SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

VRGO GORAN

MIROVINSKI FONDOVISEMINARSKI RAD

Opatija, 2011.

SVEUILITE U RIJECI FAKULTET ZA MENADMENT U TURIZMU I UGOSTITELJSTVU, OPATIJA

MIROVINSKI FONDOVI

Kolegij: Poslovne financije Mentor: Prof.dr.sc. Zoran Ivanovi

Student: Goran Vrgo Mat. broj: 3638/09-Z Status: izvaredni CIS Zabok

Opatija, travanj, 2011.

SADRAJ Popis grafova.........................................................................................................................II Popis slika..............................................................................................................................II UVOD......................................................................................................................................III 0.1 Vrste mirovina..................................................................................................................V 0.2 Reguliranje mirovinskog sustava.....................................................................................X 0.3 Budunost mirovinskih fondova......................................................................................X 1 ZAKONSKA REGULATIVA MIROVINSKIH FONDOVA U HRVATSKOJ................XII 1.1 Zakon o mirovinskom osiguranju................................................................................XIII 1.2 Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima.......................................XV 1.3 Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje...................................................................................XVII 2 MIROVINSKI FONDOVI U HRVATSKOJ.....................................................................XIX 2.1 Raiffeisen obvezni mirovinski fond..............................................................................XX 2.2 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond........................................................................XX ZAKLJUAK......................................................................................................................XXII LITERATURA...................................................................................................................XXIII

I

Popis grafova Graf 1: Struktura imovine privatnih mirovinskih osiguranja u 2000. godini...........................VI Graf 2: Imovina fondova socijalnog osiguranja u periodu od 1957. do 2000. godine............VII Graf 3: Predviena sredstva fonda socijalnog osiguranja......................................................VIII

Popis slika Slika 1: Tok sredstava kroz financijski sustav..........................................................................IV

II

UVODMirovinski fondovi sastavni su dio financijskog trita. Osnovna je namjena financijskog trita prijenos sredstava od ljudi koji imaju viak raspoloivih sredstava ljudima koji imaju manjak istih. Mirovinski fondovi pripadaju nebankarskim institucijama. On je ujedno i financijski posrednik. Upravo e u ovom radu biti u uvodnom dijelu sljedeeg poglavlja spomenuti financijski posrednici te njihova uloga na financijskom tritu te e biti napravljena podjela kako bi se jasno vidjelo u koji dio financijskih posrednika pripadaju mirovinski fondovi. Osim toga, u sljedeem e poglavlju biti detaljno prikazana podjela mirovinskih fondova te e se vidjeti da postoje tri temeljna mirovinska fonda od kojih je jedan najee koriten u svijetu pa tako i u Hrvatskoj. Nakon toga e biti ukratko spomenuta zakonska regulativa sa naglaskom na zakonskoj regulativi Sjedinjenih Amerikih Drava, dok e hrvatska zakonska regulativa biti obraena u poglavlju nakon spomenutog. Na kraju e se sagledati budunost mirovinskih fondova i to na nain da e se navesti postojei problemi ovakvog sustava prikupljanja sredstava i kuda sve to vodi u budunost, ali e se i sagledati mogui budui problemi koji jo uvijek nisu prisutni. Tu e se javno vidjeti kako postojei sustav ima puno nedostataka i da bi se odrali mirovinski fondovi, sustav se treba mijenjati, a jedan od smjerova promjene je i privatizacija. No, ona sa sobom takoer donosi odreene negativne posljedice koje e takoer biti spomenute u sljedeem poglavlju. U drugom poglavlju ovog rada spomenut e se zakonska regulativa vezana uz mirovinske fondove u Republici Hrvatskoj. Tako e biti spomenuta i obraena tri temeljna zakona te e biti prikazana njihova struktura, ali i najvaniji, a moda i najzanimljiviji dijelovi tih zakona. Na kraju u treem poglavlju e se napraviti analiza dvaju mirovinskih fondova iz Hrvatske. Jedan od tih fondova biti e obvezni mirovinski fond, a drugi onaj dobrovoljni. Svi obvezni mirovinski fondovi imaju prilino vrsta i rigorozna pravila kojih se moraju pridravati svi lanovi. Odstupanje od tih pravila sa sobom nosi i sankcije. Za razliku od njih, dobrovoljni mirovinski fondovi ne posjeduju tako stroga pravila te osobe u njih uplauju financijska sredstva onda kada imaju za to mogunosti. Ako nemaju, ne postoje nikakve sankcije. U radu e na primjeru Raiffeisen mirovinskih fondova (obveznih i dobrovoljnih) biti prikazane vanosti obiju ovih vrsta. U istraivanju, formuliranju i prezentiranju rezultata istraivanja u seminarskom radu koristiti e se, u odgovarajuim kombinacijama, znanstvene metode istraivanja od kojih se navode one najvanije: metoda analize i sinteze, metoda komparacije i metoda kompilacije.

III

1 MIROVINSKI FONDOVI Posrednik u financijskom posredovanju je osoba koja prenosi sredstva od tedie kreditora do dunika potroaa. On posuuje sredstva od tedie kreditora i koristi ih za odobravanje kredita duniku potroau. Financijski proces u kojem se pojavljuju financijski posrednici naziva se financijsko posredovanje. Da bi se razumio nain kretanja financijskih sredstava, ova su kretanja prikazana na slici ispod.Slika 1: Tok sredstava kroz financijski sustav

Izvor: Mishkin, F. S., Eakins, S. G.: Financijska trita i institucije, Mate d.o.o. Zagreb. 2003. str. 16.

