko-nere-tvanske županije i blagdana svetog Leopo-lda Bogdana Mandića u Kazalištu Marina Držića 10.svibnja je održana svečana sjed-nica Skupštine Dubrovačko-neretvanske županije na kojoj su dodijeljene nagrade ovogodišnjim laureatima.Naime, temeljem Statuta Dubrovačko-nere-tvanske županije Skupština Dubrovačko-ne-retvanske županije na svojoj 10. sjednici održanoj 29. travnja 2019. godine donije-la je Odluke o dodjeli Nagrade za životno djelo, dodjeli Priznanja u obliku diplome za iznimna dostignuća značajna za Dubrovač-ko-neretvansku županiju, dodjeli Nagrada za doprinos ugledu i promociji Dubrovač-ko-neretvanske županije u zemlji i svijetu u proteklom jednogodišnjem razdoblju te o dodjeli Nagrada za iznimna postignuća u proteklom jednogodišnjem razdoblju. Nagrada za životno djelo danas je tako dodijeljena Meri Cetinić, Priznanje u obli-ku diplome za iznimna dostignuća značaj-na za Dubrovačko-neretvansku županiju dodijeljeno je posthumno fra Bernardinu Sokolu, a Nagrada za iznimna postignu-ća u proteklom jednogodišnjem razdoblju prof. Đivi Kušelj te Nogometnom klubu ”GOŠK-DUBROVNIK 1919”. Nagradu za doprinos ugledu i promociji Dubrovač-ko-neretvanske županije u zemlji i svijetu u proteklom jednogodišnjem razdoblju do-bili su Umjetnička škola Luke Sorkočevića, Glazba Ston, Kulturna udruga ”Ivo Lozica”, Narodna glazba Blato te Ratko Krstičević.Sjednicu je otvorila predsjednica Županij-ske skupštine Vilma Kosović koja je po-zdravila sve prisutne, a na sjednici su na-zočili i izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gordana Jandrokovića, Branko Ba-čić, izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, izaslanica Predsjednice Repu-blike Hrvatske Renata Margaretić-Urlić, potpredsjednik Hrvatskog sabora Božo Pe-trov, izaslanik potpredsjednika Hrvatskog sabora i ministra obrane Damira Krstičevi-ća, viceadmiral u miru Ante Urlić, saborska zastupnica Sanja Putica, predsjednik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Ne-venko Herceg, predsjednik Vlade Zapad-nohercegovačke županije Zdenko Ćosić i brojni drugi.Župan Dobroslavić rekao je ovom prilikom kako je Dubrovačko-neretvanska županija danas treća po indeksu razvijenosti, a pri-je 26 godina bila je razrušena u Domovin-skom ratu.”Dan županije prigoda je osvrnuti se na to odakle smo krenuli, gdje smo danas, kamo idemo, kako kanimo tamo stići! Županija je svoj put započela prije 26 godina. Počeli smo s velikim dijelom Županije opljačka-

nim, porušenim i spaljenim u Miloševiće-voj velikosrpskoj agresiji. Početak je stoga bio mukotrpan. Započelo se, međutim, i s ponosom na uspješno obranjenu županiju i cijelu domovinu Hrvatsku i na njihovo ko-načno oslobađanje. Od početka smo svje-sni duga prema našim poginulim i nestalim braniteljima, invalidima, logorašima, našim civilnim žrtvama. Unatoč nepovoljnom po-laznom položaju, danas je Dubrovačko-ne-retvanska županija po indeksu razvijeno-sti 3. županija u Hrvatskoj. Ponosni smo na taj veliki uspjeh. Ponosni smo na naše sugrađane, naše gospodarstvenike, insti-tucije s kojima smo ostvarili ovo iznimno postignuće. Zahvalni smo, dakako, našim precima koji su nam ostavili ovaj dragulj – Dubrovnik, ljepotu i očuvanost cijele naše županije. Zahvalni smo našim branitelji-ma, kako onima s našega područja, tako i svima koji su nam priskočili pomoći kad je bilo najteže. Iz cijele Hrvatske, iz BiH i iz dijaspore. Zahvalni smo našemu prvom predsjedniku dr. Franju Tuđmanu koji je predvodio naš narod u borbi za demokra-ciju i za slobodnu Domovinu, koji je vodio naše branitelje u obrani i oslobađanju naše zemlje. Koji je predvodio politiku ulaska Hr-vatske u NATO i Europsku uniju, prestižnu

zajednicu država s najvišim civilizacijskim postignućima u povijesti čovječanstva. Danas je Dubrovačko-neretvanska župa-nija najuspješnija hrvatska županija u kori-štenju fondova EU. Također i najuspješnija županija u gospodarenju pomorskim do-brom.Prema podacima Ministarstva regionalnog razvoja i HGK u dvije smo godine ugovorili radova koji se financiraju iz fondova EU u vrijednosti od 4,4 milijarde kuna”, rekao je župan te nastavio:”Sredstvima fondova Europske unije gra-dimo najvažniji hrvatski infrastrukturni, pro-metni i geostrateški projekt – Pelješki most. EU sredstvima, moderniziramo Zračnu luku, gradimo Studentski dom, osam novih ili dograđenih luka na otocima, Objedinje-ni hitni bolnički prijem, poduzetnički inku-bator, sustave navodnjavanja, energetski obnavljamo škole i domove, obnavljamo kulturne spomenike, štitimo i valoriziramo prirodnu baštinu, pripremamo centre kom-

petentnosti u Dubrovniku i u Neretvi, kao i mrežu širokopojasnog Interneta za cijelu županiju. Danas je nesporan regionalni status županije, a vraćamo i institucije u Županiju. U Vladi RH nailazimo na razumi-jevanje, kao kod nijedne Vlade do sada. Na svojoj sjednici u Dubrovniku Vlada je to potvrdila brojnim zaključcima ključnim za razvoj ove županije. Tim zaključcima po-držala je i dala nacionalnu potvrdu smjeru razvoja ovoga područja u skladu s našom razvojnom strategijom i našim planovima. U tim zaključcima nalaze se daljnje cestov-no povezivanje županije od Zračne luke do Perne; Autocesta od Osojnika do čvorišta Metković; Dnevna bolnica u Metkoviću; Projekt obrane od zaslanjenja Donje Ne-retve; Centar za gospodarenje otpadom; Kongresni centar u Dubrovniku; Osnovna škola u Cavtatu; Projekti vodoopskrbe i odvodnje diljem Županije; Poseban instru-ment za razvoj širega područja Dubrovni-ka; Interventni plan razvoja u Neretvanskoj dolini; Pokretanje natječaja za koncesioni-ranje turističkih zona na otocima.Uvjereni smo da je takva suradnja s Vla-dom jamstvo daljnjeg održivog razvoja ove županije i hrvatskog juga, a mi ćemo sa svoje strane i dalje:– Ustrajati na ravnomjernom razvoju svih dijelova županije;– Učvršćivat ćemo i nadalje položaj župa-nije kao ozbiljne i odgovorne hrvatske i eu-ropske regije, županije koja u suradnji sa susjednim županijama u Hrvatskoj i u BiH odgovara na zajedničke izazove;– Ustrajat ćemo dokazivati da se javni po-slovi i politika može i treba uspješno obav-ljati bez populizma, bez nerealnih obeća-nja, odgovorno i vjerodostojno;– Ustrajat ćemo na skladnim međuetničkim i međureligijskim odnosima u kojima odgo-

Župan Nikola Dobroslavić sa zamje-nicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom, v.d. pročelnice za društve-ne djelatnosti Jelenom Dadić, ravna-teljicom RRA DUNEA Melanijom Milić nazočio je danas u Metkoviću Na predstavljanju EU projekata u Do-lini Neretve koje je održano 14.svib-nja u Metkoviću, u okviru programa ”Dani otvorenih vrata EU projekata u Dubrovačko-neretvanskoj županiji”, nazočio je i župan Nikola Dobrosla-vić sa zamjenicima Žaklinom Marević i Joškom Cebalom, v.d. pročelnice za društvene djelatnosti Jelenom Dadić i ravnateljicom RRA DUNEA Melani-jom Milić.Ovom događaju su nazočili i grado-načelnik Metkovića Dalibor Milan sa suradnicima, načelnici općina iz do-line Neretve, predstavnici građanskih udruga i brojni drugi.Župan Nikola Dobroslavić naglasio je važnost i korist članstva Hrvatske, a time i Dubrovačko-neretvanske župa-nije u Europskoj uniji i to prije svega u korištenju sredstava iz kohezijskih fondova EU, a gradonačelnik Metko-vića Dalibor Milan istaknuo je kako se na području tog grada provodi 30 milijuna kuna vrijednosti projekata sufinanciranih sredstvima EU.Ispred DUNEA-e Olja Ljubišić ovom prilikom je naglasila kako se trenutno na području doline Neretve izvodi šest velikih infra-strukturnih projekata ukupne vrijed-nosti veće od 76 milijuna kuna iz područja razvoja turizma, desaliniza-cije i navodnjavanja, zaštite okoliša i zbrinjavanja otpada, energetske učin-kovitosti, poduzetništva i obrazovanja. Napomenula je kako se na području Neretve trenutno realizira ili je već re-alizirano 12 međunarodnih projekata koji su uz ostale regije ukupno vrijed-ni 417 milijuna kuna.Dani otvorenih dana EU projekata održani su povodom obilježavanja Dana Europe i Europskog tjedna u organizaciji Dubrovačko-neretvan-ske županije, Regionalne agencije DUNEA i Grada Metkovića.Predstavljanje EU projekata u Dubro-vačko-neretvanskoj županiji održat će se u četvrtak u Dubrovniku.

POVODOM DANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE I BLAGDANA SV. LEOPOLDA BOGDANA MANDIĆA

SVEČANA SJEDNICA ŽUPANIJSKE SKUPŠTINE

-Danas je Dubrovačko-neretvanska županija

najuspješnija hrvatska županija u korištenju fondova EU.

Također i najuspješnija županija u gospodarenju pomorskim

dobrom – kazao je, uz ostalo, župan Nikola Dobroslavić

vornost za taj sklad prepoznaje i preuzima i većina i manjina;– I dalje ćemo djelovanje temeljiti na vrjed-notama Domovinskog rata, na domoljublju, na vjeri kao neodvojivoj sastavnici europ-ske civilizacije.Uvjereni smo da ćemo u tome i nadalje imati zagovor našega zaštitnika sv. Leopo-lda Bogdana Mandića i drugih kojima se utječemo, posebno našega sv. Vlaha.Čestitam dobitnicima županijskih prizna-nja, još jednom svim sugrađanima čestitam Dan županije i blagdan Sv.Leopolda Bog-dana Mandića.Neka Bog čuva ovu najljepšu hrvatsku županiju!”, rekao je župan Dobroslavić. Izaslanica Predsjednice Republike Rena-ta Margaretić-Urlić napomenula je kako je Dubrovnik stoljećima svjetlo slobode i di-plomatskog umijeća.”Ne smijemo stvari shvaćati zdravo za go-tovi, a Dubrovnik je biser ne samo slobode i demokracije nego i ljudskih prava. Ovdje se čovjek mogao slobodno razvijati i to je jedan od razloga zašto je grb Dubrovnika u grbu RH”,rekla je Margaretić-Urlić.Izaslanica predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek napomenula je kako se u Dubro-vačko-neretvanskoj županiji već provode, ali su i u planu brojni projekti.”Jedan od naših osnovnih ciljeva je rav-nomjerni razvoj svih dijelova Hrvatske i dra-go mi je da se to ovdje jasno vidi. Svjedo-čimo cijelom nizu ulaganja i projekata i na tome čestitam svim gradovima i općinama i županiji. Pri spomenu ove županije naj-prije pomislimo na Pelješki most, ali tu je još jako puno projekata koji će ovu župani-ju učiniti boljim mjestom za život”, rekla je Obuljen Koržinek.Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora

Gordana Jandrokovića, Branko Bačić re-kao je kako je Vlada napravila dva velika iskoraka prema jedinicama lokalne i regio-nalne samouprave.”Ova županija ide ka jednoj od najsnažni-jih hrvatskih regija, a cilj Vlade je da svima omogućimo da se ravnomjerno razvijaju. Tu smo napravili veliki iskorak s fiskalnom decentralizacijom i spustili smo na lokalnu razinu više od 2,5 milijarde kuna. Također tu je reforma sustava državne uprave, a od početka sljedeće godine Županije će pre-uzeti sve te poslove. Moram ovdje kazati i kako su odluke koje je Vlada donijela na svojoj sjednici u Dubrovniku stavila jako velike obveze na župana, ali i na sve na-čelnike i gradonačelnike da se provedu ti projekti”, rekao je Bačić te dodao kako je za uspjeh Dubrovačko-neretvanske župa-nije zaslužno njezino vodstvo koje je zada-lo pravce djelovanja.Gradonačelnik Metkovića Dalibor Milan ista-knuo je kako je Dubrovačko-neretvanska žu-panija prepoznata po korištenju EU fondova. ”Pelješki most, projekti navodnjavanja Do-line Neretve, Dnevna bolnica u Metkoviću samo neki primjeri. U protekle dvije godi-ne sam kao gradonačelnik vrlo ponosan jer smo ostvarili niz projekata financiranih iz sredstava EU, a na brojnim projektima blisko surađujemo sa Županijom”, rekao je Milan.Predsjednik Vlade Zapadnohercegovačke županije Zdenko Ćosić istaknuo je dobru suradnju između dvije županije.”Upućujem vam čestitke kakve upućuju prijatelji jedni drugima. Mi već imamo do-bru suradnju, ali postoji prostor za još bolju suradnju i vjerujem da ćemo je ostvariti”, rekao je Ćosić.Nakon svečane sjednice u hotelu Excelsior upriličen je tradicionalni svečani ručak.

U SKLOPU ”DANA OTVORENIH VRATA EU PROJEKATA U DNŽ”

U Metkoviću održano predstavljanje EU projekata u Neretvi


KONAVLE

ŽUPA DUBROVAČKA

Kupivši istočne i zapadne Ko-navle Dubrovčani su na tom teritoriju željeli suzbiti utjecaj pravoslavlja i bogumilstva i sta-novništvo obratiti na katoličku vjeru. Kao na Pelješcu i Primorju, dubrovačka vlada je tu značajnu misijsku djelatnost povjerila fra-njevcima koji su je rado prihvatili i ozbiljno prionuli na ne baš lak posao. Senat poziva franjevce iz Rožata, i nekoliko redovnika iz Bosne. Franjevci se nastanjuju kod crkvice sv. Đurđa u Popo-vićima, jer prvo je bilo planirano da se samostan gradi u Popovi-ćima, no iste godine Senat mije-nja odluku i Veliko Vijeće 1429.g. donosi konačnu odluku o grad-nji franjevačkog samostana u Pridvorju.Nedaleko Kneževa dvora, a uz tadašnju crkvu sv. Martina od 1429.- 1438.g. gradio se samo-stan s crkvom sv. Vlaha. Smje-šten je ispod naselja, na maloj uzvisini neposredno uz put koji vodi gornjim rubom Konavoskog polja. Klaustar samostana bio je dovršen u drugoj polovici 16. st. Samostan je više puta stra-davao: od pljačkaških pohoda iz zaleđa Konavala, u požarima, potresima, a bio je teže stradao u Velikom potresu 1667.g. I ob-nova samostana i crkve trajala je cijelo stoljeće.Ubrzo 1806.g. crnogorska voj-ska spalila ga je do temelja.

Nova obnova opet je trajala ci-jelo stoljeće. Današnji izgled cr-kve je iz 1819.g. i tada je crkva dobila tri nova mramorna oltara. Na glavnom oltaru je pala, rad Celestina Medovića s likovima sv. Vlaha, Gospe, sv. Franja i sv. Martina. U početku svog dje-lovanja samostan je pripadao Bosanskoj vikariji, a od 1464.g. pripada dubrovačkoj franjevač-koj provinciji. Crkva je na južnoj strani samostana, orijentirana u smjeru istok – zapad, a ostala tri krila samostana su stambena.Po sredini sjevernog krila samo-stana je kuhinja kojoj je naknad-no dograđena monumentalna peć, te ostali gospodarski pro-stori. Uz istočni trijem klaustra je sakristija i kapitul. U klaustru su se sahranjivali redovnici i sta-novništvo obližnjih sela. Visoki zvonik je uklopljen u samostan i nalazi se u jugo istočnom uglu. Daje vertikalno usmjerenje ovom samostanskom kompleksu. Sat na zvoniku izradio je i postavio franjevac Paško Baletin rodom iz Konavala. Njegov mehanizam sata u ljekarni Male braće u Gra-du je među najstarijim, sačuva-nim u Dubrovniku.U samostan se ulazi sa malog trga na kojem je stari, razgrana-ti platan zasađen 1810.g. ispod kojeg su se na crkovne blag-dane Konavljani rado okuplja-li i do kasno u noć se plesalo i

zabavljalo. Pod ovim platanom su se okupljali Konavljani na sastanak ili zborovanje, a ovdje je okupljenoj masi naroda ne-koliko posebnih ličnosti održalo povijesne govore. Navodno je pod ovim platanom Ivan Gun-dulić (tadašnji knez Konavala), 1622.g. započeo pisati svoje djelo „Suze sina razmetnoga“, a koje je završio u franjevačkom samostanu na Daksi. Ovaj samo-stan u Pridvorju bio je u to vrije-me najveći građevinski zahvat u Konavlima.Uz religioznu funkciju imao je kulturnu i gospodarsku funkciju, a jedno vrijeme u samostanu je bila otvorena i javna škola, a na-kon otvaranja škole u Pridvorju 1867.g. franjevci su u njoj bili uči-telji. Zanimljiv je bio jedan susret u ovom samostanu iz 1734.g. kada su se sastali fra Lovro Ceki-nić, svestrani sakupljač i prepisi-vač starih dubrovačkih književnih djela i tadašnjeg kneza Konava-la, vlastelina Frano Sorkočevića koji se također bavio književnim radom. Sorkočević je bio odu-ševljen kad je saznao da fratar prepisuje Gundulićeva Osmana čiji se rukopis čuva u samostan-skoj biblioteci Male Braće.Sorkočević mu je ukazao po-štovanje i na kraju susreta po-zdravio se riječima: vrijedan je priznanja onaj koji stare stvari čuva i prepisuje. U samostanu

se čuvaju mnoge umjetnine. Ne-davno je ovdje otvoren lapidarij. Samostan u 570 godina svog postojanja odigrao je važnu ulo-gu u Konavlima. U samostanu se čuvalo izuzetno vrijedno kasno gotičko raspelo iz samostana sv. Sabina na Daksi, djelo Jurja Petrovića iz polovine XV. st. Pred sam početak Domovinskog rata tadašnji gvardijan samostana Male Braće, fra Josip Sopta, pre-nio ga je u Grad i tako spasio od sigurnog propadanja.U Domovinskom ratu 1991.g. cr-nogorski rezervisti su samostan i crkvu bezumno devastirali. Na-kon završetka rata, samostan i crkva su 2007.g. bili obnovljeni. Od 1956. – 1973.g. u samostanu su boravile sestre Bezgriješnog začeća s Danača i ovdje su ima-le svoj novincijat. U blizini samo-stana pronađena je 1948.g. ka-mena sjekira iz doba eneolitika, među najstarijim arheološkim nalazima na području Konavala. U samostanu je nedavno otvo-ren arheološki muzej Konavala. Danas je u samostanu samo je-dan franjevac.

KONAVOSKA BAŠTINA

Franjevački samostan Sv. Vlaha u Pridvorju

Priredio: Nikša Violić

U subotu, 11. svibnja u Zavičaj-nom muzeju Konavala voditelj Arboretuma Trsteno (HAZU) dr. sc. Ivan Šimić održao je preda-vanje „Kanarska datulja – palma koja nestaje: iskustva u zaštiti od crvene palmine pipe“. Svje-dočimo kontinuiranom nestanku palmi s naših obala zbog pojave crvene palmine pipe, štetnika koji godinama pustoši palmina stabla u zemljama diljem Sre-

dozemlja. Crvena palmina pipa osobito šteti kanarskim datu-ljama, no može napasti i ostale palme. U sprječavanju širenja i suzbijanju ovih štetnika naj-češće se koriste agrotehničke, administrativne, mehaničke, biološke i kemijske mjere. Prije predavanja uz stručno vodstvo posjetitelji su mogli razgleda-ti izložbu Konavoske pomice, zbirka Katarine Bećir.

U SKLOPU PROJEKTA „OTVORIMO JUŽNA VRATA LIJEPE NAŠE“

Održana prva edukacija za odgojitelje DV KonavleU sklopu Projekta „Otvorimo južna vrata Lijepe naše“ finan-ciranog iz Europskog socijal-nog fonda, programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014-2020, koji se provodi u sklopu natje-čaja „Unaprjeđenje usluga za djecu u sustavu ranog i predš-kolskog odgoja i obrazovanja“, 6.-8. svibnja 2019., održana je prva od planiranih edukacija za odgojitelje DV Konavle, naziva „Od priče do predstave“ – Ka-zalište sjena (Svijet lutaka d.o.o. Zagreb). Ciljevi radionice su poticanje na

kreiranje i izražavanje uz pomoć kazališnih lutaka raznih vrsta – tipova, na različite načine te promišljanje i stvaranje različitih materijalnih uvjeta u različitim prostorima, koji će kod djece probuditi interes za stvaranje. Kroz tri dana trajanja edukacije, održana je i predstava za djecu i za odgojitelje, sudionike radi-onice „Priča o kapljici vode“, I. Babić. Odgojitelji su postigli za-dane ciljeve edukacije te će do-bivena znanja i vještine iskoristiti u vlastitom odgojno – obrazov-nom radu.

NA OSVAJANJU ŽUPANIJSKE NAGRADE ZA IZNIMNA POSTIGNUĆA U PROTEKLOM JEDNOGODIŠNJEM RAZDOBLJU

ZAVIČAJNI MUZEJ KONAVALA

Načelnik Lasić uputio čestitku Đivi KušeljNačelnik Općina Konavle Božo Lasić uputio je čestitku našoj sumještanki Đivi Kušelj kojoj je na svečanoj sjednici Skupštine Dubrovačko-neretvanske župa-nije dodijeljena Nagrada za izni-mna postignuća u proteklom jed-nogodišnjem razdoblju.”Profesorica Đive Kušelj svojim dugogodišnjim radom u Umjet-ničkoj školi Luke Sorkočevića

oblikovala je brojne mlade glaz-benike i usmjerila ih u njihovom životnom putu. Nema ljepšeg po-ziva od onog učiteljskog, a kada se prenošenje znanja spoji s glazbom dobije se jedna poseb-na kombinacija. Oscari znanja koji su vam dodijeljeni 2015., ali i 2018. godine samo je mala po-tvrda vaše predanosti tom pozivu i na tom vam od srca čestitam”.

Predavanje dr.sc. Ivana Šimića

Simfonijski orkestar „Orchestre à cordes De La Salle“ iz Ottawe održao je u nedje-lju, 12. svibnja 2019., koncert za korisnike i djelatnike ustanove Centra za rehabilitaciju Josipovac. Svjetla velikih koncertnih dvorana su ovi mladi glazbenici iz Centre d’excellence artistique de l’Ontario zamijenili posebnim svjetlom ljubavi, oduševljenja i radosti ko-jim su ih dočekali korisnici i djelatnici usta-nove.U svom glazbenom repertoaru izveli su niz poznatih klasičnih dijela s kojima su osvojili mnoga međunarodna priznanja pod ravna-njem maestra Jasona Hutta. Nakon svojih nastupa u Bosni i Hercegovini orkestar koji trenutno broji trideset članova nastavlja turneju po Hrvatskoj sve do Italije, iako pri-znaju da će im ovaj nastup ostati posebno zabilježen u srcu jer su svoj entuzijazam i ljubav prema glazbi imali priliku donijeti

svojim novim prijateljima u ovako poseb-nom i nesvakidašnjem ambijentu. Korisnici su uživali u predivnoj glazbi, pone-ki su pratili ritam tijelom, pojedini su dirigi-rali zajedno sa maestrom ili su samo zatvo-rili oči i prepustili se opuštajućim zvucima.

Da su vrsni poznavatelji klasičnih djela kori-snici su pokazali pjevušeći uz orkestar po-znate melodije iz Vivaldijeva Četiri godišnja doba a potom su priredili iznenađenje čla-novima orkestra u zajedničkoj interpretaciji La Donna è mobile iz Rigoletta.

