Upload
nguyenkhanh
View
234
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i sporta
STRUKOVNI KURIKULUM
ZA STJECANJE KVALIFIKACIJE
TEHNIAR ZA RAUNALSTVO
2
Popis kratica
ASOO Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih
AZOO Agencija za odgoj i obrazovanje
BIOS Basic Input/Output System, osnovni ulazno/izlazni sustav
CISC procesor Complex Instruction Set Computer, raunalna arhitektura kod koje se
uvrta to je mogue vie naredbi na mikrorazini
CLI Command-line Interface, tekstualno korisniko suelje
CSMA/CD protokol Carrier Sense Multiple Access with Collision Detection
CSS Cascading Style Sheets, stilski jezik za oblikovanje dokumenta napisanog pomou
HTML jezika
DGU Dravna geodetska uprava
DHCP Dynamic Host Configuration Protocol, serverski protokol za dodjeljivanje IP
adresa i mrenih postavki
DMA Direct Memory Access, upravljaka komponenta koja omoguava memorijskim
jedinicama pristup glavnoj memoriji raunala
DOS Disk Operating System, operacijski sustav za diskove
DRAM Dynamic Random-access Memory, dinamika radna memorija
DZS Dravni zavod za statistiku
EU Europska unija
FTP File Transfer Protocol, internetski protokol za prijenos datoteka
GPS Global Positioning System, globalni pozicijski sustav
ICMP - Internet Control Message Protocol, komunikacijski mreni protokol
ARP Address Resolution Protocol, komunikacijski mreni protokol
ICT Information and Communications Technology, informacijska i komunikacijska
tehnologija
IPTV Internet Protocol Television, televizijski servis preko IP-a
IP - Internet Protocol, internetski protokol
IT Information Technology, informacijska tehnologija
LCD Liquid Crystal Display, zaslon s tekuim kristalima
LED Light-emitting Diode, svjetlea dioda
MBR Master Boot Record, glavni startni zapis
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NAT - Network Address Translation, proces modifikacije IP adresa
DNS Domain Name System, distribuirani hijerarhijski sustav servera s tablicama
domenskih naziva
NCVVO Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja
NN Narodne novine
OO model - Object-Oriented Model, objektno usmjeren model
OS Operating System, operacijski sustav
PC Personal Computer, osobno raunalo
3
PHP Hypertext Preprocessor, objektno orijentirani programski jezik namijenjen
programiranju dinaminih web stranica
PLC Programmable Logic Controller, programibilni logiki upravlja (industrijsko
raunalo)
POP Post Office Protocol, protokol za prijenos elektronike pote
RAID Redundant Array of Independent Disks, redundantno polje nezavisnih diskova;
memorijski sustav koji se temelji na polju diskova
RH Republika Hrvatska
RiSC procesor Reduced Instruction Set Computing, procesor s pojednostavljenim
naredbama
SCSI Small Computer System Interface, standard za prikljuivanje perifernih jedinica
na raunalni sustav
SISD raunalo Single Instruction, Single Dana, raunalo kod kojeg jedan procesor
obavlja jedan niz instrukcija s podacima na jednoj memoriji
SMTP Simple Mail Transfer Protocol, protokol za prijenos elektronike pote
SNMP Simple Network Management Protocol, jednostavni mreni protokol za nadzor i
upravljanje ureajima u TCP/IP mreama
SSL/TLS Secure Sockets Layer/Transport Layer Security, kriptografski protokoli za
sigurnu komunikaciju putem interneta
TCP Transmission Control Protocol, osnovni protokol za stvaranje veza na mrei
TFTP Trivial File Transfer Protocol, jednostavni protokol za prijenos datoteka
koritenjem UDP protokola
UDP User Datagram Protocol, protokol za slanje kratkih poruka izmeu aplikacija na
umreenim raunalima
UNIX Uniplexed Information and Computing System UNICS UNIX, vrsta
operacijskog sustava
USB Universal Serial Bus, univerzalna serijska sabirnica
VHDL - VHSIC Hardware Description Language, jezik za hardversko opisivanje VHSIC-a
VHSIC - Very-High-Speed Integrated Circuits, vrlo brzi integrirani krugovi
VLSM Variable Length Subnet Masking, promjenljiva duljina maske podmree
VoIP Voice over Internet Protocol, protokol za prijenos zvune komunikacije putem IP-a
VPN Virtual Private Network, virtualna privatna mrea
WAN Wide Area Network, mrea irokog podruja (globalna mrea)
WLAN Wireless Local Area Network, beina lokalna mrea
WWW - World Wide Web, svjetska mrea; multimedijalni raunalni sustav za
objavljivanje i razmjenu informacija
XML EXtensible Markup Language, proirljivi jezik za oznaavanja podataka i
dokumenata
4
Sadraj
1. Opi dio ............................................................................................................ 5
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije ................................................................ 5
1.2. Cilj kurikuluma ............................................................................................ 5
1.3. Trajanje obrazovanja .................................................................................... 5
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja ..................................................... 5
2. Nastavni plan i program ...................................................................................... 6
2.1. Nastavni plan .............................................................................................. 6
2.2. Nastavni program......................................................................................... 8
2.2.1. Opeobrazovni dio .................................................................................. 8
2.2.2. Obvezni strukovni moduli ..................................................................... 141
2.2.3. Izborni strukovni dio ............................................................................ 193
2.2.4. Zavrni rad ......................................................................................... 224
3. Okruenje za uenje ........................................................................................ 225
4. Kadrovski uvjeti .............................................................................................. 226
5. Minimalni materijalni uvjeti .............................................................................. 263
6. Reference dokumenta ...................................................................................... 272
6.1. Referentni brojevi ..................................................................................... 272
6.2. lanovi radnih skupina koji su sudjelovali u izradbi strukovnog kurikuluma ...... 272
6.2.1. Opeobrazovni dio ............................................................................... 272
6.2.2. Strukovni dio ...................................................................................... 274
6.3. Predlagatelj strukovnog kurikuluma ............................................................. 276
Napomena:
imenice koritene u ovom dokumentu, primjerice polaznik, tehniar, student,
korisnik, poslodavac, investitor, struni suradnik i referent, podrazumijevaju
rodnu razliku.
5
1. Opi dio
1.1. Kurikulum za stjecanje kvalifikacije
Tehniar za raunalstvo
1.2. Cilj kurikuluma
Potrebno je osigurati polaznicima stjecanje strukovnih kompetencija propisanih
standardom strukovne kvalifikacije Tehniara za raunalstvo.
1.3. Trajanje obrazovanja
etiri godine
1.4. Uvjeti upisa, tijeka i zavretka obrazovanja
Zavrena osnovna kola.
6
T V PN T V PN T V PN T V PN
105 3 6 105 3 6 105 3 6 96 3 6
70 2 4,5 70 2 4,5 105 3 7,5 96 3 7,5
70 2 4,5 70 2 4,5
70 2 4,5 35 1 2,5
64 2 4
70 2 2 70 2 2 70 2 2 64 2 2
35 1 2,5 35 1 2,5 35 1 2,5 32 1 2,5
140 4 7 140 4 7 105 3 5 96 3 4
70 2 4 70 2 4 70 2 4 64 2 4
70 2 4
35 1 2,5
735 21 41,5 595 17 33 490 14 27 512 16 30
69,17% 55,00% 45,00% 50,00%
T V PN T V PN T V PN T V PN
64 1 1 3,5
105 1 2 4,5
70 1 1 3,5
35 1 1,5
70 2 4
105 2 1 5
70 1 1 3,5
70 2 4
70 1 1 3,5 105 1 2 5
140 3 1 7
70 1 1 4
105 2 1 5
70 1 1 3,5
70 1 1 3,5
96 1 2 4
64 1 1 3,5
70 1 1 4
64 1 1 3,5
70 1 1 4
70 2 5 64 2 3,5
385 6 5 18,5 525 7 8 27 455 6 7 25 352 4 7 18
30,83% 45,00% 41,67% 30,00%
PROGRAMIRANJE
UKUPNO SATI/BODOVA B1.
