4
MINIJATURE Kraj 11. početak 12. veka -funkcionalne, prenosive; -stil diktira Carigrad, iako je svaka oblast imala svoj stil, škole; -u drugoj polovini 11. veka -rezultat razvoja pozno Makedonske epohe, - sve sa početka 11. veka diktira zrelost za vreme Duka i Komnina; -uobličavanje čistog minijaturnog stila; -12. vek opadanje stila, jačanje linearnih tendencija; -odlike 11. veka: -retko kad su minijature na celom listu, -umeću se u tekst, -sitnije predstave na marginama, -zajedno sa tekstom čine celinu -precizni, kaligrafski ornamenti, pismo prefinjeno,minijature precizne, - svi detalji objedinjeni u jednu celinu; -3/4 11. veka - lagana dekoracija, sitne figure lišene težine, - kolorit- nežni pastelni tonovi. spisi: Parisinus Grekus 74, Parisinus Grekus 157, Besede Grigorija Nizijanskog, Fiziolog sa hrišćanskom topografijom Kozme, žitija svetih-Milanski Ambrozije, Psaltir 1066( u slikama psaltir 19352); - Parisinus Grekus 74 - Pričešće, - Strašni sud, -čuva se u Beču i Parizu, -minijature u tekstu i na marginama, - stil, uticaj Antiohije(ikonografija) -posveta caru, potiče iz Carigrada, na pergamentu, vrhunac vizantijske radionice;

Mini Ja Ture

Embed Size (px)

DESCRIPTION

n

Citation preview

MINIJATUREKraj 11. poetak 12. veka-funkcionalne, prenosive;-stil diktira Carigrad, iako je svaka oblast imala svoj stil, kole;-u drugoj polovini 11. veka -rezultat razvoja pozno Makedonske epohe, - sve sa poetka 11. veka diktira zrelost za vreme Duka i Komnina;-uobliavanje istog minijaturnog stila;-12. vek opadanje stila, jaanje linearnih tendencija;-odlike 11. veka: -retko kad su minijature na celom listu, -umeu se u tekst, -sitnije predstave na marginama, -zajedno sa tekstom ine celinu -precizni, kaligrafski ornamenti, pismo prefinjeno,minijature precizne, - svi detalji objedinjeni u jednu celinu;-3/4 11. veka - lagana dekoracija, sitne figure liene teine, - kolorit- neni pastelni tonovi.

spisi: Parisinus Grekus 74, Parisinus Grekus 157, Besede Grigorija Nizijanskog, Fiziolog sa hrianskom topografijom Kozme, itija svetih-Milanski Ambrozije, Psaltir 1066( u slikama psaltir 19352);

-Parisinus Grekus 74 - Priee, - Strani sud, -uva se u Beu i Parizu, -minijature u tekstu i na marginama, - stil, uticaj Antiohije(ikonografija) -posveta caru, potie iz Carigrada, na pergamentu, vrhunac vizantijske radionice;

-Psaltir 1066 - Teodor iz Kesareje, - za igumana Mihajla, Studitski manastir, - Figure na marginama, jai stilski uticaj -veze sa Antiohijom, - Priee hlebom i vinom-male figure precizno uraene, tanka rafura preko odee, boje su neto jae, arhitektura i pejza su svedeni na minimum, esto su same neravnine u pergamentu koriene da nagoveste pozadinu, kulise -irealna ambijent; - Najava liturgije/priprema liturgije- ikonografski razvoj, inicijali daju okvir sceni, ispod je tekst;

- Jevanelje 1156-u Vatikanu - Josifov san - Bekstvo u Egipat - carigradska kola, kvalitet i preciznost, uticaj Antiohije i Sirije, ima predstava arhitekture i pejzaa,figure su u pokretu, odea lepra, ne odaju teinu-veza sa razvojom monatva, javljanje jeresi-nagovetava se asketizam, u 12. veku se menja stil- bie jaa linearnost;

-Zastavice i inicijali sa p Jakova- 1070/72 - uva se u Moskvi, umetnost Vizantije dostie vrhunac, figuralni inicijal, potiskuje se motiv ivotinje u obliku slova, potie sa istoka,pedantno obraena zastavica, floralni elementi, karakteristina zlatna pozadina- kao zidno slikarstvo; -Jovan diktira Prohoru-1070.god. - smatra se da je delo nastalo za Konstantina Porfirogenita - u zastave se umee scena, -figure, inicijal, - zlatna pozadina vezuje se za prestonicu i cara;

- Stepeni askeze - kraj 11. veka - ljudi koji se mole u peini, - figure u potpunosti liene teine, bez materijalnosti, linija -ukazuje na askezu, stene gube volumen-vie su kulise, - poznata tema u Vizantiji-jaa sklonost ka asketizmu, - scene pokajanja- razliiti stepeni duhovnog usavravanja, - preovlauju smee boje, inkarnat bled, - nastalo na manastirskom tlu, prestonikog tipa, verovatno Studetski manastir, - Sv. Jovan Lestviki- beseda monasima o zlopaenju;

- Roenje Hrista-poetak 12. veka - manastir Sv. Katarine na Sinaju, - list besede Grigorija Nizijanskog, - najbolje iz Vizantije u 12. veku - zastavice i figuralni inicijali, naglaava se ono to e biti karakteristino za 12. vek, forme se svode na povrinu, mehaniki se oslikava, gubi se pokretljivost lepranja draperije, lica se ne razlikuju,majstor gubi istananost izrade, - porudbina igumana Pantokratora za manastir na Lebnosu;

-Jevanelje iz Milana - Scene iz Hristovog ivota-u potpunosti se gubi tlo,figure i scene su razbacane, minimalno prikazivanje arhitekture, figure bez dubine, shematizovane; - prelaz iz 11. u 12. vek- naglaavanje linearnosti, ralanjavanje odee na nabore linijama, - 12. vek - pada kvaliteta, grublja ornamentika, vraa se motiv ivotinja,boje sve intenzivnije, lica suva zelene senke, lica treba da pokazuju istonjaki tip,najvia taka apstraktnosti.