MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I … potpore... · jednako pravo u stjecanju znanja, vještina i stavova i koji aktivno potiče cjelovit individualni razvoj svakog djeteta

MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I SOCIJALNU POLITIKU

Program potpore za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti

u općinama Republike Hrvatske

Klasa: 552-01/18-02/5

Nositelj: Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Partner: Općine Republike Hrvatske

Zagreb, prosinac 2019.


ii

Sadržaj

1. UVOD: Prateće okolnosti projekta ..................................................................................................... 1

2. OPIS PROBLEMA ČIJEM SE RJEŠAVANJU ŽELI PRIDONIJETI ............................................. 3

3. SVRHA I CILJEVI ............................................................................................................................. 6

4. NAČIN OSTVARENJA MJERE ........................................................................................................ 7

4.1. Raspisivanje Javnog poziva .......................................................................................................... 7

4.2. Postupak prijave ........................................................................................................................... 8

4.3. Zaprimanje, administrativna provjera i provjera prihvatljivosti ................................................... 8

4.4. Procjena i odabir prijava ............................................................................................................... 9

4.5. Prihvatljivi prijavitelji – uvjeti i kriteriji .................................................................................... 10

5. IZVOR , MJERILA I TROŠKOVNIK ZA DODJELU POTPORE ................................................. 11

5.1. Izvor financijske potpore ............................................................................................................ 11

5.2. Iznos i obrazloženje mjerila za dodjelu financijske potpore ...................................................... 11

5.3. Mjerila i uvjeti za dodjelu financijske potpore ........................................................................... 11

5.4. Prednosti koje utječu na procjenu kvalitete prijave za sufinanciranje predškolske djelatnosti 12

5.5. Prihvatljivi troškovi .................................................................................................................... 12

6. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI ..................................................................................................... 13

7. STRATEŠKE I ZAKONSKE OSNOVE .......................................................................................... 13

7.1. Strateški okvir............................................................................................................................. 13

7.2. Zakonodavni okvir ..................................................................................................................... 14

8. PROMOCIJA, KOMUNIKACIJA I VIDLJIVOST .......................................................................... 15

9. STRATEŠKI I OPERATIVNI RIZICI ............................................................................................. 15

10. INDIKATIVNI KALENDAR POSTUPKA JAVNOG POZIVA .................................................. 17


1

Sustav ranog i predškolskog odgoja u Republici Hrvatskoj suočava se s nekoliko izazova: na prvom

mjestu je dostupnost programa u smislu mjesta za svako dijete u dječjem vrtiću te raznovrsnost programa

(koja je prisutnija u gradskim sredinama, kao npr. rano učenje stranih jezika, sportski programi,

dramsko-scenski, likovni...), nadalje je to u praksi vrlo često nepoštivanje odredbi Državnog pedagoškog

standarda u smislu broja djece u odgojnim skupinama te nepovoljnim omjerom broja djece i odgojitelja,

kao i loših materijalnih uvjeta u dječjim vrtićima te slabom opremljenosti predškolskih ustanova sa svom

potrebnom opremom, a posebno didaktičkom. Drugi problem predstavlja neusklađenost radnog

vremena dječjih vrtića s potrebama zaposlenih roditelja. Sve to prate izražene i postojane regionalne

razlike u dostupnosti, pristupačnosti, priuštivosti i kvaliteti predškolskih programa ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja.

U cilju demografske obnove, posebno manje naseljenim i ruralnim područjima RH u kojima nedostaje

ili je slabo razvijena institucionalna podrška za djecu rane i predškolske dobi, potrebno je osigurati mjere

i/ili usluge kojima se podiže socijalna sigurnost obitelji s djecom i promiče društveno odgovorno

ponašanje koje kreira pozitivno okruženje za obiteljski život te potiče mlade obitelji za ostanak u svojoj

životnoj sredini. Na taj način teži se uspostavi odgojno-obrazovnog sustava koji svakoj osobi omogućuje

jednako pravo u stjecanju znanja, vještina i stavova i koji aktivno potiče cjelovit individualni razvoj

svakog djeteta i mlade osobe potreban za uspješan život u suvremenom društvu, promiče se društvena

jednakost i demokratske vrijednosti neovisno o mjestu stanovanja i/ili socioekonomskom statusu obitelji

te se snažno pridonosi društvenom i gospodarskom razvitku zemlje.

Prije provedbe demografskih mjera provedeno je istraživanje o kapacitetima, kvaliteti i dostupnosti

sustava ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja te se sa sigurnošću može reći da su upravo rezultati

provedenog istraživanja doprinijeli uspješnom kreiranju projektnih aktivnosti i rješenja za ublažavanje

nedostatnosti u sustavu ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Na temelju provedenog istraživanja1 za potrebe Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu

politiku (dalje: Ministarstvo), iznosimo pokazatelje koji su bile polazišna točka za provedbu mjera

demografske revitalizacije:

1. Trenutna obuhvaćenost djece programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja u RH

izuzetno je niska i daleko ispod Barcelonskih ciljeva;

2. Sustav karakteriziraju izrazite i rastuće regionalne nejednakosti glede obuhvaćenosti djece

programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja odnosno prostorne dostupnosti istih, pri

čemu lokalne sredine kontinuirano pokazuju daleko manje mogućnosti razvoja te unaprjeđenja

postojećih kapaciteta;

3. Trenutni sustav je nepriuštiv velikom broju roditelja, ponovno uz izrazite regionalne razlike u

priuštivosti predškolskih programa, odnosno slabiju priuštivost programa roditeljima u manje

razvijenim sredinama;

1 https://mdomsp.gov.hr/vijesti-8/predstavljanje-studije-analiza-pristupacnosti-kvalitete-kapaciteta-i-financiranja-

sustava-ranoga-i-predskolskog-odgoja-i-obrazovanja-u-republici-hrvatskoj/10119

1. UVOD: Prateće okolnosti projekta

https://mdomsp.gov.hr/vijesti-8/predstavljanje-studije-analiza-pristupacnosti-kvalitete-kapaciteta-i-financiranja-sustava-ranoga-i-predskolskog-odgoja-i-obrazovanja-u-republici-hrvatskoj/10119

https://mdomsp.gov.hr/vijesti-8/predstavljanje-studije-analiza-pristupacnosti-kvalitete-kapaciteta-i-financiranja-sustava-ranoga-i-predskolskog-odgoja-i-obrazovanja-u-republici-hrvatskoj/10119


2

4. Postojeći je sustav posebice nepristupačan djeci nezaposlenih roditelja te djeci iz obitelji nižeg

socioekonomskog statusa kako zbog premalog broja raspoloživih programa tako i zbog njihove

nepriuštivosti.

Kada se govori o ranom i predškolskom odgoju i obrazovanju, obično se govori o četiri ključna aspekta

sustava, a to je dostupnost, pristupačnost, priuštivost i kvaliteta programa ranog i predškolskog odgoja

i obrazovanja.