OSNOVE RAUNALSTVA
tjedno
RAUNALNE MREE I
SIGURNOST
SIGURNOST INFORMACIJSKIH SUSTAVA
bo
do
vi
UGRADBENI RAUNALNI SUSTAVI
DIZAJN BAZA PODATAKA
MIKROUPRAVLJAI
B1. OBVEZNI
STRUKOVNI
MODULI
NASTAVNI PLAN TEHNIAR ZA RAUNALSTVO
A. OPEOBRAZOVNI DIO
MODUL NASTAVNI PREDMETI
Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova
1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed
go
di
nje
tjedno
bo
do
vi
go
di
nje
tjedno
bo
do
vi
go
di
nje
OSNOVE INFORMACIJSKO-
KOMUNIKACIJSKE
TEHNOLOGIJE
ELEKTRONIKA
go
di
nje
tjedno
bo
do
vi
OP
E
OB
RA
ZO
VN
I M
OD
UL
HRVATSKI JEZIK
STRANI JEZIK
POVIJEST
GEOGRAFIJA
BIOLOGIJA
50,00%
B. POSEBNI STRUKOVNI DIO
POLITIKA I GOSPODARSTVO
TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
VJERONAUK / ETIKA
MATEMATIKA
FIZIKA
KEMIJA
go
di
nje
UKUPNO SATI/BODOVA A.
UDIO OPEOBRAZOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU % 65,63% 53,13% 43,75%
tjedno
bo
do
vi
go
di
nje
tjedno
bo
do
vi
3. r azr ed 4. r azr ed
UPOTREBA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
U UREDSKOM POSLOVANJU
2. r azr ed
MIKROUPRAVLJAI
TEHNIKO I POSLOVNO KOMUNICIRANJE
go
di
nje
tjedno
bo
do
vi
go
di
nje
tjedno
bo
do
vi
NASTAVNI PREDMETI
Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova
1. r azr ed
OSNOVE ELEKTROTEHNIKE
UVOD U ELEKTRONIKU
TEHNIKO DOKUMENTIRANJE
OSNOVE RAUNALA
GRAA RAUNALA
UVOD U BAZE PODATAKA
OPERACIJSKI SUSTAVI
PRAKTINE OSNOVE RAUNALSTVA
ALGORITMI I PROGRAMIRANJE
DIGITALNA LOGIKA
UVOD U RAUNALNE MREE
KONFIGURIRANJE RAUNALNIH MREA I
SERVISA
RAUNALNE MREE
SKRIPTNI JEZICI I WEB PROGRAMIRANJE
34,38%UDIO OBVEZNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA
U UKUPNOM FONDU %46,88% 40,63%34,38%
2. Nastavni plan i program
2.1. Nastavni plan
7
T V PN T V PN T V PN T V PN
35 1 2 64 1 1 3
70 1 1 4 64 1 1 3
70 1 1 2 32 1 2
35 1 2 64 1 1 3
70 1 1 4 64 1 1 3
70 1 1 2 32 1 2
35 1 2 64 1 1 3
70 1 1 4 64 1 1 3
70 1 1 2 32 1 2
105 3 6 64 1 1 4
64 1 1 2
70 1 1 2 32 1 2
105 3 6 64 1 1 4
64 1 1 2
70 1 1 2 32 1 2
105 3 6 64 1 1 4
64 1 1 2
70 1 1 2 32 1 2
175 2 3 8 160 2 3 8
175 1 4 8 160 2 3 8
13,33% 13,33%
385 6 5 18,5 525 7 8 27 630 8 10 33 512 6 10 26
385 6 5 18,5 525 7 8 27 630 7 11 33 512 6 10 26
30,83% 45,00% 55,00% 43,33%
4
1120 27 5 60 1120 24 8 60 1120 22 10 60 1024 22 10 60
1120 27 5 60 1120 24 8 60 1120 21 11 60 1024 22 10 60
WEB DIZAJN
PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA
B2. IZBORNI
STRUKOVNI
MODULI *
POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI
DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE
INFORMACIJSKIH SUSTAVA
MULTIMEDIJA
UKUPNO SATI /BODOVA B1. + B2.
(kod odabir a sistemskih izbor nih modula)
tjedno
PRIMIJENJENA MATEMATIKA
bo
do
vi
UKUPNO SATI/BODOVA B1. + B2.
(kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula)
DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE
INFORMACIJSKIH SUSTAVA
DIJAGNOSTIKA I ODRAVANJE
INFORMACIJSKIH SUSTAVA
POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI
PROGRAMERSKI IZBORNI
MODUL 1
PROGRAMERSKI IZBORNI
MODUL 2
PROGRAMERSKI IZBORNI
MODUL 3
SISTEMSKI IZBORNI
MODUL 1
SISTEMSKI IZBORNI
MODUL 2
SISTEMSKI IZBORNI
MODUL 3
PRIMIJENJENA MATEMATIKA
NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE
MULTIMEDIJA
PROGRAMIRANJE MOBILNIH UREAJA
go
di
nje
tjedno
Br oj sati (godinje i tjedno - teor ija, vjebe i pr aktina nastava) i br oj bodova
NASTAVNI PREDMETI
bo
do
vi
go
di
nje
bo
do
vi
PRIMIJENJENA MATEMATIKA
NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE
bo
do
vi
go
di
nje
tjedno
1. r azr ed 2. r azr ed 3. r azr ed 4. r azr ed
go
di
nje
tjedno
NAPREDNO I OBJEKTNO PROGRAMIRANJE
POSLUITELJSKI OPERACIJSKI SUSTAVI
SVEUKUPNO SATI/BODOVA A + B + C
(kod odabir a sistemskih izbor nih modula)
C. ZAVRNI RAD
UKUPNO BODOVA C.
WEB DIZAJN
SVEUKUPNO SATI/BODOVA A + B + C
(kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula)
15,63% 15,63%
56,25% 50,00%
UDIO IZBORNIH STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU %
UDIO STRUKOVNIH PREDMETA/BODOVA U UKUPNOM FONDU % 34,38%
UKUPNO SATI/BODOVA B2. (kod odabir a pr ogr amer skih izbor nih modula)
46,88%
UKUPNO SATI/BODOVA B2. (kod odabir a sistemskih izbor nih modula)
* Napomena: u treem razredu polaznik bira jedan od ponuenih izbornih strukovnih
modula s pripadajuim nastavnim predmetima u treem i etvrtom razredu.
8
2.2. Nastavni program
2.2.1. Opeobrazovni dio
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Cilj predmeta:
nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i
prikladno jezino reagirati u meudjelovanju sa sugovornicima
u razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje
stei potrebne razine sluanja, razumijevanja i govorenja koje
su kljune za uenje, rad i ivot, tj. razviti sposobnost
komunikacije u razliitim situacijama
razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim
pojmovima, tekstnim vrstama i stilovima
stei potrebne razine pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj.
razviti sposobnost komunikacije u razliitim situacijama
razviti razumijevanje knjievnosti kao umjetnosti rijei,
potivati hrvatsku knjievnost i kulturu te knjievnosti i kulture
drugih naroda
Opis predmeta:
U hrvatskom jeziku pet je jedinica ishoda uenja:
I. Sluanje i govorenje
II. Struktura hrvatskog jezika
III. Pisanje
IV. Analiza knjievnih tekstova
V. Analiza neknjievnih tekstova.
Ishodi su jedinica koncipirani na nain da se njihovim ostvarivanjem
razvijaju komunikacijske vjetine i kompetencije polaznika te cjelovito
razumijevanje govorenih i pisanih tekstova.