V.d. ravnateljica Jelena Đuraš Gleđ istaknu-la je kako je ovo prvi put da su pojedini ko-risnici imali priliku čuti simfonijski orkestar uživo i doživjeti pravi ugođaj koncertne dvorane unutar svoje ustanove. Posebno se zahvalila maestru Jasonu Huttu koji je prihvatio ovu inicijativu da ljepotu glazbe na poseban način sa svojim orkestrom donese korisnicima i djelatnicima ustanove. Tako-đer se zahvalila i gđi Renati Karlić, direkto-rici agencije Divine Dubrovnik Travel koja je sudjelovala u organizaciji ovog događanja i zajedno sa svojim timom dala svoj značajan doprinos kako bi ova večer ostala posebno zabilježena u srcima korisnika i djelatnika. Nakon koncerta slijedio je prigodan domjenak uz druženje i pjesmu. Za uspo-menu na ovaj jedinstveni koncert članovi simfonijskog orkestra u Kanadu će ponijeti sliku Dubrovnika koju su izradili korisnici Centra za rehabilitaciju Josipovac.

Kanadski simfonijski orkestar održao koncert u Centru Josipovac

Za uspomenu na ovaj jedinstveni koncert članovi simfonijskog orkestra u Kanadu će ponijeti

sliku Dubrovnika koju su izradili korisnici Centra za rehabilitaciju

Josipovac

Obilježavanje Dana planeta Ze-mlje, u organizaciji Čistoće i ze-lenilo Konavle d.o.o., Osnovne škole Gruda i Muzeja i galerije, održat će se u četvrtak, 16. svib-nja s početkom u 08.45 sati, u dvorani Osnovne škole Gruda.Događaj se realizira kao dio ak-tivnosti EU projekta “Program izobrazno-informativnih aktiv-nosti o održivom gospodare-nju otpadom općina Konavle, Župa dubrovačka i Dubrovačko primorje” kojeg provodi Opći-na Konavle. Cilj obilježavanja Dana planeta Zemlje je podi-zanje razine svijesti o odgovor-nom postupanju s otpadom, odnosno promoviranje principa “Skupljam, slažem i savjesno otpad odlažem!”. Sukladno tome priprema se niz aktivno-

sti za stanovnike i igre za naj-mlađe, te će biti promovirani i prigodni informativni materijali. U programu će biti predstavljeni kreativni radovi učenika od pri-kupljenog otpada, upoznavanje stanovnika o velikoj količini ot-pada koji nastaje nepromišlje-nim korištenjem predmeta za jednokratnu upotrebu. Na najav-ljenim radionicama, uz radove učenika, prezentirat će se izrada stvari od dotrajalih materijala te će svi zainteresirani moći nau-čiti na koji se način papir može reciklirati. Projekt je sufinanci-rala Europska unija iz Kohezij-skog fonda. Ukupna vrijednost projekta je 511.955,99 kn, a iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava Općini Konavle je 435.162,58kn.

KONAVOSKI OSNOVNOŠKOLCI UČE O ODGOVORNOM POSTUPANJU S OTPADOM

DAN PLANETA ZEMLJE


Povodom obilježavanja Međunarodnog dana muzeja, a u sklopu 24. edukativne mu-zejske akcije “(Pre)hrana”, Dubrovački mu-zeji organiziraju nekoliko edukativnih radio-nica i jedno predavanje. Naziv objedinjenog programa je “Čičulin, Bes i samoniklo jestivo bilje“.Pedagoški odjel Dubrovačkih muzeja orga-nizirao je 4 edukativne radionice koje su se osvijale u žitnici “Rupe” 15. i 16. svibnja. Na radionicama su sudjelovali polaznici vrtića Pile i Pile 2 te prvašići iz OŠ Marina Držića koji su, uz igru tematski vezanu za program – „Čičulin“, isprobali još nekoliko igračaka inspiriranih hrvatskom tradicijskom bašti-nom: zvutku, pagus i znatiželjnu nit. Riječ je o projektu HAI (Hrvatske autentične igračke) koji je nastao u suradnji Studija dizajna sa Udrugom poVUcizakulturu s ciljem koncipi-ranja i dizajna didaktičkih igračaka koje po-tiču interaktivno iskustvo igre, a inspirirane su hrvatskom baštinom. Didaktički materijal namijenjen je djeci predškolske i rane škol-ske dobi koja kroz igru usvajaju razvojne vještine i ujedno upoznaju hrvatsku baštinu.„Čičulin“, stara igra lovice ili mačke i miša poslužila je kao inspiracija za nastanak Hr-vatske autohtone igračke. „Čičulin“ je tako postao „krušjenica“ – viseća greda na kojoj se pohranjivao višak kruha kako bi on bio što dalje od tla i prljavštine, no i zato jer je

često bio plijen glodavaca. Djeca su poku-šali igrom povješati sve kolutove “kruha” bez remećenja ravnoteže konstrukcije, a prije igraonice poslušali su kratku priču o skladištenju žitarica u Rupama. Voditeljice programa bile su Tanja Tandara i viša muzej-ska pedagoginja Aleksandra Piteša.Arheološki muzej organizira predavanje „Hrana kao lijek“ na kojem će viša kustosi-ca Ivona Michl predstaviti kultnu posudu iz fundusa Muzeja u obliku božanstva Besa. Takve glinene posude sa reljefnim prikazom Besa koristile su se u kultne, odnosno me-dicinske svrhe. Stari Egipćani su vjerovali, da će bolesno dijete koje popije mlijeko iz ovakvog vrča ozdraviti jer će Bes, svojim bo-žanskim moćima, majčino mlijeko pretvoriti u lijek. Predavanje će biti održano u četvrtak,

16. svibnja u tvrđavi Revelin u 19 sati.Etnografski muzej pripremio je tradicionalnu “Malu školu etnologije”. Ovogodišnja teren-ska nastava bit će organizirana 16. svibnja u Konavlima pod nazivom “Samoniklo jestivo bilje – tradicija na suvremeni način”. Nakon uvodnih predavanja o tradicijskoj prehrani, polaznici srednje Turističke i ugostiteljske škole Dubrovnik će se upoznati s lokalnim samoniklim biljem, ubrati ga na terenu, a potom ga i kušati kao ukusno tradicijsko jelo reinterpretirano na suvremeni način. U sklopu programa posjetit će Zavičajni muzej Konavala, Mlinove na rijeci Ljutoj te Soko kulu u Dubravci. Autori programa su kustos Ivica Kipre i viša kustosica Branka Hajdić iz Dubrovačkih muzeja te kustosica Sandi Sar-delić iz Gradskog muzeja Korčule.

U SKLOPU 24. EDUKATIVNE MUZEJSKE AKCIJE

Programi posvećeni hrani u Dubrovačkim muzejima

Proteklog vikend u Rovinju je održana 44. državna Domijada – smotra i natje-canje u sportskom i kulturnom stvaralaš-tvu učeničkih domova. Učenici Muškog učeničkog doma Dubrovnik su nastupili u kategoriji filmskog stvaralaštva u ko-jem su osvojili prvo mjesto te su na ovaj način nastavili niz uspješnih nastupa i osvojenih nagrada kako na domijada-ma tako i na domaćim ali i inozemnim festivalima filmskog stvaralaštva djece i mladih.Ove godine produkcija filmske grupe pod vodstvom odgajatelja Mira Bronzića snimila je dokumentarni film „Alex“ za kojeg kažu da nakon domijada očekuju i plasman na nekoliko filmskih festivala. Evo što je o samom filmu napisao film-ski kritičar Boško Picuala inače u ovom slučaju i član stručnog žirija zadužen za filmsko stvaralaštvo na domijadama: Uspjelu filmsku temu i – protagonista najčešće ne treba tražiti daleko niti je završni rezultat potrebno osmišljavati složene specijalne efekte. U slučaju do-broga dokumentarnog filma najsloženi-je je naći osobu ili događaj koji svojom posebnošću od prvog kadra svjedoče o filmičnosti priče. Upravo je to pošlo za rukom i – kamerom mladim filmašima iz Učeničkog doma Dubrovnik koji su u

svom kolegi čiji je nadimak naslov filma, pronašli sjajnog protagonista ove izvr-sno ispričane dokumentarne priče. Alex je po mnogo čemu drukčiji i istodobno izvanredan pojedinac, mladić, glazbe-nik, došljak u drugu državu i grad te oso-ba kojoj bolest nije prepreka u ostvare-nju snova. To potvrđuju svi sugovornici u filmu pri čemu o Alexu doznamo sve a da on ne progovori ni riječi. Film je odlično koncipiran, snimljen te efektan u dinami-ci pripovijedanja.

U Kazalištu Marina Držića 14.svibnja je odr-žana press konferencija povodom ovotjed-nog gostovanja Kazališta Trešnja iz Zagre-ba s uspješnicom "Snježna kraljica" prema tekstu H.C. Andersena u režiji Paola Tišlja-rića. Riječ je o komadu u adaptaciji Lade Kaštelan namijenjenom djeci i mladima od 6 godina na više. Izvedbe su na rasporedu od 15. do 18. svibnja a svi detalji su dostu-pni na www.kmd.hrNa pressici su sudjelovali ravnatelj KMD-a / ujedno i redatelj predstave Paolo Tišljarić te glumci iz predstave. U naslovnoj ulozi je Senka Bulić, a govorili su također mlade zvijezde hrvatskog glumišta Tvrtko Jurić, Ivana Bakarić, Luka Bulović i Dubravka Le-las. Također su istaknuli poruku ravnateljice Kazališta Trešnja, Višnje Babić: „Zahvalna sam Ministarstvu kulture i Uredu za kulturu grada Zagreba, jer bez njihove pomoći ovo uzajamno gostovanje ne bi bilo moguće.“ Paolo Tišljarić: "Drago mi je da je Višnja Babić odlučila napraviti ovakvu suradnju s nama gdje dubrovačka publika može pogledati zagrebačku predstavu, a dotad publika u Zagrebu uživa uz naše Blizanke.

Puno smo uložili u ovu suradnju i nadam se da ćemo i u budućnosti imati koprodukcije te malo bolje povezati Dubrovnik i Zagreb u umjetničkom smislu."Senka Bulić: "Ja sam zaljubljena u Dubrov-nik. On je tako uzbudljiv i predivan grad pa su svaki put posebni gušti i užitak ponovno biti ovdje."Tvrtko Jurić: "Ova pressica je prvi korak prema našoj publici. Očekujemo djecu u velikom broju i da ćemo im zbilja dočarati čaroliju sjevernih krajeva."Ivana Bakarić: "Dojmovi su izvrsni, ovo nam nije prvi put u Dubrovniku ali jest prvi put s Trešnjom. Volimo jako igra-

ti ovu predstavu i odigrali smo je već jako puno puta. Nadamo se da će i dubrovačka publika biti zadovoljna, Luka Bulović: "Ovo je divno iskustvo, a ni-smo s ovom predstavom nikad gostovali na dulje vremena kao ovdje.Jako se veselimo dubrovačkoj publici i nadasve reakcijama djece koja će doći. Nema treme ali postoji pozitivno uzbuđenje".Nakon press konferencije održano je i pre-davanje za studente Sveučilišta u Dubrov-niku od strane dugogodišnje suradnice Ka-zališta Trešnja dr.sc. Miriam Mary Brgles na temu “Metodologoija istraživanja kazališta iz sociokulturne i marketinške perspektive”.

Dubrovački umjetnik Lukša Obradović otvorio je svoju 19-u samostalnu izložbu ‘’Oko Grada’’, 14. svibnja, u prizemlju Na-rodne knjižnice Grad.Djelatnica Dubrovačkih knjižnica, Katarina Palinić, istaknula je kako naslov izložbe go-vori koliko Grad znači Obradoviću, ali i sva-ka slika za sebe govori o tome. Kustosica izložbe i povjesničarka umjetnosti, Andrea Batinić Ivanković, čestitala je Obradoviću na 19-oj samostalnoj izložbi, kazavši kako je ovdje izloženo 15-ak radova u kojima je autor sažeo cijeli svoj presjek rada u za-dnjih pet do sedam godina. - U ovome ciklusu vidi se kako Obradović, što je vrlo zanimljivo za njega, više naginje ekspresionizmu i apstrakciji i isprepletanju raznih stilova. Unatoč svim problemima,

pokazao je iznimnu volju i nadamo se no-vim izložbama.Batinić Ivanković, između ostalog u katalo-gu izložbe napisala je: „Ljudske figure, lica i pejzaž u slikarstvu Lukše Obradovića nisu tek bilježenje i pretvorba slikovitih motiva Grada i žena, već su teme preko kojih izno-si svoja razmišljanja i raspoloženja. Na Luk-šinim radovima prisutna je asocijativnost u ‘čitanju’ gotovo svakog segmenta slike i moguće je razaznati umjetnikovo kretanje u svojevrsnu labirintu likovne tvorbe, od or-ganizacije forma, ambijentalnosti i svih onih znakova i oblika koji sugeriraju upućenost u umjetnikovo unutrašnje psihičko stanje – stanje duše.“Izložba će biti otvorena do utorka, 4. lipnja 2019.

Etnografski muzej pripremio je tradicionalnu “Malu školu etnologije”. Ovogodišnja terenska nastava bit će organizirana 16. svibnja u Konavlima pod nazivom “Samoniklo jestivo bilje – tradicija na suvremeni način”

OTVORENA IZLOŽBA

“OKO GRADA” DUBROVAČKOG UMJETNIKA LUKŠE OBRADOVIĆA

KAZALIŠTE MARINA DRŽIĆA

Snježna kraljica

44. DRŽAVNA DOMIJADA

NOVI USPJEH MLADIH FILMAŠA IZ MUŠKOG UČENIČKOG DOMA

Predstava “Glumice II. kategorije” u produk-ciji Kazališta Marina Držića gostovala je u Vinkovcima na 26. Festivalu glumca. Izved-ba je održana u Gradskom kazalištu Joza Ivakić ,12. svibnja. Uspješnica koja je lani premijerno izvedena na maloj Sceni Bursa u KMD-u režijsko je ostvarenje Srđane Ši-munović prema tekstu koji sama potpisuje uz dijelove zapisa Iva Vojnovića te Davora Mojaša.Riječ je o autorskom projektu koji je pi-san ženskom rukom za žene, i posvećen je svim glumicama svijeta, svim ženama koje u ovim teškim vremenima uspijeva-ju pronaći sreću na daskama koje život znače. U predstavi igraju Izmira Brauto-vić, Nika Lasić & Srđana Šimunović. Festival glumca je ugledna manifestacija koju zajednički organiziraju Hrvatsko druš-tvo dramskih umjetnika iz Zagreba i Koncer-tno kazališna agencija Asser Savus iz Vinko-vaca, a utemeljili su ga 1994. Godine HDDU i Vukovarsko-srijemska županija.

26. FESTIVAL GLUMCA

Predstava “Glumice II. kategorije” u Vinkovcima

FOTO

: VE

DR

AN

LE

VI


Udruga mladih Orlando u sklopu Orlandove godine organizirala je koncert i glazbene ra-dionice saksofoniste i autora Ivana Bonačića te članova kvarteta Pippa Corvina na gitari, Viktora Lipića na orguljama i Adriana Berno-bića na bubnjevima. Ivan, kao dugogodišnji član Udruge izrazio je veliko zadovoljstvo time što je nakon deset godina ponovno u prostorijama udruge održao koncert, no ovaj put autorskih skladbi, a sve je bilo po-praćeno glazbenim radionicama.Nakon debitantskog albuma Kraken (Geen-ger Records), Ivan Bonačić je u Udruzi mla-dih Orlando predstavio i neke nove skladbe. Naime, Pippo, Ivan i Adriano upoznali su se na Sveučilištu za glazbu i izvedbene umjet-nosti u Grazu gdje su i diplomirali, a bend se oformio nakon što je Ivan počeo živjeti u Zagrebu upoznavši Viktora Lipića, izvrsnog klaviristu i orguljaša čije umijeće možemo čuti na mnogobrojnim glazbenim izdanjima i koncertima. Za one željne znanja održane su radionice gitare, bubnjeva te glazbene improvizacije. Sve radionice i koncert održa-ni su u prostorijama Udruge Mladih Orlando, a cijeli program sufinanciran je sredstvima Grada Dubrovnika.

Nakon Zagreba, Zadra i Beča, Zagrebački gitaristički kvartet i glumac Duško Modrinić ispričat će Bersinu životnu priču u njegovom rodnom Dubrovniku. Program Bersa i suvre-menici održat će se u nastavku suradnje za-klade Caboga Stiftung, Dubrovačke baštine te Dubrovačkih ljetnih igara, u subotu, 18. svibnja,s početkom u 20 sati u ljetnikovcu Bunić-Kaboga.Uz Bersina djela: Po načinu starih - Airs de ballet, Bizarna serenada, Notturno i Mélan-colie u obradi Melite Ivković, na programu će biti i skladbe Mauricea Ravela i Claudea Debussyja također u obradi ove glazbenice te dijelovi baleta Manuela de Falle koje je obradio Frane Verbanac. Inače, baleti Ma-nuela de Falle smatraju se najsuptilnijom stilizacijom flamenca u koncertnom reperto-aru i uzimaju se kao referenca svih budućih spojeva takve vrste. Stihove Blagoja Berse interpretirat će glumac Duško Modrinić.Ulaznice po cijeni od 180 kuna, na koju se stanovnicima Dubrovačko-neretvanske žu-

panije odobrava 30 % popusta, dostupne su na blagajni Igara u Festivalskoj palači (Od Sigurate 1) koja je otvorena radnim danima od 10 do 18 sati. Ulaznica uključuje i prije-

voz autobusom koji će u subotu u 19.30 sati krenuti sa stanice na Pilama uz zaustavljanje na autobusnoj stanici u Vukovarskoj ulici.Karla Labaš

VIVA LA GUITARRA!

Bersa i suvremenici u Kabogi

ORLANDOVA GODINAU BEČU

Koncert i glazbene radionice

Izložba Lene KramarićAkademska slikarica Lena Kramarić 9. svib-nja otvorila je svoju samostalnu izložbu u velikoj galeriji u centru Beča.Partner i organizator izložbe je bečka orga-nizacija EGA: Frauen im Zentrum, u čijim prostorima se Kramarić prvi puta predsta-vila prije dvije godine, kada je izabrana izla-gati uz 10 finalistica nagrade za umjetnost pod nazivom “Slavljenje ženske raznoliko-sti”.S obzirom da je izložba kao i nagrada bila namijenjena isključivo umjetnicama iz Au-strije velika je čast što su napravili iznimku i

Kramarić uključili u izbor od 10 finalistica te joj dodijelili nagradu; samostalnu izložbu u galerijskim prostorima Ega:Frauen im Zen-trum. Nakon iznimke koja se desila kada je kao finalistica nagrade, pozvana sudjelovati na grupnoj izložbi, Kramarić je dobila pri-liku samostalno izlagati te je prva ženska europska umjetnica koju EGA predstavlja te tako želi ojačati žensku mrežu umjetnica.Na izložbi je predstavljena selekcija od 18 umjetničkih radova nastalih od 2016 godi-ne do danas. Izložba ostaje otvorena do 28. lipnja 2019.

FOTO

: MU

RTA

ZA E

LHA

M


S aktualnom zastupnicom u EU parlamen-tu i kandidatkinjom HDZ-ove liste za EU parlament na predstojećim izborima po-razgovarali smo o kampanji, o njenim do-sadašnjim aktivnostima u EU parlamentu, problemima s kojima se Dubrovnik susre-će te o ciljevima u novom mandatu

Vaše ime je istaknuto na drugom mjestu HDZ-ove liste za EU parlament, koji će biti vaši prioriteti ukoliko osvojite još je-dan mandat? Za što ćete se zalagati kad je u pitanju Dubrovnik?U novom mandatu u Europskom parla-mentu fokus ću zadržati na politikama koje sam provodila do sad, a zbog kojih me i nezavisna think-tank organizacija Vo-teWatch Europe već drugi put proglasila najutjecajnijom zastupnicom iz Hrvatske. Kao potpredsjednica Odbora za vanjsku politiku nastavit ću angažman na pitanju proširenja Europske unije na države ju-goistočne Europe. Proširenje je strateški cilj Europske unije propisan Strategijom o proširenju EU na zapadni Balkan, a to je ujedno i u gospodarskom, političkom i si-gurnosnom interesu Republike Hrvatske i najbolji način kojim ćemo zajamčiti zaštitu i poštovanje prava hrvatskog naroda u na-šim susjednim zemljama. Također, jedna od najvažnijih stvari koje očekujem u bu-dućem mandatu je rad na što skorijem ula-sku Hrvatske u Schengen. To je naš vanj-skopolitički cilj još od ulaska u Europsku uniju i tek kad postanemo dio schengen-ske zone počet ćemo ostvarivati sva prava koja su nam zagarantirana članstvom u Uniji. Naglasila bih ovdje da su proširenje Europske unije i ulazak u Schengen od iznimne važnosti za Dubrovnik i šire pod-ručje grada. I jedno i drugo pozitivno će se odraziti na povećanu sigurnost naših gra-đana i na njihov gospodarski prosperitet.Također, planiram nastaviti s aktivnostima vezanim uz javnozdravstvenu kampanju za borbu protiv raka koju provodim već duže od godine i pol dana. Riječ je o nizu „Fight&Win“ konferencija koje sam održa-la diljem Hrvatske, pa i u Europskom par-lamentu u Bruxellesu. Naravno, nastavit ću i s aktivnostima vezanim uz zaštitu okoliša, zaštitu mora, kao i borbu protiv plastike i plastičnog zagađenja. Bez sumnje, ostat ću predana i aktivnostima za prava žena

i jednakost spolova u istoimenom odboru u Europskom parlamentu. Potpuna rav-nopravnost spolova naš je konačni cilj jer ćemo tek tada ostvarit naš puni potencijal. Zalagat ću se za što veći utjecaj i prisut-nost žena na rukovodećim pozicijama u politici i biznisu.

Jesu li u EU svjesni problema s kojima se Dubrovnik susreće, prvenstveno kad je riječ o prometnoj izoliranosti, proble-mu dugog čekanja na granicama, velikih gužvi u prometu? Je li na pomolu neko rješenje?U više navrata sam upozorila kolege u eu-ropskim institucijama na prometnu izolira-nost Dubrovnika i probleme koji su time uzrokovani. Dapače, još ranih dana mog rada u Europskom parlamentu, kad sam predstavljala projekt Pelješkog mosta ko-legama zastupnicima, na ulazu u dvoranu simulirali smo granične prijelaze koji odva-jaju Dubrovnik od ostatka Hrvatske. Gosti na konferenciji su dobili „putovnice“ koje su sadržavale sve informacije o projektu

Pelješkog mosta, ali su na ulazu u dvo-ranu bili zaustavljeni i morali su dvaput pokazati „putovnice“ prije nego su mogli ući u dvoranu. Uvjerena sam kako će pro-metne gužve na granici postati prošlost nakon završetka izgradnje Pelješkog mo-sta i pristupnih cesta jer ćemo ipak zaobi-ći dva vrlo tranzitna granična prijelaza na vrlo malom prostoru između države člani-ce Europske unije i države koja to još nije. Također, ulaskom Republike Hrvatske u schengensku zonu dodatno ćemo pospje-šiti rješavanje problema s gužvama. Prije ulaska u Schengen moramo modernizi-rati i opremiti naše granične prijelaze po schengenskim pravilima koja omogućuju veći prihvat ljudi i vozila te opremanje gra-

nica s najmodernijom tehnologijom. Pro-ces usklađivanja s pravnom stečevinom Schengenskog sporazuma je već u tijeku i Republika Hrvatska je povukla oko mili-jardu kuna kako bi naši granični prijelazi, ali i dužina cijele granice, postali moderni i sigurni. Ponovno bih napomenula da u ovom slučaju Schengen nije problem, već rješenje problema!