Dostupnost se najčešće mjeri u terminima raspoloživih mjesta u dječjim vrtićima tj. odnosi se na stvarnu

obuhvaćenost djece predškolske dobi programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja. Pod

dostupnošću se razmatra i pitanje ravnopravnosti i pravednosti pristupa uslugama (kriteriji upisa,

udaljenost od mjesta stanovanja, jamstvo mjesta u programima (European Commission, 2013.).

Pristupačnost u smislu kriterija koji su propisani na nacionalnoj razni, ali ih dodatno propisuju i osnivači

na lokalnoj razini. Zbog nekih kriterija nekim skupinama roditelja odnosno djece rani i predškolski

odgoj nije pristupačan (npr. nezaposlenim roditeljima, roditeljima studentima ili učenicima, ili mjera

majke-odgojiteljice u gradu Zagrebu kod koje je uvjet da dijete ne pohađa vrtić). Kao jedan od kriterija

jedinice lokalne samouprave često traže od roditelja da oba roditelja imaju prijavljeno prebivalište na

njezinom području što u praksi nije uvijek tako te u tom slučaju dijete ne može pohađati dječji vrtić čiji

je osnivač jedinica lokalne samouprave ili roditelj mora platiti ekonomsku cijenu odnosno dijete iz druge

jedinice lokalne samouprave može biti primljeno samo ako ima slobodnog mjesta.

Priuštivost se najčešće promatra iz roditeljske perspektive – koliki dio (obiteljskih) primanja odlazi na

usluge ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja.

Kvaliteta je iznimno kompleksan koncept i najčešće se razmatra u terminima minimalne potrebne

obrazovne razine odgojitelja, veličine odgojno-obrazovnih skupina i omjera djece i odgojitelja i drugog

stručnog osoblja. (Dobrotić i sur., 2017.).

Budući da je nedostupnost predškolskog odgoja i obrazovanja u ruralnim i slabije razvijenim područjima

jedan od razloga odlaska i iseljavanja, kako mladih tako i cijelih obitelji, ovo Ministarstvo predlagatelj

je nove demografske mjere kojom se želi poduprijeti ostanak obitelji s djecom na tim područjima.

Stoga je nužno osigurati financijsku potporu i podršku iz državnog proračuna sustavu ranog i

predškolskog odgoja i obrazovanja prvenstveno u demografski ugroženim i ispodprosječno razvijenim

jedinicama lokalne samouprave/općinama u potpomognutim područjima Republike Hrvatske

razvrstanim od 1- 4 skupine po indeksu razvijenosti (dalje u tekstu: općine s potpomognutih područja).

Ovo je prvi puta da se s državne razine nastoji pomoći tim područjima u održavanju, razvoju te

ravnomjernijoj rasprostranjenosti, a time i dostupnosti dječjih vrtića i programa ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja. Ova mjera treba pridonijeti i usklađivanju s Državnim pedagoškim standardom i

većoj obuhvaćenosti djece predškolske dobi institucionalnim zbrinjavanjem radi približavanja jednom

od Barcelonskih ciljeva2, prema strategiji Europa 2020. sukladno kojem do 2020. godine 95% djece u

dobi od 4 godine pa do polaska u školu treba biti obuhvaćeno predškolskim programima (European

Commission, 2011.).

2 http://ec.europa.eu/invest-in-research/pdf/download_en/barcelona_european_council.pdf

http://ec.europa.eu/invest-in-research/pdf/download_en/barcelona_european_council.pdf


3

2. OPIS PROBLEMA ČIJEM SE RJEŠAVANJU ŽELI PRIDONIJETI

Prema zakonskim odredbama, županije, lokalne i regionalne samouprave imaju pravo i obvezu

odlučivati o potrebama i interesima građana na svom području za organiziranjem i ostvarivanjem

programa predškolskog odgoja i obrazovanja te radi zadovoljavanja tih potreba osnivati dječje vrtiće.

Osnivač dječjeg vrtića dužan je osigurati sredstva za osnivanje i rad dječjeg vrtića na svom području.

Stoga je primarna nadležnost za osnivanjem, organizacijom i financiranjem programa predškolskog

odgoja i obrazovanja u rukama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje JLP(R)S).

JLP(R)S izdvajaju subvencije za predškolski odgoj prema mjerilima koje utvrdi predstavničko tijelo

županije. Kao posljedica toga, prisutne su izražene regionalne razlike u pokrivenosti i dostupnosti

dječjim vrtićima, kao i u ekonomskoj cijeni, kvaliteti i prilagođenosti potrebama roditelja. Stoga je

sustav predškolskog odgoja i obrazovanja prepušten isključivo mogućnostima lokalnih zajednica koji

se razlikuje prije svega po ekonomskim mogućnostima lokalne zajednice kao i prioritetima u toj sredini

i koji dovodi do velikih regionalnih neujednačenosti u financiranju.

Financijsku neujednačenost prate izražene i postojane regionalne razlike u dostupnosti, pristupačnosti,

priuštivosti i kvaliteti dječjih vrtića i programa u vrtićima, pa slijedom toga iznosimo statističke podatke

na razini RH:.

S aspekta dostupnosti (rasprostranjenosti) dječjih vrtića, prema zadnjim statističkim podacima (izvor

www.mzo.hr) ukupan broj objekata dječjih vrtića u Republici Hrvatskoj je 831 (1037 područnim

objektima). Prema strukturi vlasništva tj. osnivačima stanje je slijedeće: Republika Hrvatska osnivač je

jednog dječjeg vrtića, 459 dječja vrtića osnovala je jedinica lokalne samouprave, a 371 vrtića su privatni

(234 osnivači su fizičke osobe, 31 osnivači su vjerske zajednice, 73 udruge i 33 druge pravne osobe).

Od ukupno 556 jedinica lokalne samouprave RH (JLS) njih 76 u 2017. godini, (izvor: MZO) prema

pokazateljima Ministarstva financija, ne izdvajaju sredstva za rani i predškolski odgoj i obrazovanje

djece sa svoga područja i nemaju dječje vrtiće niti programe predškolskog odgoja ustrojene pri osnovnim

školama u svojim mjestima. Za svu djecu u godini dana prije polaska u osnovnu školu uključenu u

obvezni program predškole iz općina koje nemaju dječje vrtiće (njih 76) programi predškole provode se

u organizaciji dječjih vrtića ili osnovnih škola u susjednim općinama

Na području RH, na potpomognutim područjima imamo 304 jedinice lokalne samouprave (općina i

gradova) od kojih su 270 općine. U tim općinama njih 78 (skoro 30%) nema dječji vrtić niti programe

predškolskog odgoja, a u samo 6 općina postoji i program vrtića i program predškole.