Svi se navedeni ishodi ostvaruju u svakoj godini uenja hrvatskog
jezika.
9
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Sluanje i govorenje
1. razlikovati sluanjem monoloke i dijaloke govorne oblike s
obzirom na komunikacijski kontekst i primatelja
2. utvrditi sluanjem bit govornog teksta eksplicitno i implicitno
3. odabrati nain govora, rjenik i strukturu reenice primjereno
komunikacijskoj situaciji i primatelju
4. organizirati jasno i smisleno govornu poruku uz pomo
biljeaka i grafikih prikaza
5. govoriti teno u skladu s pravogovornom, fonolokom,
morfolokom, tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom
i stilistikom normom
6. provjeriti uinak vlastitog ili tueg govora s obzirom na
komunikacijsku situaciju i primatelja govorne poruke
Struktura hrvatskog jezika
1. razvrstati jezikoslovne pojmove
2. opisati sadraje vezane za povijest hrvatskog jezika
3. razlikovati znaajke hrvatskog standardnog jezika u odnosu na
druge idiome hrvatskog jezika
4. navesti jezina pravila
5. izdvojiti strukturu jezinih jedinica na pojedinoj jezinoj razini
6. utvrditi jezine jedinice na sintagmatskoj razini
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
normom
Pisanje
1. sastavljati razliite vrste tekstova
2. oblikovati tekstove koji ispunjavaju razliite komunikacijske
funkcije
3. planirati sadraj teksta primjeren komunikacijskoj funkciji i
itatelju uz smjernice ili samostalno
4. napisati samostalno logiki i sadrajno povezan tekst
5. rabiti razliite postupke u oblikovanju teksta s obzirom na
vrstu i komunikacijsku funkciju teksta
6. koristiti rjenik primjeren komunikacijskoj funkciji teksta i
itatelju
7. uporabiti jezina pravila hrvatskog standardnog jezika u skladu
s pravopisnom, pravogovornom, fonolokom, morfolokom,
tvorbenom, sintaktikom, leksiko-semantikom i stilistikom
10
normom
8. provjeriti napisani tekst samostalno s obzirom na sadrajnu,
strukturnu i jezinu tonost i primjerenost
Analiza knjievnih tekstova
1. odrediti knjievne tekstove prema vanjskim odrednicama
2. objasniti knjievnoteoretske pojmove na prototipnim
primjerima
3. utvrditi na knjievnim tekstovima strukturna, tematska,
sadrajna i stilska obiljeja
4. prikupiti informacije o zadanim knjievnim tekstovima iz
razliitih izvora
5. izdvojiti jezine i stilske pojedinosti u knjievnim tekstovima
6. usporediti poznate knjievne tekstove na strukturnoj,
sadrajnoj i jezinoj razini
7. potvrditi argumentima svoj stav o poznatom knjievnom tekstu
Analiza neknjievnih tekstova
1. razlikovati tekstove po vrsti i komunikacijskoj funkciji iz
tiskanog ili elektronikog izvora
2. identificirati postupke u oblikovanju teksta kojima se ostvaruje
komunikacijska funkcija teksta
3. razjasniti znaenja rijei u kontekstu specifinom za pojedini
tekst
4. tumaiti tekstove s grafikim elementima
5. utvrditi bit teksta i sadrajne pojedinosti eksplicitno i
implicitno
6. objasniti namjeru teksta s obzirom na obiljeja teksta,
oekivanja itatelja i djelovanje na itatelja
7. prikupiti informacije o zadanim neknjievnim tekstovima iz
razliitih izvora
8. izdvojiti jezine pojedinosti u neknjievnim tekstovima
9. poduprijeti argumentima stav o neknjievnom tekstu
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Sluanje
monoloki oblici Javni govor
Govorenje
monoloki oblici Govor
Govorenje
dijaloki oblici Oluja ideja
Funkcija glasova
u jeziku
Fonem, alofon, fon
Fonem i grafem
Tvorba i podjela Podjela glasova prema otvoru
11
glasova Slogovi i slogovna struktura
Podjela glasova prema zvunosti
Podjela glasova prema mjestu tvorbe
Glasovne
promjene
Jednaenje glasova po zvunosti
Jednaenje glasova po mjestu tvorbe
Gubljenje suglasnika
Palatalizacija
Sibilarizacija
Jotacija
Vokalizacija
Nepostojano a
Pravogovorna i
pravopisna
norma
Pravogovor ili ortoepija
Naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika
Vrjednote govornog jezika
Pravopis ili ortografija
Pisanje velikog i malog slova
Pravopisni i reenini znakovi
Pisanje glasova /, d/
Alternacije ije/je/e/i
Hrvatski jezik od
prvih pisanih
spomenika do
kraja 15. stoljea
Jezik temelj narodne kulture: trojezinost i tropismenost hrvatske
srednjovjekovne knjievnosti
Izvori hrvatskog knjievnog jezika (spomenici pismenosti,
historiografski spisi, zakonici)
Pisanje -
opisivanje Opisivanje kao postupak
Pisanje -
pripovijedanje
Pripovijedanje kao postupak
Pria
Tehniko izvjee
Obavijest
ivotopis
Molba
Pria i novela
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Ranko Marinkovi, Prah
Giovanni Boccaccio, Chichibio
Ivan Aralica, Svemu ima vrijeme ili koljka
Miro Gavran, Mali neobini ljudi ili Obiteljske prie
Antun oljan, Dobri ovjek s Kaprija
Ivo Andri, Put Alije erzeleza
Dubravko Horvati, avo u podne
Vjekoslav Kaleb, Gost
Roman
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Pavao Pavlii, Veernji akt
Marija Juri Zagorka, Vitez slavonske ravni
Ivana Simi Bodroi, Hotel Zagorje
12
Victoria Hislop, Otok
Khaled Hosseini, Goni zmajeva
John Ronald Reuel Tolkien, Hobbit
Drama
Polaznici itaju dva djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Miro Gavran, Ljubavi Georgea Washingtona
Plaut, krtac
Pero Budak, Meava
Carlo Goldoni, Gostioniarka Mirandolina
Lirika
Polaznici itaju est pjesama: dvije pjesme vezanog stiha,
dvije pjesme slobodnog stiha i dvije pjesme u prozi.
Vezani stih: Antun Gustav Mato, Tin Ujevi, Vladimir Nazor, Dobria
Cesari, Vesna Parun, Jacques Prevert, Francesco Petrarca
Slobodni stih: Antun Branko imi, Dragutin Tadijanovi, Nikola
Milievi, Mak Dizdar, Nikola op, Josip Pupai, Reiner Maria Rilke
Pjesma u prozi: Miroslav Krlea, Danijel Dragojevi
Ep
Polaznici itaju pet pjevanja.
Dante Alighieri, Pakao (od I. do V. pjevanja)
itanje -
opisivaki
tekstovi
Postupak opisivanja u razliitim vrstama tekstova
itanje -
pripovjedaki
tekstovi
Postupak pripovijedanja u razliitim vrstama tekstova
Molba
ivotopis
Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,
objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
neknjievni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
13
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razreda.
