Mindfulness studij · trening mindfulnessa može imati mjerljive učinke na način na koji mozak funkcionira čak i kad netko aktivno ne vježba. Sudionici su bili uključeni u

Mindfulness studij Prva razina

2 www.integraldev.org

Sadržaj Riječ predsjednika ................................................................................................................................................................ 3

O studiju mindfulnessa ........................................................................................................................................................ 4

Razvoj pomnosti .............................................................................................................................................................. 4

Razvoj vrlina uma ............................................................................................................................................................ 5

Dobrobiti prakse .................................................................................................................................................................. 7

Kurikulum studija ................................................................................................................................................................. 9

Modul 1: Prvi koraci u osvještavanju tijela, uma i daha ................................................................................................ 9

Modul 2: Tijelo i njegove dimenzije ............................................................................................................................... 9

Modul 3: Osjetilni dojmovi, osjećaji i emocije ............................................................................................................. 10

Modul 4: Percepcija i fenomeni uma ........................................................................................................................... 10

Modul 5: Razvoj vrlina uma (prvi dio) .......................................................................................................................... 10

Modul 6: Razvoj vrlina uma (drugi dio) ........................................................................................................................ 10

Organizacija modula .......................................................................................................................................................... 11

Opće informacije ................................................................................................................................................................ 12

O voditelju ..................................................................................................................................................................... 12

Upisi, školarina i početak programa ............................................................................................................................. 13

Lokacije .......................................................................................................................................................................... 13

Kontakti .......................................................................................................................................................................... 13

Prilog: Dokazi o učinkovitosti mindfulnessa ................................................................................................................ 14

www.integraldev.org 3

Riječ predsjednika

Iako u svijetu danas postoji bezbroj raznovrsnih

treninga mindfulnessa, od onih koji traju dva sata do

višegodišnjih, od ozbiljnijih do new age obojenih, još

uvijek je prava rijetkost pronaći kvalitetne, sustavno

školovane i podučavanju vješte učitelje mindfulnessa.

ISOD kao škola i zajednica usmjerena na integralni

razvoj pojedinaca i organizacija posebno skrbi o

postavljanju i zadržavanju visokih standarda kvalitete

svojih programa. Stoga mi je zadovoljstvo predstaviti

ovaj Mindfulness studij kao perjanicu razvojnih

programa koji su danas dostupni na tržištu.

Za početak, Mihajlo Pažanin učitelj je s impresivnim

razvojnim putem u kontemplativnim tradicijama i s

akreditacijama za podučavanje koje potječu od

najcjenjenijih majstora dalekog Istoka. Potom, tu je

program koji – za razliku od većine treninga dostupnih

na tržištu – ne prenosi samo suhe tehnike, dostupne

danas iz niza knjiga i sa internet stranica. Ovdje se radi

o punokrvnom studiju koji pojašnjava korijene iz kojih

su potekle različite tehnike, načine na koje one

djeluju, zamke u koje praktikanti mogu upasti i koji

nudi individualizirani pristup svakome od studenata,

prateći ih na njihovom jedinstvenom razvojnom putu.

To je studij koji osigurava osobni razvoj praktičara,

jednako koliko podučava tehnike mindfulnessa.

Konačno, posebnost je ovog programa i u tome što

objedinjuje razvoj pomnosti i razvoj vrlina, ili

metaforički rečeno – razvija srce jednako koliko i um,

mudrost jednako koliko i suosjećanje. Ta snažna

integracija nalazi se s razlogom u temelju svih

tradicija, a Zapad pomoću glasova slavnih promotora

i kritičara mindfulnessa kakav je primjerice Matthieu

Ricard, upravo otkriva koliko je ta integracija bitna za

razvojni put praktičara i konačni cilj prakse.