Takvih je najviše u prvoj skupini u kojoj, od ukupno 75 općina, njih 27 nema niti vrtić niti predškolu,

dok 23 općine imaju program predškole (+ dva programa koja su u tijeku osnivanja). Značajno je

napomenuti da na području prve skupine u 75 općina postoji samo 21 dječji vrtić.

U drugoj skupini s potpomognutih područja, od ukupno 71 općine njih 16 nema ni vrtić ni predškolu, a

22 općine imaju program predškole, što čini ukupno 55% područja. Na tom području u 71 općini postoji

32 dječja vrtića.

U trećoj skupini s potpomognutih područja, od ukupno 67 općina, njih 20 nema ni vrtić ni predškolu, a

12 općina imaju program predškole. Na tom području postoji 38 dječjih vrtića.


4

U četvrtoj skupini s potpomognutih područja, od ukupno 57 općina, njih 15 nema ni vrtić ni predškolu,

a 14 općina imaju program predškole. Na tom području postoji 30 dječjih vrtića.

Radi preglednosti, gore izneseni podaci prikazani su u Tablici 1. kako slijedi:

Tablica 1.

Indeks

razvijenosti

Broj

općina

Broj

dječjih

vrtića

Udio

broja

dječjih

vrtića u

broju

općina

Općine

koje

imaju

predškolu

Udio

broja

predškola

u

ukupnom

broju

općina

Općine koje

nemaju niti

vrtić niti

programe

predškolskog

odgoja

Udio općina

koje nemaju

niti vrtić niti

programe

predškolskog

odgoja u

ukupnom

broju općina

I. 75 21 28,00% 23 30,67% 27 36,00%

II. 71 32 45,07% 22 30,99% 16 22,54%

III. 67 38 56,72% 12 17,91% 20 29,85%

IV. 57 30 52,63% 14 24,56% 15 26,32%

Ukupno 270 121 44,81% 71 26,30% 78 28,89%

Što se tiče mreže dječjih vrtića, odnosno prostorne dostupnosti predškolskih programa na području RH

prisutna je velika neujednačena razvijenost mreže dječjih vrtića te velike regionalne razlike. Državnim

pedagoškim standardom je određeno da bi udaljenost dječjeg vrtića od mjesta stanovanja trebala iznositi

najviše do 1000 metara. Ovdje je značajno napomenuti da u županijama od 1-4 stupnja razvijenosti

jedan dječji vrtić pokriva područje od 20,4 do 59,2 km2 teritorija županije. U pet županija najniže I.

skupine razvijenosti jedan dječji vrtić pokriva područje veće od 100 km2 (kružnicu radijusa 5,6 km2)

dok u Ličko senjskoj županije jedan dječji vrtić pokriva čak 487,5 km2 (kružnicu radijusa 12,5 km2).

Kada je u pitanju prostorna dostupnost razlike su očite prema statusu i indeksu razvijenosti JLS-a. Gleda

li ste status JLS-a u rjeđe naseljenim, ruralnim i prometno izoliranim krajevima (u pravilu su to općine)

dostupnost je predškolskih programa otežana i stoga što je fizička udaljenost dječjih vrtića velika, a broj

ustanova manji. Pokrivenost dječjim vrtićima u JLS-ovima I. skupine razvijenosti kreće se do čak 427,5

km2 (kružnica radijusa 11,7 km2) što može činiti veliku prepreku pohađanja dječjih vrtića u slabije

razvijenim JLS-ovima.

Sukladno neujednačenoj prostornoj dostupnosti dječjih vrtića na području RH prisutne su i regionalne

neujednačenosti u obuhvaćenosti djece predškolskim programima. Obuhvaćenost djece predškolskim

programima najviša je u najrazvijenijim županijama te izuzetno niska u županijama koje pripadaju

najnižoj tj. prvoj skupini po indeksu razvijenosti (mahom slavonske županije te slabije razvijene

županije središnje Hrvatske).

Prema službenim podacima (izvor. Analiza) obuhvaćenost djece posebno je niska u jasličkim

programima jer se kreće od 0,5 % u JLS-ovima prve skupine razvijenosti do 38,8 % u JLS-ovima pete

skupine razvijenosti. Obuhvaćenost djece vrtićkim programima kreće se od 7,5 % do 82,2 % u JLS-

ovima od prve do treće skupine razvijenosti dok JLS-ovi četvrte i pete skupine imaju bitno višu

obuhvaćenost.


5

Iako se prema nekim službenim statističkim pokazateljima obuhvaćenost djece predškolskim

programima povećala u posljednjem desetljeću, ipak je Republika Hrvatska po obuhvaćenosti djece

programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja nalazi na začelju u usporedbi sa zemljama

članicama Europske unije. Prema Eurostatu 2017. obuhvaćenost djece u RH u dobi od 3 do 6 godina

iznosila je 46,7 % dok je na razini EU-28 iznosila 82,8% (samo je Poljska imala lošiju obuhvaćenost od

RH).

Budući da je Ministarstvo zaprimilo dosta zahtjeva od općina s potpomognutog područja u kojima se

iznose problemi u održavanju i razvoju predškolske djelatnosti, Ministarstvo predlaže uvođenje nove

demografske mjere kojom bi se izrazila financijska potpora države za održavanje i razvoj predškolske

djelatnosti u tim sredinama s ciljem demografske obnove posebno manje naseljenih i ruralnih područja

u kojima nedostaje institucionalna podrška za djecu rane i predškolske dobi.

Radi lakše preglednosti, podaci po općinama koje su poslale zahtjeve za financijsku potporu predočeni

su u Tablici 2.

Tablica 2.:

Redni

broj

Općine

(zahtjevi)

Skupi

na

Obuhvaćeno

st 0 – 2 g.

(jaslice)

(2014-2016)

Obuhvaćenost 3

– 6 g. (vrtići)

(2014-2016)

Broj

dječjih

vrtića

(2016.)

Udio fin.

predšk.

prorač. JLS-

ova (2013.-

2015.)

Udio prema

Izvještaju o

izvršenju

proračuna

2018.