Što se krije iza slogana kampanje “Hr-vatska za generacije”?Našim sloganom „Hrvatska za generacije“ htjeli smo naglasiti kako su generacije lju-di prije nas Hrvatsku očuvale i u konačnici ostvarile, današnja generacija je stvara, a stvarat će je i buduća generacija. Također, htjeli smo ovom porukom i ovom kampa-njom naglasiti važnost mladih generacija za budućnost naše zemlje, ali i Europe. Sve naše politike i sve naše odluke koje donosimo najduže i najviše će utjecati na mlade ljude. Upravo je to jedan od razlo-ga zašto smo i izabrali mladog Resslera stavili na prvo mjesto naše liste jer želimo približiti politiku mladima i riješiti probleme s kojima su oni danas suočeni. Ja sam naj-starija na listi i zahvaljujući mom dugogo-dišnjem iskustvu u Europskom parlamentu zauzimam drugo mjesto na listi čime smo simbolično zaokružili ovu međugeneracij-sku priču i napravili spoj mladosti i isku-stva. No bez obzira na to, naša lista je bez imalo sumnje pobjednička lista jer se radi o listi s najiskusnijim i najboljim ljudima koje Hrvatska nudi. Na njoj su diplomati, pravnici, ekonomisti, sportaši, branitelji, general Hrvatske vojske, doktori znanosti i uspješni poduzetnici. Napomenut ću još i da je naša lista jedina od svih koja među prvih osam kandidata ima pet žena čime smo prvaci i u ravnopravnosti spolova. Uvjerena sam da će na predstojećim izbo-rima birači prepoznati puni potencijal naše liste te sam isto tako uvjerena da će HDZ ponovo pobijediti, kao što je pobijedio i 2013. i 2014. godine!

Što biste istaknuli kao najveći uspjeh u vašem proteklom mandatu, na što ste posebno ponosni?Nepravedno bi mi bilo izdvojit jednu stvar ili događaj kao najveći uspjeh u mom pro-teklom mandatu jer posljednjih pet godina

DUBRAVKA ŠUICA, ZASTUPNICA U EU PARLAMENTU I KANDIDATKINJA HDZ-OVE LISTE ZA EU PARLAMENT

Proširenje Europske unije i ulazak u Schengen od iznimne su važnosti za Dubrovnik

Uvjerena sam da će na predstojećim izborima birači prepoznati puni

potencijal naše liste te sam isto tako uvjerena da će

HDZ ponovo pobijediti, kao što je pobijedio i 2013. i

2014. godine!

je bilo doista jako sadržajno. Istaknula bih rad u Odboru za vanjsku politiku u Europ-skom parlamentu gdje obavljam dužnost potpredsjednice odbora, a posebno 2016. godinu kad smo našim angažmanom do-prinijeli da BiH preda zahtjev za članstvo u EU. Taj događaj predstavlja prekretni-cu za europski put i europsku budućnost Bosne i Hercegovine te mi je drago što sam bila dijelom tog važnog događaja. Također, bila sam autorica Nacrta mišlje-nja o Jadransko-jonskoj regiji za Odbor za vanjsku politiku, a koje se tiče čak 70 milijuna ljudi koji žive na ovom području, a radi se o očuvanju morskog okoliša, do-vršavanju prometnih i energetskih mreža, razvitku plavog gospodarstva te razvijanju održivog turizma. Smatram da je jedna od najznačajnijih stvari na kojima sam radila u proteklom mandatu i približavanje Hrvat-ske Schengenu. Između ostalog, kao iz-vjestiteljica u ime grupe zastupnika europ-skih pučana predstavila sam mišljenje o izvješćima „Uspostava, djelovanje i primje-

na Schengenskog informacijskog sustava u području graničnih kontrola“ i „Primjena Schengenskog informacijskog sustava za vraćanje državljana trećih zemalja s neza-konitim boravkom“.Također, sudjelovala sam u donošenju jedne od povijesnih odluka Europskog parlamenta o ukidanju roaming usluga na čitavom području Europske unije. S obzi-rom na visoku mobilnost naših građana, a i drugih Europljana, ova vijest je dočekana s oduševljenjem, a Parlament je na njenoj primjeni radio preko 10 godina. U sklopu rada u Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane istaknula bih angažman za smanjenje utjecaja plastičnih proizvo-da na okoliš. Nekoliko puta sam podnijela pismena pitanja Europskoj komisiji vezano uz problem smeća koje more nanosi svake godine u Dubrovnik i naše otoke te je to dio šire borbe protiv plastike u okolišu, a protiv koje gotovo svi Europljani traže hit-na rješenja. Nastavila sam i s radom oko ukidanja diskriminacije stotinu milijuna

Europljana, uključujući i Hrvata, zbog ra-zlike u kvaliteti istih proizvoda na istočnom i zapadnom tržištu Europske unije. To je tema kojom se bavim od početka manda-ta i drago mi je što smo uspjeli utjecati na Europsku komisiju da se ozbiljno pozabavi ovim problem. Ne želimo Europu dvaju br-zina i ne želimo razlike u proizvodima na jedinstvenom tržištu.Posebno bih istaknula već spomenutu jav-nozdravstvenu kampanju za borbu protiv raka i niz konferencija „Fight&Win“. Sve je započelo u studenom 2017. godine u prostorijama dubrovačkog sveučilišta, a nakon čega sam obišla s istim ciljem či-tavu Hrvatsku. „Fight&Win“ kampanja je kulminirala velikim skupom u Zagrebu, a rezultate našeg rada predstavili smo u Europskom parlamentu u Bruxellesu. Za vrijeme trajanja ove kampanje uspjeli smo postići puno po pitanju borbe protiv raka i jačanju svijesti javnosti o ovom zdravstve-nom problemu, a utjecali smo i na Naci-onalni plan za borbu protiv raka. Također, na moju inicijativu i po uzoru na sličnu sku-pinu u Europskom parlamentu koje sam članica, osnovali smo u Hrvatskom saboru skupinu „Zastupnici protiv raka“ kako bi se što aktivnije pozabavili ovim proble-mom i kako bi postigli još veću vidljivost u borbi protiv raka. Zbog aktivnosti tijekom „Fight&Win“ kampanje nominirana sam i za najbolju zastupnicu u Europskom par-lamentu u području zdravlja, što mi je bilo iznimno drago. Preostaje nam još puno posla, posebno u vezi poboljšane skrbi za pacijente, jednakog i lakšeg pristupa lije-kovima, novih načina liječenja i slično, ali drago mi je što smo sad na dobrom putu da pacijentima oboljelim od raka i njihovim obiteljima pružimo skrb kakvu trebaju i ka-kvu zaslužuju.

Hrvatska će dogodine presjedati Vije-ćem Europske unije, što bi to konkretno značilo za Dubrovnik? Od 1. siječnja do 30. lipnja 2020. godine Hrvatska preuzima predsjedanje Europ-skom unijom, odnosno Vijećem Europske unije. Radi se o glavnom tijelu za donoše-nje odluka u Europskoj uniji koje koordini-ra politike država članica. Hrvatski prioriteti bi trebali biti gospodarski rast, jačanje unu-tarnje i vanjske sigurnosti Unije, energet-ska i prometna povezanost te proširenje Europske unije. U svakom od ovih područ-ja Dubrovnik može pronaći korist i nakon šest mjeseci predsjedanja izaći snažniji, pogotovo po pitanju sigurnosti te energet-ske i prometne povezanosti. Dodatno, ti-jekom šest mjeseci predsjedanja, očekuje se puno sastanaka, summita, konferencija i sličnih događaja, gdje Dubrovnik može ponuditi možda i više nego bilo tko dru-gi u Hrvatskoj. Tijekom održavanja takvih događaja, otvara se velika prilika lokalnim poduzetnicima i političarima za dogovara-nje brojnih projekata od lokalne važnosti.


Noću kad se mjesec skrije iza oblaka poja-ve se vile. Halje svuču i objese na vrbine grane i nage skoče u hladnu vodu Omble. Svaka je od njih ljevša neg sunačce i lipos od raja. Milo se ljepotom gizdaju i slatcijim glasom dozivaju vilenjake da š njima besjede i igraju tance. Razmirja s nikim ne imahu. Blažene i čestite u miru živu. S velicijom radosti pjesme spievaše i grad u pjesni slaviše. Rajskom liposti vilenjake zatrave. Vila sibilija skroveno otkri dolazak satira.S Golubova kamena stramputom spusti-še se satiri do izvora Omble. U rukama im paljevite striele. Kozonogi dlakavi, čupavih kozurina i tupa nosa slični su gorskim de-monima. Ohvalni ne mogu zle ćudi obuzdat. Vodi hi mrki Izidor krudeo i lakom, neprija-telj Božiji, sramotan i ružan ko sotona. Idu iz šume velicijem poslom da s vilama použiva-ju a ondar hi u sužnje pretvore.Obhođom vile i vilenjaci opkole satire. Im-provisto s velikom imprezom uz pomoć vi-linskih čari uhvate hi i vežu za vrbe. Ostaviše hi vezane do sjutra rano. Kad sunašce zasja s istoči tojagama im ispraše pleća i tjelice i otjeraju u goru. Dezvijani pobjegoše u spilje Golubova kamena.Vile i dalje umivale rumena lišca u vodi Om-ble i svijale vijence oko glava. U gustom lugu staglini pjevali i sunce slidili po božjoj milosti.Sibilija - proročica

Piše: Marija Đanović

PRIČE

Vilinske čari

17.svibnja Kino Sloboda 17.00 POKEMON DETEKTIV PIKACHU / 3D - obi-teljski, avantura Režija: Rob Letterman / Gl: Ryan Reynolds, Suki Waterhouse, Kathryn Newton19.00 PREVARANTICE - komedijaRežija: Chris Addison / Ul: Anne Hathaway, Rebel Wilson, Alex Sharp, Ingrid Oliver21.00 JOHN WICK 3: PARABELLUM - akcija, trilerRežija: Chad Stahelski / Ul: Keanu Reeves, Halle Berry, Jason Mantzoukas

Dvorana Visia19.00 DIVLJI ŽIVOT – drama***Režija: Paul Dano / Ul: Jake Gyllenhaal, Carey Mu-lligan, Ed Oxenbould, Bill Camp*** Torino film festival 2018 : najbolji film; Cannes 2018; Americana FF – nagrada kritike 21.00 STANLIO I OLIO – biografski, drama***Režija : Jon S. Baird / Ul: John C. Reilly, Steve Co-ogan, Nina Arianda, Shirley Henderson*** Boston Society of Film Critics Awards 2018 - Najbolji glumac (John C. Reilly) / San Diego Film Critics Society Awards 2017 - Najbolji radiovi Joh-na C. Reillyja

18.svibnja / 19.svibnja Kino Sloboda 15.00 UGLYDOLLS - animacija, avantura - sinkro-nizirano Režija: Kelly Asbury / Gl: Maja Šuput, Zsa Zsa, Ro-nald Žlabur, Marin Ivanović – Stoka 16.30 POKEMON DETEKTIV PIKACHU / 3D - obi-teljski, avantura Režija: Rob Letterman / Gl: Ryan Reynolds, Suki Waterhouse, Kathryn Newton18.15 FACA S PLAŽE - komedijaRežija: Harmony Korine / Ul: Matthew McConaug-hey, Snoop Dogg, Isla Fisher , Zac Efron19.45 PREVARANTICE - komedijaRežija: Chris Addison / Ul: Anne Hathaway, Rebel Wilson, Alex Sharp, Ingrid Oliver21.30 JOHN WICK 3: PARABELLUM - akcija, trilerRežija: Chad Stahelski / Ul: Keanu Reeves, Halle Berry, Jason Mantzoukas

Dvorana Visia19.00 NE OSTAVI TRAGA – drama ***Režija : Debra Granik / Ul: Thomasin McKenzie, Ben Foster, Jeffery RifflardRežija : Christian Petzold / Ul: Franz Rogowski, Paula Beer, Godehard Giese, Lilien Batman, Maryam Zaree

20.svibnja Kino Sloboda 17.00 POKEMON DETEKTIV PIKACHU / 3D - obi-teljski, avantura Režija: Rob Letterman / Gl: Ryan Reynolds, Suki Waterhouse, Kathryn Newton19.00 PREVARANTICE - komedija

Režija: Chris Addison / Ul: Anne Hathaway, Rebel Wilson, Alex Sharp, Ingrid Oliver21.00 JOHN WICK 3: PARABELLUM - akcija, trilerRežija: Chad Stahelski / Ul: Keanu Reeves, Halle Berry, Jason Mantzoukas

Dvorana Visia19.00 LICE – komedija, drama ***Režija : Małgorzata Szumowska / Ul: Mateusz Kościukiewicz, Agnieszka Podsiadlik, Małgorzata Gorol, Roman Gancarczyk*** Berlinale 2018. - Srebrni medvjed - Velika na-grada žirija21.00 ARKTIK – avantura, drama ***Režija : Joe Penna / Ul: Mads Mikkelsen, Maria Thelma Smáradóttir


Dvorana Visia19.00 LICE – komedija, drama ***Režija : Małgorzata Szumowska / Ul: Mateusz Kościukiewicz, Agnieszka Podsiadlik, Małgorzata Gorol, Roman Gancarczyk*** Berlinale 2018. - Srebrni medvjed - Velika na-grada žirija21.00 EUFORIJA – drama ***Režija : Valeria Golino / Ul: Riccardo Scamarcio, Valerio Mastandrea, Isabella Ferrari*** Cairo International Film Festival 2018 / Cannes Film Festival 2018 / David di Donatello 2019


Dvorana Visia19.00 NE OSTAVI TRAGA – drama ***Režija : Debra Granik / Ul: Thomasin McKenzie, Ben Foster, Jeffery Rifflard*** Torino film festival 2018 : najbolji film; Cannes 2018; Americana FF – nagrada kritike

PROGRAM 17. svibnja – 22. svibnja

Svečano potpisivanje Povelje o prijatelj-stvu povodom 20. obljetnice prijateljstva između Doma zdravlja Dubrovnik i Doma zdravlja Vukovar upriličeno je 10.svibnja u palači Ranjina.Povelju su potpisali ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnika Branko Bazdan i ravnatelj Doma zdravlja Vukovar Ante Lohinski. Potpisivanju su nazočili župan Nikola Dobroslavić sa zamjenicima Ža-klinom Marević i Joškom Cebalo te v.d. pročelnice UO za društvene djelatnosti Jelenom Dadić, ravnateljica OB Vukovar Vesna Bosanac sa suradnicima, ravna-telj OB Dubrovnik Mario Bekić sa surad-nicima, te izaslanstva Domova zdravlja Vukovar i Dubrovnik, kao i predstavnik Hrvatskog liječničkog zbora Srećko Ši-munović te Stijepo Raguž, predsjednik Udruge Hrvatskih liječnika dragovolja-ca 1990 – 1991. ”Vukovar i Dubrovnik pretrpjeli su strašnu agresiju u Domo-vinskom ratu, Vukovar više naravno, ali usprkos svemu tome, u to vrijeme imali smo dobro organizirano zdravstvo. Hva-la svima koji su u tome sudjelovali u rat-nom i poratnom vremenu. Mi s Vukovar-sko-srijemskom županijom imamo prisne odnose, konzultiramo se oko mnogih pitanja. Nadamo se da će kroz BiH biti u neko skoro vrijeme izgrađena autoce-

sta i željeznička pruga da bi bili barem jednako udaljeni kao od Zagreba”, re-kao je ovom prilikom župan Dobroslavić. Ravnatelj Doma zdravlja Dubrovnik Bran-ko Bazdan istaknuo je kako je ova pove-lja potvrda dugogodišnjeg prijateljstva, a napomenuo je kako su Vukovar i Du-brovnik pri vrhu hrvatskog standarda u palijativnoj skrbi.“Ova povelja je potvrda prijateljstva, a ja sam osobno 1993. godine sudjelovao u potpisivanju povelje prijateljstva između tadašnjih općina. Mi smo iz pepela izvukli zdravstvenu zaštitu i mislimo da je na do-broj razini, a dosegli smo najviše razine

palijativne skrbi u Hrvatskoj. Ovo je puto-kaz za one koji dolaze iza nas koji putem ići”, rekao je Bazdan.Ravnatelj Doma zdravlja Vukovar Ante Lohinski istaknuo je također kako je zdravstvena zaštita u Dubrovniku i Vuko-varu danas na zavidnoj razini. ”Današnja primarna zdravstvena zaštita i u Vuko-varu i u Dubrovniku je na zavidnoj razi-ni. Moram se i ja pohvaliti da smo među prvima u palijativnoj skrbi. Čestitam vam Dan županije i drago mi je što smo ovdje danas na svojevrsnom obnavljanju zavje-ta”, rekao je Lohinski.Ravnateljica OB Vukovar Vesna Bosanac istaknula je kako su Dubrovnik i Vukovar dugogodišnji prijatelji te kako se uzaja-mno pomažu u najtežim trenutcima.”Sjećam se kao da je bilo jučer, 1992. go-dine kad je Dubrovnik bio okupiran smo autobusom došli u vrijeme svetog Vlaha. Danas me raduje čuti da se razvija pro-jekt Dnevne bolnice Metković”, rekla je Bosanac koja je ovom prilikom čestitala Međunarodni dan sestrinstva koji se ta-kođer obilježava 12. svibnja.Na kraju ove svečanosti dodijeljena su posebna priznanja od strane OB Vuko-var dubrovačkim zdravstvenim djelatnici-ma kao i županu Dobroslaviću te Doma zdravlja Dubrovnik gostima iz Vukovara.

25. radni sastanak županijskih zavoda za javno zdravstvo, županijskih upravnih odjela i zavoda nadležnih za zaštitu okoliša, pro-storno uređenje, graditeljstvo, komunalno gospodarstvo, održivi razvoj i pomorstvo jadranskog područja Republike Hrvatske, održan je na otoku Mljetu u organizaci-ji Ministarstva zaštite okoliša i energetike. V.d. pročelnik Miho Baće je ispred domaći-na, Dubrovačko-neretvanske županije, po-zdravio prisutne i otvorio sastanak.Predstavnici Ministarstva zaštite okoliša i energetike izvijestili su o godišnjoj i konač-noj ocjeni kakvoće mora na plažama hrvat-skog Jadrana u 2018. godini, a predstav-nici županijskih zavoda za javno zdravstvo o kakvoći mora za kupanje u jadranskim županijama u 2018. godini. Osim izvješta-vanja, teme ovogodišnjeg sastanka su bile razvoj sustava predikcije kakvoće mora, istraživanje antibiotskih svojstava morskih organizama, karakterizacija obale u RH na primjeru Dubrovačko-neretvanske župani-

je, sanacija iznenadnog onečišćenja mora ugljikovodicima u Raškom zaljevu i druge. Predstavnik upravnog odjela za komunalne poslove i zaštitu okoliša Dubrovačko-nere-tvanske županije predstavio je Interreg pro-jekt WATERCARE koji se bavi rješenjima sma-njenja mikrobiološkog onečišćenja mora za kupanje. Na sastanku se predstavila i Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovi-ma prirode Dubrovačko-neretvanske župani-je s temom zaštićena morska područja Du-brovačko-neretvanske županije te odgovor na pritiske, Predstavnici Javnog poduzeća Mareco iz Neuma prezentirali su međudržav-ni projekt sustava odvodnje otpadnih voda Komama – Neum – Mljetski kanal sa svrhom zaštite Malostonskog i Neumskog zaljeva. Sudionici sastanka iz Crne Gore, Instituta za biologiju mora iz Kotora predstavili su projekt vezan uz gospodarenje morskim otpadom, a javno poduzeće Morsko dobro iz Budve je izvijestilo o kakvoći mora na plažama Crno-gorskog primorja.

Župan Nikola Dobroslavić primio je 13.svib-nja veleposlanika Republike Rumunjske u Republici Hrvatskoj Nj. E. Constantina-Mi-haila Grigoriea.Veleposlanik Grigorie zahvalio je županu na prijemu, istaknuvši kako je suradnja naših dviju zemalja dobra te kako je daljnji cilj us-postava suradnje na regionalnoj razini.Župan Nikola Dobroslavić složio se s riječi-ma veleposlanika Grigoriea, kazavši pritom kako bi završetak Koridora 5c značajno pri-donio poboljšanju suradnje.„Završetak izgradnje Koridora 5c bit će do-bra prilika za zemlje istočne Europe, na taj način će im se značajno olakšati pristup Jadranskom moru“, kazao je župan te do-dao kako će to onda zasigurno utjecati i na povećanje broja rumunjskih turista u našoj županiji. Također, župan je tom prigodom Nj. E. Grigoriea upoznao i s gospodarskim i kulturnim značajkama Dubrovačko-nere-tvanske županije, istaknuvši kako je glavna gospodarska grana ove regije turizam. Tije-kom susreta bilo je riječi i o mogućnostima suradnje dviju zemalja, posebice s nagla-skom na potencijale Dubrovačko-neretvan-ske županije.

HORTING d.o.o.

Zapošljavamo:

- Mehaničare- Vrtlare

- Pomoćne radnike- Zidare- Tesare

Poželjno je radno iskustvo, a za

ostale informacije kontaktirati na:

Mob: 099 462 4191

URED ŽUPANA

IZMEÐU DOMA ZDRAVLJA DUBROVNIK I DOMA ZDRAVLJA VUKOVAR

Svečano potpisana Povelja o prijateljstvu-Ova povelja je potvrda

prijateljstva, a ja sam osobno 1993. godine sudjelovao u

potpisivanju povelje prijateljstva između tadašnjih općina. Mi smo iz pepela izvukli

zdravstvenu zaštitu i mislimo da je na dobroj razini, a dosegli smo najviše razine palijativne

skrbi u Hrvatskoj. Ovo je putokaz za one koji dolaze iza

nas koji putem ići – kazao je, uz ostalo, Branko Bazdan

Prijam za veleposlanika Rumunjske u RH

ODRŽAN 25. SASTANAK INSTITUCIJA NADLEŽNIH ZA ZAŠTITU I ODRŽIVI RAZVOJ JADRANA

NA MLJETU


Svakodnevne domaće vijesti, nikad ne razoča-raju. Hrvatska i hrvatski političari su izvor urne-besnog smijeha. K’o nekakav literarni kabare, u kojemu se slušaju satirični tekstovi i svi pišaju od smijeha. One kojima nije ništa smiješno, gleda se prijekorno, k’o da se ne smiju namjer-no, iz pakosti. Brojni mediji su krcati obiljem budalaština i provala samoniklih političara, ali i moralnih crkvenih autoriteta, malog i nebitnog naroda, s brdovitog Balkana. Zapadnog Balkana!A vijest svih vijesti, tjedna iza nas, bio je otvoreni napad naše Crkve na svoga Svetoga Oca.I to, netom što je Papa Frano, na povrat-ku u Vatikan iz Makedonije, na pitanje novi-nara, kad’ će uhitit malo vremena i kanonizi-rat našega Alojzija, odgovorio, kako ćemo se, ne samo načekat, nego to sve ovisi i o Srpskoj pravoslavnoj crkvi, omiljenom neprijatelju Hr-vata katolika. Ali i obratno! I to ne zato, što ne podnose različitosti, nego zato što su zapanju-juće slični. U obje zemlje, Crkva ne samo da se miješa u politiku, nego se miješa baš u sve, poput –Vegete.Najglasniji kritičar vlastitog šefa, bio je bivši du-brovački biskup. Tom miljeniku Kaptola, a pre-ma nekim medijskim vizionarima, Papi u sjeni, nikako se ne sviđa ‘Papino politikanstvo’. Ma vidi ti. Njemu i Kaptolu se sad odjedanput po-

litika ne sviđa. Da bar to isto vrijedi, svaki put prije izbora, ili referenduma, oglasili su se iz opake političke oporbe. Bilo kako bilo, koliko god blažen bio, naš bla-ženik neće tako skoro postat - svetac. Njegovi pristalice iz naroda, osim njegove krijeposti i učinjenih čuda, sjećaju se prvoga rata i vojni-ka, dobrovoljca Stepinca, u srpskoj vojsci, koji se borio na - Solunskom frontu. A sad, njegov narod nakon višegodišnjem moljenja Vatikanu, morat će se još molit i Beogradu.Neki već razmišljaju o referendumu za izbor novoga Pape. Ili to, ili mogućnost odvajanja hrvatske Crkve od Vatikana? Tu ideju bi sigur-no prihvatili ateisti, i svi oni, koji nerado plaćaju Vatikanu pozivnicu za vječni život. A oni, što bi radije pozivnicu za dostojanstven život na ovom svijetu, sjetili se druga Tita, koji je ne-koć predlag’o Stepincu, da napravi nacionalnu hrvatsku katoličku Crkvu. Ali iz drugih razloga.Ovako, njima Papa Frano, svakim danom sve više sliči na - Isusa. Pa se boje, da ga ne zadesi ista sudbina. Oprosti mi Pape...Hrvatska je, zahvaljujući novom Zakonu o braniteljima, 24 godine nakon rata, dobila no-vih 1687 branitelja. Oko 80 posto ovih koji su sada dobili status je bilo nečasno otpušteno iz vojne službe, rek’o je ministar branitelja, i po-novio to dvaput. Samo zato, što su samovolj-no napustili svoju jedinicu, na pet, šest dana. I zato su ih, zlotvori birokrati, otpustili nečasno. Tako se broj registriranih branitelja popeo na 505 tisuća, a s novim zakonom, taj broj bi se mogao dodatno povećat, za još 150 tisuća.Igrom slučaja, i rupa u mirovinskom će se

dodatno povećat’. A oni neskloni ministru branitelja su požalili, što tijekom rata nismo iznajmili pet brigada plaćenika; Čečena, Ko-zaka i drugih vrhunski obučenih i naoružanih stručnjaka, i cijeli rat svršit u dva mjeseca. Ma-nje bi patili, puno manje naših bi izginulo, puno manje bi bilo ratnih profitera, a ne bi se plaćale ni ratne zasluge kroz narednih pet, šest gene-

racija. Svima dobro!Istina, tad ne bi imali ni ministra branitelja,

kojemu, što bi pjesma rekla, ni’ko ništa ne može; jer jači je i od sudbine. Mogu da ga mrze, samo oni što ga ne vole.