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Sluanje
monoloki oblici Predavanje
Sluanje
dijaloki oblici Intervju
Govorenje
monoloki oblici Predavanje
Govorenje
dijaloki oblici Anketa
Morfem i
morfologija
Morfem, alomorf, morfologija
Vrste morfema
Gramatike
kategorije
Kategorije vrsta rijei
Kategorije oblika rijei
Promjenjive rijei
Imenice
Imenice i pravopis
Zamjenice
Zamjenice i pravopis
Pridjevi
Pridjevi i pravopis
Brojevi
Brojevi i pravopis
Glagoli
Glagoli i pravopis
Nepromjenjive
rijei
Prilozi
Prijedlozi
Veznici
estice
Usklici
Hrvatski jezik od
16. do kraja 18.
stoljea
Najvanije jezikoslovna djela (Bartol Kai, Juraj Habdeli, Jakov
Mikalja, Ardelio Della Bella, Ivan Belostenec)
Pisanje -
izlaganje
Izlaganje kao postupak
Definicije
Saetak
Biljeke i natuknice
Zapisnik
Struno izvjee
Cijeli se svijet
igra
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo i jedan
ulomak po izboru nastavnika i/ili italakim interesima
polaznika.
Molire, krtac
Pedro Caldern de la Barca, ivot je san
14
William Shakespeare, San ljetne noi
William Shakespeare, Romeo i Julija
Tennessee Williams, Tramvaj zvan udnja
Elvis Bonjak, Nosi nas rijeka
Tena tivii, Fragile
Prometeji
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo te ulomak ili pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
Eshil, Okovani Prometej
Miguel de Cervantes Saavedra, Don Quijote
Johann Wolfgang Goethe, Prometej
Alfred Victor de Vigny, Smrt vuka
Ivan Maurani, Smrt Smail-age engia
Mihail Jurjevi Ljermontov, Junak naeg doba
Tin Ujevi, Visoki jablani
George Gordon Byron, Hodoae Childea Harolda
ena u
knjievnom djelu
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo i dvije pjesme po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
Milan Begovi, Bez treega
Vesna Parun, Ti koja ima nevinije ruke
Biblija, Pjesma nad pjesmama
Ivan Slamnig, Barbara
Horacije, Lidiji
Josip Kozarac, Tena
Dinko imunovi, Muljika
Dubravka Ugrei, tefica Cvek u raljama ivota
Sofoklo, Antigona
itanje -
izlagaki tekstovi
Postupak izlaganja u razliitim vrstama tekstova
Saetak
Struno izvjee
Popularno-znanstveni lanak
Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,
objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
neknjievni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
15
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
16
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: trei (3.)
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razreda.
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Sluanje
monoloki oblici Izvjetaj
Sluanje
dijaloki oblici Razgovor na temu
Govorenje
monoloki oblici Izvjetaj
Govorenje
dijaloki oblici Slubeni razgovor
Sintaksa Sintaksa
Spojevi rijei Tipovi odnosa meu sastavnicama spojeva rijei
Ustrojstvo
reenice
Obavijesno ustrojstvo reenice
Gramatiko ustrojstvo reenice
Reenice po
sastavu Jednostavne i sloene reenice
Nezavisno
sloena reenica Sastavna, rastavna, suprotna, iskljuna i zakljuna reenica
Zavisno sloena
reenica
Subjektna, predikatna, objektna, atributna reenica
Prilone reenice: vremenske, nainske, mjesne, pogodbene, uzrone,
posljedine, namjerne, dopusne
Povezivanje
reenica u tekstu Red rijei u reenici
Pravopisna
pravila u sintaksi Uporaba razgodaka i pravopisnih znakova
Hrvatski jezik u
19. stoljeu Ljudevit Gaj, Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
Pisanje -
dokazivanje
Dokazivanje kao postupak
Pismo za iskazivanje interesa
Prikaz
Problemski lanak (na teme iz strukovne kvalifikacije i sadraja
predmeta hrvatski jezik)
kolski esej
Jurei vlak brae
Lumire
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prvo je djelo na popisu
obvezatno. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili dramsko
djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili italakim
interesima polaznika.
Janko Poli Kamov, Brada
Antun Gustav Mato, Cvijet sa raskra
Antun Gustav Mato, Notturno
Milan Begovi, Kvartet
Vladimir Vidri, Pejza II.
Charles Baudelaire, Cvjetovi zla
Konstantinos Kavafis, ekajui barbare
17
Arthur Schnitzler, Novela o snu
Drutveni
angaman
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu
obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
August enoa, Prijan Lovro
Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
Silvije Strahimir Kranjevi, Gospodskom Kastoru
Antun Gustav Mato, Kip domovine leta 188*
Vjenceslav Novak, Posljednji Stipanii
Ivan Goran Kovai, Dani gnjeva
Honor de Balzac, Otac Goriot
Charles Dickens, Velika oekivanja
Unutarnji svijet
Polaznici itaju etiri djela s popisa. Prva su dva djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito epsko ili
dramsko djelo i jednu pjesmu po izboru nastavnika i/ili
italakim interesima polaznika.
William Shakespeare, Hamlet
Janko Leskovar, Misao na vjenost
Henrik Ibsen, Nora
Petar Preradovi, Ljudsko srce
Ralph Waldo Emerson, Ljubav
Milutin Cihlar Nehajev, Bijeg
Ranko Marinkovi, Ruke
Franz Kafka, Preobrazba
itanje -
dokazivaki
tekstovi
Postupak dokazivanja u razliitim vrstama tekstova
Prikaz
Pismo za iskazivanje interesa
Problemski lanak
Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,
objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
neknjievni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
18
Naziv nastavnog predmeta: HRVATSKI JEZIK
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Ishodi uenja navedeni za prvi razred ostvaruju se u sva etiri
razreda.
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Sluanje
monoloki oblici Komentar
Sluanje
dijaloki oblici Debata
Govorenje
monoloki oblici Komentar
Govorenje
dijaloki oblici Razgovor na temu
Leksikologija Uvod u leksikologiju
Jezini sustav i
jezini znak
Struktura jezinog znaka
Jednoznanost i vieznanost leksema
Leksiko-
semantiki
odnosi
Sinonimija
Antonimija
Homonimija
Raslojenost
leksika
Vremenska raslojenost leksika
Podruna raslojenost leksika
Funkcionalna raslojenost leksika
Meujezini
dodiri i leksiko
posuivanje
Posuenice
Vrste posuenica
Jezina norma i
jezini purizam
Jezina norma
Jezini purizam
Frazeologija Frazem i frazeologija
Frazemske istoznanice i frazemski antonimi
Leksikografija Vrste rjenika
Leksikografski (rjeniki) lanak
Hrvatski jezik u
20. i 21. stoljeu
Deklaracija o poloaju i nazivu hrvatskoga knjievnog jezika kao izraz
samobitnosti hrvatskoga jezika
Hrvatski jezik - slubeni jezik Europske unije
Pisanje -
dokazivanje kolski esej
Pisanje -
upuivanje
Upuivanje kao postupak
Tehnika uputa
Stoljee nemira
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu
obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Slavko Mihali, Majstore, ugasi svijeu
Miroslav Krlea, Gospoda Glembajevi
Ranko Marinkovi, Kiklop
Ivan Goran Kovai, Jama
19
Miljenko Jergovi, Sarajevski Marlboro
Eugne Ionesco, elava pjevaica
William Golding, Gospodar muha
Orhan Pamuk, Snijeg
Globalno selo
Polaznici itaju tri djela s popisa. Prva su dva djela na popisu
obvezatna. Valja odabrati jo jedno cjelovito djelo po izboru
nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Albert Camus, Stranac
Miroslav Krlea, Cvrak pod vodopadom
Antun oljan, Luka
Nikolaj Vasiljevi Gogolj, Kabanica
Gabriel Garca Marquez, Sto godina samoe
Raymond Carver, Katedrala
Aldous Huxley, Divni novi svijet
William Gibson, Neuromancer
Hrvatska
knjievna batina
Polaznici itaju pet djela s popisa. Prva su etiri djela na
popisu obvezatna. Valja odabrati jo jedan ulomak ili pjesmu
po izboru nastavnika i/ili italakim interesima polaznika.