1. Jasenovac 1 0% 0% 0 0,10% 1,15%

2. Udbina 1 0% 31% 1 7,00% 9,21%

3. Gola 2 0% 50% 2 12,30% Nema

podataka

4. Kloštar

Podravski 2 0% 0% 0 0,00%

Nema

podataka

5. Mala

Subotica 3 0% 25% 1 0,00% 19,71%

6. Mali

Bukovec 3 0% 39% 1 25,40%

Nema

podataka

7. Pokupsko 3 0% 0% 0 1,20% 0,25%

8. Primorski

Dolac 3 0% 29% 1 1,20%

Nema

podataka

9. Promina 3 0% 63% 1 3,40% Nema

podataka

10. Josipdol 4 14% 34% 1 11,80% Nema

podataka

11. Mrkopalj 4 0% 50% 1 1,10% 6,99%

12. Hum na

Sutli 6 48% 52% 1 13,30% 28,20%

13. Pušća 7 26% 61% 2 15,70% Nema

podataka

*Zadnji stupac se odnosi na interno istraživanje o izvršenju proračuna JLS-ova


6

U svim svojim zahtjevima općine navode zajednički problem, a to je nedostatak dječjih vrtića na

potpomognutim područjima, što predstavlja problem mladim obiteljima u ruralnim sredinama te kao

posljedicu toga ima odlazak tih obitelji u veće gradove ili inozemstvo. Osim toga, općine ističu i drugi

problem. A to je, kada postoji objekt dječjeg vrtića u njihovoj općini on nije dostatan za broj djece i u

tom slučaju nedostaju financijska sredstva u lokalnim proračunima za financiranje predškolske

djelatnosti (npr. Jasenovac) te se zbog toga ne može udovoljiti suvremenim pedagoškim standardima.

Jer Državni pedagoški standard propisuje maksimalni dozvoljeni broj djece i veličinu grupe po

odgojitelju, zavisno o dobi djeteta i vrsti programa. A u ovim slučajevima općina ne može zaposliti više

odgojitelja na veći broj grupa s manjim brojem djece po grupi. I tu su također prisutne regionalne i

lokalne razlike u kvaliteti programa po razvijenosti općina.

Značajno je napomenuti da su općine u prvih 9 mjeseci 2018. godine ostvarile ukupno 354 milijuna kn

više sredstava iz poreza na dohodak i fonda fiskalnog izravnanja, zbog novog zakona o financiranju

JLPRS-a koji je stupio na snagu 1.1.2018. god. To je ojačalo fiskalne kapacitete najslabijih jedinica

lokalne samouprave/općina, ali mnoge su općine i dalje suočene s teškoćama u osiguravanju adekvatnog

rada predškolskih ustanova na svom području.

3. SVRHA I CILJEVI

Svrha ove mjere je osiguranje financijske potpore iz državnog proračuna za što veću obuhvaćenost

djece predškolske dobi u predškolskim ustanovama, prvenstveno u općinama s potpomognutih područja,

ali i ostalih općina s područja RH. Svrha će se postići promicanjem ravnomjernijeg i održivog razvoja

predškolske djelatnosti, poboljšanjem dostupnosti i pristupačnosti dječjih vrtića te povećanjem

uključenosti i obuhvaćenosti djece rane i predškolske dobi programima ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja.

Opći cilj ove mjere je podizanje socijalne sigurnosti obitelji s djecom kroz osiguravanje rada dječjih

vrtića i promicanje društveno odgovornog ponašanja koje kreira pozitivno okruženje za obiteljski život

te potiče mlade obitelji za ostanak u svojoj životnoj sredini, prvenstveno u ruralnim i slabije razvijenim

područjima na kojima je nedostupnost predškolskog odgoja jedan od razloga odlaska.

Na taj način promiče se odgoj i obrazovanje koje aktivno potiče cjelovit individualni razvoj svakog

djeteta i mlade osobe, promiče se društvenu jednakost i demokratske vrijednosti te snažno pridonosi

društvenom i gospodarskom razvitku zemlje. Teži se uspostavi odgojno-obrazovnog sustava koji svakoj

osobi omogućuje stjecanje znanja, vještina i stavova potrebnih za uspješan život u suvremenom društvu.

To svakako podrazumijeva poštivanje pedagoškog standarda kojim se definiraju standardi u odnosu

broja djece i veličine grupe.

Slijedom gore navedenog, a s ciljem da se svakom djetetu osigura jednaki kvalitetni pristup programima

ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja neovisno o mjestu njegova stanovanja ili socioekonomskom

statusu njegove obitelji vidljiva je potreba za sufinanciranjem predškolskog odgoja i obrazovanja u svim

općinama, a prvenstveno s potpomognutih područja, uz poštivanje državnog pedagoškog standarda

(omjer broja djece i odgojitelja) te ravnomjernije dostupnosti programa.

Posebni ciljevi za općine s potpomognutih područja:

- Opstanak, održavanje i razvoj programa ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja;


7

- Povećanje uključenosti i obuhvaćenosti predškolske djece u programima ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja;

- Osiguranje jednakog pristupa kvalitetnim programima ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja

neovisno o mjestu stanovanja ili socioekonomskom statusu obitelji;

- Usklađivanje s Državnim pedagoškim standardom kroz zapošljavanje novih stručnih kadrova koji

ima za cilj povećanje kapaciteta dječjih vrtića te stvaranje manjih odgojnih grupa (približavanje

Državnom pedagoškom standardu);

- Ravnomjernija prostorna dostupnost dječjih vrtića/ujednačavanje razvijenosti mreže dječjih vrtića

zbog velikih regionalnih razlika;

- Senzibiliziranje osnivača dječjih vrtića (općina), roditelja i šire javnosti lokalnih zajednica za

razumijevanje potreba za uključivanjem što većeg broja djece ranog i predškolskog sustava u

kvalitetne programe te poticanje društva na zaštitu i osnaživanje uloge obitelji;

- Poticanje društveno odgovornog ponašanja u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja koje kreira

pozitivno okruženje za obiteljski život u lokalnim zajednicama te potiče mlade obitelji za ostanak u

svojoj životnoj sredini.

4. NAČIN OSTVARENJA MJERE

4.1. Raspisivanje Javnog poziva

Način ostvarenja ove mjere planira se kroz Javni poziv za prijavu jedinica lokalne samouprave /općina

s područja Republike Hrvatske

Javni Poziv bit će objavljen na internetskoj stranici Ministarstva s propisanim uvjetima koji se odnose

na:

- Postupak prijave;

- Opis i visinu financijske potpore koja se može ostvariti prema osiguranim sredstvima iz državnog

proračuna;

- Mjerila i prihvatljive troškove za financijsku potporu;

- Prihvatljive prijavitelje koji mogu ostvariti financijsku potporu i koji su zainteresirani za održavanje

i razvoj predškolske djelatnosti na svom području;

- Kriteriji i uvjeti pod kojima prijavitelji mogu podnijeti prijavu;

- Razdoblje za koje se može ostvariti financijska potpora;

- Rok za podnošenje prijava;

- Propisani obrasci Ministarstva na kojima se podnosi prijava;

- Dokumentacija i ovjerene preslike stranica iz Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za 2018.:

1. Akt o osnivanju dječjeg vrtića za koji se podnosi prijava

2. Rješenje za početak rada dječjeg vrtića Ureda državne uprave

3. Suglasnost Ministarstva znanosti i obrazovanja za ustroj programa predškole

4. Godišnji Plan i program rada vrtića za pedagošku godinu 2019./2020.

5. Ovjerene preslike stranica iz Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna za 2018. :

a. Račun prihoda i rashoda za 2018 god. iz Godišnjeg izvještaja o izvršenju proračuna

(izvadak iz objave u službenom Glasniku)


8

b. Izvršenje proračuna prema funkcijskoj klasifikaciji iz Godišnjeg izvještaja o izvršenju

proračuna (izvadak iz objave u službenom Glasniku)

c. Web poveznicu za glasnik objave i objave godišnjeg izvještaja o izvršenju na stranici

općine.