Darko Cesar

Predsjednik Uprave

Integral School of Organization Development


O studiju mindfulnessa

Može li moderno društvo u kojem živimo profitirati od

spoznaja generacija učenjaka i praktičara meditacije

koji su svoje živote posvetili istraživanju ljudskog uma

i razvoju njegovih sposobnosti? Može li mindfulness

uistinu promijeniti kvalitetu našeg života i odnosa

prema svakodnevici? Ako može, kako to čini?

Razvoj pomnosti Pomnost (eng. mindfulness) kao središte intrigantnog

dijaloga između Zapada i Istoka na temu razvoja uma

danas je u punom zamahu. Nakon što je mindfulness

desetljećima na Zapadu tretiran kao egzotična

vještina svojstvena dalekoistočnom kulturnom

podneblju, on se danas istražuje i prakticira u

najrazličitijim okruženjima – vodećim svjetskim

fakultetima, školama, klinikama i rehabilitacijskim

centrima. Multinacionalne korporacije i velike tvrtke

kao što su Google, Target, Ford, Adobe pa čak i

Golman Sachs učestalo organiziraju specijalizirane

treninge pomnosti za svoje zaposlenike. Američka je

vojska uvela trening pomnosti u okviru pripreme i

oporavka od PTSP-a jedne od svojih elitnih postrojbi –

marinaca. Svjetski moćnici, javne osobe, bankari i

biznismeni koji se svake godine okupljaju u malom

alpskom skijalištu Davos kako bi na Svjetskom

ekonomskom forumu raspravljali o globalnim

trendovima, iz godine u godinu obaraju rekorde u

pohađanju mindfulness radionica koje se tamo nude.

Riječima profesora Otta Scharmera, autoriteta u

području upravljanja društvenim i organizacijskim

promjenama: „[Ove, 2014 godine] mindfulness je

blizu dosizanja točke preokreta. Prije samo dvije

godine, pomnost i pomnost u vođenju spomenuti su

na SEF-u po prvi puta. Od tada, gotovo su svi događaji

povezani s mindfulnessom prebukirani. Prakse kojima

se razvija pomnost sada se koriste u tehnološkim

kompanijama kao što su Google i Twitter (između

ostalih), u tradicionalnim tvrtkama u automobilskom i

energetskom sektoru, u državnim poduzećima u Kini,

te u UN-ovim organizacijama, vladama i u Svjetskoj

banci. Kao što kaže Loic Le Meur, serijski poduzetnik iz

Silicijske doline, 'Zanimljivo, svatko koga znam počeo

je prakticirati mindfulness. U Dolini osjećaš pravi

društveni pritisak da kreneš u to. Ja sam popustio prije

šest mjeseci i započeo s vlastitom dnevnom

praksom.'“

Dr. Scharmer je identificirao tri pokretača ovog

trenda:

a) Nove tehnologije: naša hiperpovezanost i brz način života doveli su do toga da smo sve udaljeniji sami od sebe.

b) Novi izazovi: Lideri se danas suočavaju sa sve više situacija koje od njih traže visoku razinu samosvijesti i emocionalne inteligencije kako bi bili uspješni.

„Pomnost je nepristrana pozornost i

svjesnost, neprekinuta iz trenutka u

trenutak.“ - Dr. Richard J. Davidson


c) Nove znanosti: Tijekom proteklih deset godina kognitivna je znanost ostvarila velike iskorake u istraživanjima, posebno u području utjecaja pomnosti na neuro–plastičnost.

Poučan je način na koji je glavni izvršni direktor jednog

privatnog investicijskog fonda Scharmeru pojasnio

svoj doživljaj mindfulnessa: „Ova večerašnja vježba je

za mene prekretnica. Shvatio sam da se kao lider i kao

ljudsko biće moram posvetiti ne samo treningu i

praksama koje održavaju moju tjelesnu kondiciju, već

da se uz to moram posvetiti i treningu i praksama koje

razvijaju i održavaju kvalitetu moje pomnosti. Ovo je

za mene bilo najvažnije iskustvo u Davosu ove

godine.“

Razvoj vrlina uma Prednosti koje donosi mindfulness mnogostruko se

uvećavaju ako se u praksu uključe i vježbe koje

razvijaju vrline uma, kao što je praksa za razvoj

suosjećanja.