Eeeej geni, geni kameni.Borbeni avion MiG, kojim je hrvatski pi-

lot Rudolf devedeset prve godine iz Bi-haću preletio u Klagenfurt, ovog tjedna su Au-strijanci ljubazno vratili u Hrvatsku. Kamionom. I dok je naša javnost očekivano ushićena, i čin hrvatskog pilota slavi k›o junačko djelo, u Sr-biji neki mediji dvoje oko junaštva našega slav-noga pilota. Pa onako, podrugljivo pišu, kako bi on možda i bio junak, da je tim MiG-om, recimo oborio dva, tri, JNA aviona. Pa viknuo: oba su pala. A ne zato, što je stisnuo gas i po-bjeg’o. Pa njegov čin zovu dezerterstvom, koji se u svijetu kažnjava zatvorom, a ako je ratno stanje, onda ih strijeljaju. Jebote, pa oni nisu dobre glave. Zamisli ti; njima je naš heroj bio dezerter! K’o da, općenito, dezerteri ne mogu bit heroji. Pa svaki od njih, spasio je bar jedan život. Svoj!Njonjo nije uvreda, nego karakteristika predsjednika Sabora, doznali smo slušajući Most-ovoga prvoborca, prilikom kafanske ra-sprave u Saboru. Uvrijeđeni Njonjo je njemu uzvratio, da je on najobičnije – smeće. Ono prvo su vladajući ipak ocijenili uvredom, a od-govor na uvredu je zapravo podsjećanje nekim saborskim zastupnicima, na EU direktivu o - odvajanju smeća! Svako smeće u svoju kantu! To je bila ekološka poslastica, sa zasjedanja Sabora, pred novu pauzu, povodom izbora za zastupnike Eu Parlamenta.Kinezi su kupili Titovu školu u Kumrovcu, a u stečaju je svršio Uljanik, u kojega smo spali-li desetke milijardi, kažu mediji. Moglo bi se i tako reć. Ali veliki broj Hrvata, ovisnika o de-mokraciji misli, kako ih nismo spalili mi, nego stručnjaci naši, za koje smo glasali... ili još gore, nismo glasali. Tobože, krivica je veća na onima koji glasali - nisu. Jer da jesu, sve bi bilo bolje. Koliko li su puta do sad, Hrvati izašli na izbore, gladni demokracije. Sad’ su samo – gladni!

Piše: Mario Klečak

KRONIKA POVIJESNIH STRANPUTICA

Ne podnose različitosti ali su zapanjujuće slični

Zamisli ti; njima je naš heroj bio dezerter! K’o da, općenito, dezerteri ne mogu bit heroji. Pa

svaki od njih, spasio je bar jedan život. Svoj


TRAŽITE NEKRETNINU / Obratite se najboljima u Gradu

STAN U POTKROVLJU KAMENE KUĆE S ODLIČNIM POGLEDOM NA GRAD / 59,97m2 prostranog otvorenog prostora, spavaća soba s boravkom, blagovaonicom i kuhinjom dok se s lijeve strane ulaznog stepeništa nalazi odvojena kupaonica, pun dnevnog svjetla / 235.000 eura / 091 612 8097

MANJA KAMENA KUĆA S BAZENOM I GLORIJETOM / 89m2 kuće, 300m2 okuć-nice, u suštini dva manja apartmana s ba-zenom, mirno i tiho naselje u blizini Cavtata / 235.000 eura / 091 612 8097

OBITELJSKI STAN U GRUŽU / 73m2, dvi-je sobe, kupaonica, wc, kuhinja i dnevni boravak, lođa. Nedaleko od ulice Andrije Hebranga / 200.000 eura / 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI U SOLITUDU / Zgrada u novogradnji na mirnoj poziciji, 8 stambenih jedinica, osiguran parking u ga-raži, predbilježbe u tijeku, 55m2 / 192.000 eura / 091 612 8097

RENOVIRANA KAMENA KUĆA U CENTRU GRADA / 110m2, četiri etaže, u prizemlju odvojena jedinica u funkciji apartmana / 650.000 eura / 091 612 8097

STANOVI U NOVOGRADNJI, ZVEKOVICA / Dvosobni stanovi u novoj stambenoj zgra-di u neposrednoj blizini Cavtata, parking uključen u cijenu, završetak objekta lipanj 2019., 75,18m2 / 151.000 eura / 091 612 8097

KAMENA KUĆA U STAROM GRADU / 120m2, prizemlje i dva kata, nedaleko od Straduna, potrebna renovacija / 450.000 eura / 091 612 8097

DVOSOBNI STAN NA NUNCIJATI / Mode-ran i useljiv stan s pogledom na more i par-kingom, 64.66m2, dvije sobe, dvije kupa-onice, kuhinja i dnevni boravak / 214.500 eura / 091 612 8097

EKSKLUZIVNA STAMBENA ZGRADA U SRCU DUBROVNIKA, IVA VOJNOVIĆA / Predstavljamo novu stambeno-poslovnu zgradu u neposrednoj blizini ulice Iva Voj-novića, u Lapadu. Uredite životni prostor po vlastitim željama. Radovi započeti u ožujku 2018., rok završetka objekta jesen 2019., 50,23m2 / 199.000 eura / 091 612 8097

POSLOVNI PROSTOR / Iznajmljuje se ulični poslovni prostor na Vojnoviću, 55m2, sa-stoji se od dvije prostorije, čajne kuhinje i toaleta / 099 593 7410

DVOSOBNI STAN U SOLITUDU / 87,63m2, dvije spavaće sobe i dvije kupaonice, pro-strana terasa / 320.000 eura / 091 612 8097

MANJA KUĆA NA KOLOČEPU / 67m2 i 593m2 okućnice, udaljena 100 metara od mora. Idealna za odmor ili turističko iznaj-mljivanje / 190.000 eura / 091 612 8097

PRODAJETE NEKRETNINU / Prepustite profesionalcima da

rade za Vas

POTRAŽUJEMO KUĆE I STANOVE UNU-TAR GRADSKIH ZIDINA / Uređene ili za adaptacijuTRAŽIMO STANOVE NA PODRUČJU MO-KOŠICE / Uređene ili za adaptaciju

POTRAŽUJEMO MANJE KUĆE U STAROJ GRADSKOJ JEZGRI CAVTATA / Poželjan pogled na more, terasa ili vrt

POTRAŽUJEMO STAN S VRTOM / Za kupca tražimo stan od 60m2, terasa ili vrt, prize-mlje ili visoko prizemlje, sunčano, uređeno

TRAŽIMO MANJI STAN NA PODRUČJU GRUŽA / 50m2, niži katovi ili blizina glavne ceste

POVEĆANA POTRAŽNJA ZA KUĆAMA NA PODRUČJU PILA ILI PLOČA / Uređene ili za adaptaciju, poželjan vrt ili terasa

POTRAŽUJEMO GRAÐEVINSKO ZEMLJI-ŠTE PRVI RED DO MORA / 1000m2, maksimalna udaljenost od aerodroma sat vremena vožnje, poželjan pogled na otvo-reno more

ULICAMA MOGA GRADA

ŽELITE LI SE I VI REKLAMIRATI NA OVIM STRANICAMA, OBRATITE SE MARKETINGU GLASA GRADA:

T: 020 358 980, T/F: 020 311 992, E: [email protected]

MALI OGLASI

POTRAŽUJEMO stanove za poznate kupce Ploče, Šipčine, Lapad, Gruž,Mokošica, Župa,0913210244, 0911170577 www.dubrov-nik-marketing.com www.dubrovnikrealestate.info NOVO PREKRASNA NOVOGRADNJA U ZATONU NA MAGISTRALI3 zgrade sa po 8 stanova, garaža, vrtovi, tara-ce, lijepi pogled na more iz svih stanova veličina stanova 41, 44, 69 i 87 m2, Kontakti za termine sastanka i Predbilježbu u Agenciji DMP,Dr.Ante Starčevića 20, 0913210244, 0911170577

DUBROVNIK NUNCIJATA NOVOGRADNJA SA PRELIJEPIM POGLEDOMTrosobni stan 105m2, završetak gradnje veljača 2020 g. Parkirno mjesto u cijeni. Više informa-cija u agenciji DMP,0913210244, 0911170577

ZATON NOVOGRADNJA AKCIJA U SVIBNJU trosobni stan 87m2 s garažnim mjestom samo 165.000€,plaćanje u više rata, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

PRIJEVOR NOVOGRADNJA dvosobni stan 87m2 ,2.200€/1m2 , Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MOKOŠICA NOVO IZUZETNO POVOLJNA PRI-LIKA stan u prizemlju 53m2 + podrum 18m2 samo 100.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LAPAD SOLITUDO IZUZETNA PRILIKA stan 89m2 sa velikim balkonom Snižena cijena 320.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LAPAD VOJNOVIĆ HITNO dvosobni stan visoko potkrovlje 73m2 ,balkon,taraca, s parkirnim mje-stom 220.000 €, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ROŽAT LUKSUZNA NOVOGRADNJA stan dvoe-tažni 88m2,vrt 97m2 , 2 parkinga u garaži, lift, nema poreza na promet,279,000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

NUNCIJATA 2 LUKSUZNA STANA s predivnim pogledom,tarace,balkoni u funkciji turizma,

Agencija DMP 0913210244, 0911170577SREBRENO, lijepi uređeni stan 46m2 na I. katu, 132.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MOKOŠICA NAŠ DOM AKCIJSKA CIJENA, 3-sobni renovirani stan u prizemlju zgrade, 83m2, ograđeni vrt cca100m2, 165.000€, Agen-cija DMP 0913210244, 0911170577, www.dubrovnik-marketing.com

CAVTAT POVOLJNA PRILIKA, lijepi uređeni stan, 72m2 +vrt 18m2 od mora 100m, 155.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPAN LUKA IZUZETNA PRILIKA kuća za renovi-ranje 200m2, okućnica povoljno 95.500 €

PLOČE POVIŠE KAPELICE kuća sa zemlji-štem 870m2, mogućnost izgradnje 3 objekta 590.000€,Cijena nije fiksna, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

ŠIPČINE samostojna kuće, taraca, vrt 660m2, garaža 32m2, mogućnost dogradnje kuće i gradnja novog objekta, 450.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

NOVO PRILIKA ZA ULAGANJE Kuća u Dolima 270m2 okućnica 700m2, 140.000€

ILIJINA GLAVICA ISPOD MAGISTRALE KUĆA SA 3 luksuzna apartmana u funkciji turiz-ma 275.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

NOVO ORAŠAC - samostojna održavana kuća, 100m2, sa đardinom, 450m2, parkingom, po-gled na more, 270.000€

ŠIPAN LUKA građevno zemljište 640m2, povolj-no 78.500€

ŠIPČINE POSLOVNI PROSTOR -ULIČNI LOKAL 50m2 plus 14m2 parking, 95.000€, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

MERKANTE poslovni prostor 40m2, 97.000€ Agencija DMP 0913210244, 0911170577

LAPAD DOC HITNA PRODAJA uređeni poslovni prostor 68m2, s puno svjetla i lijepim pogledom. Mogućnost podijele u 2 apartmana, Agencija DMP 0913210244, 0911170577

Prodajemo više stanova u novogradnji u Lapadu, sve informacije u uredu agencije. Agencija DMP 0913210244, 0911170577

Mercedes ML 270 CDI, 2004g 278.000 km, ga-ražiran, izuzetno očuvan, registriran do 05.2020 7.500€ 0913210244

NEKRETNINETražim garsonjeru ili manji stan, područje Lapad, blizina bolnice. 098 958 1993.Sobu ili apartman u Zagrebu, Kvaternikov trg, dajem u dnevni najam. 091 500 5418.Iznajmljujem skladišni prostor, visina iznad 3m, pristup kamionu.Tel.419-574Srebreno Župa dubrovačka - iznajmljujemo garažu. 099 793 5050.Prodajem građevinsko zemljište u Gružu. Upitati na: 095 807 3265.

Prodaje se 1658 m2 građevinskog ze-mljišta u Orebiću, dvjesto metara povi-še ambulante. Uslužni telefon: 098 184 9730 od 19-21 sat.

VOZILAProdaje se Harley Davidson Sportster, 2005. god.,odlično očuvan, opremljen i garažiran. Mob. 098 184 9730

POSAOKupujem starinske kamene podne ploče i ostale zanimljive kamene stvari. Ponude na broj: 097 670 7137Kupujem stare Buba Volkswagen kombije i dijelove za iste.Može i olupine bez papira. 097 670 7137Kupujem Golf 1. Ponude na broj: 098 765 757.Inozemni penzioner bez obaveza želi upoznat žensku osobu do 50g. 091 160 1894Viši stručni savjetnik za poljoprivredu DNŽ ure-đuje đardine. Dajem stručne savjete (rezidba agruma, maslina, ukrasnog bilja, zelene ograde, poslovi hortikulture, gnojidbe, zaštite, sadnje) i drugo. Dipl. inž. agronomije. 098 958 1993.

RAZNOProdajem dva kreveta 190x90 sa podnica-ma, madracima i nadmadracima. / Sve 900 kn/ 098 186 5625Povoljno prodajem 4 nove zimske gume dimenzije 185.65 R15XL 92T inf. 099 857 1306Kupujem starinske kamene podne ploce i ostale zanimljive kamene stvari. Ponude na broj 097 670 7137

OSOBNI ODNOSI 18+ISKRENA TAMARA 32 Tražim dečka za vezu i voljela bih upoznati iskrenog i normalnog. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)ISKUSNA ANA 65 Vitalna sam i trebam hitno avanturu u svojoj kući! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)USAMLJENA MARINA 34 Plavuša sam, zelenih očiju, slobodna i tražim avanturu! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)UČITELJICA MARIJA 50 Tražim nekoga za zabavu i avanturu. Javi se za brz susret. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)NEODOLJIVA LEA 24 Želim dečka za dobru zabavu u svom stanu! Javi se! Za kontakt na-zovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)BAKA IVANKA 60 Trebam mlađeg koji bi me povremeno zadovoljio u mom prostoru. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)USAMLJENA BRANKICA 37 Dosta dugo ni-sam osjetila muški dodir, zato mi se javi za

brzu akciju. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)KLARA 26 Neka mi se javi neki iskreni koji je za brz susret i dobru avanturu. Imam prostor. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)BAKA MARA 68 Molim ozbiljnog muškar-ca da mi se javi za avanturu u mojoj kući. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)UČITELJICA HELENA 44 Trebam mla-đeg koji bi želio isprobati iskusnu crnku. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)ANA 25 Trazim dečka za ugodne trenutke i zabavu! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)NIVES 25 Slatka plavuša, zgodna i slobodna! Sama živim i želim avanturu. Za kontakt nazo-vi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)NELA 40 Otvorena sam za sve, za avan-turu, za vezu, javi se da se upoznamo! Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)LJUBICA 51 Trebam nekoga za sexy druže-nje i uživanje u svojoj kući! Za kontakt nazo-vi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)BOGATA LELA U najboljim sam godinama i zrela da naučim mlađeg sve što znam. Za kontakt nazovi: 064 605 064 (tel:6.99 kn/min, mob:8.41 kn/min, Friš j.d.o.o., OIB:36595644796, Info:072/700-700, 18+)

UPUTE ZA SLANJE MALIH OGLASA: Mali oglasi za sljedeći broj, primaju se zaključno s UTORKOM DO 12 SATI i objavit će se samo jednom. POŠALJITE MALI OGLAS ISKLJUČIVO SMS-om NA 666999 (upišite GLAS, vaš tekst te OIB i adresu koji neće biti javno objavljeni), količina teksta u jednoj poruci ne smije preći uobičajen broj znakova za poruku (cijena poruke 3,72kn, PDV uključen). Externus d.o.o. B. Bušića 16, 10000

Zagreb, OIB: 55605263245; podrška: 8-16h, 01 6686383, www.externus.hr ili [email protected]. GLAS GRADA NE ODGOVARA ZA SADRŽAJ MALIH OGLASA. Prilikom predaje oglasa, u SMS-u je potrebno priložiti sljedeće podatke:PRAVNE OSOBE: ime tvrtke, sjedišta, OIB, ime i prezime odgovorne osobe FIZIČKE OSOBE: ime i prezime naručitelja, OIB, njegovo prebivalište, odnosno boravište.

Prilikom predaje oglasa obvezni ste navesti svoje identifikacijske podatke kako bi oglas bio objavljen, u protivnom, Zakon nam zabranjuje objavu Vašeg oglasa. Identifikacijski podaci neće biti objavljeni, neće biti dostupni drugim korisnicima, niti će se koristiti u druge svrhe od strane Tele 5 d.o.o.

064 510 810tel: 3.49 kn/min, mob: 4.78 kn/min

Napiši HELENA na

Nazovi

888444 / 3,72 kn/smsFriš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+

Specijalnost mi je ljubavni tarot, emocije i ljudski odnosi. Brzi i

precizni odgovori na Vasa pitanja koji prodiru u samu srz stvari.

za od

javu-

stop

HELENA

Friš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+

za od

javu -

stop

064 560 160Za spoj i kontakt posalji: FLERT na

Nazovi:

888444 / 3,72 kn/sms

tel: 3,49 kn/min, mob: 4,78 kn/min

DISKRETNI SUSRETI:LIDIJA 44, RASTAVLJENA VESNA 51, PROFESORICA DIJANA 40, PLAVUŠA 32,

UDOVICA JOSIPA 65

064 520 560tel: 3.49 kn/min, mob: 4.78 kn/min

Napiši STELA na

Nazovi

888555 / 3,72 kn/smsFriš j.d.o.o.,OIB:36595644796,Info:072/700-700,18+

Sve vrste tarota i uklanjanje uroka, rad sa viskom. emocije, financije i zdravlje, na sva pitanja nalazim

konkretne odgovore za Vas.

za od

javu-

stop

STELA


Kad si dijete, onda ga gledaš kao veliko, plavo igralište, i da te majka ne drži za ruku, potrčao bi njegovom modrom livadom, čini ti se da je taj nepregledan pro-stor samo za tebe tu, pa ti nije jasno zašto ne smiješ ugaziti na nj. Onda mu priđeš iz pličine, pa kad se prelije preko još nejakih nogu, ustukneš s kojom te njež-nom snagom k sebi vuče. Jedan treptaj straha obiđe ti tijelo, ali mu vjeruješ. Opipaš ga dobro, odmah shvatiš kako se prave čudnovate kapljice svugdje oko tebe pa se smiješ od radosti, klikćeš tim veselim prijateljica-ma. Okusiš ga onda, utrpaš sla-ne prstiće u usta i oblizuješ se, cokćeš jezikom po usnicama i misliš kako nema ničeg slađeg. Nauči te more onda i kako se radi njega zaplače kad ti u oko koja kap poleti pa zapeče. Ali, već nakon nekoliko suza shvatiš da se lako s tom boli nosiš i opet si razdragan kao nekad.Kad već dobiješ koji centimetar u visinu i par metara slobode, more se onda voli tako iskreno i nesputano da odjekuje cijela vala. Iskušavaš ga od jutra do mraka. U njega skačeš na sve moguće načine, prevrćeš se bezbrižno na njegovim rukama, lupaš nogama po bonaci i svoje male valove praviš i gledaš ih kako odmiču od tebe i kako se negdje dalje od tebe smiruju i bunaci opet predaju. Mirišeš ci-jeli na more i djetinjstvo i taj se miris isprati ne može. Zaranjaš mu u dušu i pitaš se što li unutra krije. Otkrivaš svu ljepotu i sva-kakve nove boje, vidiš život is-pod površine. Otkrivaš mir i tiši-nu, još ne znajući koliko ćeš joj se jednom radovati i koliko ćeš

je trebati. Gledaš kako su barke mirne, diviš se dalekim brodovi-ma, čekaš da ti donesu valove i u njih se bacaš, iskušavaš sna-gu mora i prkosiš joj.Dođe vrijeme kad shvatiš da more ima i drugo lice, kad se ljuti, kad se ne da, kad se umori od vike i samo počne urlati. Tad ribari svoje barke na sigurno vode. Uz sav trud, zvuk moto-ra zaglušuje huk valova što se s obalama tuku. Cijeli dani tad pocrne, utišaju se glasovi i ljudi i ptica i svi u sebe zaključani, bez riječi čekaju da se more smiri. Kad ga vidiš takvoga, naučiš se poštivati ga. Još na mokrim sti-jenama počupana trava, mutna pličina izranjavana čeka novo jutro. Snaga mora je nemjerljiva.Kako te život dalje nosi, uvijek jedna staza k moru vodi. Pa kad ti mladu dušu obuzmu nepo-znati, ustreptali osjećaji, s mo-

rem dijeliš tajne. Gleda te more, a ti mu pričaš što nikome ne bi, znaš da je tvoja ljubav sigurna. Ima dana kad ti se plače, kad ne znaš kud sa sobom. I tad se moru vraćaš. Iz sveg glasa vri-štiš u njegove valove, a on tvoje krikove prigušuje, tvoj bol samo sebi ostavlja. Svađaš se s njim, svoje slane kapljice s njegovi-ma miješaš, gađaš ga kamenči-ćima, a ono sve tvoje koncen-trične tuge stapa u se, ne buni

se što svoje breme njemu na modra pleća stavljaš. More mr-mori, more razumije.Jedno je more. Nema kraja toj ljubavi.Godine idu, more je tu. Poznate se jako dobro. I bunace i fortu-nali, sve ste to zajedno prolazili. More je tješilo tebe, ti si tješio more. Koliko god da si mislio da moru daješ, ono je uvijek vraćalo više. I vjenčaš se s mo-rem dušom i tijelom, život svoj u njega utkaš i od njega život svoj tkaš. Samo jedan pogled na nj, kao u nekom divnom filmu, tvoj ti život natrag vrati. Pa si opet dijete, pa opet cijelim tijelom i sretno i nesretno voliš, i plačeš, i smiješ se. Dok u more gledaš, dok ga na rukama nosiš, živiš van vremena. Živiš svoje sno-ve. Živiš srcem. Živiš do zadnje kapi krvi ispunjen ljubavlju. Jer, more je to.

NAŠE PRIČE S PUTOVANJA NEZABORAVNIM PERASTOM KOJI JE POVEZIVAO DUBROVNIK S ELAFITIMA I MLJETOM – PRIČA 22

Dođe vrijeme kad shvatiš da more ima i drugo lice, kad se ljuti, kad se ne da,

kad se umori od vike i samo počne urlati.