- i drugo sukladno zakonskim i podzakonskim aktima za provedbu mjere.

Poziv će se voditi u modalitetu otvorenog trajnog Poziva.

U slučaju potrebe za obustavljanjem Poziva (prije iscrpljenja raspoloživih financijskih sredstava) i/ili

zatvaranjem pokrenutog Poziva (iscrpljenjem raspoloživih financijskih sredstava) Ministarstvo će

pravovremeno objaviti obavijest na mrežnim stranicama Ministarstva.

Postupak dodjele financijske potpore po objavljenom Pozivu provodi se u tri faze prema slijedećem

rasporedu:

• Zaprimanje, administrativna provjera i provjera prihvatljivosti

• Procjena kvalitete i odabir prijava

• Donošenje odluke o financiranju i sklapanje ugovora s prijaviteljima koji su uspješno prošli

postupak dodjele financijskih sredstava

4.2. Postupak prijave

Prijava se šalje isključivo putem pošte u zatvorenoj omotnici koja na vanjskoj strani mora sadržavati

puni naziv i adresu podnositelja prijave preporučenom pošiljkom, obavezno uz naznaku:

Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku

Trg Nevenke Topalušić 1, 10 000 Zagreb

s naznakom NE OTVARATI

„Prijava na Poziv za financijsku potporu za održavanje i razvoj predškolske djelatnosti u općinama

RH“

Kod podnošenja prijave poštom omotnica mora imati jasno i čitljivo naznačeni datum i vrijeme (sat i

minute) slanja prijave. Ukoliko zabilježeno vrijeme na omotnici nije jasno i čitljivo naznačeno ili

nedostaje podatak o vremenu slanja, prijavitelj može u fazi postupka dodjele biti zatražen da osigura

službeni dokaz s navedenim podatkom.

4.3. Zaprimanje, administrativna provjera i provjera prihvatljivosti

Za provedbu postupka po javnom Pozivu nadležno je Ministarstvo koje će obavljati provjeru

administrativne usklađenosti i prihvatljivosti koja obuhvaća utvrđivanje kompletnosti i prihvatljivosti

prijava s obzirom na propisane uvjete Poziva.

Ministarstvo zadržava pravo razmatranja prijava koje su pravodobno stigle i koje u cijelosti

zadovoljavaju propisane uvjete Poziva.


9

U fazi administrativne provjere prijave se obrađuju po datumu zaprimanja, prema čemu se upućuju u

daljnji postupak kvalitativne procjene i odabira prijava.

4.4. Procjena kvalitete i odabir prijava

Ministarstvo će osnovati Povjerenstvo za procjenu kvalitete i odabir prijava (dalje: Povjerenstvo) koje

će raditi po Poslovniku Povjerenstva. Članove Povjerenstva imenuje ministrica za demografiju, obitelj,

mlade i socijalnu politiku posebnom odlukom.

Na temelju provedenog postupka i procjenjivanja kvalitete prijava i prijedloga Povjerenstva sastavlja se

Lista prijedloga za odabir prijavitelja za dodjelu financijske potpore, vodeći računa o raspoloživosti

sredstava.

Na temelju Liste prijedloga Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku će donijeti

Odluku o raspodjeli financijskih sredstava usmjerenih za potporu održavanja i razvoja predškolske

djelatnosti u općinama RH koja će se objaviti na mrežnim stranicama Ministarstva.

Temeljem Odluke ministrice o raspodjeli sredstava, Ministarstvo će s odabranim prijaviteljima sklopiti

pojedinačne ugovore radi uređenja međusobnih prava, obveza i odgovornosti u 2020. godini. Iznos

financijske potpore za predškolsku djelatnost može biti jednak ili manji od traženih u prijavnom obrascu.

Dinamika isplate odobrenih sredstava bit će određena ugovornim odredbama.

Odluka o raspodjeli sredstava za financijske potpore donijet će se sukladno raspoloživim sredstvima

Državnog proračuna za 2020. godinu.

Sukladno Odluci o raspodjeli sredstava za financijske potpore, odabrani prijavitelji dužni su prije

zaključivanja pojedinačnih ugovora Ministarstvu predati solemniziranu bjanko zadužnicu koja

pokriva visinu odobrene financijske potpore kao sredstvo osiguranja naplate u slučaju nenamjenskog

utroška sredstava. Bjanko zadužnica ne smije biti starija od 6 mjeseci od dana objave Javnog Poziva.

Solemnizirana bjanko zadužnica dostavlja se isključivo prije potpisivanja ugovora o dodjeli

bespovratnih sredstava/financijske potpore i nije potrebno dostaviti je prilikom prijave.

Prijave će biti obrađivane po redoslijedu zaprimanja. Rok za podnošenje prijava ističe danom

odobrenja posljednje prijave koja udovolji svim kriterijima, a kojom se iscrpljuju sva raspoloživa

financijska sredstva.

Odluka o financijskoj potpori donosit će se i/ili

a) zasebno za svaku prijavu i to po završetku postupka procjene svake pojedinačne prijave koja

uspješno prođe sve prethodne faze postupka dodjele financijske potpore;

b) skupno za određeni broj prijava po završetku postupka procjene svake pojedinačne prijave koja

uspješno prođe sve prethodne faze postupka dodjele financijske potpore;

Ukoliko ukupan opravdani iznos zahtijevanih sredstava po prijavama bude veći od raspoloživih

sredstava i/ili u slučaju izvanrednih okolnosti ili više sile koje onemogućavaju redovno obavljanje

planiranih aktivnosti po Pozivu, Ministarstvo će obustaviti i/ili zatvoriti Poziv. Obavijest o istom bit će

pravovremeno objavljena na mrežnim stranicama Ministarstva.


10

4.5. Prihvatljivi prijavitelji – uvjeti i kriteriji

Prihvatljivi prijavitelji su općine s područja Republike Hrvatske sukladno Odluci o razvrstavanju

jedinica lokalne i (područne) regionalne samouprave prema stupnju razvijenosti (Narodne Novine broj

132/17) razvrstane prema kriterijima i uvjetima:

1. Općine razvrstane od I. do IV. skupine po indeksu razvijenosti, koje su:

a. osnivači dječjeg vrtića utvrđeni Odlukom o donošenju mreže dječjih vrtića (sukladno čl. 14.

Zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju, NN 94/13);

b. pokrenule predškolsku djelatnost u 2019. ili će je pokrenuti u 2020.g.;

c. koje provode predškolsku djelatnost temeljem suglasnosti Ministarstva znanosti i

obrazovanja;

d. koje financiraju ili sufinanciraju rad dječjih vrtića drugih osnivača ukoliko je to jedina

predškolska djelatnost na području općine.

2. Općine razvrstane od V. do VIII. skupine po indeksu razvijenosti čiji rashodi poslovanja za

predškolsku djelatnost u 2018. godini su iznosili najmanje 25,01 % u odnosu na ostvarene prihode

poslovanja i umanjene za namjenske prihode, iskazane u godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna

za 2018. god. i rashode po funkcijskoj klasifikaciji za predškolski odgoj i obrazovanje 0911.

Uvjeti za prihvatljive prijavitelje

1. Općine razvrstane u I. i II. skupnu prema indeksu razvijenosti i već imaju uspostavljenu

predškolsku djelatnost nemaju posebnih uvjeta;

2. Općine razvrstane od I. do IV. skupine prema indeksu razvijenosti, a pokrenule su program

predškolskog odgoja i obrazovanja 2019/2020., nemaju posebnih uvjeta;

3. Općine razvrstane od I. do IV. skupine koje će pokrenuti program predškolskog odgoja i

obrazovanja u 2020. nemaju posebnih uvjeta;

4. Općine razvrstane u III. i IV. skupinu prema indeksu razvijenosti imaju uvjet da su rashodi

poslovanja za predškolsku djelatnost u 2018. godini iznosili najmanje 5,01 % iskazano prema

rashodima po funkcijskoj klasifikaciji za predškolski odgoj i obrazovanje 0911 i u odnosu na

ostvarene prihode poslovanja u 2018. god., umanjene za prihode u skupini 63 i podskupini 653,

iskazano u godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna općine za 2018. god.

5. Općine razvrstane od V. do VIII. skupine prema indeksu razvijenosti imaju uvjet da su rashodi

poslovanja za predškolsku djelatnosti u 2018. godini najmanje 25,01 % iskazano prema

rashodima po funkcijskoj klasifikaciji za predškolski odgoj i obrazovanje 0911 i u odnosu na

ostvarene prihode poslovanja u 2018. god., umanjene za prihode u skupini 63 i podskupini 653,

iskazano u godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna općine za 2018. god.

Rashodi koji se odnose na troškove za ulaganja i izdvajanja u demografske mjere, a koje prema

godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna ne spadaju u predškolski odgoj i obrazovanje sukladno


11

Godišnjem izvještaju o izvršenju i funkcijskoj klasifikaciji 0911, nisu zasebno prihvatljivi rashodi za

ukupno iskazani postotak izdvajanja.

5. IZVOR, MJERILA I TROŠKOVNIK ZA DODJELU FINANCIJSKE POTPORE

5.1. Izvor financijske potpore

Okvirni iznos raspoloživih sredstva koji će se raspodijeliti prijaviteljima koji udovolje uvjetima i

kriterijima Poziva osigurava se u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2020. godinu u razdjelu

102 Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, Aktivnost 788018 Provedba mjera

demografske i migracijske politike, na računu 3631 u ukupnom iznosu od 13.500.000,00 kuna.

Za općine razvrstane od I. do IV. skupine po indeksu razvijenosti osiguran je iznos od 12.500.000,00

kuna.

Za općine razvrstane od V. do VIII skupine po indeksu razvijenosti osiguran je iznos od 1.000.000,00

kuna.

Za provedbu ovog Programa financijska sredstva predviđena su i u projekcijama Državnog proračuna

na istim stavkama za 2021. i 2022. u ukupnom iznosu po 13.500.000,00 kuna za svaku godinu.

Trošak zapošljavanja broja zaposlenika, hrane, prostora, režija ovisi o broju djece koja pohađaju

programe te o razvijenosti općine. Odluku o visini ekonomske cijene donosi osnivač dječjeg vrtića

ovisno o tome je li vrtić gradski/općinski ili privatni.

Puna cijena smještaja djeteta u redovite programe vrtića kreće se od 1500 do 2500 kuna mjesečno, u

2015. prosječni izdatak godišnje po djetetu je 16.634 kune, uključujući i kapitalna ulaganja (mjesečno

1.386,17 kn), roditelji prosječno sudjeluju s 500-700 kn (Dobrotić i sur. 2018.).

5.2. Iznos i obrazloženje mjerila za dodjelu financijske potpore

Financijske potpore koje će biti dodijeljene u sklopu Javnog poziva izrađene su na godišnjoj razini za

11 mjeseci za pedagošku godinu (1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2020.) po djetetu za jedan dječji vrtić

na mjesečnoj razini, a prema izvještaju o izvršenju rashoda poslovanja za predškolski odgoj u 2018.

godini.

Rashodi koji se odnose na troškove za ulaganja i izdvajanja u demografske mjere, a koje prema

godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna ne spadaju u predškolski odgoj i obrazovanje sukladno

Godišnjem izvještaju o izvršenju i funkcijskoj klasifikaciji 0911, nisu zasebno prihvatljivi rashodi za

ukupno iskazani postotak izdvajanja.

5.3. Mjerila i uvjeti za dodjelu financijske potpore

Mjerilo za dodjelu financijske potpore je broj djece upisanih u dječji vrtić u pedagoškoj godini

2019./2020. (1. rujna 2019. do 31. kolovoza 2020.). Iznos po jednom djetetu je 500,00 kuna/mjesečno.


12

Najviši iznos koji može biti odobren pojedinačnom prijavitelju iznosi 275.000,00 kuna (za najviše 50

djece za 11 mjeseci).

Tablica 3.

Mjerila Iznos po djetetu u kunama

I.- II. skupina - nema uvjeta 500,00 kn

III.- IV. skupina (5,01 - 25,00 %) 500,00 kn

V.- VIII. skupina (25,01% +)

500,00 kn

Općine I.- IV. skupine koje su počele s radom u 2019. 500,00 kn

Općine I.- IV. skupine koje će započeti s radom u 2020. 500,00 kn

5.4. Prednosti koje utječu na procjenu kvalitete prijave za sufinanciranje predškolske djelatnosti

- Niže rangirana općina po indeksu razvijenosti;

- Općine sa slabijom prometnom povezanošću i lošijom dostupnošću i pristupačnošću dječjih

vrtića (slaba razvijenost mreže dječjih vrtića);

- Pristupačnost-velika prostorna dostupnost vrtića u pojedinoj lokalnoj zajednici/udaljenost

dječjeg vrtića (po DPS-u udaljenost vrtića treba biti do 1000 m, jer velika prostorna udaljenost

vrtića povećava troškove izdvajanja za predškolsku djelatnost kao i velika raštrkanost dječjih

vrtića i slabo naseljeno područje);

- Broj djece u vrtićima pod/prekapacitiranost s obzirom na gustoću naseljenosti područja

(obuhvaćenost djece predškolskim programom u odnosu na područje);

- Priuštivost programa predškolskog odgoja i obrazovanja s obzirom na socijalno ekonomski

status obitelji i područje na kojem se nalazi vrtić – jednako pravo svakog djeteta na kvalitetan

program;

- Postotak izdvajanja iz lokalnog proračuna općine prema godišnjem izvještaju o izvršenju

proračuna pojedine lokalne zajednice i postotak izdvajanja u predškolsku djelatnost.