Niz znanstvenih studija provedenih od 1970-ih do

danas podupro je hipotezu da prakticiranje

mindfulnessa poboljšava regulaciju emocija onih koji

ga prakticiraju. Premda su ranija istraživanja pokazala

da praksa smanjuje aktiviranje amigdale, moždane

strukture za koju je poznato da ima ulogu u obradi

sjećanja i emocija, te promjene su bile promatrane

samo dok su ispitanici prakticirali. U članku

objavljenom u časopisu Frontiers in Human

Neuroscience, istraživači iz Opće bolnice u

Massachusettsu, sa Sveučilišta u Bostonu te istraživači

iz nekoliko drugih istraživačkih centara otkrili su da

trening mindfulnessa može imati mjerljive učinke na

način na koji mozak funkcionira čak i kad netko

aktivno ne vježba.

Sudionici su bili uključeni u veće istraživanje o

učincima dvaju oblika mindfulnessa, koje je

provedeno na Sveučilištu Emory u Atlanti. Zdrave

odrasle osobe bez ranijih iskustava s mindfulnessom

sudjelovale su na tečajevima u trajanju od osam

tjedana. Radilo se o praksi pomnosti, najčešće

proučavanom obrascu koji se fokusira na razvoj

pozornosti i svijesti o disanju, mislima i emocijama, te

o praksi za razvoj suosjećanja, koja je manje

znanstveno proučavana, a uključuje metode

dizajnirane za razvoj vrlina uma kao što su dobrohotna

naklonost te suosjećanje prema sebi i prema drugima.

Kontrolna skupina pohađala je tečaj zdravstvenog

obrazovanja u trajanju od osam tjedana.

„Čak i samo nekoliko sati mindfulnessa može promijeniti epigenetiku našeg mozga.“ - Dr. Richard J. Davidson


Unutar tri tjedna prije početka i tri tjedna nakon

završetka treninga, 12 sudionika iz svake skupine

putovalo je u Boston radi slikanja mozga

funkcionalnom magnetskom rezonancom u centru

Martinos Center. Skeniranje mozga provodilo se tako

da su volonteri pregledavali niz od 216 različitih slika

ljudi (108 po sekciji) u situacijama s pozitivnim,

negativnim ili neutralnim emocionalnim sadržajem. U

uputama prije gledanja slika sudionicima nisu govorili

o praksi, a istraživači su potvrdili da volonteri nisu

prakticirali za vrijeme skeniranja. Sudionici su dali i

podatke za procjenu o simptomima depresije i

anksioznosti prije i poslije treninga.

U skupini sudionika mindfulnessa, snimke mozga

učinjene nakon treninga pokazale su smanjenu

aktivnost u desnoj amigdali u odgovoru na sve slike,

što podupire hipotezu da ova praksa može poboljšati

emocionalnu stabilnost i odgovor na stres.

U skupini praktičara koji su vježbali razvoj suosjećanja,

aktivnost desne amigdale također se smanjila u

odgovoru na pozitivne ili neutralne slike. No, među

onima koji su trenirali suosjećanje, aktivnost desne

amigdale najčešće je izvan treninga pokazivala

tendenciju rasta u odgovoru na negativne slike,

odnosno na sve one slike koje su prikazivale neki oblik

ljudske patnje.

U kontrolnoj skupini nisu primijećene značajne

promjene kao ni u aktivnosti lijeve amigdale kod bilo

kojeg sudionika istraživanja.

Zaključak studije je kako su rezultati u skladu sa

sveobuhvatnom hipotezom da mindfulness može

dovesti do trajnih i korisnih promjena u funkcioniranju

mozga, osobito u području obrade emocija čemu

pogoduje trening razvoja vrlina uma kao što je

suosjećanje.