Marko Maruli, Judita (ulomci)
Hanibal Luci, Jur ni jedna na svit vila
Marin Dri, Dundo Maroje
Ivan Gunduli, Osman (1. pjevanje)
Ivan Buni Vui, Nemoj, nemoj ma Ljubice
Fran Krsto Frankopan, Cvitja razmilenje i alostno protuenje
Titu Brezovaki, Matija grabancija dijak
Matija Antun Reljkovi, Satir iliti divji ovik
Andrija Kai Mioi, Razgovor ugodni naroda slovinskoga
itanje -
dokazivaki
tekstovi
Kritika
Komentar
itanje -
upuivaki
tekstovi
Postupak upuivanja u razliitim vrstama tekstova
Tehnika uputa
Zakoni
Napomene: Polaznici tijekom nastavne godine piu dvije kolske zadae.
Obvezatne su etiri domae zadae u mjesecu.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: usmeno izlaganje, razgovor, itanje i rad s tekstom,
objanjavanje, pisanje, igranje uloga, simulacije, projektna nastava,
placemat (podloak), grupna slagalica.
Oblici: individualni oblik rada, elni oblik rada, rad u paru, rad u
skupinama, timski rad, istraivako uenje, suradniko uenje,
samoregulirano uenje.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: pisanje, govorenje i sluanje, jezik, knjievni tekstovi,
neknjievni tekstovi.
Oblici: usmena provjera, pisana provjera, domaa zadaa, kolska
zadaa, predstavljanje rezultata rada; vrjednovanje supolaznika,
samovrjednovanje, zajednika evaluacija, mape, biljeke opisnog
20
praenja (odnos prema radu, samostalnost, odgovornost).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
21
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Cilj predmeta:
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u
razvijanju jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi
ostvarivanja pisane i usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili
jezikom struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o
poznatim temama s kojima se polaznici redovito susreu u
koli i u slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst prema osobnom interesu
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o
poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim
razgovorima bez pripreme
jednostavno povezivati reenice kako bi polaznici opisali
dogaaje i svoje doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama
jezika koji se ui u svim jezinim djelatnostima
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja izmeu
osoba iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i
zemlje jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnog ophoenja s osobama iz drugih
kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i
skupinama u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Opis predmeta:
Nastavom se engleskoga jezika uz koritenje kombiniranih metoda i
oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije
o nastavku uenja prvoga stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku etverogodinjeg obrazovanja oekuje se
da e polaznici dosei razinu A2+, prije svega u podruju receptivnih
jezinih vjetina. Premda bi polaznici u skladu s Nastavnim planom i
programom za osnovnu kolu i Nacionalnim okvirnim kurikulumom za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvog stranog jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, realno je oekivati heterogenost znanja
polaznika iz osnovne kole, uz manja proirenja gradiva povezanih s
novim kontekstom i strukom.
NAPOMENA: Nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih
sadraja iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto,
ovisno o razini i razredu, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
22
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
23
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Jezini sustav i sadraji
1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u
usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalan i detaljan smisao tekstova ireg raspona
vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani
standardnim jezikom ili jezikom struke
Sluanje
1. identificirati sloene jezine strukture i vokabular
2. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe
Pisanje
1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti
pisanog jezinog izriaja
2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i
strunim temama u jednostavne pisane izriaje
Govor
1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i
vrstom usmenog izriaja
2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i
strunim temama u tene i tone govorne izriaje
Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i
vrijednostima jezika cilja
2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili
zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Ja i svijet oko
mene
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine)
lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji
Stanovanje
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Slobodno vrijeme
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Svakodnevica Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
24
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Prehrambene
navike
Hrana i pie
Obroci
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Kupovina
Vrste valuta
Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Napomene:
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj, posvojni oblik, fraza of
LANOVI: odreeni i neodreeni, nulti
ZAMJENICE: osobne, upitne, pokazne, it, there is, there are,
relativne
VEZNICI: and, or, yet, so, when, until, if, although, since, itd.
PRIDJEVI: stupnjevanje (pravilno i nepravilno), posvojni,
pokazni i opisni, pridjevi neodreene koliine
BROJEVI: glavni i redni
PRILOZI: mjesta, odreenoga i neodreenoga vremena
SINTAKSA: red rijei u reenici i nezavisno sloenoj reenici;
mjesto izravnoga i neizravnoga objekta, mjesto priloga mjesta
i vremena
GLAGOLI: pet osnovnih oblika: osnova-s oblik, ed oblik,
particip s nastavkom ing, -ed. Osnovna glagolska vremena
ponavljanje; tvorba i uporaba buduih vremena (going to +
infinitive; shall, will; Present Continuous za budunost), pojam
aktiva i pasiva.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Oblici: Frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
25
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojno-obrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
26
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Jezini sustav i sadraji
1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u
svrhu ostvarivanja komunikacije
2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja
komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim
uvjetima
itanje
1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima
2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim
temama na standardnom jeziku
Sluanje
1. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na
standardnome jeziku
Pisanje
1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova
2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim
izriajima
Govor
1. komentirati nezahtjevne tekstove
2. preispitati svoje misli, osjeaje, ideje u govornom izriaju
Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili
diskriminacije
2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu
osobama iz razliitih kultura
3. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na
jeziku cilju
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Putovanja i
praznici
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
znamenitosti
Multikulturalnost
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
27
Mediji i
suvremena
komunikacija
Tiskani i elektroniki mediji
Radio i televizija
TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
kola i
obrazovanje
Vrste kola
Predmeti
Ocjene
kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Sport i zdravlje
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Meuljudski
odnosi
Generacijski jaz
Odnosi meu spolovima
Formalne i neformalne situacije
Napomene:
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
ZAMJENICE: posvojne i povratne zamjenice; one kao
zamjenica
PRIDJEVI: stupnjevanje (comparison of equality)
PRIJEDLOZI: vrijeme (on, at, in, by, from), mjesto, pravac
(on, at, above, under, into) i uzroka (because, for the sake of)
TVORBA RIJEI: compounds
PRILOZI: tvorba priloga naina poloaj u reenici
SINTAKSA: upravni i neupravni govor; red rijei u reenici
naelo tvorbe upitnih i negativnih oblika u jednostavnim i
sloenim vremenima; slaganje vremena
GLAGOLI: tvorba i uporaba glagolskih vremena Present Perfect
Tense - Simple Continuous (odnos); Present Perfect Tense
Preterite Tense (odnos).
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
28
vrjednovanja
polaznika:
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
29
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: trei (3.)
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Jezini sustav i sadraji
1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim
sadrajima
2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni
vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz
svakodnevice
itanje
1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i
didaktikih tekstova
2. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora
Sluanje
1. interpretirati razgovor izmeu izvornih govornika o poznatoj
temi
Pisanje
1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon
sluanja ili itanja teksta
Govor
1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strukturirano
usmeno izlaganje
Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od
etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika
diskriminacije
2. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju
mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje
kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Europsko
okruenje
Mladi i europsko okruenje
Europsko zajednitvo (valuta itd.)