5.5. Prihvatljivi troškovi

Prihvatljivi troškovi za financijsku potporu uključuju troškove propisane Državnim pedagoškim

standardom sukladno članku 42. točkama a., b., c. (Narodne Novine broj 63/08 i 90/10).

Prihvatljivi troškovi uključuju izdatke za radnike (bruto plaće te naknade i materijalna prava radnika,

prehranu djece, uvjete boravka djece (materijalni izdaci, energija i komunalije, tekuće održavanje

objekta i opreme, prijevoz djece).


13

U Tablici 4. izrađen je financijski trošak za svaki pojedini vrtić za 50 djece (50x11) iz općine prema

indeksu razvijenosti i prema godišnjem izvještaju o izvršenju proračuna pojedine općine i postotku

izdvajanja u predškolsku djelatnost u 2018.

Tablica 4.

Prijavitelji

Uvjet - postotak

ulaganja u

predškolsku

djelatnost

Mjesečni

iznos po

djetetu u

kunama

Maksimalni

godišnji iznos u

kunama - 11

mjeseci

I-II. skupina Nema uvjeta 500 275.000

III-IV. skupina 5,01-25,00% 500 275.000

V-VIII. skupina 25,01% + 500 275.000

Općine I-IV. skupine

koje su počele s

radom u 2019. ili će

započeti u 2020.

nema uvjeta 500 275.000

6. POKAZATELJI USPJEŠNOSTI

Pokazatelji uspješnosti

- Broj općina i dječjih vrtića kojima je dodijeljena potpora za sufinanciranje djelatnosti predškolskog

odgoja i obrazovanja;

- Broj djece uključene u programe ranog i predškolskog odgoja temeljem osiguravanja potpore iz

ovog programa (Veća obuhvaćenost/uključenost djece programima ranog i predškolskog odgoja i

obrazovanja u odnosu na prijašnje stanje);

- Broj zaposlenih/novozaposlenih osoba (stručnog i pomoćnog osoblja) kojima se sufinancira plaća

po ovom projektu.

7. STRATEŠKE I ZAKONSKE OSNOVE

7.1. Strateški okvir

Temeljem Programa Vlade RH za mandat 2016.-2020.3 jedan od specifičnih ciljeva politike Vlade

usmjeren je na jednaku dostupnost dječjih vrtića i školskih ustanova svima, izgradnjom i opremanjem

3 https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//ZPPI/Dokumenti%20Vlada//Program_Vlada_RH_2016_2020.pdf

https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/ZPPI/Dokumenti%20Vlada/Program_Vlada_RH_2016_2020.pdf


14

adekvatnih odgojno-obrazovnih ustanova, usklađivanjem troškova odgoja i obrazovanja s financijskim

mogućnostima obitelji te uključivanjem djece s teškoćama u razvoju u redoviti odgojno-obrazovni

sustav.

Strateški plan Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku za razdoblje 2017.

-2020. 4, kao jedan od ciljeva kojima se pridonosi demografskim mjerama u RH navodi povećanje

djelotvornosti i dostupnosti usluga i naknada namijenjenih obitelji te jačanje institucionalne potpore i

podrške pri usklađivanju obiteljskih i poslovnih obveza roditelja.

Problematika usklađivanja obiteljskih i poslovnih obveza s demografskog je gledišta važna zbog

utjecaja na fertilitet i fertilitetne intencije. Kao jedan od ciljeva u području demografskih mjera ističe se

jačanje međuresorne suradnje, s ciljem provođenja mjera koje bi osiguravale veću dostupnost javno

financiranih, priuštivih i kvalitetnih programa predškolskog odgoja i obrazovanja .

Nacionalna strategija za prava djece u Republici Hrvatskoj 2014.-2020.5 naglašava postizanje

djelotvornijeg promicanja i zaštite prava djece u Republici Hrvatskoj kroz provedbu postojećih

međunarodnih i nacionalnih standarda na području prava djece, promovirajući cjeloviti i integrativni

pristup pravima djece.

Jedan od prioritetnih ciljeva Strategije je unapređenje sustava predškolskog odgoja i obrazovanja.

Mjere koje su potrebne za ostvarenje tog cilja su:

1. Uspostavljanje mreže predškolskih ustanova koje će omogućiti potpuni obuhvat djece barem

dvije godine prije početka osnovne škole i tako omogućiti smanjenje razlika među djecom na

početku osnovne škole,

2. Obvezivanje JLP(R)S na provedbu istraživanja potreba djece i roditelja, a osobito roditelja

ranjivih skupina djece te donošenje lokalnih mreža predškolskih ustanova,

3. Osiguranje dosljedne primjene pedagoških standarda kako bi se ujednačili uvjeti rada i definirali

funkcionalni i racionalni standardi za izgradnju dječjih vrtića,

4. Razvijanje programa podrške roditeljima s ciljem jačanja roditeljskih kompetencija te prevencije

i ranog otkrivanja rizičnih čimbenika za razvoj djece.

7.2. Zakonodavni okvir

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07, 94/13, 152/14, 7/17)6 određuje da

se rani i predškolski odgoj i obrazovanje te skrb o djeci rane i predškolske dobi obuhvaća odgoj,

obrazovanje i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, obrazovanja,

zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu. On

čini početnu razinu odgojno-obrazovnog sustava i izuzev programa predškole - programa koji je kao

4 http://www.mspm.hr/UserDocsImages//Ministarstvo//STRATE%C5%A0KI%20PLAN%202017.-2019..pdf

5https://vlada.gov.hr/UserDocsImages//ZPPI/Strategije%20-%20OGP/socijalna%20politika//NACIONALNA%20STRATEG

IJA%20ZA%20PRAVA%20DJECE%20U%20RHZA%20RAZDOBLJE%20OD%202014.%20DO%202020.%20GODINE[

1].pdf

6 https://www.zakon.hr/z/492/Zakon-o-pred%C5%A1kolskom-odgoju-i-obrazovanju

http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1997_01_10_152.html



http://www.mspm.hr/UserDocsImages/Ministarstvo/STRATE%C5%A0KI%20PLAN%202017.-2019..pdf

https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/ZPPI/Strategije%20-%20OGP/socijalna%20politika/NACIONALNA%20STRATEGIJA%20ZA%20PRAVA%20DJECE%20U%20RHZA%20RAZDOBLJE%20OD%202014.%20DO%202020.%20GODINE%5b1%5d.pdf



https://www.zakon.hr/z/492/Zakon-o-pred%C5%A1kolskom-odgoju-i-obrazovanju


15

obvezatan namijenjen djeci u godini dana prije polaska u osnovnu školu, nije obvezatan za svu djecu

predškolske dobi.