“Po prvi je put pokazano da trening

mindfulnessa utječe na emocionalnu

obradu u mozgu izvan stanja pomnosti.”

– Dr. Gaëlle Desbordes


Dobrobiti prakse Učinci mindfulnessa danas su potvrđeni brojnim

medicinskim istraživanjima, te je dokazano da već

nakon nekoliko mjeseci prakticiranja dolazi do

smirivanja onih dijelova mozga koji su odgovorni za

pojavu osjećaja straha, tjeskobe i stresa općenito, dok

s druge strane dolazi do revitalizacije kognitivnih

sposobnosti, poboljšanje pamćenja i emocionalne

ravnoteže, baš kao i buđenja empatije i suosjećanja za

druge.

Iskustveni „susret s vlastitim umom“ za posljedicu ima

dokidanje stresnog životnog stila i ostvarenje nove

kvalitete mira, koncentracije, životne radosti i

kreativnosti, neovisno je li riječ o privatnom životu ili

poslovnom okruženju.

Uzimajući u obzir vrlo ohrabrujuće rezultate

istraživanja, pozitivna iskustva u dosadašnjoj primjeni

u praksi i rastući interes klijenata za tehnikama

mindfulnessa kao esencijalnim alatom razvoja lidera,

ISOD je studij mindfulnessa izdvojio kao posebno

važan dio obuke u području integralnog

organizacijskog razvoja i mentorstva.

Studij mindfulnessa osmislio je i provodi Mihajlo

Pažanin, dugogodišnji voditelj zajednice praktičara u

okviru društva Shechen. Teoriju i praksu mindfulnessa

Mihajlo je tijekom protekla tri desetljeća učio,

istraživao i vježbao pod vodstvom nekih od najvećih

živućih majstora iz stoljećima stare i neprekinute

tradicije, te danas slovi za jednog od vrsnih

poznavatelja mindfulnessa na prostorima srednje i

jugoistočne Europe.

Ovaj jedinstveni studij ima za cilj predstaviti ključna

teorijska znanja i praktične metode koji zajedno

omogućuju da kroz neposredno iskustvo upoznamo i

uvježbamo vlastiti um.

Cijeli studij zamišljen je na način da bude pristupačan

svakome, bez ikakvih posebnih predznanja i pruži

detaljna objašnjenja te konkretne alate čijim

korištenjem osoba korak po korak može u cijelosti

promijeniti odnos prema sebi, okolini i ljudima u njoj.

Studij se sastoji od pet tematskih cjelina koje se

obrađuju kroz šest modula, počevši od prvih koraka pa

sve do kompleksnijih formi promatranja i treniranja

uma.

... Ovladavanje praksom mindfulnessa ima za cilj: ...*

Povećati razumijevanje sebe i svijeta u kojem živimo Povećati emotivnu otpornost na stresne životne situacije. Poboljšati regulaciju emocija koje se javljaju svakodnevno. Unaprijediti sveukupni osjećaj dobrobiti i zadovoljstva. Povećati sposobnosti koncentracije i pamćenja. Poboljšati radnu učinkovitost i kreativnost. Poboljšati kvalitetu sna i odmora. Olakšati simptome stresa kao što su gastrointestinalne

tegobe, neurodermatitisi, glavobolje i/ili visoki krvni tlak. Pridonijeti smanjenju kronične boli. Pridonijeti smanjenju depresije, anksioznosti ili

poremećaja prehrane.

*Za detaljnije informacije o učinkovitosti mindfulnessa konzultirajte studije navedene u prilogu.


