MÜNCHENSKI KRUG

1904 - 1908

POČETAK HRVATSKE MODERNE

• Josip Račić (1885 – 1908 )

• Miroslav Kraljević (1885 – 1913)

• Vladimir Becić (1885 – 1954)

• Oskar Herman (1885 – 1974)

Die Kroatische Schule

Münchenska Akademija 1905 – 1910

• Prekid sa srednjoeuropskim tradicijama i usvajanje

zasada modernog francuskog slikarstva

• Kulturni projekt koji odbacuje secesiju, simbolizam i

akademizam

• Utjecaj Maneta, Cezannea, Goye i Halsa

STIL

• Plastičnost

• Pojednostavljeni volumeni

• Oblike doživljavaju masama

• Točan crtež, široki potezi kistom

• Tonska modelacija – monokromija

• Statičnost

• Antinarativnost

• Bez detalja

Josip Račić

• Tonsko slikarstvo – tonsko graĎenje volumena

• Utjecaj: Velasqueza, Rembranta, Maneta

• Ističe važnost plenearizma

• 1908. godine odlazi u Pariz gdje provodi

zadnja četiri mjeseca života radeći akvarele s

prikazima pariških mostova

• NaĎen je ustreljen u hotelskoj sobi

Josip Račić: “Autoportret”,1907.

Josip Račić: “Ženski akt”,1907.

Josip Račić: “Majka i dijete”,1908.

Josip Račić: “Pariška kavana noću”, 1908.

Josip Račić: “Pons des Arts”, 1908.

Miroslav Kraljević

• Realistički pristup, tonska gradnja volumena,

plastičnost

• Boja igra veću ulogu nego li kod Račića

• Secesijske krivulje i arabeske vode ga do

ekspresionizma, do plošnosti, preuveličanih i

izobličenih formi i lica-maski

Miroslav Kraljević: “Autoportret sa psom”, 1910.

Miroslav Kraljević: “Tri Gracije”, 1911.

Miroslav Kraljević: “U kavani”, 1912.

Miroslav Kraljević: “Viva la joile”, 1912.

Miroslav Kraljević: “Luksemburški park”, 1912.

Vladimir Becić

• 1905. prekida studij prava i odlazi u Mücnhen;

u istoj klasi s Račićem na mücnhenskoj

Akademiji od 1906.

• 1909. odlazi u Pariz

• Za boravka u Parizu upoznao djela Maneta i

Cezannea i doživio evoluciju na bazi

Cezanneova načina u pristupu paleti

Vladimir Becić: “Autoportret”, 1907.

Vladimir Becić: “Akt djevojke kod stola”, 1907.

Vladimir Becić: “Hrast”, 1907.

Vladimir Becić: “Ženski akt pred ogledalom”, 1908.

Vladimir Becić: “Mrtva priroda s gljivama”, 1908.

Oskar Herman

• Nije krenuo linijom Manet - Cezanne, već je pod utjecajem Mareesa, a kasnije ekspresionizma; slikanje poobjektu, odsutnost svake 'literature', jednostavan predmet i zbit volumen

• pojednostavljenje forme; široki pastozni potezi, dojam nedovršenosti; dinamičnost postignuta potezom i bojom; teme: figure, figuralne kompozicije i krajolici

Oskar Herman: “Djevojčica”, 1907.

Oskar Herman: “Starac”, ????.

Oskar Herman: “Žena s rukama u krilu”, ????.

Oskar Herman: “Skupina ljudi”, 1912.

Oskar Herman: “Pred buru”, 1913.

Oskar Herman: “Nagovaranje”, 1912.

Oskar Herman: “Žena sa plavom vazom”, 1921.

Oskar Herman: “Mladić s psom”, 1946.

THE END