Tad ribari svoje barke na sigurno vode

U petak, 10. svibnja, općina Orebić obilježi-la je svoj dan i 26.-tu godišnjicu osnivanja te proslavila blagdan svoje nebeske zaštit-nice Gospe Delorite. Na svečanoj sjednici općinskog vijeća dodijeljena su javna, op-ćinska, pojedinačna i skupna priznanja. Nagrada općine Orebić za životno dijelo dodijeljena je posmrtno hrvatskom branite-lju Tihomiru Antunoviću iz Vignja koji je kao zapovjednik orebićke satnije 25. studenoga 1991. godine poginuo na stonskom ratištu braneći rodni Pelješac i jug Hrvatske od tzv. JNA i srbo-četničkog agresora. Nagra-du je preuzela njegova kći Stela koja je u trenutku očeve pogibije imala samo 5 godi-na. Godišnje nagrade, plakete i zahvalnice dodijeljene su pilotima kanadera 93. zrako-plovne baze u Zemuniku za sudjelovanje u akcijama gašenja velikog šumskog požara u listopadu prošle godine istočno od Ore-bića i svim vatrogasnim postrojbama koje su sudjelovale u gašenju tog požara. Tako-đer i stanici HGSS-a u Orebiću i orebićkom ogranku gradskog društva Crvenog križa Korčula. Zahvalnice su dodijeljene i Mla-denki Marinković iz Orebića za doprinos

u društveno-političkom i kulturnom životu Orebića, Slavojki Arsenović, također iz Ore-bića za humanitarni rad u Ligi protiv raka i Udruzi djece s teškoćama u razvoju ‘Moje sunce Korčula-Pelješac’ te poduzetniku i dobrotvoru iz Zagreba, Robertu Trivunčevi-ću. Uvodno su na svečanoj sjednici govorili predsjednik općinskog vijeća Mario Vekić i načelnik općine Tomislav Ančić osvrnuv-ši se na rezultate u proteklom jednogo-dišnjem razdoblju i naznačivši najvažnije projekte u ovoj godini. Uputili su čestitke dobitnicima priznanja i svim stanovnicima općine u povodu Dana općine i blagda-na gospe Delorite. Čestitke dobitnicima i stanovnicima općine uputili su i saborski zastupnik Branko Bačić, državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić i podžu-pan Joško Cebalo. Na Dan općine Orebić i blagdan gospe Delorite u jutarnjim satima u gospinom svetištu u Kuni svečani misu u zajedništvu sa svećenicima pelješkog dekanata i procesiju do crkve Matice i na-trag predvodio je, uz sudjelovanje brojnih vjernika i hodočasnika, dubrovački biskup monsinjor Mate Uzinić.

Priredio: Joško Jelavić

Inozemni turistički novinari u Stonu

55.obljetnica zaštite Dingača

Svjetski dan plesa

Prvi ovogodišnji gosti u hotelu „Vila Julija“

DAN OPĆINE OREBIĆPiše: Diana Brkić

VIJESTI S PELJEŠCA

55. godišnjica donošenja konvencije u Ženevi, kojom je vrhunsko pelješko vino dingač dobilo međunarodnu zaštitu, navršila se 13.svibnja, a tri godine ranije zaštićeno je i na nacionalnoj ra-zini. Dingač je prvo hrvatsko vino s međunarod-nom zaštitom, proizvodi se od sorte plavac mali na istoimenom vinogorju s južne strane Pelješ-ca i vodeći je vinski brend i perjanica vinarstva ne samo na Pelješcu i Dubrovačko-neretvan-skoj županiji nego i na razini Hrvatske. Njegovu zaštitu ishodila je poljoprivredna zadruga Din-gač u Potomju koja ove godine obilježava 80. godišnjicu početka gradnje vinarije. Dingač da-nas proizvode, punu u boce i prodaju na tržištu brojni manji i veći vinari, vinarski obrti i tvrtke, obiteljska poljoprivredna gospodarstva na Pe-lješkoj župi i vlasnici vinograda na Dingaču.

Amaterska kazališna družina Kušin u Orebiću predstavila je svojim sumještanima u subotu, 11. svibnja, svoju novu predstavu – komediju ‘Aj uj ne mere se više durat’ autorice Nade La-pić iz Trilja u režiji svoje voditeljice Mire Orlić. U toj predstavi ženske i muške uloge glume Josipa Matijašević, Tereza Krističević, Andrea Tolj, Matea Mateljak, Enela Šegović i Marija Rudan, a prvi put im se pridružio i jedan muš-ki član Miroslav Rikalo. Predstava se održala u općinskoj dvorani a sav prihod od ulazni-ca je namijenjen za potrebe Lige protiv raka Korčula, Pelješac, Lastovo, Mljet. U posljed-nje dvije godine to je druga predstava koju je pripremila kazališna družina Kušin. Prošle su godine orebićki kazališni amateri s uspjehom izveli komediju ‘Oš, neš, Dolorisu pravi keš’ također autorice Nade Lapić, a osim u Orebi-ću prikazali su je i u Vignju i Potomju.

U organizaciji Hrvatske turističke zajednice, a u sklopu studijskog putovanja po Hrvatskoj i promidžbe na inozemnom tržištu u Stonu i stonskoj općini boravili su turistički novinari iz Velike Britanije i iz Slovačke kao i skupi-na od osam novinara i turističkih agenata iz Slovenije koje je predvodila direktorica pred-stavništva HTZ-a u Ljubljani Metka Bradetić. U posjetu Stonu bila je i televizijska ekipa iz Estonije. Inozemni novinari tijekom boravka uz već klasični obilazak zidina, solane i dru-gih kulturno-povijesnih znamenitosti Stona snimali su i priloge o vinskoj i gastronomskoj ponudi stonskog kraja kao i o mogućnosti-ma odmora na tom dijelu Pelješca.

Nova predstava kazališne družine Kušin

Natjecanje u podvodnom ribolovu

DVD Orebić pobjednik malonogometnog turnira

U organizaciji pomorsko-športske udruge „Peliška jedra” u Orebiću, a u sklopu obilje-žavanja 40. godišnjice osnivanja u akvatori-ju s južne strane Pelješca od plaže Trstenica do Podobuća održano je drugo županijsko i klupsko natjecanje u podvodnom ribolovu u pojedinačnoj konkurenciji. Sudjelovalo je 30 natjecatelja i ulovljeno 20 kilograma ribe. U županijskom poretku prvi je Luka Fato-vić, član ekološko ronilačkog kluba Periska iz Ploča, drugi je Boris Ćuze, član „Peliških jedara”, a treći Marko Musulin član Periske. Luka Fatović ulovio je i najveću ribu kirnju težine 4 kilograma i 120 grama, a prvi je i u poretku svoga kluba ispred Marka Musulina i lanjskog pobjednika i hrvatskog reprezen-tativca Mate Barešića. U klupskom poretku „Peliških jedara” prvi je Boris Ćuze, drugi Josip Mustapić, a treći Antun Šabić.

Momčad dobrovoljnog vatrogasnog društva Orebić pobjednik je tradicionalnoga malo-nogometnog turnira odigranoga na sport-skom centru Dalmatino u Orebiću u povodu obilježavanja Dana vatrogastva i zaštitnika vatrogasaca Svetoga Florijana. Orebićani su pobijedili svoje kolege iz dobrovoljnih vatrogasnih društava u Korčuli i Smokvici s 4:0 i 8:0, dok je u susretu za drugo mjesto DVD Korčula pobijedilo ekipu DVD-a Smo-kvica 5:2. Smokvičkim vatrogascima pripao je pehar za fair play. Sudio je Svetko Bikić iz Orebića, a turnir je i ove godine u organizaciji DVD-a Orebić odigran pod pokroviteljstvom Općine Orebić.

Plesna skupina Ritam studio Pelješac koju vodi Vignjanka Sandra Suhor obilježila je Svjetski dan plesa prigodnom plesnom pri-redbom održanom u općinskoj dvorani u Orebiću. Umijeće plesanja Orebićanima i drugim Pelješčanima svojim su nastupom pokazale Plesna škola Viganj, Rasplesani vrtić Orebić, skupina Hip Hop Orebić i Ple-sna škola Trpanj koja okuplja polaznike vrti-ća i Osnovne škole Trpanj.

Dolaskom prve skupine njemačkih turista s ovogodišnjim poslovanjem počeo je hotel „Vila Julija” u Orebiću koji raspolaže s 25 soba u kategoriji tri zvjezdice. Gosti su stigli posredstvom njemačke turističke agencije ITS dugogodišnjeg poslovnog partnera tog orebičkog hotela u vlasništvu zagrebačke tvrtke ZMT. Njegovim ostvarenjem kompleti-rana je hotelska ponuda u Orebiću.

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE STJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27, 20000 DUBROVNIK

U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG PROJEKTA PO ZAHTJEVU ZAJIM ČUSTOVIĆ, NIKO MADEŠKO, BRUNO

SVIBEN, DAVOR MANDIĆ ZA K.Č. 2071 K.O. ZATON POZIVA NOSITELJE PRAVA NA SUSJEDNIM K.Č. NA UTVRĐIVANJE GRANICA 28 SVIBNJA 2019 U 8:30 SATI NA PREDMETNIM

PARCELAMA TE SE MOLE STRANKE DA ISPUNE SVOJU OBAVEZU PO ČL. 64 ZAKONA O DRŽAVNOJ IZMJERI I

KATASTRU NEKRETNINA, A PREDOČENJE ELABORATA BIT ĆE OBAVLJENO U PROSTORIJAMA UREDA 31 SVIBNJA

2019 OD 8:00 DO 8:30 SATI

URED OVLAŠTENOG INŽENJERA GEODEZIJE

STJEPAN GRMOLJEZ, DR. A. STARČEVIĆA 27, 20000

DUBROVNIK U SKLOPU IZRADE GEODETSKOG

PROJEKTA PO ZAHTJEVU TONI RILOVIĆ ZA K.Č. 22/1

K.O. ŠIPANSKA LUKA POZIVA NOSITELJE PRAVA

NA SUSJEDNIM K.Č. NA PREDOČENJE ELABORATA

KOJE ĆE BIT OBAVLJENO U PROSTORIJAMA UREDA

31 SVIBNJA 2019 OD 8:00 DO 8:30 SATI

KAKO SE ZAVOLI MORE

MAX TV kanal 822YouTube LibertasTV StreamB.NET kanal 724A1 kanal 724A1 IPTV kanal 142ISKON kanal 715LIVE STREAM 24/7 www.libertas.tv


Teško je na par stranica opisati rad Saveza u dugom periodu od 35 godina ali ću samo u ne-koliko natuknica opisati njego-vu aktivnost:

- Sudjelovanje na turističkim burzamaSvake godine, kao i danas, održavale su se brojne turistič-ke burze. Ovi poslovni susreti okupljali su svake godine dje-latnike iz agencijskog poslova-nja, hotelijerstva, kongresnog turizma, organizatora kruzing putovanja i drugih poslovnih subjekata iz oblasti turizma.Najpoznatije turističke burze u to vrijeme bile su u Londo-nu (WTM), Berlinu (ITB), New Yorku, Milanu, Bariju i drugim gradovima i zemljama odakle nam je dolazilo najviše gostiju. Predstavnici Turističkog saveza Dubrovnika bili su redovni po-sjetitelji ovih turističkih burzi s brojnim drugim zainteresiranim turističkim djelatnicima iz Du-brovnika i dubrovačke općine. Saznanja sa ovih burzi o stanju turizma dotične godine, poseb-no iz Londona i Berlina, mogla se predvidjeti kakva će biti na-redna sezona. To je Savezu ko-ristilo za izradu raznih analiza i akcija kako nastupiti za nadola-zeću sezonu.

- Sudjelovanje na raznim manifestacijamaTurizam je usko povezan sa ra-znim kulturnim i sportskim ma-nifestacijama, jer su one često dio turističke ponude koju desti-nacija pruža turistima. One po-nekad mogu biti i glavni razlog zbog kojeg će turisti posjetiti upravo tu destinaciju. Dubrovačke ljetne igre, na pri-mjer su sigurno razlog dolaska velikog broja domaćih i stranih gostiju u Dubrovnik tijekom srp-nja i kolovoza, pogotovo kon-certni dio programa uz nastup svjetski poznatih glazbenika. Od samog otvaranja Ljetnih igara Turistički savez općine Dubrovnik je pomagao da se one održe i postignu kvalitetu

kakvu imamo danas. Osim toga Savez je pomogao u osnivanju folklornog ansambla Linđo i drugih folklornih ansambla na Korčuli, Dubrovačkom primorju i Konavlima - naravno uz veliku podršku lokalnih turističkih dru-štava i drugih lokalnih struktura.

- Analiza poslovanjaGodišnje izvještaje, koje je Tu-ristički savez općine Dubrovnik redovito radio i objavljivao pod nazivom ‘ANALIZA turističkog prometa na području općine Dubrovnik (za god...)’ predstav-ljao je jedan od njihovih naj-značajnijih poslova. Obuhvaća period od dana osnivanja pa sve do Domovinskog rata. Ova publikacija detaljno opisuje sta-nje turizma u Dubrovniku i kao i

u svim drugim mjestima općine Dubrovnik.Naravno, da za grad Dubrov-nik ima više podataka nego za druga mjesta Općine. Ali, na primjer, za Molunat, Čilipi, Ston, Prapratno ili neka druga mjesta Općine mogu se naći podatci o: - broju smještajnih kapaciteta- ostvarenom prometu domaćih i stranih gostiju (dolasci/noće-nja)- prometu inostranih gostiju po smještajnim kapacitetima- prometu inostranih turista po državama podrijetla.Kada se već govori o analizi turističkog prometa u periodu od Drugog svjetskog rata do 1991. g. onda se može reći da su 1984. i 1985. g. bile naj-uspješnije turističke godine tog

vremena. Mnogi su ih nazivali: „zlatno doba dubrovačkog tu-rizma“.Evo popisa mjesta u Općini Du-brovnik za koje se mogu prona-ći navedeni podaci: Dubrovnik, Cavtat, Župa dubrovačka, Bri-jesta, Broce, Brsečine, Čilipi, Gornja Vrućica, Goveđari, Ho-dilje, Janjina, Koločep, Donja Vrućica,Duba, Kuna. Lopud, Maranovići, Molunat, Orašac, Podobuće,Postup, Prapratno, Putnikovići, Slano, Sobra,Sre-ser, Ston, Suđurac, Šipan, Tr-panj, Trstenik, Trsteno,Zaton i Žuljana.

- Tiskanje brošura, plakata i vodiča Turistički Savez općine Dubrov-nik tiskao je svake godine veliki broj brošura i plakata koji su služili za promociju ove desti-nacije i dijelili se na mnogim turističkim sajmovima u Evropi i svijetu.Osim toga tiskali su i dosta pro-midžbenog materijala na nekoli-ko stranih jezika(vodiča) koji su se dijelili turistima kad su došli u ove krajeve. Veliki broj takvih vodiča donosi i podatke koji se odnose na ugostiteljske objekte (hotele, restorane, kafane itd), turističke agencije, „rent a car“ agencije njihove adrese i telefo-ne, a ponekad i mapu Grada s oznakom potrebnih objekata.Savez je također tiskao i broj-ne plakate koji su se postavljali na turističkim berzama, javnim izlozima i svim mjestima gdje je to bilo moguće.

- Festivalska taksaPrije Domovinskog rata u Du-brovnik se razmišljalo kako olakšati financiranje Dubrovač-kih ljetnih igara, pa je uvelo festivalsku taksu koja se razli-kovala u odnosu na kategoriju turističkog mjesta.Turistički savez općine Dubrov-nik donosio je svake godine od-luku o visini boravišne i festival-ske takse. U privitku se nalazi slika naslovne strane te odluke za 1986. g.

FELJTON 278

„Utjecaj turističkih i drugih organizacija na razvoj dubrovačkog turizma u proteklih 120 godina (od 1898. do 2018.) (40)

Priredio: Lukša Lucianović

Vijesti i zanimljivosti iz Turizma - Uređuje Lukša Lucianović

Odlazak na odmor nešto je čemu se svi ra-duju, međutim, povremeno može izazvati osjećaj stresa i strah da će nešto propustiti dok pokušavaju svoj boravak iskoristiti na najbolji mogući način. Pogotovo putovanje od točke A do točke B ili vašeg smještaja.Topla dobrodošlica po dolasku u smještajni objekt može učiniti razliku i pomoći putnici-ma da se brzo prebace u raspoloženje za odmor. Pogotovo onim gostima koji putuju automobilom satima do naše destinacije, čekaju u ulazu na granici i probijaju se kroz gužve u našim destinacijama, a često i tra-ženja parkinga. Topla dobrodošlica je po meni ključna, čini razliku i ono najvažnije pokazuje kako vam je stalo do gosta. A gosti će to prepoznati i nagraditi. A to govori i novo istraživanje booking.

com-a koje otkriva da je činjenica da se netko brine za goste i da se osjećaju do-brodošlima važna za 49% globalnih putni-ka kako bi se što lakše prilagodili novom okruženju. I dok brojne vrste nehotelskih smještajnih objekata nude izvrsne sadr-žaje, brojni putnici smatraju da je upravo osobni pristup ono zbog čega ćete se u ne-kom objektu osjećati kao kod kuće. Upravo domaćinstvo i pravi domaćini u obiteljskom smještaju su na najvećoj vrijednosti. Tako 68% globalnih putnika i 66% putnika iz Hrvatske slaže se da je pružanje ugodnog smještaja i drugog doma gostima za njih ono što čini dobro gostoprimstvo.Prema nedavnom istraživanju Booking.com-a, vodeće svjetske tvrtke za poveziva-nje putnika s najvećim izborom nevjerojat-nih smještajnih objekta, u kojem je sudje-lovalo 21.500 putnika s 29 različitih tržišta, više od pola globalnih putnika (55%) i 66% putnika iz Hrvatske voljelo bi dobiti paket dobrodošlice od domaćina, a među njima, 10% gostiju (6% za goste iz Hrvatske) bilo bi razočarano kad ih u sobi ne bi dočekao

nikakav poklon dobrodošlice.Osobna nota kao što su lokalni savjeti može biti iznimno korisna. Informacije o lokalnim delicijama koje vlasnik ili upravitelj objekta podijele s gostima ocijenjene su kao naj-vrjednije informacije koje bi putnici voljeli dobiti u paketu dobrodošlice (40%) što misli čak 53% ispitanika iz Hrvatske, kao i preporuke koje su personalizirane upravo za njih (36% za globalne putnike, 40% za putnike iz Hrvatske).A gdje god ih putovanje odvede, više od pola globalnih putnika (51%) očekuje ugodnije okruženje zahvaljujući angažma-nu vlasnika, a isto očekuje i 59% putnika iz Hrvatske, pri čemu gotovo pola globalnih putnika (48%) aktivno traži toplu dobrodoš-licu nakon stresa koje donosi putovanje (isto vrijedi za 54% putnika iz Hrvatske).

Osim toga, 44% gostiju iz Hrvatske želi da se netko brine za njih i očekuje da im domaćin pruži toplu dobrodošlicu kako bi zajamčili da se brzo prilagode novom okru-ženju.

BUDITE DOMAĆINI U OBITELJSKOM SMJEŠTAJU, A NE AGENTI ZA NAJAM NEKRETNINAU zadnje vrijeme velika je negativna “hajka” na obiteljski smještaj. Iako takve rasprave idu u krivom smjeru, jer obiteljski smještaj svakako nije konkurencija hotelima, svaka-ko kako jasno treba razlikovati domaćine u obiteljskom smještaju , privatne iznajmljiva-če i agente za najam nekretnina. Potrebno je staviti stvari na svoje mjesto, a ne u isti koš staviti domaćina u obiteljskom smje-štaju koji generacijama uređuje, raste i ugošćuje goste u svojem domu od stana u nekoj zgradi koji je u najmu za turizam te pogotovo od agenata za najam nekretnina tj. privatnika koji su na jednoj parceli digli zgradu s deset ili više apartmana isključivo za najam.

Da, vi ste domaćini u obiteljskom smje-štaju. Kada to shvatite i promijenite cijelu paradigmu, siguran sam kako ćete dugo-ročno biti uspješni. To je cijela filozofija obiteljskog smještaja. Što prije to shvatite bit će Vam lakše i uhvatit ćete ritam, jer već je počeo proces da se tržište samoregulira tj. radi razliku od slabijih, srednjih i uspješ-nih. Kako je nekontrolirano rastao privatni smje-štaj u nazad par godina, došli smo do toč-ke kada je ponuda veća od potražnje, te će sigurno ove godine dobar dio privatnog smještaja biti u minusu tj. imati lošiju sezo-nu. Logično, jer očekuje se sezona na razi-ni iste godine, u najboljem slučaju, a kako je isti broj turista, a puno veća ukupna po-nuda smještaja, netko će biti praznijih ruku. No, opet, oni uspješni tj. kvalitetniji smje-štaj i pravi domaćini u obiteljskom smješta-ju neće osjetiti pad, dapače, oni će uvijek imati stabilno poslovanje i booking. Gosti danas više nego ikada imaju mogućnost izbora, a uvijek biraju onaj smještaj koji je bolji, ugodniji i koji im najviše odgovora. No, opet, oni uspješni tj. kvalitetniji smje-štaj i pravi domaćini u obiteljskom smješta-ju neće osjetiti pad, dapače, oni će uvijek imati stabilno poslovanje i booking. Gosti danas više nego ikada imaju mogućnost izbora, a uvijek biraju onaj smještaj koji je bolji, ugodniji i koji im najviše odgovora. Čak vaše domaćinstvo može biti i je pre-sudno kod odabira, a čak često gosti po-stanu i dugogodišnji prijatelji. Tu razliku upravo radite vi kao domaćin u obiteljskom smještaju i vaš odnos prema gostu. Tako stvarate bazu stalnih gostiju koji se svake godine vračaju, a sami time niste ovisni o kretanjima na tržištu te nemate trošak pro-mocije. To je imperativ, zar ne? Zato budite spremni i podižite kvalitete us-luge, uredite smještaj kao da i sami živite u njemu da se osjeti osjećaj i toplina doma i ne zaboravite – motiv dolaska nije smje-štaj, nego destinacija. Doživljaj i sadržaj destinacije je ono zašto ljudi putuju, zato morate prodavati doživljaje, priče i sadržaj destinacije. A najbolje priče i savjete ne zna google, nego upravo lokalno stanovništvo.Ugostite svoje goste kao pravi domaćin, kao svojeg prijatelja. Uostalom, naše go-stoprimstvo je naša najveća prednost i definitivno ono po čemu smo poznati. Ve-lika razlika je upravo u emociji, a ljudi su po prirodi emotivna bića. Kada se nekome posvetite i pokažete da Vam je stalo, to su jake emocije i imate gosta zauvijek.Dočekajte goste s hladnim sokom, pivom, vinom, kavom, kolačima i nekom domaćom delicijom. Naravno, ne treba cijeli ručak, samo mala sitnica kao znak pažnje i do-brodošlice. Po mogućnosti domaći i lokalni autentični proizvod jer tako potičete lokalnu ekonomiju, a ne da kroz turizma potičemo uvoz. (GR)

Pola globalnih putnika očekuje toplu dobrodošlicu domaćina. Jeste ih dočekali kao domaćini ili samo dali ključeve od apartmana?


Redovna djelatnost prijevoza vozilom hitne pomoći u Dubrovniku započela je prije toč-no 80 godina

„Narodna Svijest“ od 23.4.1930. g; broj 16.NOVA VATROGASNA SIRENAVatrogasni znak za požar je u našem gra-du vatrogasna trublja, koja ima jačinu glasa (zvuka) za kojih 100-150 metara (udaljeno-sti). Ova vrijedna stara trublja bit će skorih dana poslana u stanje mira, a zamijenit će je nova moderna sirena, koja će imati jači-nu glasa za kojih 3-4 km. Nova sirena bit će od velike koristi, radi njezinog jakog glasa (zvuka), budući će od sada svi vatrogasci biti alarmirani u jedan čas (istog trenutka), a ne kao do sada, kad je pojedinac morao da čeka (čuje) trublju, dok mu ne dođe ispod stana ili radionice. Sirena je pred mnogo vremena stigla, ali još nije nigdje postavlje-na. Bilo bi poželjno da se ta sirena postavi čim prije, a najdalje do sv. Florijana, zaštitni-ka vatrogasaca, kada bi se učinio pokus, iza kojeg naši vatrogasci kao svake tako i ove godine idu u crkvu slušat sv. Misu, a poslije na zajednički tratamenat.