Mindfulness je jedini dokazano uspješan način kojim naš psihološki/duhovni razvoj možemo pomaknuti na višu razinu kompleksnosti. Manje od 2 posto odrasle populacije procjenjivane testovima razvoja ega Jane Loevinger nalazi se na dvije najviše razine razvoja ega (autonomni ego i integrirani ego). Niti jedna praksa (uključujući psihoterapiju, holotropsko disanje, NLP...) nije pokazala značajan uspjeh u podizanju tog postotka. Postoji samo jedna iznimka: studije su pokazale da dosljedna praksa pomnosti tijekom višegodišnjeg razdoblja podiže taj postotak sa 2 posto na zaprepašćujućih 38 posto. – Ken Wilber, A Theory of Everything. Boston Shambhala Publications, 2000, str. 138


Kurikulum studija

Modul 1: Prvi koraci u osvještavanju tijela, uma i daha Tradicionalni i moderni razlozi za prakticiranje mindfulnessa Dosezi, ciljevi i dobrobiti mindfulnessa Kako početi s prvim koracima u praksi i izgraditi čvrste osnove Kako interpretirati iskustvo koje će uslijediti iz prakse Uvid u način na koji praksa stvara dodatno vrijeme i prostor u svijesti Kako putem osvještavanja tijela stvoriti „sidro u sadašnjem trenutku“ Kako pomnošću na dah mentalnu pažnju preobraziti u koncentraciju Progresivni stupnjevi treninga mentalne koncentracije Pretvaranje koncentracije u dubinsko mentalno zadubljenje Opis različitih tehnika pomnosti na dah

Modul 2: Tijelo i njegove dimenzije Tijelo: koliko ga poznajemo, kako ga doživljavamo i koristimo Doživljaj tijela na Istoku i Zapadu Osvještavanje različitih dimenzija svjesnosti tijela Uvod u pomnost na 4 aspekta tijela Učinci na tjelesno, emocionalno i mentalno zdravlje Trening pomnosti na aspekt čvrstoće Trening pomnosti na aspekt kohezije Trening pomnosti na aspekt topline Trening pomnosti na aspekt kretanja u prostoru Kako pomnošću na aspekte tijela svjesno utjecati na vlastita stanja

„Marinci su nakon osmotjednog treninga

iz osnova pomnosti sposobniji nositi se sa

stresom i brže se oporavljaju od stresa.“ -

Dr. Martin Paulus, UC San Diego


Modul 3: Osjetilni dojmovi, osjećaji i emocije Zašto „mislimo“ vlastite osjećaje Kako racionalni um kroz svoje paradigme prisvaja iskustva Kako racio gasi našu sposobnost neposrednog doživljavanja stvarnosti Što je osjetilni dojam i kako ga prepoznati Kako osjetilni dojmovi postaju složene konceptualizacije – emocije Svjesnost emocija: možemo li biti nesretni i zdravi Kako kroz prasu njegovati sposobnost da osjećamo osjećaje Racionalna interpretacija prostor-vremena Trening pomnosti na emocije za povratak u sadašnji trenutak

Modul 4: Percepcija i fenomeni uma Kako opažamo svijet Odnos čula i mentalne svijesti Asocijacije i sjećanja – što je doista „novo“ u novim situacijama Reakcija nasuprot svjesnom odgovoru na situaciju Zašto ne uspijevamo reagirati onako kako bi željeli Kako napustiti prianjanje za opažano Kako se osloboditi interpretacije onog što percipiramo čulima Svijest kao neutralan promatrač Trening pomnosti na percepcije i fenomene uma Njegovanje iskustva stapanja promatrača i promatranog Kako izgleda svijet „bez promatrača“

Modul 5: Razvoj vrlina uma (prvi dio) Odnosi s drugima – ogledalo naše emocionalne, intelektualne i životne zrelosti Možemo li voljeti sebe bez da volimo druge Dobrohotna naklonost – temeljno oruđe za reintegraciju u svijet u kojem živimo Zašto razvijati osjećaj naklonosti prema drugima Razvoj dobrohotne naklonosti prema sebi Razvoj dobrohotne naklonosti prema osobi koju volimo Razvoj dobrohotne naklonosti prema neutralnoj osobi Razvoj dobrohotne naklonosti prema osobi koju ne volimo Razvoj dobrohotne naklonosti prema svim bićima koja nas okružuju