Gospodarenje vlastitim novcem
Javne slube
Javno zdravstvo
kole i kolski sustavi
Javne institucije
Mladi i njihov
svijet
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
Problemi mladih
30
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)
Mobilnost i
migracije
Mobilnost ljudi i znanja
Meunarodno trite rada
Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Znanost i
tehnologija
Izumi i otkria
Poznati znanstvenici
Suvremene tehnologije
Strukovno
usmjerene teme
Povijest struke
Zanimljivosti i osobitosti
Napomene:
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
tenses ponavljanje; slaganje vremena; frazalni glagoli;
pogodbene reenice (tip I i II); -ing oblik glagola, pasivne
reenice.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
31
Naziv nastavnog predmeta: ENGLESKI JEZIK
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Jezini sustav i sadraji
1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu
strunu pomo u razliitim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili
ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora
2. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova
Sluanje
1. razlikovati pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnome jeziku
2. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,
pod uvjetom da su jasno strukturirana
Pisanje
1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom
izriaju
Govor
1. provjeriti informacije u razgovoru
Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u
nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na
razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika
cilja
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Posao i
obrazovanje
Zanimanja
Oglasi
ivotopis i Europass
Molba i razgovor za posao
Moja budunost
32
Svijet rada
Moje zanimanje u suvremenom drutvu
Moje zanimanje u europskom okviru
Na radnom mjestu
Potroako
drutvo
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
Mobilnost i
migracije
Mobilnost ljudi i znanja
Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Kultura i
civilizacija
Fenomen globalizacije
Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Znanost,
umjetnost i
popularna
kultura
Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
Slavni ljudi i dogaaji
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Solidarnost
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
Strukovno
usmjerene teme
kola i radionica kole
Povijest struke
Zanimljivosti i osobitosti
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Napomene:
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
pasivne reenice, bezlini oblici, odnosne reenice, pogodbene
reenice (tip I i II); - ing oblik glagola; causative have.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
33
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
34
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Cilj predmeta:
razlikovati i primijeniti jezine zakonitosti i vokabular u
razvijanju jezinih vjetina na odgovarajuoj razini radi
ostvarivanja pisane i usmene komunikacije
itati krae tekstove koji su pisani standardnim jezikom ili
jezikom struke
razumjeti opis dogaaja u osobnim pismima
identificirati glavne misli jasnog standardnog razgovora o
poznatim temama s kojima se redovito susreu u koli i u
slobodno vrijeme
napisati jednostavan vezani tekst o temi od osobnog interesa
komunicirati u jednostavnim uobiajenim situacijama o
poznatim temama i aktivnostima te sudjelovati u kraim
razgovorima bez pripreme
jednostavno povezivati reenice kako bi opisali dogaaje i
svoje doivljaje
usvojiti sociokulturna orijentacijska znanja o zemlji/zemljama
jezika koji se ui kroz sve jezine djelatnosti
usvojiti znanje o razliitim uzrocima nerazumijevanja izmeu
osoba iz razliitih kultura
prepoznati slinosti i razlike izmeu kulture vlastite zemlje i
zemlje jezika cilja
uoiti potrebu tolerantnoga ophoenja s osobama iz drugih
kultura
ostvariti komunikaciju i suradnju s razliitim osobama i
skupinama u poznatim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
Opis predmeta:
Nastavom se njemakog jezika uz koritenje kombiniranih metoda i
oblika rada usvajaju obrasci usmene i pisane komunikacije na tom
jeziku. Pri odreivanju razina jezine kompetencije koje bi polaznici
trebali postii na kraju pojedinih odgojno-obrazovnih razdoblja,
odnosno ciklusa srednjokolskog obrazovanja, uzete su u obzir
smjernice Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike:
uenje, pouavanje, vrednovanje, Europskog jezinog portfolia i
Nacionalnog okvirnog kurikuluma za predkolski odgoj i obrazovanje
te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje te injenica da je rije
o nastavku uenja prvog stranog jezika u kontinuitetu od 1. razreda
osnovne kole. Po zavretku 4. razreda strukovne kole, polaznici bi u
osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u njemakom jeziku mogli
ostvariti razinu A2+. Premda bi polaznici sukladno Nastavnom planu i
programu za osnovnu kolu i Nacionalnom okvirnom kurikulumu za
predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko
obrazovanje nakon osam godina uenja prvoga stranoga jezika ve
trebali dosegnuti razinu A2, ista je razina jezine kompetencije
polaznika predviena i na zavretku 1. razreda strukovne kole jer je
u tom razredu realno oekivati heterogenost znanja polaznika iz
osnovne kole uz (manja) proirenja gradiva povezanih s novim
kontekstom i strukom.
NAPOMENA: Nastavnik odluuje o udjelu i postotku nastavnih
35
sadraja iz podruja struke. Postotak moe varirati od 10 do 20 posto,
ovisno o razini i godini uenja, uvaavajui injenicu da se u zavrnim
razredima poveava udio strunih predmeta/modula i/ili sadraja.
36
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: prvi (1.)
U prvom razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Jezini sustav i sadraji
1. prepoznati jezine strukture vie razine i vokabular u
usmenom i pisanom izriaju uz progresiju jezika struke
itanje
1. izdvojiti globalni i detaljni smisao tekstova ireg raspona
vokabulara i sloenijih jezinih struktura koji su pisani
standardnim jezikom ili jezikom struke
Sluanje
1. identificirati sloene jezine strukture i vokabular
2. slijediti zahtjevne upute, izlaganja i programe
Pisanje
1. odabrati jezine strukture i vokabular sukladno obliku i vrsti
pisanog jezinog izriaja
2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i
strunim temama u jednostavne pisane izriaje
Govor
1. odabrati jezine strukture i vokabular u skladu s oblikom i
vrstom usmenog izriaja
2. povezati vlastita stajalita i miljenja o svakodnevnim i
strunim temama u tene i tone govorne izriaje
Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. usporediti posebnosti vlastite kulture i vrijednosti s kulturom i
vrijednostima jezika cilja
2. procijeniti istaknuta obiljeja kulture i vrijednosti zemlje (ili
zemalja) jezika cilja
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Ja i svijet oko
mene
Predstavljanje sebe i drugoga (osobni podaci, izgled, osobine)
lanovi ue i ire obitelji
Odnosi u obitelji
Stanovanje
Prostorije u kui/stanu
Dijelovi namjetaja
ivot u gradu/na selu/u manjem mjestu
Vrste stambenih objekata u razliitim zemljama svijeta
Slobodno vrijeme
Vrste sportskih i rekreativnih aktivnosti
Izleti
Igre, kuni ljubimci, zabava, izlasci
Svakodnevica Koliko je sati?
Dijelovi dana i dani u tjednu
37
Svakodnevne aktivnosti
Godinja doba, mjeseci
Vremenske prilike
Obiljeavanje vanih datuma (blagdani i praznici)
Prehrambene
navike
Hrana i pie
Obroci
Prehrambene navike (piramida prehrane)
Kupovina
Vrste valuta
Vrste trgovina
Kupovanje u razliitim trgovinama
Napomene:
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
IMENICE: vrste, rod, broj
LANOVI: odreeni, neodreeni
ZAMJENICE: osobne, pokazne i posvojne, deklinacija
zamjenice, bezlina man
PRIDJEVI: komparacija, predikatna uporaba, osnove
deklinacije pridjeva
PRIJEDLOZI: osnovni prijedlozi s dativom, akuzativom i
genitivom
PRILOZI: upitne rijei (Was? Wer? Wieviel? Wie? Wo? Wohin?