Kao to se moe vidjeti, financijski sustav se dijeli na neizravne i izravne financije. Neizravne financije oznaavaju proces financijskog posredovanja gdje je potreban posrednik kako bi od jedne strane prenio sredstva na drugu stranu putem financijskog trita. Drugim rijeima, neizravne financije ukljuuju prijenos od tedia kreditora do dunika potroaa. Upravo tema ovog rada ukljuuje jednog od posrednika u financijskom poslovanju, o emu e se detaljnije pisati u ovome radu. U izravnim financijama dunici posuuju novana sredstva izravno od kreditora i to na nain da na financijskim tritima prodaju vrijednosnice. Bez financijskih trita gotovo je nemogue prenijeti od osobe koja ne vidi prigode za ulaganja do osobe koja ih vidi. Osim toga, postojanje financijskih trita korisno je i kada netko eli posuditi sredstva zbog cilja koji nije izravno povezan s poveanjem proizvodnje u poduzeu. Drugim rijeima, financijska trita omoguuju premjetanje sredstava od ljudi kojima nedostaju prigode za produktivna ulaganja do ljudi koji ih imaju. Upravo zbog toga financijska trita doprinose veoj proizvodnji i efikasnosti u cjelokupnom gospodarstvu. Djelotvorna financijska trita su ta koja poveavaju ekonomsko blagostanje svih lanova zajednice. IV

Financijski posrednici mogu se svrstati u tri temeljne kategorije1: a) depozitne institucije, b) institucije ugovorne tednje te c) investicijski posrednici. Najzanimljiviji financijski posrednici, barem za ovu temu, su institucije ugovorne tednje. One na ugovornoj osnovi prikupljaju sredstva u redovitim vremenskim intervalima. Ova vrsta financijski posrednika moe s visokim stupnjem sigurnosti predviati svoje isplatne obveze u nadolazeim godinama. Njihova glavna briga nije likvidnost imovine, za razliku od depozitnih institucija, ve tee dugoronim ulaganjima u korporativne obveznice, dionice i hipotekarne kredite. Razlikujemo nekoliko institucija ugovorne tednje2: a) drutva ivotnog osiguranja, b) drutva osiguranja od poara i nezgoda te c) mirovinski fondovi i dravni penzijski fondovi. Mirovinski fondovi osiguravaju dohodak po umirovljeniku u obliku anuiteta za zaposlenike koji su ukljueni u mirovinski plan. Sredstva za mirovinske fondove se prikupljaju doprinosima zaposlenika i poslodavaca. Postoji prije svega obvezni doprinosi, koji se automatski izdvajaju iz bruto plae svakog zaposlenika i dobrovoljni doprinosi. U nastavku ovog poglavlja bit e detaljno razraeni mirovinski fondovi i to prema vrstama. Nakon toga bit e neto malo rijei o zakonskim regulativama vezanima uz mirovinske fondove dok e detaljnije o zakonskoj regulativi u Hrvatskoj biti rijei u sljedeem poglavlju. Na kraju ovog rada daje se miljenje temeljeno na objektivnim injenicama vezanima uz budunost mirovinskih fondova.

0.1 Vrste mirovinaMirovinska osiguranja mogu se sagledati sa vie perspektiva. Kada govorimo o mirovinama, tada ih uglavnom dijelimo na sljedee: a) mirovinsko osiguranje s definiranim iznosom isplate, b) mirovinsko osiguranje s definiranom uplatom doprinosa te c) privatno i dravno mirovinsko osiguranje. Osim toga, mirovinsko osiguranje moe biti privatno ili javno. Kod mirovinskog osiguranja s definiranim iznosom isplate zaposlenicima se obeava odreeni iznos kada odu u mirovinu. Visina mirovine se odreuje formulom u kojoj se uzimaju u obzir godine radnog staa i iznos posljednje plae zaposlenika.

1 2

Mishkin F. S., Eakins S. G.: Financijska trita i institucije, Mate d.o.o. Zagreb, 2003. str. 26. Mishkin F. S., Eakins S. G.: Financijska trita i institucije, Mate d.o.o. Zagreb, 2003. str. 28.

V

Ovakva vrsta mirovinskog osiguranja neminovno namee poslodavcu da osigura sredstva potrebna da isplatu dogovorene visine mirovine. Zadatak je vanjske revizije da utvrdi da li poduzee koje zapoljava pojedinca uplauje dovoljno sredstava. Ako je poduzee izdvajalo dovoljno sredstava, onda se kae da je mirovinsko osiguranje u potpunosti financirano. Ako doe do toga da je uplaeno previe sredstava nego to je dogovoreno, onda se kae da mirovinsko osiguranje raspolae prevelikim sredstvima. No, u praksi se najee dogaa sluaj kada je uplaeno premalo novaca pa se onda kae da mirovinsko osiguranje ne raspolae dovoljnim sredstvima. Do manjka novca u mirovinskom fondu najee dolazi jer poslodavac ne uplauje dovoljno sredstava. Tvrtke mogu sukladno zakonu sponzorirati nedovoljno financirano mirovinsko osiguranje. Tako su mirovinskom osiguranju tvrtke General Motors Corporation 90-tih godina nedostajalo milijarde dolara da bude u potpunosti financirano. Rizik kod mirovinskih fondova koji nisu dovoljno financirani je taj da mogu bankrotirati i da osobe koje odu u mirovinu nee dobiti svoje mirovine jer se one nemaju iz ega isplatiti. Kod mirovinskog osiguranja s definiranom uplatom doprinosa definira se, kao to i sam naziv govori, koliki e se iznos uplaivati u fond. Tada iznos mirovine u potpunosti ovisi o poslovanju fonda za razliku od prethodnog sluaja kada se znao konaan iznos mirovine. Uplata mirovinskom osiguranju kod ove vrste osiguranja najee ide prema zaposlenikovoj plai, odnosno poslodavac u fond uplauje odreeni postotni iznos plae zaposlenika. No, ima i sluajeva kada sam zaposlenik uplauje doprinose u fond. Osoba ili drutvo koje upravlja fondom odluuje na koji nain e investirati sredstva iz fonda kako bi se ona poveala. No, nerijetko je sluaj da i sami zaposlenici mogu odluiti gdje e se ulagati njihov novac. Mirovinska osiguranja s definiranom uplatom doprinosa sve je popularniji oblik mirovinskog osiguranja. Popularnost je tolika da se danas uglavnom sklapaju takve vrste mirovinskog osiguranja. Najei razlog tome je da se odgovornost za voenje brige o uspjenosti fonda prebacuje sa poslodavca na posloprimca. No, postoje i problemi vezani uz ovu vrstu mirovinskih osiguranja. Tako je jedan od problema taj da zaposlenici ne znaju dovoljno o ulaganjima te sukladno tome ne znaju donositi prije svega pametne, dugorone odluke. U prilog tome idu i statistike. Tako neto manje od 4% osiguranika svoja sredstva ulae u dionice iako je to, gledajui dugorono, najisplativije. Privatno mirovinsko osiguranje doivjelo je svoj razvoj sa porastom zabrinutosti o odrivosti socijalnog osiguranja te sa poboljavanjem pripremljenosti ljudi za mirovinu. Takva osiguranja financiranju poslodavci, grupe osoba ili pojedinci. Nekada su privatna mirovinska osiguranja novac ulagala uglavnom u dravne vrijednosne papire i korporativne obveznice. Iako su i danas takva ulaganja prisutna, najveu ulogu imaju ulaganja u hipoteke, utrive zapise, dionice i drugo. Privatna mirovinska osiguranja dana su najvei institucionalni ulagai na tritu dionica. Struktura imovine privatnih mirovinskih osiguranja u 2000. godini moe se vidjeti na grafu ispod.Graf 1: Struktura imovine privatnih mirovinskih osiguranja u 2000. godini