Modul 6: Razvoj vrlina uma (drugi dio) Zašto ljudi pate Može li racionalizacija naših problema riješiti bol koju osjećamo Kako osjećati osjećaje drugih i probuditi suosjećanje za druge Praksa buđenja suosjećanja Kako i zašto se radovati dobrim stvarima koje činimo mi i drugi Praksa buđenja radovanja dobrim djelima Kako naučiti prihvaćati da se stvari moraju dogoditi u vlastitom vremenu Praksa prihvaćanja dozrijevanja u vlastitom vremenu


Organizacija modula Program studija organiziran je u 6 modula od 2 i pol dana svaki. Naglasak

modula je na praktičnim vježbama za koje voditelj prvo daje detaljna

pojašnjenja i upute, te nakon vježbi povratnu informaciju kroz dijalog s

grupom.

Između modula očekuje se da studenti razviju kontinuiranu, dnevnu praksu

u trajanju od minimalno 15 minuta, kako bi sve dobrobiti usvojenih tehnika

mogle doći do izražaja u njihovom životu i radu.

Studentima će biti osigurana temeljna literatura, te će se sugerirati dodatne

knjige, skripte, audio i video materijali po potrebi, željama i u odnosu na

napredak svakog pojedinca.

Uz grupni rad svi će studenti imat mogućnost i osobnih intervjua s voditeljem

kako bi dodatno pojasnili sve nedoumice vezane uz praksu.

Svi se moduli izvode kao kratka zatvorena studijska povlačenja, što znači da

nakon formiranja grupe i početka rada neće biti moguće primati nove

članove u postojeću grupu. Moduli počinju u 18 sati u petak i traju do 19 sati

u nedjelju. Održavaju se u razmaku od najmanje mjesec, do najviše dva

mjeseca (duže pauze očekuju se tijekom ljetnih i zimskih praznika ili iznimne

spriječenosti obvezama sudionika i voditelja).

Petak Subota Nedjelja

09:30 – 11:00 Program studija Program studija

11:00 – 11:15 Pauza Pauza


13:00 – 15:00 Ručak Ručak


16:30 – 16:45 Pauza Pauza

16:45 – 18:00

Program studija (s kraćom pauzom)

Program studija (s kraćom pauzom)

18:00 – 19:00 Program studija

(s kraćom pauzom)

19:00 – 21:00


Opće informacije

O voditelju

Mihajlo Pažanin osnivač je i voditelj Budističkog

Društva Shechen u Hrvatskoj. Prakticiranjem i

istraživanjem budističkih učenja počeo se baviti

sredinom osamdesetih godina prošlog stoljeća u

okviru Mushindokaija, prvog društva na području

bivše države koje je sustavno objedinjavalo bavljenje

karateom sa studijem i praksom drevnog budističkog

sustava meditacije koji dolazi iz japanske Shingon

tradicije. Sredinom devedesetih kreće u Aziju na

višemjesečno istraživanje učenja Buddhe

Mahavairochane, te ga put vodi kroz džungle

Taiwana, otočje Okinawu i zatim sve do Himalaje gdje

upoznaje svoje buduće tibetske učitelje. Po povratku

u Hrvatsku radi na osnivanju prvog tibetskog

budističkog centra i dovođenju tibetskih lama koji

počinju predstavljati učenja iz svojih tradicija na ovim

prostorima.

Početkom 2001. godine u dogovoru s Rabjam

Rinpocheom, glavnim učenikom i nasljednikom

duhovne loze Njegove Svetosti Dilgo Khyentse

Rinpochea, jednog od najvećih i najcjenjenijih

majstora meditacije 20. stoljeća, uspostavlja u

Hrvatskoj Budističko Društvo Shechen, čime započinje

sustavno uvođenje duhovne loze Nyingma (škole

drevnih prijevoda) na ove prostore. Dilgo Khyentse

Rinpoche podučavao je čitavu generaciju vodećih

tibetskih učitelja, uključujući Dalai Lamu, još za života

dobivši titulu „maha gurua“ – velikog učitelja čija je

razina postignuća tolika da može podučavati učitelje

svih duhovnih loza Tibeta.