Wann?)
SINTAKSA: red rijei u izjavnoj, upitnoj i nijenoj reenici, red
rijei u zavisnoj objektivnoj, vremenskoj, odnosnoj i uzronoj
reenici (dass, weil, wenn, denn)
GLAGOLI: pomoni, modalni, djeljivi i nedjeljivi u prezentu;
povratni glagoli; preterit pomonih glagola, perfekt, imperativ.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
38
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
39
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: drugi (2.)
U drugom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Jezini sustav i sadraji
1. upotrijebiti osnovne jezine sadraje i oblike vie razine u
svrhu ostvarivanja komunikacije
2. izdvojiti potrebne jezine strukture radi ostvarenja
komunikacije s razliitim osobama u poznatim i novim
uvjetima
itanje
1. klasificirati opis dogaaja, osjeaja i elja u osobnim pismima
2. izdvojiti kljune informacije u tekstu koji se bavi svakodnevnim
temama na standardnom jeziku
Sluanje
1. izdvojiti glavnu misao i namjeru govornika u razgovoru na
standardnom jeziku
Pisanje
1. izvesti zakljuke iz nezahtjevnih tekstova
2. prikazati informacije u jednostavnim slubenim pisanim
izriajima
Govor
1. komentirati nezahtjevne tekstove
2. preispitati svoje misli, osjeaje, ideje u govornom izriaju
Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. prikazati pojavnosti koje nose obiljeja stereotipa ili
diskriminacije
2. argumentirati miljenje o uzrocima nerazumijevanja meu
osobama iz razliitih kultura
3. vrjednovati ustaljena pravila ponaanja u komunikaciji na
jeziku cilju
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Putovanja i
praznici
Organizacija putovanja
Praznici i kako ih provesti
Vozni red i prospekti
Vrste prijevoza
Snalaenje u stranoj zemlji
Znamenitosti
Multikulturalnost
Hrvatske kulturne manifestacije
Kulturne manifestacije zemalja iji se jezik ui
Slavni ljudi i dogaaji
Europa juer i danas
Europska unija, Vijee Europe, europske institucije za mlade
40
Mediji i
suvremena
komunikacija
Tiskani i elektroniki mediji
Radio i televizija
TV vodi i programi
Pisana i usmena komunikacija
Telefon, SMS, MMS, e-pota, internet, drutvene mree itd.
kola i
obrazovanje
Vrste kola
Predmeti
Ocjene
kolski pribor
ivot u koli
kolski sustav u Hrvatskoj i drugim zemljama
Sport i zdravlje
Vanost bavljenja sportom
Istaknuti hrvatski i svjetski sportai
Briga o zdravlju i tijelu
Posjet lijeniku
Meuljudski
odnosi
Generacijski jaz
Odnosi meu spolovima
Formalne i neformalne situacije
Napomene:
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje i proirivanje
IMENICE: sloenice
PRIDJEVI: komparacija, deklinacija pridjeva
PRIJEDLOZI: prijedlozi s dativom, akuzativom i genitivom
SINTAKSA: red rijei u zavisnim reenicama
GLAGOLI: pregled konjugacije u prezentu, preterit modalnih
glagola, konjunktiv II modalnih i pomonih glagola i uporaba
haben i mgen kod izricanja molbe i elje, Futur I; pasiv;
rekcija glagola.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
41
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
42
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: trei (3.)
U treem razredu
polaznik e stei
sljedee ishode
uenja:
Jezini sustav i sadraji
1. primijeniti osnove jezinog sustava vie razine na novim
sadrajima
2. koristiti osnovne jezine strukture vie razine i proireni
vokabular u jednostavnim opisima i situacijama iz
svakodnevice
itanje
1. izdvojiti specifine informacije iz neto sloenijih izvornih i
didaktikih tekstova
2. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora
Sluanje
1. interpretirati razgovor izmeu izvornih govornika o poznatoj
temi
Pisanje
1. izloiti svoje misli, osjeaje, ideje u osobnim pismima,
razglednicama ili e-poti
2. koristiti biljeke za oblikovanje strukturiranog teksta nakon
sluanja ili itanja teksta
Govor
1. povezati biljeke nakon sluanja ili itanja u strukturirano
usmeno izlaganje
Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. razlikovati pozitivne sociokulturne vrijednosti od
etnocentrizma, nacionalizma, rasizma i drugih imbenika
diskriminacije
2. stvoriti nove komunikacijske situacije koje sadravaju
mogunost verbalne i neverbalne strategije za uspostavljanje
kontakta s osobom iz razliite kulture
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Europsko
okruenje
Mladi i europsko okruenje
Europsko zajednitvo (valuta itd.)
Gospodarenje vlastitim novcem
Javne slube
Javno zdravstvo
kole i kolski sustavi
Javne institucije
Mladi i njihov
svijet
Obitelj i drutvene veze
Mladi na djelu
Problemi mladih
Oblici prihvatljivog i neprikladnog ponaanja
43
Kultura i supkultura mladih (odijevanje, glazba itd.)
Mobilnost i
migracije
Mobilnost ljudi i znanja
Meunarodno trite rada
Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenom drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Znanost i
tehnologija
Izumi i otkria
Poznati znanstvenici
Suvremene tehnologije
Strukovno
usmjerene teme
Povijest struke
Zanimljivosti i osobitosti
Napomene:
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje iz prethodnih godina i proirivanje gradiva
pasiv i pasiv preterita, prijedlozi s genitivom, Fragepronomen,
Frageadverbien, pogodbene reenice u sadanjosti, vremenske
i namjerne reenice; infinitiv sa zu; odnosne reenice;
nepravilne upitne reenice; zamjeniki prilozi (welcher,
dieser); neupravni govor.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: razgovor, usmeno izlaganje (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanje, itanje i rad na tekstu, pisanje,
demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10)
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
44
Naziv nastavnog predmeta: NJEMAKI JEZIK
Razred: etvrti (4.)