VI

Izvor: Mishkin F. S., Eakins S. G.: Financijska trita i institucije, Mate d.o.o., Zagreb. 2003., str. 538, vlastita obrada

Jaanjem ove vrste mirovinskih fondova jaaju i moi upravitelja tih istih fondova. Oni mogu vriti pritiske na uprave pojedinih poduzea. To je i logino poto taj isti upravitelj vrlo vjerojatno regulira nekoliko tisua dionica tog istog poduzea. S druge strane, dravno mirovinsko osiguranje je osiguranje koje financira neko dravno tijelo. Danas je najvei dravni mirovinski fond svakako Savezni program starosnog i invalidnog osiguranja esto nazivan i socijalno osiguranje. Ovaj fond funkcionira na principu meugeneracijske solidarnosti te novac koji radnici uplauju danas slui za isplatu mirovina trenutnih umirovljenika. Za zaposlenika koji danas uplauju novac, novac e u budunosti uplaivati neke nove generacije. Postoji opravdana sumnja ta takvi mirovinski fondovi ne mogu opstati jer postoji mogunost da budue generacije nee moi u njega uplaivati dovoljno novaca. Ova sumnja zapoela je 1970-ih godina kada se vidjelo da veliki broj osoba iz poslijeratne generacije u kojoj je bilo mnogo djece e postati veliki broj umirovljenika u blioj budunosti. Dakle, problem takvog fonda je da ako drava ne kontrolira svoj natalitet moe doi do toga da bude u dravi vie umirovljenika nego radne snage i zbog toga se ne bi mogle isplatiti sve mirovine. Na grafu ispod nalazi se imovina fonda socijalnog osiguranja do 2000. godine. Ta imovina smanjila se u kasnim 70-tim i ranim 80-tim godinama i to onda kada se broj umirovljenika znaajno poveao. Tada je dolo do potrebe za restrukturiranjem fonda pomou poveanja doprinosa i smanjenja isplata.

Graf 2: Imovina fondova socijalnog osiguranja u periodu od 1957. do 2000. godine

VII

Izvor: Mishkin F. S., Eakins S. G.: Financijska trita i institucije, Mate d.o.o., Zagreb. 2003., str. 540.

Na grafu ispod nalaze se predvianja do 2038. godine. Tako e do 2030. godine socijalno osiguranje trebati otkupiti 759 milijardi dolara obveznica.

Graf 3: Predviena sredstva fonda socijalnog osiguranja

VIII

Izvor: Mishkin F. S., Eakins S. G.: Financijska trita i institucije, Mate d.o.o., Zagreb. 2003., str. 541.

Neminovno se postavlja pitanje da li treba ulagati na tritu privatnih vrijednosnih papira. Privatizacija bi mogla ii u raznim pravcima, a neki od moguih su: a) individualni rauni financirani iz poreza na primanja iz radnog odnosa gdje postoji potencijal za vii povrat na uloena sredstva, ova mogunost je puno rizinija nego trenutni sustav jer je mogua negativna posljedica da pojedini umirovljenici primaju puno vee mirovine nego drugi, b) dravno investiranje suficita na privatnom tritu mogue je ovom metodom popraviti ukupnu stopu povrata u sustavu i pritom istovremeno smanjivati rizik za svakog pojedinca, c) osobni rauni kao dohodak porezu na primanja iz radnog odnosa prema ovoj opciji se nude vea sredstava osiguranicima prilikom odlaska u mirovinu, ali i zahtjeva vei dohodak. Kako je trenutni sustav takav da se iz uplata trenutnih zaposlenika plaaju mirovine umirovljenicima, prilikom privatizacije mirovinskih fondova ovako neto ne bi bilo mogue. Dakle, potrebne su razliite reforme koje e se oitati u obliku poreza kako bi se smanjili manjkovi u mirovinskih fondovima, a tek e onda biti mogue uvesti privatizaciju. Ako ne doe do privatizacije, vrlo vjerojatno e se u skoroj budunosti fondovi iscrpiti to e izazvati jo vee poreze na dohodak. Naravno, ovo su predvianja na temelju trenutnog stanja. Ako e u svijetu doi do otkria lijeka protiv tekih i estih bolesti, smanjit e se smrtnost i ljudi e dulje ivjeti, a time i due primati mirovinu, a onda e nastati za mirovinske fondove jo vei problemi. IX