Tijekom godina aktivnosti društva Shechen toliko su

narasle da je Hrvatska 2011. izabrana za jedino mjesto

na svijetu izvan Indije na kojem se predaje zaokružen

i cjelovit sustav učenja iz osobne loze Dilgo Khyentse

Rinpochea. Za voditelja tog, u svjetskim okvirima

jedinstvenog projekta, izabran je Mihajlo Pažanin.

Tijekom proteklih dvadesetak godina Mihajlo je

sustavno primao i prakticirao meditacijska učenja svih

glavnih tibetskih škola. Među njegove glavne učitelje

ubrajaju se Rabjam Rinpoche, Dilgo Khyentse

Rinpoche II, Dzongsar Khyentse Rinpoche, Garchen

Rinpoche i Chiwang Tulku.

S dozvolom svojih učitelja Mihajlo već 15 godina vodi

studijske grupe i meditacijske radionice ukorijenjene

u teorijskoj i praktičnoj podlozi tibetskog budizma.

Knjiga „Skrivene poruke tibetskog budizma“ koju je

objavio 2009. godine ostvarila je veliki uspjeh na

regionalnom tržištu, a uz nju je preveo i više od

tridesetak budističkih knjiga na hrvatski jezik. Mihajlo

danas surađuje s brojnim društvima i institucijama na

području Hrvatske, posebice s odsjekom Kulturologije

Filozofskog fakulteta u Rijeci.


Upisi, školarina i početak programa Za upis na ovaj studijski program nije potrebno posebno predznanje.

Školarina iznosi 1.500 EUR + PDV, te uključuje troškove predavanja i prostora za rad. Školarina ne uključuje

prijevoz, smještaj i prehranu studenata.

Prvi modul održati će se u terminu objavljenom na www.integraldev.org, s početkom u 18 sati (pogledajte

poglavlje Organizacija modula za detaljniji pregled satnice rada). Svi termini narednih modula dogovoriti će

se zajednički između voditelja i grupe na kraju prvog modula.

Lokacije Lokacija održavanja studija je Zagreb.

Kontakti Za upite i prijave slobodno se obratite organizatorima i/ili voditelju studija:

Organizator:

Daniela Miljan [email protected] (+385) 91 234 1100 www.integraldev.org

Voditelj studija:

Mihajlo Pažanin [email protected] (+385) 91 525 7084 www.shechen.hr

http://www.integraldev.org/


Prilog: Dokazi o učinkovitosti mindfulnessa

Dokazi o učinkovitosti terapijskih pristupa utemeljenih na pomnosti – meta-analiza

Hoffman, S.G., Sawyer, A.T., Witt, A.A., and Oh, D. (2010). The Effect of Mindfulness-Based Therapy on Anxiety and

Depression: A Meta-Analytic Review. J Consult Clin Psychol. 78(2): 169-183.

Iako je terapija utemeljena na praksi pomnosti postala popularan tretman, malo se zna o njenoj učinkovitosti.

Cilj ove studije bio je provesti analizu razmjera učinkovitosti ove popularne intervencije na simptome

anksioznosti i raspoloženja u kliničkim uzorcima. Obavljena je pretraga literature korištenjem PubMed, PsycInfo

i Cochrane Library pretraživača te ručna pretraga. Pretragom je identificirano 39 studija koje su ukupno

obuhvatile 1140 sudionika terapija temeljenih na praksi pomnosti, za spektar stanja, uključujući karcinom, opće

anksiozne poremećaje, depresiju i ostale psihijatrijske i medicinske indikacije. Procjena veličine utjecaja sugerira

da su terapije utemeljene na praksi pomnosti umjereno učinkovite za poboljšanje simptoma anksioznosti