„Narodna Svijest“ od 21.5.1930. g; broj 20.NOVA SIRENAPrvi je put alarmirala na uzbunu u subotu 17. ov. mj. oko 9 sati jutrom. Požar se je po-javio u kemičkoj mastioni Domić u Kolorini. Vatra je bila brzo pogašena. Izgorjelo je ne-što namještaja vlasnika mastione i nekoliko razne robe predate od gragjana. Šteta je procijenjena (na) Din 25.000. Požarom uni-štena roba bit će mušterijama naknagjena u novcu od vlasnika mastione. Radnja je bila osigurana.

„Narodna Svijest“ od 9.9.1931. g; broj 37.VATROGASNA SIRENAJavila je juče oko 11 sati požar na Orsuli. Si-rena dava ove (zvučne) znakove: za grad: jedan dugi zvužduk; za Ploče: dva kratka; za Pile: tri kratka; za Gruž: četiri kratka i za Lapad: pet kratkih (zvižduka).Promjenom političkog stanja u Kraljevini Jugoslaviji imalo je za posljedicu, između ostalog, i promjene naziva pojedinih društa-va i dobivanja novih znakova na službenoj odori.

„Narodna Svijest“ od 17.1.1940. g; broj 3.VATROGASNO DRUŠTVO...Naziv je sada svih vatrogasnih društava odlukom Vatrogasne zajednice Banovine Hrvatske u Zagrebu. Tako se naše društvo u gradu sada zove Dobrovoljno vatrogasno društvo (a ne više vatrogasna četa). Pored

ove promjene uslijedile su i druge. Vatrogas-ci će nositi na ovratniku amblem i hrvatski grb a na opasaču samo vatrogasni amblem. Sa ovim ispravkom dato je pravo hrvatsko obilježje vatrogascima u Banovini Hrvatskoj, te će dubrovački vatrogasci sa ovim promje-nama prvi put nastupiti na svojoj velikoj za-bavi 27. o. mj. Na čelu Društva stoji uvaženi gospar Marko Rusko koji društvo vodi sa puno ljubavi i volje.

„Narodna Svijest“ od 1.2.1940. g; broj 5.ZABAVA VATROGASNOG DRUŠTVAOdržana je u subotu 27. o. mj. u prostorijama Oficirskog doma. Kratka ali dobro pripravlje-na akademija pružila je brojnoj publici prili-ku da se uvjeri kako naši vatrogasci svojski i zauzetno rade na polju ove eminentno hu-manitarne ustanove. Osobito je sugestivno djelovala živa slika (pokazna vježba) koja je prikazivala situaciju, koja može da nastane prigodom napadaja iz zraka (II. svjetski rat već je bio u tijeku – nap. D.R.). Prisustvovala je brojna ugledna publika. Goste su dočeki-vali gospogja Katica i gospar Marko Rusko.(Bilo je i ozbiljnih problema tijekom posto-janja vatrogasnog društva, koje je dovelo do takvih razmimoilaženja da je pokrenut i sudski proces unutar društva. Krajem 30-ih godina XX. stoljeća, ipak je došlo do izmi-renja i zavađene strane podijelile su sudske troškove.)Kako je snalažljivošću gasitelja spriječena propast jednog sela od požara.

„Prava C. H.“ od 21.10.1911. g; broj 347.POŽAR UGAŠEN VINOMSelo Sonoma blizu San Franciska u Kalifor-niji bilo je spašeno, kada je nastao u njemu požar, ne vodom, nego vinom. Kuće u tom selu jesu sve drvene a u samom selu je tako vinogradarstvo rašireno, da su sva skladišta bila puna vina. Pošto je nestalo sasvim vode prigodom gašenja požara, moralo se je po-četi gasiti vatru vinom i tomu se jedino mora pripisati da nije cijelo (selo) propalo uslijed velikog požara. (Pretpostavljam da su pune bačve prebacivane konjskom zapregom na ugrožena mjesta i vjedrima zahvaćali vino i polijevali po kućama u plamenu – kom. D.R.). Za medicinsko osoblje hitne pomoći u na-šem gradu, za dubrovačke vatrogasce, ali i za cjelokupnu dubrovačku javnost vjerujem, da su navedena novinska izvješća zanimljiva povijesna informacija. Na kraju još jedanput da napomenem. Redovna djelatnost prije-voza vozilom hitne pomoći u Dubrovniku započela je prije točno 80 godina.

(svršetak)

ZANIMLJIVOSTI IZ TISKA PRVE POLOVICE XX. STOLJEĆA

Sanitetska služba pri vatrogascima (Osnutak hitnog prijevoza u Dubrovniku) (3)

Priredio: Damir Račić

Povodom dana Dubrovačko-ne-retvanske županije i blagdana njezi-na zaštitnika sv. Leopolda Bogdana Mandića, Skupština Dubrovačko-ne-retvanske županije na svečanoj sjed-nici 10. svibnja 2019. dodijelila je priznanje glazbeniku fra Bernardinu Sokolu (1888. – 1944.), u obliku di-plome za iznimna dostignuća zna-čajna za Dubrovačko-neretvansku županiju. Priznanje ovom uspješnom i poznatom skladatelju, koji je još za života ušao u stručne leksikone, do-šlo je 75 godina poslije njegove smrti. Ubijen je od partizana na moru ispod Orebića 28. rujna 1994. uz lažnu optužbu i bez suđenja. Nakon toga njegova glazbena djela uglavnom su prešućivana i sklanjana u stranu. Po-slije osamostaljenja Republike Hrvat-ske vrijednost im ponovno postupno biva otkrivena. Prošlogodišnja prosla-va Sokolove 130. godišnjice rođenja, i znanstveni simpozij održan u nje-govu rodnom mjestu Kaštel Sućur-cu tim povodom, urodili su izdanjem poštanske marke s njegovim likom. Raznovrsna otkrića povezana sa ži-votom i radom ovog zaslužnog hrvat-skog umjetnika, kao i Zbornik radova sa simpozija, doveli su do toga da je i Skupština Dubrovačko-neretvanske županije prepoznala i priznala njego-va iznimna dostignuća.

fra Stipe Nosić

MALA BRAĆA

Dodijeljeno priznanje fra Bernardinu Sokolu Sveučilište u Dubrovniku u sklopu projekta

Europske noći istraživača 2018./2019. organi-zira edukativne radionice konstrukcije 3D prin-tera, 3D modeliranja i 3D printanja za učenike srednjih škola i studente.Radionice će se održavati četvrtkom u terminu od 18:00 do 20:00 na Sveučilištu u Dubrovni-ku, Ćira Carića 4 (Lapad). Radionice se provo-de u suradnji sa Zajednicama tehničke kulture

Dubrovačko-neretvanske županije i Grada Dubrovnika, te Informatičkim klubom Futura.Kontakt za projekt Europske noći istraživača:

Nikolina PotrebicaSlužba za međunarodne odnose i istraživačke [email protected]+38520446061

SVEUČILIŠTE U DUBROVNIKU

UNIDU ALUMNI KLUB, STUDENTSKI ZBOR I UDRUGA ESN DUBROVNIK

EDUKATIVNE RADIONICE ZA UČENIKE SREDNJIH ŠKOLA I STUDENTE

UNIDU sportski danUNIDU Alumni klub, zajedno sa Studentskim zborom i Udrugom ESN Dubrovnik, organi-zira UNIDU sportski dan koji će se održati u subotu, 18. svibnja 2019., na tri lokacije: Orsan (Jedriličarski klub), Sportska dvorana u Gospinom polju i Tenis centar Dubrovnik u

Gospinom polju.Događaj je osmišljen kao zajedničko dru-ženje i natjecanje studenata, zaposlenika i alumnija.Program UNIDU sportskog dana sporta je sljedeći:

9 - 12 sati: Jedrenje, Orsan15 - 18 sati: nogomet, basket, odbojka, gra-ničar, potezanje konopa, ples Salsa, Sport-ska dvorana, tenis, Tenis centar Dubrovnik, Gospino poljeOd 23 sata after party, CC Revelin.

Predavanje “Poslovni šalabahter”

CENTAR ZA PODUZETNIŠTVO D.O.O.

Centar za poduzetništvo d.o.o. organi-zirao je besplatno predavanje „Poslovni šalabahter“ u Dubrovniku u prostorija-ma Poduzetničkog inkubatora Dubrov-nik. Cilj predavanja bio je praktičnim savjetima omogućiti poduzetnicima po-četnicima uspješno poslovanje. Većina poduzetnika početnika suočava se sa sličnim izazovima prilikom pokretanja vlastitog poslovanja. Strah, neznanje i nedovoljna vjera u sebe i vlastiti uspjeh često mogu biti kamen spoticanja na početku razvoja vlastitog poslovanja. Ipak, postoje osnovne šablone koje mogu pomoći svakom poduzetniku po-četniku na početku razvoja poslovanja, a njih je, između ostalog, predstavila predavačica Karmen Kmetović Prkačin, psihoterapeutkinja i vlasnica UMUS sa-vjetovališta.

Naš sugrađanin i gospar Ljubomir Buco Pen-de upravo je objavio „Obljetnički album“, koji bi se mogao nazvati i „Glazbena kompilaci-ja“. Autor je na 46 stranica predstavio svoj glazbeni opus, koji je započeo prije pola sto-ljeća. Obljetnički album se sastoji od tri dijela. U prvom dijelu, pod naslovom „Zahvaljujem“, Buco navodi sve one važne ustanove i ljude, koji su bili nezaobilazni u njegovoj dugo-godišnjoj glazbenoj i pjesničkoj karijeri. Na prvom mjestu su „Grad Dubrovnik“ i „Radio postaja ‘Dubrovnik’ i Pave Radulić“ , a zatim slijede: „Croatia Records / Na ljubaznoj do-zvoli da uvrstim mojih osam pjesama sa albu-ma’Večer je naš prijatelj’ / Klapi Skontradura za prateće vokale u pjesmi ‘Gospođa Made i gospar Baldo’ / Zoranu Kosoviću i Toni Buti-ganu za harmoniku i klarinet u pjesmi ‘Kanco-na za uzoritu Floru’ / Digital edit i mastering Mario Polzer / Digital edit, mastering i produ-cent Ljubo Majstorović / Dopuna podataka o autorima: Cvijeta / autor teksta Milan Milišić; Moja Anabel Lee / autor teksta Maja Perfilje-va; Lutalica / autor teksta Josip Sliško / Sav-ska cesta - autor teksta Milan Milišić / Svoj san sam izgubio - španjolske narodne kople - prijevod Nikola Miličević / Grafičko obliko-vanje Vlaho Marčinko“ i napomena kako ovaj „Obljetnički album nije za prodaju.“Drugi dio, pod naslovom „Tekstovi i glazba: Ljubomir Buco Pende“, autor albuma zapo-činje riječima: „Prije skoro pedeset godišta, improvizirajući melodiju na Lorkine stihove, učinio sam prvu pjesmu. S vremenom me je sve više gustala i odvažio sam se velikog pje-snika zamijenit svojim mladalački nespretnim stihom. Nazvao sam je ‘ZELENCI’. Godištima poslije, Srđan i ja počinjali smo ponoćne se-renade u Sponzi sljubeć početne taktove s batom Mara i Bara.

Iza ove prve, nudim vam još četrdeset i dvije pjesme, a pričat o njima nemam zašto. Hoće-te li ih pohvalit ili kudit, ostavljam vama. Da sam hvalu hotio, mogao sam zamolit prijate-lja da napiše koju lijepu riječ. Ma to bi bilo kako da vas nagovaram, zato – ništa od toga. […]“ Na kraju ovoga dijela, gospar Buco se zahvaljuje „dragoj čeljadi“: „Moj prijatelj Alek i prva grupa ‘SABLASTI’, Mario Polzer i VIG ‘LIBERTAS’, vig ‘DUGA’ i grupa ‘SIGMA’ s kojom sam završio zadnjih sedam pjesama na ovom albumu. / Ljubo Majstorović, dra-go čeljade, na zbilj glazbenik koji je svojim umjeteonstvom oživio mnoge moje pjesme. Zahvalan sam mu za ‘PRIPOVIJESTI IZ GRA-DA’, za neprocjenjivu pomoć pri snimanju sedam završnih pjesama, i prijateljstvo u kojem uživam sve ove godine. / Frano Ma-

tušić, s kojim sam snimio album ‘SANJALI-CA’ i otpjevao bezbroj nastupa uz sigurnu pratnju njegove nepogriješive gitare. / I moj dragi Srđan. Od prvog dana vezalo nas je pri-jateljstvo i ljubav za glazbu. Nastupili smo na puno festivala i na mnogim pozornicama, ali Sponza nam je vazda bila i ostala najdraže mjesto. Prije nego dođe vrijeme da odložimo gitare, želja mi je, a znam da hoćemo učinit još jednu ponoćnu serenadu.“ U trećem i glavnom dijelu, autor je prezenti-rao tekstove svih 42 pjesme. To su: Zelenci, Kad pjesma zrikavaca zamre, Misli, Večer je naš prijatelj, Sjećanja, Olujne noći, Godine, Ti i ja, Čekanja, Oprosti, Moj brate, Ljeto u Gradu, Kiša u Ulici Zlatarskoj, Izlaz broj 2, Pjesme moje duše, Žena, Probat ćemo jače, Sto načina za bježanje, Probaj s malo njež-nosti, Sanjalica, Bez tebe, Kad se nasmiješ, Igre i igrarije I, Proljetna romanca, Škerac, Tramvaj, Treseta, Vremešna sinjorina „M“ i gospar Frano, Jadi mladog Študenta, Zavaz-da skupa, Igre i igrarije II, Obala, Jutro, M/S „Balkanija“ – Na putu za daleki porat, Gospo-đa Made i gospar Baldo, Bandijere od života i Kancona za uzoritu Floru. U Obljetničkom albumu nalaze se i dva CD-a, na kojima gospar Ljubomir Buco Pende kantautorski maestralno interpretira svoje stihove. Za kraj, imamo potrebu ovaj prikaz završiti osvrtom na posljednju Bucovu samostalnu izložbu, koja se pod naslovom „Pripovijesti iz Grada“, održala u prostorijama Društva prijatelja du-brovačke starine 17. kolovoza prošle godine. I tada je pokazao svojim sugrađanima svu ra-skoš svoga – fascinantnog talenta. Pokazao je i svoju ljubav prema svome Gradu, koju iskazuje platnom, kistom i bojama, neprekid-no već 35 godina.

Zdravko Bazdan

50 GODINA NA GLAZBENOJ I 35 GODINA NA SLIKARSKOJ SCENI

Naš Buco – naš glazbenik, naš pjesnik, naš slikar


ŠPORT

Square, na žalost, nije uspio iznenaditi u drugoj uzvratnoj utakmici polufinala prven-stva Hrvatske u Vrgorcu i izboriti treću – od-lučujuću utakmicu.Izabranici Antuna Bačića su u Vrgorcu, pred oko 1000 gledatelja, izgubili 6:3, pa će u finalu prvenstva Hrvatske igrati branitelj na-slova Novo Vrijeme Apfel iz Makarske i Vrgo-rac. Šteta za Dubrovčane jer imaju kvalitetu i za nešto više od samog polufinala, a tomu je i potvrda da su u ligaškom dijelu bili drugi, odmah iza Makarana.Vrgorac: Marko Odža, Ante Kraljević, Zdrav-ko Turić, Vojko Pervan, Mateo Kozarić, Toni Jelavić, Ante Babić, Marko Gašpar, Luka Suton, Valerije Jurić, Mirko Jurjević, Duško Martinac, Vjeko Raos, Dejan Rašić, trener: Pjer MalvasijaSquare: Zoran Primić, Leonardo Dos Santos Pele, Haron Džanković, Emir Spahić, Hrvo-je Cvjetković, Stjepan Rezo, Marko Kuraja, Josip Nebergoj, Blago Gašpar, Bruno Sarruf Guimaraes Bruninho, Ante Daničić, Alen Tu-ruk, trener: Antun BačićStrijelci: 1:0 Martinac (2’), 2:0 Jelavić (3’), 2:1 Cvjetković (19’), 2:2 Pele (21’), 3:2 Jela-vić (25’), 4:2 Babić (27’), 5:2 Jurić (36’), 5:3 Gašpar (38’), 6:3 Martinac (40’).Finale se, inače, igra na tri pobjede.

Jug CO je bio uspješan i u drugom susretu finalne serije prvenstva Hrvatske. Izabranici Vjekoslava Kobešćaka su u subotu, 11.svib-nja, u Gružu – pred oko 700 gledatelja - po-bijedili Mladost 10:9 (1:1, 4:4, 3:2, 2:2), te ih do nove titule dijeli još jedna pobjeda. A prva prigoda je već u Zagrebu u nedjelju, 19. svibnja, u 16 sati. Eventualne četvrta i peta utakmica, na rasporedu su: subota, 25. svibnja, u 18 sati (Dubrovnik), odnosno - sri-jeda, 29. svibnja, u 18 sati (Zagreb).Druga utakmica finalne serije: Jug CO –

HAVK Mladost 10:9Jug CO: Popadić (16 obrana), Macan, Fato-vić (1), Lončar, Joković (4), Garcia (1), Lozi-

na, Merkulov (1), Kržić, Žuvela (1), Benić (2), Čulina, Vukojević, Tomasović. Trener: Vjeko Kobešćak.

VATERPOLO - FINALE PH

Do nove titule Jugašima treba još jedna pobjeda

MALI NOGOMET – POLUFINALE PRVENSTVA HRVATSKE

Square bez finala

GOŠK je u 27.kolu u Hrvacama odigrao s istoimenim domaćinom 1:1 (Ivo Caput), dok je Jadran LP u Pločama pobijedio lidera Pri-morca iz Biograda 1:0 (Domagoj Domić).Neretvanac je u Unešiću izgubio protiv Zago-re 3:2 (Mario Popić, Nikson Memaj), a Nere-tva u Stobreču od Primorca 2:1 (Luka Juričić), dok je zbog vode na terenu u Blatu odgođen susret Zmaja i Croatije iz Zmijavaca.Na vrhu liste strijelaca su Baldo Cicijelj

(GOŠK Dubrovnik 1919) i Drago Gabrić (RNK Split) sa po 18 pogodaka,Ostali rezultati 27.kola: Kamen – RNK Split 1:1, Uskok – Imotski 2:0, Urania – Junak 1:1.Poredak: 1. Uskok 48 bodova (+20), 2. Ju-nak 48 (+16), 3. Primorac B 47 (+17), 4. Croatia (utakmica manje) 47 (+8), 5. Kamen 42 (+7), 6. Jadran LP 41 (+18), 7. Urania 41 (+5), 8. GOŠK Dubrovnik 1919. 39 (+6), 9. Hrvace 38 (0), 10. Neretva 36 (+4), 11. Ne-

retvanac 32 (-10), 12. BŠK Zmaj (utakmica manje) 30 (-25), 13. Zagora 29 (-17), 14. Pri-morac 1929. Stobreč 27 (-17), 15. RNK Split (kažnjen sa 6 bodova) 25 (0), 16. Imotski 22 (-29).U 28.kolu u subotu, 18. svibnja, igraju: GOŠK Dubrovnik 1919. - BŠK Zmaj, Croatia - Jadran LP, Neretva - Zagora, Neretvanac - Urania, Ju-nak - Uskok, Imotski - Kamen, RNK Split - Hr-vace, Primorac B - Primorac 1929. Stobreč.

III. HRVATSKA NOGOMETNA LIGA

POBJEDA JADRANA LP, REMI GOŠK-a

Dana 11. svibnja 2019. godine JK Konavle Cavtat vrlo uspješno je na-stupio u Dubrovniku na Otvorenom prvenstvu županije Dubrovačko-ne-retvanske u judu.Judo klub Dubrovnik 1966 organizi-rao je ovaj turnir u povodu dana Žu-panije.Naš klub pod vodstvom trenera Mat-ka Klarića, Iva Muldinija i Nika Đur-kovića nastupio je s 16 natjecatelja i osvojio pehar za drugo mjesto u ukupnom poretku, s osvojenih 27 medalja.Naši natjecatelji osvojili su: 21 zlatnu, 3 srebrene i 3 brončane medalje.Zlato su osvojili: Leo Slomović 2, Je-lena Schmuch 2, Nika Katušić 2, Da-lia Schmuch 2, Ana Schmuch 2, Mia Marević 2, Petra Đurković, Eva Luna Ivić 2, Mara Bagoje, Una Markulin 2, Antonija Đuraš, Andrej Kristić i Karlo Simović.Srebro su osvojili: Luka Ramadan, Antun Obrvan i Mara Bagoje, a bron-ce: Luka Ramadan, Antun Obrvan i Karlo Simović.

Niko Đurković

JK KONAVLE CAVTAT

Osvojili 27 medalja

Boćari BK Komolca postali su pobjednici Kupa Županije za 2019. godinu pobijedivši u boćarskoj dvorani u Srebrenom, u finalu BK Umčane rezultatom 7:2.Pobjedom u finalu Kupa, BK Komolac je izborio završnicu Kupa Hrvatske, gdje će 8 pobjednika županijskog Kupa igrati završni-cu za pobjednika Kupa Hrvatske. Završnica će se odigrati 29.06.2019. u Zadarskoj župa-niji (Benkovac i Lišane).Izvješće sa finalne utakmice Županijskog kupa: Komolac - Umčani 7:2Boćarska dvorana u Srebrenom. Suci: Luko Hendić i Miljenko DundićBližanje i izbijanje u krug: Branko Kežić - Dražen Grljušić 19:12 (2:0)Bližanje i izbijanje u krug: Srećko Bajo - Ma-rio Gašpar 27:15 (2:0)Pojedinac: Ante Farčić - Veseljko Tolj 7:13 (0:2)Parovi: Mario Bajo, Andro Miljević - Ivica Mi-haljević, Đorđe Grbić 13:2 (3:0).Voditelji: Srećko Bajo (Komolac), Ivica Miha-ljević (Umčani).

Luko Hendić

FINALE ŽUPANIJSKOG BOĆARSKOG KUPA

KOMOLAC POBJEDNIK

Proteklog vikenda Plesno rekreacij-ski studio Dubrovnik sa svojim zlatnim plesačima, Zumba Kids-ima i Zumba Teens-ima predstavio se na još jednom plesnom natjecanju, ovoga puta na ''International Dance Open-u'', koje se održalo od 09. do 12. svibnja 2019., u Domu sportova u Zagrebu.Na ovogodišnjem, četverodnevnom plesnom natjecanju u Zagrebu, sudjelo-valo je više od 12.000 plesača iz ukupno 50 država svijeta. Naši dubrovački Zum-ba Kids-i i Teens-i, predstavili su se s če-tiri koreografije i osvojili sjajne rezultate od kojih su tri prva i jedno drugo mjesto:- Zumba Kids Dubrovnik - ''Azukita'' /La-tin Show/Group/Kids - 1. mjesto,- Zumba Kids Dubrovnik - ''Level Up'' /Kpop/Group/Kids - 1. mjesto,- Zumba Teens Dubrovnik - ''Divine San-ctuary'' /Kpop/Group/Junior - 1. mjesto,- Zumba Teens Dubrovnik - ''El Anillo'' /Latin Show/Group/Junior - 2. mjesto.Kvalitetu nastupa ocjenjivao je veliki broj stručnih internacionalnih plesnih sudaca, svjetski poznatih imena. Među njima je bila i naša Dubrovkinja Paola Šutić, predsjednica i voditeljica Plesno rekreacijskog studia Dubrovnik, koja je i sama stručni internacionalni plesni sudac. Predsjednica i voditeljica Plesno rekre-acijskog studia Dubrovnik, Paola Šutić zadovoljna je ostvarenim rezultatima.''Presretna sam što smo ponovno sudje-lovali na ovako jednom velikom i svjet-ski prepoznatom plesnom natjecanju International Dance Openu u Zagrebu. Ponosna sam na ostvarene rezultate i postignuća naših vrijednih plesača'', re-kla je Paola Šutić.