0.2 Reguliranje mirovinskog sustavaZakonska regulativa u svijetu dugo je godina bila nepoznanica za reguliranje mirovinskih fondova. Drugim rijeima, nije postojao nikakav zakon koji bi se odnosio na kontrolu i stvaranje pravnih okvira za koritenje i uplaivanje u mirovinske fondove. Poduzea su uglavnom nudile isplatu mirovina kao nagradu za dugogodinju vjernost i rad te su isplaivali mirovinu kao poticaj radnicima. Takve isplate uglavnom su se vrile iz tekuih prihoda. U trenutku kada bi poduzee propalo ili bi ga preuzelo neko drugo poduzee, isplate bi prestale. Upravo je Velika svjetska kriza u prolom stoljeu bila poticaj da se uvedu stroi zakonski okviri kojima e se regulirati mirovinski sustavi. Razlog tome je bilo propadanje mirovinskih sustava tijekom krize. Upravo onda su i osnovani prvi sustavi socijalnog osiguranja. Npr. u SAD-u je 1949. godine odlueno da mirovinsko osiguranje bude sastavni dio kolektivnog ugovora. Takva odluka dala je za rezultate poveanje broja mirovinskih fondova. Nadalje u proteklom desetljeu mnogo je drava uvelo obavezne kapitalno financijske mirovne sustave temeljene na naelu odreenih doprinosa. Jedan od glavnih argumenata njihovog uvoenja je neposredna i proporcionalna povezanost izmeu doprinosa i primanja u starosti. Naime, osnovna svrha ulaganja imovine mirovinskih fondova nije samo njezino ouvanje, ve i poveanje u korist lanova mirovinskog fonda. Iz toga proizlazi da su mirovinski fondovi jedni od navjeih igraa na tritu kapitala. U SAD-u postoji Zakon o sigurnosti mirovinskog dohotka zaposlenika. Njime su postavljeni odreeni standardi koje moraju potivati svi mirovinski fondovi. Ukoliko se oni ne potuju, rezultat moe biti gubitak povlatenog poreznog statusa. Zakonom je, meu ostalim, odreeno da zaposlenici mogu prebacivati svoja sredstva iz jednog mirovinskog fonda u drugi kada mijenjaju posao. Zakonom je odreeno da za stjecanjem mirovinskih prava zaposlenik mora imati odreeni radni sta. Sama odgovornost za nadgledanje poslovanja mirovinskih fondova zapala je na Ministarstvo rada. U Hrvatskoj postoji nekoliko zakona kojima se reguliraju mirovinski sustavi. To su: a) Zakon o mirovinskom osiguranja, b) Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskih fondovima te c) Zakon o mirovinskim osiguravajuih drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje. Ovi zakoni bit e obraeni temeljito u sljedeem poglavlju.

0.3 Budunost mirovinskih fondovaU budunosti se oekuje rast i popularizacija mirovinskih fondova. Ljudi sve vie vode brigu o tome to e nakon to odu u mirovinu i prestanu primati plau. Iako bi drava mogla ostaviti tu brigu na svakom pojedincu, ona svakog radnika prisiljava da uplauje novac u svoj mirovinski fond. Na taj nain se drava titi od jako siromanih staraca jer ljudi esto ne

X

znaju tedjeti ili se ne mogu prisiliti da to rade. Vea briga za budunost rezultirat e veom ponudom mirovinskih fondova na tritu kao i veom kvalitetom istih ponuda. No, kao to je ve spomenuto u ovom poglavlju, mirovinski fondovi imaju i mnogobrojne probleme koji se odraavaju i u Hrvatskoj. Preuzeti ameriki sustav mirovinskih fondova gdje sadanji zaposlenici isplauju mirovine umirovljenicima pokazao se kao privremeno rjeenje ve postojeeg problema koji je sve vei i vei, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. Problem nastaje kada u dravi, kao to je i sluaj u Hrvatskoj, postoji vie umirovljenika nego radne snage i radna snaga svojim izdvajanjima iz plae ne moe namiriti sve te silne mirovine. To rezultira vrlo niskim mirovinama, kao to su i u Hrvatskoj. Ovaj problem e trebati biti rijeen u skoroj budunosti na neki od naina koji su opisani u ovom poglavlju. Jo je jedan problem koji se moe pojaviti u budunosti. Svaki ovjek ima ivotni vijek, a ako se on produuje, to znai da se produuje i razdoblje provedeno u mirovini to zahtjeva jo vie sredstava. Ovdje se samo moe nagaati kakve bi negativne posljedice na mirovinske fondovi imalo otkrie npr. lijeka protiv raka. Iz svega navedenog vidi se da e se mirovinski fondovi u budunosti suoiti sa razliitim problemima koji su prisutni ve dulje vrijeme i samo se produbljuju. Vlade moraju donijeti dugorona i kvalitetna rjeenja kojima e se osigurati svakom umirovljeniku dostojna mirovina, a s druge strane da sam dohodak od zaposlenika ne raste kako bi se ista namirila.

XI

1 ZAKONSKA REGULATIVA MIROVINSKIH FONDOVA U HRVATSKOJ Reforme mirovinskih fondova su nune, kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. U radu je ranije spomenuto koji su problemi sustigli mirovinske fondove te koja su budua negativna predvianja. Hrvatska je takoer provela odreene reforme mirovinskih fondova. Zadnja vea reforma mirovinskih fondova u Hrvatskoj dogodila se 2002. godine. Njome je stvoren jedan, prije svega, robustan, pravedniji i odriviji mirovinski sustav. Prema toj mirovinskoj reformi stvorena je nova nacionalna tednja koja prema zadnjim podacima iznosi 36 milijardi kuna te raste iz mjeseca u mjesec. Devet godina nakon reforme ostvareni su godinji pronosi od 5,27% dok je stopa inflacije u istom tom periodu iznosila 2,68%. Oduzimajui to dobije se realni prinos od 2,59% to je iznad zadanog cilja od 2%. Do prosinca 2010. mirovinski su fondovi zaradili 5,12 milijardi kuna novih vrijednosti. to se tie trokova, mirovinski fondovi su naplatili 1,43 milijardi kuna naknada. Prema svim ovim navedenim podacima, mirovinski su fondovi nadmaili zacrtane visine prinosa to e se odraziti na visinu mirovina iz I. i II. stupa za lanove fondova. Kako se trokovi jo uvijek mogu smanjivati, tako jo uvijek postoji mjesta za poboljanje3. Temelj reformi dobar je zakonodavni sustav neke zemlje. U Hrvatskoj postoje tri temeljna zakona o mirovinskih fondovima, a to su: a) Zakon o mirovinskom osiguranju, b) Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima te c) Zakon o mirovinskim osiguravajuih drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalne tednje. Zakon o mirovinskom osiguranja izglasan je 1998. godine, a svoju primjenu zapoeo je u sijenju 1999. godine. Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima donesen je poetkom 1999. godine., a njegova primjena zapoela je u sijenju 2000. godine. Kao to se moe vidjeti, i u Hrvatskoj su poprilino kasno doneseni ovakvi zakoni. U Sjedinjenim Amerikim Dravama postojao je slian problem te oni do sredine prolog stoljea nisu imali svoje zakone za mirovinske sustave iako su kao drava ve postojali dugo vremena. To je pokazatelj da je briga o mirovini novije podruje koje se jo razvija i koje jo mora pronai neke stabilne sustave kako bi se osigurala svim ljudima pravedna mirovina. Sa pojmom mirovinskih fondova usko je povezan pojam generacijske solidarnosti. Budui da drava nema dovoljno sredstava u svom proraunu kako bi mogla izdvojiti financijska sredstva za umirovljenike, generacijska solidarnost igra ovdje veliku ulogu. Ona oznaava situaciju u kojoj svi zaposleni, u ovom kontekstu ih moemo nazivati mladima, izdvajaju dio dvojih plaa za one koji su u mirovini, a u ovom kontekstu i moemo nazvati starijima. Dakle, svi mladi financijski pomai svim starijima. Mjeseno izdvajaju 15% svojih primanja za potrebe umirovljenika. To je tzv. ulaganje u prvi mirovinski stup. Sva ovakva ulaganja, bilo u prvo mirovinski stup ili u ostala dva potpuno su regulirana zakonima. Iako tema ovog rada nije obrada zakona, u nastavku e biti prikazana struktura svakog od gore navedenih zakona te e pojedini dijelovi tog zakona biti i izdvojeni te poblie objanjeni.3