(Hedgeov g = 0.63) i raspoloženja (Hedgeov g =0.59) od prije početka do nakon završetka tretmana u ukupnom

uzorku. Kod pacijenata s anksioznim poremećajem i poremećajem raspoloženja, ova intervencija povezana je s

veličinom učinka u iznosima (Hedgeov g) od 0.97 za poboljšanje simptoma anksioznosti i 0.95 za poboljšanje

simptoma raspoloženja. Ove su veličine utjecaja robusne, nevezane za godinu publikacije ili broj tretmana te su

održane u naknadnoj provjeri. Ovi rezultati sugeriraju da je terapija utemeljena na praksi pomnosti obećavajuća

intervencija za tretiranje problema vezanih uz anksioznost i raspoloženje u kliničkim populacijama.

Dokazi u prilog pristupima utemeljenim na praksi pomnosti iz kontroliranih studija

Dobrobit (eng. wellness) i smanjenje stresa u različitim populacijama

Shapiro, S.L., Schwartz, G.E., & Bonner, G. (1998). Effects of mindfulness-based stress reduction on medical and premedical students. Journal

of Behavioral Medicine, 21, 581- 599

Williams, K.A., Kolar, M.M., Reger, B.E. & Pearson, J.C. (2001). Evaluation of a wellness-based mindfulness stress reduction intervention: A

controlled trial. American Journal of Health Promotion, 15(6), 422-432.

Reibel, D. K., Greeson, J. M., Brainard, G. C. & Rosenzweig, S. (2001). Mindfulness-based stress reduction and health-related quality of life in

a heterogeneous patient population. General Hospital Psychiatry, 23(4), 183- 192.

Pozitivno raspoloženje i imunitetni odgovor kod odraslih na radnom mjestu

Davidson, R.J., Kabat-Zinn, J., Schumacher, J., Rosenkranz, M., Muller, D., Santorelli, S.F., Urbanowski, F., Harrington, A., Bonus, K., Sheridan,

J.F. (2003). Alterations in brain and immune function produced by mindfulness meditation. Psychosomatic Medicine, 4, 564-70

Anksiozni poremećaji

Miller,J.J., Fletcher, K., & Kabat-Zinn, J. (1995). Three-year follow-up and clinical implications of a mindfulness meditation-based stress

reduction intervention in the treatment of anxiety disorders. Gen Hosp Psychiatry. 3,192-200.

Kronična bol

Astin J.A., Berman, B.M, Bausell, B., Lee, W.L., Hochberg, M., & Forys, K.L.(2003). The efficacy of mindfulness meditation pl us Qigong

movement therapy in thetreatment of fibromyalgia: a randomized controlled trial. J Rheumatology, 10,2257-62.

Kvaliteta života kod pacijenata s karcinomom

Speca, M., Carlson, L., Goodey, E. & Angen, M. (2000). A randomized wait-list controlled trial: The effects of a mindfulness meditation based

stress reduction program on mood and symptoms of stress in cancer outpatients. Psychosomatic Medicine, 62, 613-622.

Kožna oboljenja

Kabat-Zinn, J., Wheeler, E., Light, T., Skillings, A., Scharf, M.J., Cropley, T.G., Hosmer, D., & Bernhard, J.D. Influence of a mindfulness

meditation-based stress reduction intervention on rates of skin clearing in patients with moderate to severe psoriasis undergoing

phototherapy (UVB) and photochemotherapy (PUVA). Psychosomatic Medicine,5,625-32.

Prevencija povratka depresije

Teasdale, J.T., Segal, Z.V., Williams, J.M., Ridgeway, V., et al, (2000); Prevention of relapse/recurrence in major depression by mindfulness-

based cognitive therapy. Journal of Consulting and Clinical Psychology, 68, 615-623.

Documents

Mindfulness studij · trening mindfulnessa može imati mjerljive učinke na način na koji mozak funkcionira čak i kad netko aktivno ne vježba. Sudionici su bili uključeni u