Nogometaši Jadrana LP iz Ploča pobjednici su Županijskog kupa Dubrovačko neretvanske županije. Pločani su u srije-du, 15.svibnja, u Čilipima bili bolji od domaćina Konavljanina 2:0 (2:0), te su tako izborili pretkolo Kupa Hrvatske. Pobjed-nički pokal kapetanu Jadrana LP Dinu Primorcu uručio je Blaž Pezo, predsjednik Županijskog nogometnog saveza.Igralište Šupjaka. Gledatelja 150. Sudac: Miho Trković (Gruda), pomoćnici: Frano Palfi i Anita Nenada (oboje iz Dubrovnika). Delegat: Nikola Kaleb (Metković).Strijelac: 0:1 Kalfić (2), 0:2 Kalfić (20)Crveni karton: Goran Šorgić ('77/Konavljanin)Konavljanin: Nikola Krešić, Ivo Krilanović (od 46. Božo Krilanović), Niko Grbešić, Dominik Žarak, Toni Hojsak (od 76. Leo Bogdanović), Niko Drobac (od 66. Goran Šorgić), Jure Lovrić, Davorin Krešić (od 85. Jasmin Salihović), Pero Opušić, Jerko Konjevod, Marko Đurković (od 46. Domagoj Radman Livaja). Trener: Mario Matić.Jadran Luka Ploče: Marko Čagalj, Zdenko Turudić, Goran Barbir, Ivan Raič, Anđelo Kordić (od 85. Saša Burđelez), Abel Kalfić (od 87. Domagoj Domić), Dino Primorac, Ma-rijan Šuto (od 77. Nino Maleta), Marko Musulin (od 76. Robert Pijević), Teo Herceg, Stipe Nikolac (od 90. Martin Musulin). Trener: Goran Proleta.

Na triatlonu ‘Ocean Lava Montenegro’ u Boki Kotorskoj ekipa Dubrovnik Triatlona osvojila je treće mjesto u kon-kurenciji 24 ekipe/štafete.Natjecatelj Dubrovnik Triatlona Matko Medak je isplivao 1,1 kilometar, Goran Pulig odvozio biciklom 90 kilometa-ra, a Srđan Matijašević istrčao 21 kilometar.U pojedinačnoj konkurenciji nastupilo je 608 natjecatelja. Đuro Mileusnić je zauzeo ukupno 69.mjesto, a bio je je-danaesti u konkurenciji natjecatelja od 35 do 39 godina.Daniel Marušić 69. ukupno, a osmi u konkurenciji natje-catelja od 45 do 49 godina, Damir Ovčina 123. ukupno, a 28. u konkurenciji natjecatelja od 35 do 39 godina, Goran Bošković 134. ukupno, a 32. u konkurenciji natjecatelja od 35 do 39 godina, Marijo Butigan 219. ukupno, a 50. u konkurenciji natjecatelja od 35 do 39 godina, dok je Made Žeravica bila 41. u konkurenciji natjecateljica, a u svojoj kategoriji od 35 do 39 godina zauzela je deseto mjesto.

Izvor: Dubrovački vjesnik

TRIATLON U BOKI KOTORSKOJ JUDO STOLNI TENIS

DUBROVNIK TRIATLON TREĆI IVA OBERAN I BRUNA BILIĆ STUDENTSKE PRVAKINJE HRVATSKE

Josip Martinović veteranski prvak Hrvatske

Iva Oberan i Bruna Bilić osvojile su prva mje-sta i zlatne medalje na Studentskom prvenstvu Hrvatske, koje je održano u Zagrebu. Bilić je prvakinja u kategoriji do 52 kilograma, a Obe-ran u kategoriji do 63 kilograma.Ovim prvim mjestima doprinijele su da Sve-učilište u Dubrovniku u ukupnom poretku, u konkurenciji osam hrvatskih sveučilišta i vele-učilišta, bude treće.Sveučilište u Zagrebu je bilo najuspješnije, a drugo mjesto je pripalo Sveučilištu u Splitu.Bruna Bilić, inače članica Judo kluba Dubrov-nik 1966., do zlata je došla sa četiri borbe, a Oberan, članica Judo kluba Župa dubrovačka, sa tri pobjede. Trener im je bio Mateo Semiz.

U subotu, 11. svibnja, u Križu kod Ivanić Grada u sportskoj dvorani OŠ Milka Trnina održalo se je pojedinačno veteransko pr-venstvo Hrvatske u stolnom teni-su. U kategoriji 70 godina i stariji Josip Martinović iz Dubrovnika osvojio je prvo mjesto.

INTERNATIONAL DANCE OPEN U ZAGREBU

Tri zlata i jedno srebro za dubrovačke plesače

FINALE ŽUPANIJSKOG NOGOMETNOG KUPA

VATERPOLO – LIGA PRVAKA – JUG CO – SPANDAU 04 14:9

MALI NOGOMET – ŽUPANIJSKI KUP

U finalu Duba Konavoska i Pridvorje

JADRAN LP POBJEDNIKU finalu Županijskog malonogomet-nog kupa, koji će se igrati ovoga petka, 17.svibnja, u Sportskoj dvorani u Gospi-nom polju, s početkom u 19 sati, igrat će Duba Konavoska i Pridvorje.Duba je u četvrtfinalu bila bolja od Veleu-čilišta 3:2, a u polufinalu od Gladiusa 2:1, dok je Pridvorje u četvrtfinalu savladalo Cavtat 9:5, a u polufinalu Dunave 7:5.

Malonogometaši Omble, prvaci Župa-nijske malonogometne lige, su u prvoj kvalifikacijskoj utakmici za II.Hrvatsku malonogometnu ligu – jug u gostima bili bolji od Bačvica 5:2. Uzvrat je u subotu, 18.svibnja, u sportskoj dvorani Mokoši-ca s početkom u 18 sati.

KVALIFIKACIJE ZA II.HRVATSKU MALONOGOMETNU LIGU – JUG

Bačvice – Ombla 2:5

Pobjedom nad ekipom Spandau 04 sa 14:9 (4:1, 2:3, 4:2, 4:3), u srijedu, 15.svibnja, Jugaši su okon-čali ligaški nastup u skupini B Lige prvaka. Izabra-nici Vjekoslava Kobešćaka su već ranije osigurali prvo mjesto, te će u prvom susretu na završnom su-sretu osam najboljih europskih ekipa, koji se igra od 6. do 8.lipnja igra u Hannoveru, igrati za polufinale protiv mađarskog Ferencvaroša 6.lipnja. Mađari su u drugoj skupini bili četvrti. Ostali parovi su: Olym-piacos - AN Brescia, BPM Sport Management - CNA Barceloneta te WASPO Hannover - PRO Recco. Po-bjednik između Juga i Ferencvaroša će u polufinalu igrati protiv pobjednika susreta BPM Sport Manage-ment Verona- CNA Barceloneta. Polufinala se igraju

u petak, 7. lipnja, a finale u subotu, 8. lipnja.Jug CO je protiv Spandau 04, u Gružu pred oko 300 gledatelja, igrao u sastavu: Popadić, Macan (2), Fatović (2), Lončar (1), Joković (1), Garcia (1), Lo-zina (1), Merkulov (2), Čulina (1), Žuvela, Benić (1), Tomasović (2), Vukojević. Trener: Vjekoslav Kobe-šćak.Ostali rezultati posljednjeg, 14.kola: Jadran Split – Szolnoki 15:10, WASPO 98 Hannover – Mladost 14:9, Olympiakos – BPM SM Verona 11:5.Poredak: 1. Jug CO 32 boda, 2. Olympiacos 30, 3. BPM Sport Management Verona 27, 4. Szolnoki 22, 5. Jadran Split 18, 6. WASPO Hannover 12, 7. HAVK Mladost 11, 8. Spandau 04 7.

Jugaši s Ferencvarošom za polufinale


BOĆANJE - Priredio: Luko Hendić

III. HBL – DUBROVNIK-NERETVA

ŽUPANIJSKA LIGA – KONAVLE

ŽUPANIJSKA LIGA – DUBROVNIK

ŽUPANIJSKA LIGA – PELJEŠAC

Ploče zakočile Postranje

Kiša sve odgodila

Nije se igralo zbog kiše

Brijesta pobijedila Faraona

Boćari Ploča u ovom kolu pobijedili su Postranje i tako ih malo zakočili u njiho-vom cilju da osvoje 1. mjesto. Slaven je osvojio nova 3 boda pobjedom nad Gro-mačom, pa se sada primakao Postranju na 4 boda. Rijeka je uvjerljivo slavila pro-tiv Donjeg Brgata i tako mu prepustila posljednje mjesto na tablici, Gornja Vru-ćica i Slivno odigrali su miroljubivo i sva-kome je pripao po bod. Komolac Ombla i Omladinac nisu igrali zbog vremenskih neprilika (kiše).Rezultati 12. kola: Slaven – Hvidra Gromača 16:6Rijeka – Donji Brgat 20:2Gornja Vrućica – Slivno 11:11Komolac Ombla – Omladinac odgođenoPloče – Postranje 14:8.Poredak: 1. Postranje 28 bodova, 2. Sla-ven 24, 3. Ploče 21, 4. Gornja Vrućica 18, 5. Slivno 17, 6. Hvidra Gromača 15, 7. Omladinac(-1) 13, 8. Komolac Ombla (-1) 13, 9. Rijeka 12, 10. Donji Brgat 12 bodova.Raspored 13. kola igra se 19.05.2019. u 16,00 sati:Ploče – Slaven (18.05.2019.)Postranje – Komolac Ombla (18.05.2019.)Omladinac – Gornja VrućicaSlivno – RijekaDonji Brgat – Hvidra Gromača.

Ljuta – Sokol odgođenoUskoplje – Zrinski odgođeno.

Zbog vremenskih neprilika (kiša) nije se igralo ovo kolo, pa su utakmice odgođe-ne.Rezultati 11. kola:Orašac – BrgatTorcida Osojnik – Petka 16:0 (b.b.)Montovjerna – MokošicaStrijelac – Bosanka.Poredak: 1. Bosanka 26 bodova, 2. Tor-cida Osojnik 25, 3. Strijelac 16, 4. Brgat 16, 5. Orašac 13, 6. Mokošica 13, 7. Montovjerna 7, 8. Petka 0 bodova.Raspored 12. kola igra se 19.05.2019.:Brgat – Strijelac (15,00) Bosanka – Montovjerna (15,00) Mokošica – Torcida Osojnik (10,00)Petka – Orašac 0:16 (b.b.).

Na Pelješcu je samo odigrana jedna za-ostala utakmica iz 9. kola gdje je Brijesta nanijela prvi poraz Faraonu.Rezultat zaostale utakmice 9. kola: Brije-sta – Faraon 13:3.Rezultati 11. kola: Ponikve – Faraon odgođenoBrijesta – Sveta Ana odgođenoPutniković – Bistrina odgođenoDuba Stonska – slobodna.Poredak: 1. Bistrina(-1) 14 bodova, 2. Ponikve(-1) 13, 3. Faraon(-1) 12, 4. Duba Stonska(-1) 12, 5. Sveta Ana(-1) 12, 6. Brijesta(-1) 7, 7. Putniković 3 boda.Raspored 12. kola igra se 19.05.2019. u 15,00 sati:Faraon – PutnikovićBistrina – Duba StonskaSveta Ana – PonikveBrijesta – slobodna

U ponedjeljak, 13.05.2019., odigran je tjedni parski turnir Bridž kluba Du-brovnik. Nastupilo je sedam parova uz Cross-Imps obračun. Prvo mjesto osvojili su Miho Jančić i Toni Radić. Rezultati turnira:1. Miho Jančić & Toni Radić +47,002. Ivo Matijević & Boško Mišić

+37,003. Đivo Tikvica & Joško Đilović

+16,004. Boris Lovjer & Slavica Novak

-21,005. Iva Strnad & Frano Mozara -24,006. Rade Garić & Vedran Košta -25,007. Mario Majstorović & Dubravka

Zvrko -30,00

Tradicionalni turnir “Sudamja”, na kojem se okupilo 29 parova iz Splita, Dubrovnika, Zadra, Banja Luke, Posušja, Imotskog i Sarajeva, održan je u subotu, 11.svibnja, u Splitu. Prvo mjesto osvojili su Splićani Aljoša Čakić i Ante Vilić, drugi su bili članovi Bridge kluba Dubrovnik Miho Jančić i Toni Radić, dok su treće mjesto zauzele domaće dameLoreta Bajalica i Gorana Peruzović. Najbolji gostujući par su bili Zadrani Sanjin Stošić i Željko Barač, najbolji mix par Župljani Slavica Novak i Boris Lovjer, dok su najbolje dame bile domaće Jadranka Barić i Izabe-la Marčić. Na turniru je nastupilo sedam parova iz Bridž klubova Dubrovnik i Astarea. Osim nagrađe-nih, među bolje plasiranima su Iva Strnad i Frano Mozara na devetom mjestu, dok su Frano Jančić i Natalija Jančić osvojili jedanaesto mjesto.

BRIDŽ – TURNIR U SPLITU – MIHO JANČIĆ I TONI RADIĆ DRUGI

BRIDŽ KLUB DUBROVNIK

Najbolji mix par Slavica Novak i Boris Lovjer

POBIJEDIO PAR JANČIĆ-RADIĆ

Košarkašice Raguse (uzrast do 13 godina), osvojile su prvo mjesto na polufinalnom tur-niru prvenstva Hrvatske, koji je održan u Vir-ju, te su se plasirale na završni turnir, među četiri najbolje u Hrvatskoj.Dubrovkinje su pobijedili sve tri utakmice, a najbolje su bile Ella Majstorović i Paula Lo-baš. Majstorović je bila najbolji strijelac, a Lobaš najbolji skakač.U prvoj utakmici pobijedile su Istok 47:30 a Majstorović i Lobaš su imale skupa čak 50 skokova! (Ella 23, a Paula 27) i 6 blokada (Ella 4, a Paula 2). Ragusa je igrala u sasta-vu: Margarita Đurić, Una Majstorović (2), Iva Tokić (2), Ella Majstorović (28), Lući Jeić (2), Danijela Đurić, Jaylin Donertas, Martina Lon-čar (6), Mia Mirović i Paula Lobaš (7).Dubrovkinje su još pobijedile Arx iz Crikveni-ce sa 66:40, najviše je koševa postigla Ella Majstorović 27 koševa, uz 16 skokova, 7 asi-stencija, 6 ukradenih lopti i 2 blokade). Paula lobaš je ostvarila ‘double double’: 18 koševa i čak 23 skoka! Martina Lončar je postigla 10 koševa, imala 7 skokova i 8 ukradenih lopti. Iva Tokić je postigla 6, Luči Jeić 3, a Danijela Đurić i Jaylin Donertas po 1 koš.U odlučujućoj utakmici Ragusa je pobijedila domaćina i organizatora turnira, Podravac, sa 44:35. Ella Majstorović je postigla 26 ko-ševa, a Paula Lobaš je imala 36 skokova!!! Ella je ostvarila ‘double double’ (12 skokova, 4 asistencije, 8 ukradenih lopti i blokadu), a Paula Lobaš je postigla 8 koševa, imala asi-stenciju, dvije ukradene lopte i dvije bloka-de. Martina Lončar je postigla 6 koševa, a Iva Tokić 4. Trenerice su bile Alma Majstoro-vić i Cvetana Matić.Ragusa će u polufinalu prvenstva Hrvatske 1. lipnja igrati protiv Košarkaške akademi-je Žana Lelas, koja je bila druga na turniru skupine ‘B’, koja se igrala u Zagrebu, dok drugi par čine Trešnjevka 2009., pobjednik zagrebačke skupine i Podravac. Utakmica za treće mjesto te finale igra se 2. lipnja.

KOŠARKA - PRVENSTVO HRVATSKE (UZRAST DO 13 GODINA)

Košarkašice Raguse na završnom turniru

Prošle nedjelje započela je nova sezona na brdskim stazama, i to Nagrada Stubičkih To-plica,. To je 26. izdanje ove utrke, na stazi dugoj 5.510 metara.Prvo mjesto u konkurenciji dvadeset i jednog kluba osvojio je branitelj naslova Dubrovnik Racing, druga je bila Župa dubrovačka a tre-ća Ragusa Racing. Sve klubovi iz Dubrovač-ko neretvanske županije!Ukupno je devet utrka ove sezone, a posljed-nja će biti na stazi od Komolca do Brgata.

AUTOMOBILZAM - PRVENSTVO HRVATSKE NA BRDSKIM STAZAMA – VELIKI USPJEH AUTOMOBILISTA S JUGA HRVATSKE

NA POSTOLJU KLUBOVI IZ DNŽ

Najuspješnija sportašica je Ivana Šutalo, ju-doka JK Dubrovnik, dok je najuspješniji spor-taš Luka Gašpar, boćar BK Metković.U sklopu proslave Dana Dubrovačko-nere-tvanske županije i blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića 10.svibnja su proglaše-ni i najuspješniji sportaši Dubrovačko-ne-retvanske županije za 2018. godinu. Na-gradu za životno djelo Zajednice športa Dubrovačko-neretvanske županije za 2018. godinu dobio je Petar Ivelja iz Mlina. Naj-uspješnija sportašica je Ivana Šutalo, ju-doka JK Dubrovnik, dok je najuspješniji sportaš Luka Gašpar, boćar BK Metković. U ekipnom dijelu, nagradu je dobio ŽKK Ragusa Dubrovnik, te momčad VK Jug CO. Također, Jugov trener Vjekoslav Kobe-šćak proglašen je najuspješnijim trenerom, a za najaktivniji savez izabran je Ronilački savez Dubrovačko-neretvanske županije.

Najuspješnija ženska sportska nada u prošloj godini je Petrunjela Pavić, judoka JK Dubrov-nik 1966, dok je najuspješnija muška sport-ska nada plivač PK Juga Mario Šurković. Za 90 obljetnicu djelovanja nagradu zajedni-ce športa Dubrovačko-neretvanske županije dobilo je Hrvatsko planinarsko društvo Du-brovnik.”Veoma smo ponosni na sve ono što naši sportaši postižu. Mi u Dubrovačko-neretvan-skoj županiji vas nastojimo financijski pratiti koliko možemo, a ove godine smo i povećali sredstva za tu namjenu. Sport je jako važan za razvoj mladih ljudi na svakoj razini i ja vam još jednom čestitam”, rekao je ovom prilikom župan Dobroslavić.Svečanosti su nazočili te dodijelili i nagrade izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Gor-dana Jandrokovića, Branko Bačić. te državni tajnik u Ministarstvu turizma Frano Matušić.

PROGLAŠENI NAJBOLJI ŽUPANIJSKI SPORTAŠI ZA 2018.

Petru Ivelji iz Mlina Nagrada za životno djelo

Juniori Dubrovnika bili su treći u četvrtoj skupini polufinalnog turnira juniorskog pr-venstva Hrvatske, koje se održalo u Domu košarke Cedevita u Zagrebu, te su svoj na-stup završili na diobi devetog mjesta.Dubrovčani su u prvoj utakmici u skupini pobijedili Rekord Tim sa 87:65, a potom iz-gubili od Cedevite sa 119:83. U odlučujućoj utakmici za prolaz među osam najboljih, iz-gubili su od riječkog FSV-a 88:81.Filip Vujčić je protiv Riječana postigao 24 koša, Antonio Petrović 17, Jakov Vujičić 15, Niko Stasjuk 11, Petar Koprivica 10, Boško Pijević 2, Karlo Kalafatović 1, Luka Kriste 1, a u sastavu su još bili, Leonardo Ferri, Ivan Bogdanović i Frano Maštrapa. Treneri: Dar-ko Kunce i Maro Lučić.Cedevitu i FSV su prošli dalje.

JUNIORI Dubrovnika deveti

MAESTRAL NA KORAK DO TITULE, FARAON SE JOŠ NADA

KOŠARKA – PRVENSTVO HRVATSKE II.ŽUPANIJSKA NOGOMETNA LIGA

Pobjedom nad ekipom Putnikovići Maestral je na korak do osvajanja titule prvaka. Savladaju li u posljednjem kolu Omladinca, mogu slavi-ti. Faraon je sezonu okončao s visokom po-bjedom protiv Rata, te se nadaju iznenađenju u zadnjem kolu u susretu Maestral – Omla-dinac, ne bi li Lastovci odigrali neriješeno ili pobijedili Maestrala.Rezultati 12.kola: Maestral – Putniković 3:1, Rat – Faraon 0:6, slobodni Enkel i Omladinac.Poredak: Faraon 24, Maestral 22, Putniković 19, Rat 10, Omladinac 7, Enkel 2, 8. SOŠK 1929 (isključen iz natjecanja).U posljednjem 13.kolu, 19.svibnja u 15:30, igraju: Maestral – Omladinac, Putniković – Rat, slobodni Faraon i Enkel.Zaostala utakmica Enkel – Omladinac (16.svibnja u 17 sati).

Povodom obilježavanja Spomenda-na na žrtve Bleiburga i Križnog puta, zamjenica župana Žaklina Marević je, zajedno sa v.d. pročelnicom Uprav-nog odjela za društvene djelatnosti Jelenom Dadić i v.d. pročelnikom Upravnog odjela za poslove Župana i Županijske skupštine Marom Hađi-jom, 15.svibnja položila vijence kod Spomen-križa na groblju Boninovu i na Domobranskom groblju u Gospi-nom polju.Riječi molitve na Boninovu uputio je don Marijan Slukan, a molitvu na Do-mobranskom groblju predvodio je fra Stanko Dodig.Počast svim žrtvama odali su i pred-sjednik Gradskog vijeća Grada Du-brovnika Marko Potrebica, pročelnik Đivo Brčić, predstavnici udruga pro-isteklih iz Domovinskog rata te udru-ge Hrvatski domobran, koja je i ove godine organizirala komemoraciju povodom obilježavanja Spomenda-na na žrtve Bleiburga i Križnog puta.

U organizaciji Turističke zajednice grada Dubrovnika u petak, 17. svib-nja, s početkom u 19 sati, ispred crkve sv. Vlaha, održat će se nastup njemačkog školskog zbora „Waldorf“ ,iz grada Braunschweiga.U sklopu svog repertoara otpjevat će neke od popularnih pjesama „The Rhythm of Life“, „California Drea-ming“, ali i tradicionalne njemačke, francuske te švedske pjesme.

KOMEMORACIJA

TZ GRADA DUBROVNIKA

Obilježen Spomendan na žrtve Bleiburga i Križnog puta

Nastup njemačkog školskog zbora „Waldorf“


Možda trebate operaciju, no bojite se i operacije i dugotrajnog postoperativnog oporavka?!

NAPRAVITE NAJBOLJE ZA SVOJU KRALJEŽNICU• neka vas u Poliklinici Marin Med pregleda cijenjeni njemački ortoped dr. Michael Hess, subspecijalist za kralježnicu i ekspert za minimalno invazivne zahvate na herniji diska, bolnim leđima i lumbagu

+ rezultati endoskopske operacije diska u rukama vrhunskih stručnjaka omogućuju rezultate jednakim onima rađenim otvorenom operacijom+ bez boli, bez velikog reza, u lokalnoj anesteziji, bez dugotrajnog postoperativnog i prilično bolnog perioda+ komplikacije kirurgije kralježnice tretirane minimalno invazivnim zahvatom značaj-no su smanjene+ magnetna rezonancija i CT dostupni su u Poliklinici Marin Med

Ambulante liječnika specijalista u Poliklinici Marin Med - prvi slobodni termini- dr.Georg Michael Hess, specijalist ortopedije, subspecijalist za bolesti kralježnice - ambulanta u utorak, 21.svibnja 2019. - dr. Andrija Gelić, specijalist nuklearne medicine, subspecijalist za štitnjaču- ambulanta u srijedu i četvrtak, 22. i 23. svibnja 2019.-dr.sc. Vjekoslav Radeljić, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog- ambulanta u petak i subotu, 24. i 25. svibnja 2019. godine.- dr. Yair Galili, vaskularni kirurg i prof. dr. Dalibor Krpan, internist, endokrinolog i nefrolog -ambulanta u petak, 12. srpnja 2019.

Primaju se narudžbe za ambulante:- dr. Dragutin Petković, specijalist otorinolarin-gologije- prim. mr. sc. Žarko Vrbica, dr. med., specijalist interne medicine, subspecijalist pulmolog- dr. Igor Hozić, specijalist opće i vaskularne kirurgije- prof.dr.sc.Vesna Brinar, neuropsihijatrica- dr.med. Davor Jurišić, specijalist neurologije- prof.dr.sc. Boris Labar, specijalist internist, sub-specijalist hematolog- dr. Darko Antičević, specijalist ortopedije, subspe-cijalist dječje ortopedije- dr.sc. Ivan Zeljković, dr.med., specijalist interne medicine, kardiolog- dr. Nikola Pavlović, specijalist interne medicine, kardiolog- prof.prim. dr. sc. Tomislav Breitenfeld, dr. med, specijalist neurolog, subspecijalist intenzivne i vaskularne neurologije-prim. dr. sci. Darko Perović, dr. med. -specijalist kirurgije, subspecijalist za kralježnicu

Pratite nas na našoj web, Facebook i Instagram stranici! POLIKLINIKA MARIN MED

NAŠI KONTAKTI ZA VAŠA PITANJA, NARUDŽBE I INFORMACIJE: dr. Ante Starčevića 45, DubrovnikTel: +385 (0)20 400 500, 400 505www. marin-med.comemail: [email protected]

PODIJELITE S NAMA VAŠE TEGOBE: PITAJTE NAS - ODGOVORITI ĆE VAM NAJRENOMIRANIJI STRUČNJACI MEDICINE U SVOJIM PODRUČJIMA.