http://www.nacional.hr/clanak/98538/mirovinski-fondovi-mirovinska-reforma-u-hrvatskoj-je-uspjesna-i-trebaje-nastaviti, 10.04.2011.

XII

1.1 Zakon o mirovinskom osiguranju Zakon o mirovinskom osiguranju sastoji se od sljedeih odredbi4: I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII. Ope odredbe, Vrste osiguranja i osigurane osobe Mirovinski sta Prava iz mirovinskog osiguranja Matina evidencija Postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja, Ustrojstvo Zavoda Financiranje Imovina Zavoda Naknade tete Kazne Prijelazne i zavrne odredbe

Prema opim odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju, sustav mirovinskih osiguranja u Hrvatskoj ine5: a) obvezno mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnosti, b) obvezno mirovinsko osiguranje za starost na temelju individualne kapitalizirane tednje te c) dobrovoljno mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane tednje. Opim se odredbama odreuje da svaki osiguranik ima pravo na starosnu mirovinu, prijevremenu starosnu mirovinu, invalidsku mirovinu, obiteljsku mirovinu, najniu mirovinu, osnovnu mirovinu, profesionalnu rehabilitaciju, naknadu zbog tjelesnih oteenja te naknadu putnih trokova u svezi s ostvarivanjem osiguranih prava. Sredstva se za mirovinsko osiguranje osiguravaju od strane osiguranika, poslodavaca te drugih obveznih doprinosa. Zakonom se odreuje nekoliko vrsta osiguranih osoba, a to su6:4

Zakon o mirovinskom osiguranju. Narodne novine. http://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/269150.html, 14.04.2011. 5 Zakon o mirovinskom osiguranju. Narodne novine. lanak 1. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/269150.html, 14.04.2011. 6 Zakon o mirovinskom osiguranju. Narodne novine. lanak 10-21. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/269150.html, 14.04.2011.

XIII

a) osiguranici, b) osobe osigurane u odreenih okolnostima te c) lanovi obitelji osiguranika. Zakonom se odreuju njihova prava, ali i obveze prema mirovinskom osiguranju. Pod vrste osiguranja pripadaju7: a) obvezno osiguranje te b) produeno osiguranje. U sta osiguranika ubraja se vrijeme koje je osiguranik proveo u obveznom mirovinskom osiguranju nakon navrene 15. godine ivota. U sta se rauna radno vrijeme od 42 sata tjedno ako drugaije nije odreeno kolektivnim ugovorom. U radni sta ide i razdoblje provedeno sa skraenim radnim vremenom koje se smatra punim radnim vremenom za zaposlene roditelje nakon porodiljnog dopusta za blizance, tree i svako sljedee dijete, roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju ili zaposlenici koji rade skraenim radnim vremenom zbog posebnih propisa na poslu. U radni sta ulazi i vrijeme koje je zaposleni na bolovanju ili profesionalnoj rehabilitaciji. Pridodani sta je razdoblje koje se pridodaje prigodom odreivanja visine invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik nije navrio 60 godina ivota. Prava iz mirovinskog osiguranja odreuju pravo na starosnu mirovinu koja kod mukaraca iznosi nakon 65. godine ivota, a kod ena nakon navrene nakon navrene 60. godine ivota i minimalno 15 godina mirovinskog staa, prava na prijevremenu starosnu mirovinu, pravo na osnovi invalidnosti te prava na naknade zbog tjelesnog oteenja. Moda najzanimljiviji dio zakona je svakako financiranje. Tako se razlikuje tekue financiranje, doprinos, prihodi iz dravnog prorauna te financijsko poslovanje. Pod prihode mirovinskog osiguranja ubrajaju se8: a) doprinosi osiguranika, b) doprinosi poslodavca, c) doprinosi drugih obveznika plaanja doprinosa utvrenim ovim zakonom, d) doprinosi za sluaj ozljede na radu i profesionalne bolesti, e) doprinosi poslodavca za sta osiguranja koji se rauna s poveanim trajanjem, f) prihodi iz dravnog prorauna za pokria izdataka za prava ostvarena pod povoljnim uvjetima, g) prihodi iz dravnog prorauna za pokrie manjka prihoda obveznog mirovinskog osiguranja na temelju generacijske solidarnosti, h) prihodi od dividendi, kamata i drugo.7

Zakon o mirovinskom osiguranju. Narodne novine. lanak 10-21. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/269150.html, 14.04.2011. 8 Zakon o mirovinskom osiguranju. Narodne novine. lanak 136. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/269150.html, 14.04.2011.