U etvrtom
razredu polaznik
e stei sljedee
ishode uenja:
Jezini sustav i sadraji
1. iskazati podatke o poznatim i bliskim temama uz povremenu
strunu pomo u razliitim uvjetima
2. uoiti osnovne jezine pojave vie razine radi izbjegavanja ili
ispravljanja vlastitih ili tuih pogrjeaka u govoru i pismu
itanje
1. kritiki procijeniti sadraj teksta i namjere autora
2. uoiti znaajke razliitih vrsta tekstova
Sluanje
1. razlikovati pojedinosti i specifine informacije iz snimljenih i/ili
izgovorenih odlomaka, uz uvjet da se govori razgovijetno i na
standardnome jeziku
2. uoiti glavne misli jednostavnih izlaganja o poznatim temama,
pod uvjetom da su jasno strukturirana
Pisanje
1. interpretirati informacije o razgovoru, tekstu ili vizualnom
materijalu
2. upotrijebiti klasificirane informacije u strukturiranom pisanom
izriaju
Govor
1. provjeriti informacije u razgovoru
Meukulturalno djelovanje (interkulturalna kompetencija)
1. koristiti prigodan jezini registar (formalno/neformalno) u
razliitim skupinama i situacijama u promjenjivim uvjetima
2. ostvariti komunikaciju i suradnju s pojedincima ili skupinom u
nepredvienim uvjetima uz uvaavanje razliitosti
3. samovrjednovati osobne vrijednosti i stavove u odnosu na
razliitosti openito i razliite kulture zemlje (ili zemalja) jezika
cilja
Razrada
Nastavne
cjeline Razrada Nastavne teme
Posao i
obrazovanje
Zanimanja i oglasi
ivotopis i Europass
Molba i razgovor za posao
Moje zanimanje u suvremenom drutvu i europskom okviru
Na radnom mjestu
Potroako
drutvo
Reklame i utjecaj na mlade
Konzumerizam
45
Mobilnost i
migracije
Mobilnost ljudi i znanja
Kompetitivnost na meunarodnom tritu rada
Posjeti i razmjene polaznika
Struna praksa i rad u inozemstvu
Kultura i
civilizacija
Fenomen globalizacije
Svijet kao globalno selo
Pitanja kulturnoga identiteta i suvereniteta
Znanost,
umjetnost i
popularna
kultura
Svijet znanosti i umjetnosti (izlobe, muzeji, koncerti, film)
Slavni ljudi i dogaaji
Drutvo i svijet
koji nas okruuje
Svijet u kojem ivimo pogled u budunost
ivot u suvremenome drutvu (ovisnosti, problemi u ponaanju)
Problemi ovjeanstva glad, siromatvo, nezaposlenost
Graanski odgoj
Socijalni i drutveni odnosi
Duhovne i etike vrijednosti
Solidarnost
Osjetljivost za druge, za obitelj, za slabe, siromane i bolesne
Meugeneracijska skrb
Ekoloka osvijetenost
Strukovno
usmjerene teme
kola i radionica kole
Povijest struke
Zanimljivosti i osobitosti
Sajmovi i izlobe
Tehnika i tehnologija u slubi struke
Napomene:
Postignua u prvom stranom jeziku orijentiraju se prema temeljnom
stupnju (A2+) Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike,
pritom se moe oekivati da e polaznici, ako su dotinom jeziku vie
izloeni u svakodnevnom okruenju, navedena postignua vjerojatno
nadmaiti.
Popis potrebnih jezinih struktura:
ponavljanje, proirivanje i sistematiziranje gradiva iz
prethodnih godina.
Ostalo
Metode i oblici
rada:
Metode: metoda razgovora, usmenog izlaganja (pripovijedanje i
objanjavanje), sluanja, itanja i rada na tekstu, metoda pisanja i
pisanih radova, metoda demonstracije.
Oblici: frontalni rad, individualni rad, radu u paru, skupinski rad,
alternativni oblici rada.
Napomena: izbor metoda i oblika rada za svaki nastavni sat odreuje
nastavnik, sukladno nastavnim sadrajima, osobitosti polaznika te
materijalnim i drugim uvjetima.
Elementi i oblici
praenja i
vrjednovanja
polaznika:
Elementi: usvojenost svih etiriju jezinih vjetina: govorna
produkcija i interakcija, pisano izraavanje (kreativnost i originalnost
u pisanom izraavanju), itanje i sluanje s razumijevanjem, uporaba
jezika (gramatika tonost i bogatstvo leksika) te usvojenost
odreenih sadraja (npr. elementi kulture i civilizacije, podruje
struke).
Oblici: formativno i sumativno vrjednovanje, samovrjednovanje,
usmena i pisana provjera znanja.
Naini, postupci i elementi vrjednovanja odgojnoobrazovnih
postignua polaznika usklauju se s odredbama vaeega Pravilnika o
46
nainima, postupcima i elementima vrednovanja uenika u osnovnoj i
srednjoj koli (NN 112/10).
Literatura
Literatura za
polaznike:
Prema Katalogu obveznih udbenika i pripadajuih dopunskih
nastavnih sredstava Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta.
47
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Cilj predmeta:
razviti kod polaznika sposobnost povijesnog razmiljanja i
irenje temeljnih povijesnih znanja steenih u osnovnoj koli o
povijesti svoje nacije, regije, Europe i svijeta kroz est
povijesnih razdoblja
vrjednovati dokaze
razvijati komparativne i uzrono-posljedine analize
interpretirati povijesne podatke
konstruirati vrste povijesne argumente i povijesne
perspektive
Opis predmeta:
U nastavi povijesti postoje dvije razine obrazovnih standarda:
temeljna povijesna znanja i sposobnost povijesnog razmiljanja.
Standard 1. Temeljna povijesna znanja ine:
a) poznavanje najvanijih injenica, datuma i povijesnih osoba te
b) razumijevanje temeljnih povijesnih pojmova ili tzv. koncepata
prvog reda o povijesti svijeta i svoje nacije na pet podruja ljudske
aktivnosti: drutvenom, ekonomskom, znanstveno-tehnolokom,
politikom i filozofsko-religijsko-estetskom.
Standard 2. Sposobnost povijesnog razmiljanja koje se sastoji od pet
vjetina:
vjetina kronolokog razmiljanja
vjetina razumijevanja povijesne naracije
vjetina analize i interpretacije povijesnih dogaaja i procesa
vjetina povijesnog istraivanja
vjetina analize vrijednosnih povijesnih tema i zauzimanje
stavova.
Razvijanje navedenih pet vjetina obuhvaa u sebi i upoznavanje tzv.
tehnikih koncepata pomou kojih razumijemo kako se stvara i
konstruira povijest. Meu tehnike koncepte ubrajamo: kronologiju i
pripovijedanje, uzrono-posljedini niz, kontinuitet i promjenu,
usporedbu i povijesne izvore.
Temeljna povijesna znanja, sposobnost povijesnog razmiljanja i
tehniki koncepti razvijaju se u funkcionalnoj meuzavisnosti.
Takoer, svih pet vjetina su kumulativnog karaktera, tj. svaka
sljedea vjetina ovisi o dovoljno razvijenim vjetinama na prethodnoj
razini.
Kurikulum povijesti ima dvije temeljne komponente, odgojnu i
obrazovnu. Pouavanje i uenje povijesti strukturirano je tako da
otvara polaznicima prozor u svijet velikog ljudskog iskustva u raznim
podnebljima i razliitim vremenima. Ono takoer otkriva irok opseg
prilagodbe pojedinca i drutva u odnosu na probleme s kojima su se
morali suoiti i osvjetljava posljedice razliitih izbora koje su ljudi
donosili. Dakle, pouavamo o snanim i dugotrajnim povijesnim
procesima unutar civilizacijskih i kulturnih cjelina. Povijest nije
48
dogaaj ve stvarni proces. Bez dobrog poznavanja povijesnih
procesa mi danas ne moemo pristupiti raspravi o politikim,
socijalnim, gospodarskim, kulturnim i moralnim temama u drutvu.
Bez poznavanja povijesti ne moemo dobiti informirane i samosvjesne
graane to je vano za njihovo djelotvorno sudjelovanje u
demokratskim procesima upravljanja i ostvarivanja demokratskih
ideala nacije za sve graane.
Duhovni i moralni razvoj polaznika u koji spadaju tolerancija,
slobodno iskazivanje vlastitog miljenja, potivanje tuih stavova i
uvjerenja, miroljubivost, patriotizam i izbjegavanje sukoba - sastavni
su dio odgojne dimenzije pouavanja i uenja povijesti.
Vrjednovanjem nasljea raznolikih etnikih i kulturnih batina
olakava se dijalog meu pripadnicima razliitih kultura. Razvoj
temeljnih povijesnih znanja i povijesnog razmiljanja te
multikulturalna dimenzija pouavanja i uenja pomoi e mladim
ljudima da postani dobri graani svoje domovine i da se ujedno
osjeaju i graanima Europe i svijeta.
49
Nastavni predmet po razredima i ishodima uenja
Naziv nastavnog predmeta: POVIJEST
Razred: prvi (1