NAZOVITE NAS I PITAJTE! ZAKAŽITE SVOJ TERMIN!

VODITE RAČUNA O SVOM ZDRAVLJU!

BOLE VAS LEÐA I TO JAKO UTJEČE NA VAŠ SVAKODNEVNI ŽIVOT?

2001. godine ste mi kompletnu fasadu obiteljske kuće hidroizolirali sa RD-Elastomur-om. Nakon 18 godina premaz je potpuno funkcionalan, a i boja je ostala postojana. Pošto je situacija takva, nemam potrebe nista raditi na vanjskin zidovima-fasadi, ali bi ukoliko je moguće unutrašnjost stambenog prostora termoizolirao u bijeloj boji. Na službenoj stranici pro-izvođača www.thermoshield.com navodi se da je učinkovitost potpuno identična kada se termo premaz CLIMATE-SHIELD nanosi iznutra. Pošto je premaz paropropusan-“zidovi dišu”, na bazi vode, i nije štetan za ljudsko zdravlje i okoliš, te debljine samo 0,4 milimetra želio bih zaštiti svoj stan iznutra. Hvala, Marko Farac. Poštovani gosp. Farac, znajući za Vaše stručno znanje u području gra-đevine nemamo što puno nadodavati na Vaš upit i zaključke koje ste na-veli. Kao što ste rekli, pročelje Vaše obiteljeske kuće na Babinom Kuku ne treba nikakvu intervenciju, te je unutarnja zaštita stambenog prostora i više nego isplativa, i potpuno funkcionalna. Obično se na ovakav način zaštićuju unutarnji prostori kada je na vanjskim zidovima kameno oplošje, ili kada se u stambenim zgradama stanari ne mogu usuglasiti oko komple-tiranja cjelokupne vanjske fasade, pa onda individualno zaštićuju unutarnji prostor svog življenja. Kada se CLIMATE-SHIELD nanosi iznutra bitno je da se premažu sve površine (stropovi i svi okomiti zidovi), bez obzira radi

li se o vanjskim ili samo pregradnim površinama, a sve kako bi premaz mogao imati svoju potpunu funkciju. Npr., pri takvoj kompletnoj zaštiti tem-peraturaturna razlika unutar stambenog prostora (pod-strop) je uvijek u rasponu od jednog stupnja Celzijusa, bez obzira je li ljeto ili zima. Zbog tog je nemoguće stvaranje kondenzacije na unutarnjim površinama, pogotovo na spojnicima zidova i stropova, iza namještaja…, ne stvara se crnilo, a s time niti nezdrava atmosfera življenja. U ljetnim mjesecima kada vrućina prodire kroz zidove, ili stropove, premaz koji je nanijet iznutra istu tu toplinu odbija i vraća prema izvoru, prema vani. Shodno tome rashladni uređa-ji troše i do 40% manje električne energije. U zimskom periodu kada se stambeni prostor zagrijava toplina ne izlazi kroz termo-dekorativni premaz CLIMATE-SHIELD, i na taj način osim ugode i brzog zagrijavanja prostora ušteda energije pri grijanju je čak do 46,8 %, u odnosu na prijašnju potroš-nju. Dakle, premaz djeluje kao termos boca. Pošto su Vam zidovi stabilni i glatki, a postojeća boja se ne ljušti, potrebno je premazati 3 sloja CLIMA-TE-SHIELD-a, direktno na površine stropova i zidova, kako bi se dobila potrebna debljina nanosa od 0,4 mm. Na takve unutarnje površine nije potrebno nanositi PRIMER. Dipl.ing Marko Farac: Sve smo napravili kako je trebalo i nemam što za reći, osim: 100% učinkovito.

OCINJE MARKETINGVukovarska 30 - Dubrovnik

Tel/Fax: 020/ 411-779; 333-394; Mob: 098/[email protected]

www.ocinje-market.hr

Unutarnja termo-dekorativna zaštita; 100% učinkovita

✓ Pokušajte izbjeći stres.✓ Jedite zdravo. ✓ Smanjite unos soli.✓ Ograničite unos alkohola.✓ Održavajte poželjnu tjelesnu težinu. ✓ Budite tjelesno aktivni (svakodnevno 30-60 min.).✓ Prestanite pušiti! ✓ Kontrolirajte bolest i koristite odgovarajuću terapiju uz

stručni nadzor.

Hipertenzija se dijagnosticira nakon višekratnih mjerenja krvnog tlaka.

Početak bolesti nema simptoma.Izaberite zdrave životne navike!

NEMOJTE PRIJEĆI GRANICU!

POVIŠENI KRVNI TLAK (HIPERTENZIJA) - „TIHI UBOJICA”

Svjetski dan hipertenzije – 17. svibnja

ZNAČAJNO SNIŽAVA

KRVNI TLAK!


U konvencionalnom i sva-kidašnjem govoru, ali vrlo često i u sredstvima javnog informiranja kako u onim vizualno-govornim tako i pi-sanim, između tih dvaju rije-či nema razlike u značenju, dapače one se koriste kao istoznačnice. Autorice knjige Lektorska bilježnica se s tim ne slažu nego pišu sljedeće:"Razlika između gusara i pi-rata nije samo distinkcija na razini hrvatskog (gusari) i srpskog (pirati) jezika nego i značenjska: gusari su od-metnici koji su uz državne ovlasti oružanim napadima plijenili brodove drugih drža-va.Pirati su morski razbojnici koji djeluju na svoju ruku i nisu u službi neke pomorske sile.Budući da je gusar danas izgubio svoje ovlašteno po-slanje i značenjski se stopio s piratom, u hrvatskom se jeziku preporučuje za opću

uporabu oblik gusar.Dakle, vijest da s Roga Afri-ke djeluju somalski pirati, koji su oteli brod među posadom kojega su i tri Hrvata, nije u duhu hrvatskog jezika, jer ljudi koji tamo djeluju i bave se otmicama su gusari, a ne pirati.Ipak, piratima se, ispravno, nazivaju oni ljudi koji ilegal-no, bez autorskih prava, za-obilazeći zakon, objavljuju knjige, kasete, nosače zvuka i sl., a izdanja koja tako na-staju zovu se piratska izdanja. Zapravo, ta su izdanja krivo-tvorine i podliježu zakonu koji regulira tu 'djelatnost' ".Otetim pomorcima pa i Hrva-tima koje je zadesila ta sud-bina zaista nije lako, katkada i u višegodišnjem zatočeniš-tvu čekati oslobađanje, ali to nas ne priječi da njihove otmičare ne nazovemo is-pravnom hrvatskom riječju gusar, a ne pirat.

K.T.

UČIMO HRVATSKI

GUSARI ILI PIRATI?

UDRUGA DJECE OBOLJELE OD DIJABETESA I NJIHOVIH RODITELJA SLATKI ŽIVOT-U spomen na pok. Vicka Maleka, umjesto cvijeća, članovi Boćarskog kluba Orašac prilažu 300,00 kn.Iskreno zahvaljujemo na pomoći koja pomaže našu ustrajnu borbu za normalnim životom djece.IBAN udruge HR8824840081102653928, a dostava teksta na mob. 098732800.

UDRUGA DVA SKALINAU spomen na dragog školskog kolegu i prijatelja pok. Dina Deškovića, umjesto cvijeća 1.100,00 kuna prilažu: Nelka, Mira, Zijad, Maruška, Fani, Draško, Stijepo, Maja, Niko, Mare i Lucija.U spomen na dragu Adu Lečić, 300,00 kuna prilaže Elena.U spomen na gospođu Eleonoru Brnin, majku naše drage kolegice Anite, umjesto cvijeća 450,00 kuna prilažu djelatnice DV „Izviđač“.Umjesto vijenca za dragu pok. Mandu Tapalović 200,00 kuna prilaže Katica Sentić.Zlatko Kovač Ramiz donacija 50,00 kuna.Miloslavić Pavo Tomislav donacija 200,00 kuna.Ispravak teksta iz prošlog broja:Umjesto vijenca za pok. gđu. Anku Žagar, stanari zgrade Kneza Branimira 39. prilažu 450,00 kuna.Djeca i roditelji zahvaljuju na donacijama.IBAN: HR7924070001100305036Tekst za objavu molimo slati na:[email protected]: 312-315 od 9:00 - 14:00

GlasGrada - List izlazi tjedno Izdavač: Tele5 d.o.o., Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik Direktor: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] Glavni urednik: Antun Švago, 020 358 988, [email protected] MOZAiK - Glavna urednica: Katarina Milat Kralj, 020 358 986, [email protected] Fotoreporter: Željko Tutnjević Grafička i tehnička priprema: Tele5 d.o.o. Tisak: Tiskara Zagreb Marketing: tel: 020 358 980, fax: 020 311 992, [email protected] Adresa redakcije: Glas Grada, Masarykov put 3C, 20000 Dubrovnik, [email protected] www.glasgrada.comTekstovi za objavu primaju se do srijede, najkasnije do 10 sati!

NIKE GURIŠ, 1945.NIKO KRALJEVIĆ, 1921.AIDANA LEČIĆ, 1935.MILJENKO PAPA, 1966.STIJEPO NJIRE, 1940.PERO STRAŽIČIĆ, 1950.JERKO BAČIĆ, 1951.

IVANKA KRILANOVIĆ, 1931.IVO PEROVIĆ, 1952.ANA MIŠ, 1929.DAVOR DABELIĆ, 1959.ELEONORA BRNIN, 1937.IVO BJELOKOSIĆ, 1925.NEĐO ŠIŠIĆ, 1935.

OBAVIJEST O SMRTI boninovo.hr

PREGLED TICANJA BRODOVA NA KRUŽNIM PUTOVANJIMAOD 17.5.2019 DO 24.5.2019

Datum Vrijeme boravka Lokacija Očekivani broj putnika

Ime broda Dolazak Odlazak17.05.2019 petak Ukupno 3.976

LE LYRIAL 07:00 21:30 Grad 224MSC LIRICA 08:00 15:00 Gruž 2.210TBC 4 (MARELLA EXPLORER 2) Ex. SkySea Golden Era

11:00 19:00 Gruž 1.542

18.05.2019 subota Ukupno 4.439COSTA DELIZIOSA 07:30 13:00 Gruž 2.404COSTA VICTORIA 13:30 20:00 Gruž 2.035

19.05.2019 nedjelja Ukupno 3.625TBC 2 (MARELLA DISCOVERY) ex. Splendour of the Seas

08:00 23:00 Gruž 1.556

RHAPSODY OF THE SEAS 11:00 19:00 Gruž 2.07020.05.2019 ponedjeljak Ukupno 346

WIND SURF 08:00 17:00 Grad 34622.05.2019 srijeda Ukupno 4.355

VIKING STAR 07:00 16:00 Gruž 791ORIANA 08:00 17:00 Gruž 1.680CELEBRITY CONSTELLATION 13:00 22:00 Gruž 1.732LA BELLE DE L'ADRIATIQUE (+2d) 21:00 24.05.19 23:00 Gruž 153

23.05.2019 četvrtak Ukupno 7.688MARELLA CELEBRATION 05:00 20:00 Gruž 1.066LE LYRIAL 07:00 24.05.19 04:30 Grad 224AIDAblu 07:00 16:00 Gruž 2.125NORWEGIAN STAR 07:00 13:00 Gruž 1.996MSC SINFONIA 13:00 21:00 Gruž 2.277

14.5.2019Stranica 1. od 2RSLUKA8838E

DUBROVNIK PORT AUTHORITY

e-mail: [email protected],www.portdubrovnik.hr

LUČKA UPRAVA DUBROVNIK

Obala Pape Ivana Pavla II, br.1. 20 000 Dubrovnik Tel: +385 20 313 333 Fax: +385 20 418 551 MB: 1317857




LE LYRIAL 07:00 21:30 Grad 224MSC LIRICA 08:00 15:00 Gruž 2.210TBC 4 (MARELLA EXPLORER 2) Ex. SkySea Golden Era

11:00 19:00 Gruž 1.542

18.05.2019 subota Ukupno 4.439COSTA DELIZIOSA 07:30 13:00 Gruž 2.404COSTA VICTORIA 13:30 20:00 Gruž 2.035

19.05.2019 nedjelja Ukupno 3.625TBC 2 (MARELLA DISCOVERY) ex. Splendour of the Seas

08:00 23:00 Gruž 1.556

RHAPSODY OF THE SEAS 11:00 19:00 Gruž 2.07020.05.2019 ponedjeljak Ukupno 346

WIND SURF 08:00 17:00 Grad 34622.05.2019 srijeda Ukupno 4.355

VIKING STAR 07:00 16:00 Gruž 791ORIANA 08:00 17:00 Gruž 1.680CELEBRITY CONSTELLATION 13:00 22:00 Gruž 1.732LA BELLE DE L'ADRIATIQUE (+2d) 21:00 24.05.19 23:00 Gruž 153

23.05.2019 četvrtak Ukupno 7.688MARELLA CELEBRATION 05:00 20:00 Gruž 1.066LE LYRIAL 07:00 24.05.19 04:30 Grad 224AIDAblu 07:00 16:00 Gruž 2.125NORWEGIAN STAR 07:00 13:00 Gruž 1.996MSC SINFONIA 13:00 21:00 Gruž 2.277









MSC MUSICA 07:00 14:30 Gruž 2.646KONINGSDAM 08:00 23:00 Gruž 2.261

Sveukupno 29.337

Najave dolaska su podložne promjenama. Više informacija na www.portdubrovnik.hr






Obilježavanje 76. obljetnice Bitke na Neretvi i 74. godine od pobjede nad fašizmom počelo je u subotu,. 11. svib-nja 2019. godine, u Jablanici tradicionalnim spuštanjem karanfila u Neretvu. Zatim su položeni vijenci i cvijeće i oda-na počast poginulim borcima koji su dali živote u 4. nepri-jateljskoj ofanzivi, a potom je izveden svečani program. Obilježavanje je okupilo velik broj delegacija i antifašista iz Bosne i Hercegovine i susjed-nih zemalja. Među nekoliko ti-suća prisutnih svih generacija, bili su i antifašisti iz Dubrovni-ka i Ploča, a s njima je došao i partizanski borac u bitkama na Neretvi i Sutjesci devede-set dvogodišnji Ivo Karamatić. -Ovo je prilika da se prisjeti-mo tih povijesnih trenutaka i

da odamo počast onima koji za slobodu dadoše svoje ži-vote u borbi protiv fašističkih okupatora. Obilježavanje ova-ko važnih datuma i značajnih događaja u našoj prošlosti je izuzetno važno. Da se prisjeti-mo te borbe i žrtvovanja prije 76 godina, ali i mnogo važnije da se na iskustvima iz naše NOB-e, na tu snagu i volju naroda, sadašnje generacije, posebno mlade, nadahnemo za budućnost. Bitka za ranje-nike je bila nada u uspješan proboj i prisjećajući se toga želimo vratiti nadu da i mi da-nas možemo bolje i uspješni-je - rekao je, uz ostalo, Sead Đulić, predsjednik SABNOR-a BiH, organizatora i ove mani-festacije povodom obilježa-vanja 76. obljetnice Bitke na Neretvi.

DUBROVAČKI ANTIFAŠISTI

ŽELIMO VRATITI NADU!

U sklopu aktivnosti projekta „La-zareti – kreativna četvrt Dubrov-nika“ U.O. za kulturu i baštinu ponovno organizira besplatnu petodnevnu edukaciju o pripovi-jedanju / storytellingu za odga-jateljice i odgajatelje, učiteljice i učitelje, muzejske pedagoginje i pedagoge, turističke vodiče te ostale zainteresirane građane.Voditeljica edukacije je Jasna Held, jedina hrvatska profesio-nalna pripovjedačica priča i le-gendi, omiljena širom zemlje (pa i šire) pred publikom različitih dobnih skupina; koja povreme-no održava odlično posjećene radionice.

Kroz petodnevnu radionicu po-laznici ć e se upoznati s osno-vama tehnike usmenog pripo-vijedanja i načinima prilagodbe stila i materije pripovijedanja ra-zličitim vrstama publike (prema dobi i / ili interesu).Edukacija će se održati od 20. - 24. svibnja 2019. godine u La-zaretima (četvrta i peta lađa), od 18:00 do 20:00 h (uz mogućnost prilagodbe termina u dogovoru s polaznicima).Prijave i upite za dodatne infor-macije molimo uputiti na mail: [email protected], kontakt telefon 020 638 201. Broj pola-znika je ograničen

Ovu subotu i nedjelju, 18/19. 5., u organizaciji udruge Tango Du-brovnik, u hotelu President na Ba-binom kuku, održat će se vikend argentinskog tanga pod nazivom Libertango. Tri instruktora tanga vodit će besplatne radionice za sve zainteresirane, a u subotu

uvečer, sa početkom u 21:00 odr-žat će se i velika Milonga (plesna večer argentinskog tanga).Tijekom ovih događanja priku-pljat će se donacije za pomoć udruzi Downova sindroma Du-brovačko neretvanske županije.Nikola Prčan

Srpska pravoslavna crkvena općina dubrovačka organizira pokloničko putovanje u manastir Ostrog u nedjelju 26.V 2019. Za prijave kontaktirati kancelariju Crkvene općine (tel. 020/323-283) radnim danom od 9 do 12.

Studentski teatar Lero će 18.svibnja 2019., (subota) s početkom u 20:00 sati u pro-storu Lazareta, odigrati pred-stavu „Kaplje“. Cijena ulaznice je 20,00 kuna i može se kupiti trideset minuta prije početka izvedbe.

LAZARETI – KREATIVNA ČETVRT DUBROVNIKA

BESPLATNA PETODNEVNA EDUKACIJA O PRIPOVIJEDANJU

DUBROVAČKI SAVEZ ŠPORTOVA STUDENTSKI TEATAR LERO

18. Olimpijski festival dječjih vrtića Grada Dubrovnika

Kaplje ove subote

18. Olimpijski festival dječjih vrti-ća Grada Dubrovnika održat će se u petak, 24. svibnja 2019.., na nogometnom igralištu u Gospi-nom polju s početkom u 8.00 sati.TANGO DUBROVNIK

VIKEND ARGENTINSKOG TANGA

SRPSKA PRAVOSLAVNA CRKVENA OPĆINA DUBROVAČKA

Pokloničko putovanje u manastir Ostrog

Vijenac Udruge antifašista Dubrovnik položili su: Marim Lazo, Milan Anđušić i Kemal Tursunović

MISAO TJEDNA: Kad prestane uzrok, prestaje i posljedica. (Latinska)

Književnik, pjesnik, prevoditelj, akademik Luko Paljetak dobitnik je još jednog vrijed-nog priznanja. Umjetnički odbor 30. Pjesnič-kih susreta „ DRENOVCI 2019.“ dodijelio mu je, za sveukupni književni opus i trajni dopri-nos hrvatskoj književnosti, Povelju „Visoka žuta žita“.Pored Povelje, nagrada se sastoji i od novčane nagrade te statue Pjesničkih susreta. Autor statue je akademski ki-par Dejan Duraković, a idejnog rješenja Povelje akademski slikar Stjepan Jozić. Manifestacija se održala od 9. Do 11.5. i oku-pila je poznata pjesnička imena. Pored aka-demika Paljetka, na manifestaciji je sudje-

lovao i pjesnik iz Župe dubrovačke Stanko Krnjić.Uz "Goranovo proljeće", Pjesnički susreti u Drenovcima su najstarija hrvatska pjesnička manifestacija. Koliki je značaj manifestacije govori i činjenica da su dosadašnji laureati redom velikani hrvatske književnosti kao što su Jure Kaštelan, Dragutin Tadijanović, Zlat-ko Tomičić, Slavko Mihalić, Vesna Parun... Organizatori Pjesničkih susreta u Drenovci-ma su Društvo hrvatskih književnika, Ogra-nak DHK slavonsko-baranjsko-srijemski, Op-ćina Drenovci i udruga „Duhovno hrašće“, Drenovci. Izvršni organizator manifestacije je Općinska narodna knjižnica Drenovci.

30. PJESNIČKI SUSRETI „ DRENOVCI 2019.“

Povelja „Visoka žuta žita“ Luku Paljetku

Nerijetko je naš grad istaknut kao pose-ban i jedinstven, ali ovo je prvi put kako se doista možemo pohvaliti da smo u neče-mu prvi na svijetu i najbolji na svijetu. Prvi i najveći projekt Smart parkinga u svije-tu, baziran na najnovijoj senzorskoj mre-ži i tehnologiji, implementira se proteklih mjeseci u našem gradu. Pokriva najveći broj parkirnih mjesta pod naplatom te je i svojim opsegom zaokružio cjelinu - od fi-zičkih parkirnih mjesta do same aplikacije putem koje će građani i turisti moći lakše do parkinga, ali i jednostavnije kupovati parkirališne karte.Projekt Pametnog parkinga, kao izvor informacija o slobodnim parkirnim mje-stima, ponajprije je u službi građana, a omogućit će:Brži i jednostavniji pronalazak slobodnih parkirnih mjestaNuđenje alternativnih slobodnih parkingaPravičniju naplatu i kontrolu parkingaSustavom javnih displaya, omogućit će građanima i turistima koji ne koriste apli-kacije uvid u stanje slobodnog parkinga nekoliko ulica ranije, kako bi mogli na vri-jeme vidjeti raspoloživost parkirnih mjestaSustav će omogućiti različite modele pla-ćanja parkingaSustav će Sanitatu osigurati nove infor-macije kao temelj za učinkovitije upravlja-nje parkirnim prostoromIndirektno, sustav upravljanja parkingom utjecat će na aktivni promet u Gradu i na smanjenje prometnih gužviZa izvođača radova odabran je Hrvatski

telekom sa svojim partnerima, a vrijed-nost projekta je 3 milijuna kuna s održa-vanjem na tri godine. Parkirni sustav od 1900 senzora realizira se na NB.IoT mreži i ovo je PRVI PROJEKT u SVIJETU koji se radi na ovoj senzorskoj mreži i tehnologiji s ovom količinom senzora.Tehnologija je utemeljena na globalnom industrijskom standardu za mobilne mre-že, a s obzirom da su se za ovu tehno-logiju opredijelili gotovo svi veliki telekom operatori u svijetu ona je jamac standar-da, a time i svih projekata koji se rade na ovoj mreži. Posebno je važno naglasiti i stupanj sigurnosti koji osigurava ova teh-nologija. Ovo nije prvi put da je u Dubrovniku za-početa tema Smart parkinga, no zasigur-no je jedina koja je provedena do kraja te se ponosi najmodernijom tehnologijom i najvećim obuhvatom. Grad Dubrovnik i Sanitat Dubrovnik po prvi put su donijeli odluku te su osigurana sredstva i raspi-san natječaj što je rezultiralo realizacijom projekta Smart Parkinga koji u tehnološ-kom i mrežnom smislu počiva na najnovi-joj tehnologiji. Gradska uprava u ovom je slučaju napra-vila ključan iskorak u realizaciji strategije Pametnog Grada, a to je postupak for-miranja tijela, unutar Grada Dubrovnika, koji ima zadatak koordinaciju i planiranje svih aktivnosti koje tehnologiju stavljaju u službu građana i učinkovitijeg upravljanja Gradom, čineći tako grad Pametnim gra-dom.

SANITAT DUBROVNIK

DUBROVNIK ISPRED SVJETSKIH GRADOVA U PROJEKTU SMART PARKING

Documents

MILENIJSKA FOTOGRAFIJA je, ŠIME STRIKOMANA 600. … · MILENIJSKA FOTOGRAFIJA je, ŠIME STRIKOMANA S vne o-vnici, e na mail: om JEDNA tjedna AJE Duzbaba D U 1520. na Gospodino-u