XIV

1.2 Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovimaZakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima sastoji se od sedamnaest temeljnih dijelova od kojih e neki biti izdvojeni i poblie objanjeni9: GLAVA I. Ope odredbe, GLAVA II. Mirovinsko drutvo, GLAVA III . Autorizacija, osnivanje mirovinskog drutva i odobrenje za rad mirovinskog drutva, GLAVA IV. Mirovinski fondovi, GLAVA V. lanstvo i doprinosi u obveznim mirovinskim fondovima, GLAVA VI. Voenje osobnih rauna i vrednovanje imovine, GLAVA VII. Financiranje djelatnosti mirovinskog drutva, GLAVA VIII. Marketing mirovinskih fondova, GLAVA IX. Ulaganje imovine mirovinskih fondova, GLAVA X. Banka skrbnik, GLAVA XI. Sredinji registar osiguranika, GLAVA XII. Obveze izvjeivanja i priopavanja o obvezama, GLAVA XIII. Nadzor nad poslovanjem mirovinskog drutva i mirovinskih fondova, GLAVA XV. Dobrovoljni mirovinski fondovi i programi, GLAVA XVI. Kaznene odredbe te GLAVE XVII. Prijelazne i zavrne odredbe.

Glava I.10 Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima sastoji se od opih odredbi. U sklopu opih odredbi objanjeni su neki temeljni pojmovi koji se pojavljuju u zakonu, kao to su mirovinsko drutvo, mirovinski fond, dobrovoljni fond, obvezni fond i drugo. Tako se mirovinski fond definira kao dobrovoljni mirovinski fond ili obvezni mirovinski fond. Obvezni fond je onaj fond kojeg osniva i kojim upravlja obvezno mirovinsko drutvo. S druge strane, dobrovoljni fond je onaj fond kojeg osniva i kojim upravlja dobrovoljno drutvo.

9

Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270675.html., 14.04.2011. 10 Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. lanak 1 3. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270675.html, 15.04.2011.

XV

Glava II.11 naziva se Mirovinsko drutvo i definira se kao trgovako drutvo osnovano u pravnom obliku dionikog drutva ili drutva s ogranienom odgovornou. Kao predmet poslovanja mirovinskog drutva navodi se iskljuivo osnivanje i upravljanje mirovinskim fondom. Organi mirovinskog drutva su uprava, nadzorni odbor te skuptina. Zakonom su odreena prava i obveze svakog organa mirovinskog drutva kao i tko moe, a tko ne moe biti lan pojedinog organa. Glava III.12 bavi se autorizacijom, osnivanjem i odobrenjem za rad mirovinskog drutva. Zahtjev za autorizaciju podnose osnivai mirovinskog drutva Agenciji koja ima rok od 15 dana od primitka posljednjeg dokumenta da odbije ili odobri zahtjev za autorizaciju. Da bi Agencija odobrila zahtjev, moraju biti ispunjeni odreeni uvjeti definirani Zakonom. Ukoliko Agencija odbije zahtjev, ona mora obrazloiti svoje odbijanje. U Glavi IV.13 definirani su mirovinski fondovi. Tako u Hrvatskoj postoji obvezni i dobrovoljni mirovinski fond. Prema Zakonu obvezni fond mora imati najmanje osamdeset tisua lanova, dok dobrovoljni dvije tisue. Statutom mirovinskog fonda odreuje se ime fonda, temeljna naela, osnovica za izraunavanje naknade mirovinskom drutvu i drugo. U Glavi V.14 definirana su lanstva i doprinosi u obveznom mirovinskom fondu. Tako je svaki lan izbor svog fonda duan prijaviti Sredinjem registru osiguranika kako bi postao lan. Doprinosi se plaaju preko Sredinjeg registra osiguranika, a sve prema zakonom utvrenoj stopi. Ako lan nekog obveznog mirovinskog fonda eli prijei u drugi obvezni mirovinski fond, o tome treba obavijestiti Sredinji registar osiguranika. Meutim, osiguranik pri izlasku iz fonda mora platiti odreene naknade i to 5% iznosa na osobnom raunu ako izlazi u prvoj godini lanstva, 2,5% ako odlazi u drugoj godini, 1,25% u treoj itd. Mirovinsko drutvo moe, kako bi namirilo svoje trokove, obraunati odbitak od najvie 0.8% uplaenih doprinosa. Svi trokovi vezani uz transakcije za sjecanje ili transfer imovine obveznog fonda duno je podmiriti mirovinsko drutvo. to se tie ulaganja imovine mirovinskog fonda15, imovinu je mogue ulagati u: a) kratkorone zapise i druge kratkorone vrijednosne papire, b) dugorone obveznice izdane od strane Republike Hrvatske ili jedinica lokalne uprave i samouprave, dugorone obveznice izdane od strane dionikih drutva registriranih u Republici Hrvatskoj, c) dionice, d) dugorone obveznice izdane u inozemstvu i drugo. S druge strane, imovina ne smije biti uloena u dionice, obveznice i druge vrijednosne papire koji ne kotiraju na burzi, imovinu koja je po zakonu neotuiva, nekretnine, dionice,11

Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. lanak 4 19. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270675.html, 15.04.2011. 12 Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. lanak 20 33. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270675.html, 15.04.2011. 13 Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. lanak 33 39. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270675.html, 15.04.2011 14 Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. lanak 40 49. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270675.html, 14.04.2011. 15 Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. lanak 68 78. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270675.html, 14.04.2011.

XVI

obveznice i druge vrijednosne papire koji su izdani od dioniara ili banke skrbnika mirovinskog fonda.

1.3

Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje

Zakon o mirovinskim osiguravajuih drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalne tednje sastoji se od sedam temeljnih dijelova od kojih e neki biti izdvojeni i poblie objanjeni16: GLAVA I. Ope odredbe, GLAVA II. Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, GLAVA III. Savjet agencije, GLAVA IV. Ciljevi, naela, djelokrug i nadlenost Agencije, GLAVA V. Financiranje izvjeivanja, GLAVA VI. Kaznene odredbe te GLAVA VII. Prijelazne i zavrne odredbe.