Predstavničko tijelo JLP(R)S i Grada Zagreba donosi plan mreže dječjih vrtića na svom području.

Mrežom dječjih vrtića utvrđuju se dječji vrtići i druge pravne osobe koje obavljaju djelatnost

predškolskog odgoja na području za koji se mreža utvrđuje, sa svim njihovim objektima u kojima se

provode programi.

Mreža dječjih vrtića mora udovoljiti zahtjevima dostupnosti i racionalnog ustroja dječjih vrtića i

programa za djecu rane i predškolske dobi u skladu s njihovim potrebama i sposobnostima.

Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju i primjena koncepcije zahtijeva jačanje stručnosti i

autonomnost predškolskih ustanova kao pretpostavke za promišljanje, ostvarivanje te praćenje i

vrednovanje različitih programa usklađenih s potrebama djece i roditelja.

Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe (NN 63/08 i 90/10)7 definira

odrednice po kojima se ostvaruje rani i predškolski odgoj i obrazovanje. Njegovim donošenjem

zaokružuje se normativna regulativa potrebna za pravno funkcioniranje djelatnosti ranog i predškolskog

odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj. Državnim pedagoškim standardima utvrđeni su uvjeti za

rad dječjih vrtića i drugih pravnih osoba koje obavljaju djelatnost organiziranog oblika odgojno-

obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi.

Svrha je pedagoških standarda da se temeljem propisanih kriterija unaprijedi sveukupna djelatnost na

jedinstvenim osnovama uz ravnomjerne uvjete rada predškolskim ustanovama. Jednaki uvjeti rada

pretpostavka su za osiguranje više kvalitete u sustavu predškolskog odgoja i obrazovanja. Cjelokupno

oblikovanje materijalne sredine u dječjem vrtiću u kojem dijete boravi bitan je aspekt odgoja jer dijete

otuda prima važne poruke o sebi i drugima te prima poticaje i ograničenja za svoje aktivnosti, a što

utječe na djetetovo djelovanje i njegovu cjelokupnu aktivnost.

8. PROMOCIJA, KOMUNIKACIJA I VIDLJIVOST

Ministarstvo ima obvezu kontinuiranog educiranja i komuniciranja s prijaviteljima i potpisnicima

ugovora te izvještavanja svih dionika i javnosti o procesu provedbe ove demografske mjere putem ovog

Programa. Komunikacija s korisnicima sredstava odvija se redovnom i elektroničkom poštom te putem

službene mrežne stranice Ministarstva. Korisnici su dužni pravovremeno se informirati o svim fazama

provedbe ove mjere te Ministarstvo ne snosi odgovornost za propuštene informacije.

Ministarstvo također predlaže aktivnosti uz praćenje Programa i zastupljenost vidljivosti Programa u

medijima.

9. STRATEŠKI I OPERATIVNI RIZICI

Sukladno svrsi, općem cilju i specificiranim ciljevima opisanim u ovom programu, proizlaze neki rizici.

U Tablici 5. donosimo pregled Rizika kao i mjere za njihovo izbjegavanje ili ublažavanje:

7 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2128.html



https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_06_63_2128.html


16

RIZIK

VJEROJATNOST

(niska/srednja/visoka)

UTJECAJ

(nizak/srednji/visok)

MJERE izbjegavanja ili

ublažavanja rizika

Nedostatna financijska

sredstva iz državnog i

lokalnog proračuna

visoka

visok

Osiguranje dodatnih

financijskih sredstava iz drugih

izvora (ESF)

Nedostatak dječjih vrtića

i neravnomjerna

regionalna prostorna

dostupnost i

pristupačnost

dječjih vrtića

visoka

visok

Ulaganje u materijalne uvjete

dječjih vrtića, razvijati/širiti

mrežu dječjih vrtića,

ujednačavati razvijenost mreže

dječjih vrtića i pridonošenje

ujednačenoj rasprostranjenosti

Nepoštivanje i

neusklađenost s

Državnim pedagoškim

standardom

visoka

srednji

Povećanje upisnih kvota kroz

podizanje standarda (npr.

usklađivanje omjera djece u

grupi i odgojitelja, jednako

pravo djece na kvalitetne

programe)

Regionalne nejednakosti

(razlike) u priuštivosti i

kvaliteti predškolskih

programa

visoka

srednji

Donošenje mjerila za jednako

su/financiranje predškolskog

sustava na razini države kako

bi se poštivali pedagoški

standardi

Niska obuhvaćenost

djece predškolskim

programima

visoka

srednji

Povećanje upisnih kvota za što

veće uključivanje djece u

predškolski sustav (stvaranje

više manjih grupa- poštivanje

omjera djece u grupi i

odgajatelja)

Nepriuštivost dječjih

vrtića roditeljima srednja visok

Osiguranje dodatnih

financijskih sredstava kako bi

se osigurala priuštivost vrtića

roditeljima

Odlazak obitelji u veće

gradove /inozemstvo visoka srednji

Održavanje i razvoj te

ujednačavanje predškolskog

sustava


17

10. INDIKATIVNI KALENDAR POSTUPKA JAVNOG POZIVA

Redni

broj

Faze postupka Javnog

poziva Termin*

1. Objava Javnog Poziva Prosinac 2019.

2. Rok za podnošenje prijava Do iscrpljenja financijskih sredstava

3. Slanje upita vezano uz Javni

poziv Za vrijeme trajanja Poziva

4. Zaprimanje prijava po Pozivu Kontinuirano do obustave ili zatvaranja

Poziva

5. Procjena i odabir prijava po

Pozivu

Kontinuirano do obustave ili zatvaranja

Poziva

6. Objava Odluke o dodjeli

financijske potpore

Kontinuirano do obustave ili zatvaranja

Poziva ili 10 dana od obustave ili

zatvaranja Poziva

7. Ugovaranje 60 dana od donošenja Odluke o dodjeli

financijske potpore

8. Provedbeno razdoblje Pedagoška godina 2019./2010.

(01.09.2019. - 31.08.2020.

*Ministarstvo zadržava pravo izmjena termina u slučaju promijenjenih okolnosti o čemu će podnositelji

prijava biti pravovremeno obaviješteni.

Documents

MINISTARSTVO ZA DEMOGRAFIJU, OBITELJ, MLADE I … potpore... · jednako pravo u stjecanju znanja, vještina i stavova i koji aktivno potiče cjelovit individualni razvoj svakog djeteta