Opim odredbama17 se odreuje da se Zakonom propisuje pravni poloaj Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga, njeno ustrojstvo, uvjeti imenovanja, trajanja mandata i razrjeenja i brojne druge odrednice. Takoer se u sklopu opih odredbi objanjavaju neki temeljni pojmovi kao to je agencija, financijsko trite i drugo. Zakonom se odreuje pravni poloaj, ustrojstvo, uvjeti imenovanja, trajanja i razrjeenja predsjednika i lanova Upravne Agencije18. Tako je Agencija samostalna pravna osoba s javnim ovlastima u okviru svog djelovanja nadlena propisanim aktiva Zakona. Sjedite joj je u Zagrebu. Uprava Agencije sastoji se od pet lanova od kojih je jedan predsjednik. Odluke iz djelokruga agencije donose se na sjednicama sa najmanje tri glasa. Agencija ima Savjet. Ono je savjetodavno tijelo koje se sastoji od devet lanova. Zakonom su odreeni uvjeti koje mora zadovoljavati svaki od lanova Agencije. Savjet je duan Agenciji davati miljenja, strune i znanstvene savjete radi razvoja nadzorne prakse. Temeljni ciljevi Agencije odreeni su zakonom, a glase19:16

Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje. http://www.zakon.hr/z/215/Zakon-o-Hrvatskoj-agenciji-za-nadzor-financijskih-usluga, 14.04.2011.17

Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje. lanak 1. - 2.

.

http://www.zakon.hr/z/215/Zakon-o-Hrvatskoj-agenciji-za-nadzor-financijskih-usluga, 14.04.201118

.

Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje. lanak 3. - 10..

http://www.zakon.hr/z/215/Zakon-o-Hrvatskoj-agenciji-za-nadzor-financijskih-usluga, 14.04.201119 Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje. lanak 13.

http://www.zakon.hr/z/215/Zakon-o-Hrvatskoj-agenciji-za-nadzor-financijskih-usluga, 14.04.2011

XVII

a) promicanje i ouvanje stabilnosti financijskog sustava i b) nadzor zakonitosti poslovanja subjekata nadzora. Naela Agencije su20: transparentnost, izgradnja povjerenja meu sudionicima financijskog trita, izvjeivanje potroaa. Financijska izvjea se financiraju iz sredstava dravnog prorauna, naknada od imovine i prihoda subjekata nadzora te iz naknada za pruene usluge iz nadlenosti djelokruga Agencije.

20 Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje. lanak 14.

http://www.zakon.hr/z/215/Zakon-o-Hrvatskoj-agenciji-za-nadzor-financijskih-usluga, 14.04.2011

XVIII

2 MIROVINSKI FONDOVI U HRVATSKOJ Mirovinskom reformom iz 2002. godine nastala su tri mirovinska stupa u koja se mora ili moe ulagati. Prva dva mirovinska stupa predstavljaju obvezne mirovinske stupove to znai da svaka zaposlena osoba ili osoba koja prima honorar (iskljuivti studente i uenike) mora ulagati u njih. To je definirano zakonom. U trei mirovinski stup osoba ne mora ulagati, ve to radi iskljuivo na temelju svoje dobre volje. Budui da ulaganje zapravo predstavlja izdvajanje financijskih sredstava, zato bi uope postojala potreba za ulaganjem u trei mirovinski stup? Odgovor je vrlo jednostavan. Prva dva mirovinska stupa su osnovna i pojedinci koji u njih ulau e imati minimalne imovine odreene iznosom svoje plae koju su primali kao zaposlenici. Ulau li oni u taj trei stup, njihova e se visina mirovine poveati. Budui da svaki pojedinac eli imati im vei iznos imovine, sve je vei broj njih koji se odluuju na tednju u treem mirovinskom stupu. Dakle, odluuju se na ulaganje u dobrovoljne mirovinske fondove. S obzirom na to da obvezni mirovinski fondovi imaju vrlo strogo definirana pravila kojih se svih njihovi lanovi moraju pridravati, lanstvo u njima nikoga zapravo ne privlai, nego se lanom postaje samo zato to se mora. Dobrovoljni mirovinski fondovi nemaju toliko rigorozna pravila kao obvezni kako bi privukli vei broj lanova. Na taj nain oni motiviraju ljude da ulau u njih. Trenutno u Hrvatskoj postoji 6 mirovinskih fondova koji u ime svojih lanova ulau u vrijednosne papire kako bi zaradili im vei iznos financijskih sredstava. Na taj nain profitiraju svi i mirovinska drutva i njihovi lanovi. Neka od mirovinskih drutava na financijskom tritu ostvaruju bolje, a neka neto loije rezultate. O tome koji e dobrovoljni mirovinski fonda pojedinac odabrati, ovisi iskljuivo o njemu. Meutim, prije samog odabira fonda, ne samo da nije naodmet, ve je i poeljno da se pojedinac dobro informira o tome koji je od tih mirovinskih fondova najbolji za njega. Iako su svi oni vie manje jednaki, razlike uvijek postoje. S obzirom na to da se u fondove ulau sredstva koja pojedincu osiguravaju isplatu mirovine, informiranje je od velike vanosti za svakoga. Neke od prednosti dobrovoljnih mirovinskih fondova su21: a) svaki pojedinac sam definira visinu uplate i dinamiku prema kojoj e dotine uplate izvravati; b) financijska dobit u dobrovoljnoj mirovinskoj tednji je viestruka: prinosi fonda, poticaji i slino; c) mogunost raspolaganja sredstvima pojedinac dobiva im navri 50 godina ivota i to bez obzira na radni sta; ovo ima osobito veliku vanost u sluaju invalidske mirovine ili one prijevremene; takoer, ovo je ulaganje vrlo vano za osobe koje ne eli itav svoj ivot raditi za nekoga tako da na taj nain planiraju i investiraju u svoju budunost. U ovom e poglavlju biti prikazana dva mirovinska fonda. Jedan e biti obvezni, a drugi dobrovoljni. Oba ova fonda bit e od istog mirovinskog drutva Raiffeisen.

21

http://www.pametnakuna.hr/investicije/dobrovoljni-mirovinski-fondovi-donose-prinos, 14.04.2011.

XIX

2.1 Raiffeisen obvezni mirovinski fond Kao to se ve na temelju naziva ovog fonda moe naslutiti, ovdje se radi o takvom mirovinskom fondu koji je obvezan za sve (osim za djecu, maloljetnike, studente). Raiffeisen obvezni mirovinski fond je prema asopisu World Finance proglaen najboljim mirovinskim fondom godine u Hrvatskoj. Drugi je obvezni mirovinski fond u Hrvatskoj prema broju lanova. Vie od treine zaposlenih odabralo je upravo ovaj mirovinski fond kao svoj obvezni. ak 31% ukupnog broja lanova svih mirovinskih fondova u Hrvatskoj otpada na ovaj fond. Obvezni mirovinski fond, odnosno u naem sluaju Raiffeisen obvezni mirovinski fond ini drugi mirovinski stup (dobrovoljni mirovinski fondovi ine trei mirovinski stup). tednja u ovom drugom mirovinskom stupu obvezna je za sve zaposlene i za osobe koje primaju honorare. Uplatom financijskih sredstava u Raiffeisen obvezni mirovinski fond osoba daje ista na upravljanje Raiffeisen mirovinskom drutvu. Mirovinsko drutvo njime upravlja na nain da ulae u odreene vrijednosne papire prema zakonskim odredbama. Ovdje je bitno naglasiti da se obvezni mirovinski fondovi pojedinih mirovinskih drutava meusobno ne razlikuju te da karakteristike jednog obveznog mirovinskog fonda mirovinskog drutva ujedno predstavljaju karakteristike mirovinskog fonda nekog drugog mirovinskog drutva. Nakon to pojedinac stekne uvjete za mirovinu, sva sredstva koja je on utedio e se prebaciti s njegovog osobnog mirovinskog rauna u Raiffeisen mirovinskom drutvu u mirovinsko osiguravajue drutvo koje on odabere. Osim uteenih financijskih sredstava, osoba u mirovinsko osiguravajue drutvo prebacuje i iznos kojeg je zaradila prilikom ulaganja u vrijednosne papire. Trenutno ne postoje nikakve dileme o tome koje osiguravajue mirovinsko drutvo odabrati budui da postoji samo jedno - Raiffeisen mirovinsko osiguravajue drutvo.

2.2 Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond Godine 2002. u Republici je Hrvatskoj nastala mirovinska reforma. Iste je godine Raiffeisen mirovinsko drutvo osnovalo Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond. To je bio prvi otvoreni fond. to to zapravo znai? Jedini uvjet da bi osoba mogla postati lanom tog fonda jest da ima prebivalite na podruju Republike Hrvatske. Ostalo nita nije bitno. Dakle, zdravstveno osiguranje, zaposlenost, visina plae u sluaju zaposlenosti i slino ovdje ne igraju nikakvu ulogu. Reiffeisen dobrovoljni mirovinski fond vrlo je brzo postao jedan od najboljih dobrovoljnih mirovinskih fondova u zemlji. U nastavku slijedi popis nekih zanimljivih injenica koje sve ljude koji se ele dodatno osigurati u budunosti privlai da ulau upravo u ovaj fond. a) lan Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu biti svi stanovnici Hrvatske koji u njoj imaju svoje prebivalite to bez obzira na dob, b) lanovi Raiffeisen dobrovoljnog mirovinskog fonda uplauju financijska sredstva onda kada imaju mogunosti za to te ne postoje nikakve opomene u sluaju da se ne izvri uplata, c) itav iznos uplaenih financijskih sredstava je nasljedan; No, taj iznos ne moe naslijediti bilo tko, nego samo osoba koju lan odabere prilikom ispunjavanja Zahtjeva za ulanjenje u dobrovoljni mirovinski fond XX

d) i sl. esto se postavlja pitanje zato se umjesto u mirovinski fond ne ulae u osiguranje? Najbitniji, a ujedno i jedini razlog za to jest sljedei: Mirovinski fondovi i osiguravateljske kue nemaju veze jedno s drugim. Osiguravateljske kue ne jame svojem klijentu da e dobivati financijska sredstva u svojoj mirovini, a dobrovoljni mirovinski fondovi slue iskljuivo za to. Naknada za ulazak u Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond u prve etiri godine moe iznositi najvie 400 kuna, a nadalje najvie 20 kuna. Ukoliko pak osoba odlui uplatiti jednokratan iznos u fond, tada naknada iznosi 1.250 kuna za sve naredne godine. S druge strane, ukoliko osoba odlui istupiti iz fonda, naknada iznosi 10% od ukupnog iznosa kojeg posjeduje na svojem raunu (u prvih 10 godina), odnosno 5% od ukupnog iznosa (od 11. godine nadalje).

XXI

ZAKLJUAK Mirovinski fondovi sastavni su dio financijsko trita. Pomou financijskih posrednika novac i financijska sredstva prebacuju se od strane tedia kreditora preko financijskog trita prema dunicima potroaima. Tako je rad podijeljen u tri dijela od kojeg je prvi dio teorija osnova vezana uz mirovinske fondove. Tako je u prvom dijelu prvog poglavlja bilo rijei o vrstama mirovinskih fondova. Svaka od ovih vrsta detaljno je objanjena te se ve u tom dijelu dalo naslutiti o postojeim, i mogli bi se rei, goruim problemima mirovinskih fondova kako u svijetu tako i u Hrvatskoj. U drugom dijelu prvog poglavlja dane su neke zakonske regulative kao pravni okviri mirovinskih fondova i to uglavnom s aspekta Sjedinjenih Amerikih Drava dok je zakonska regulativa u Hrvatskoj tek spomenuta u tragovima poto je itavo sljedee poglavlje bilo posveeno upravo njoj. U treem dijelu prvog poglavlja bilo je rijei o buduim aspektima i perspektivama mirovinskih fondova. U tom dijelu prikazani su gorui problemi mirovinskih fondova koji su prisutni i u Hrvatskoj. Postoje mnogobrojna mogua rjeenja, no svako od njih donosi i odreene negativne posljedice, bilo po zaposlenika, umirovljenika, dravu ili neku etvrtu stranu. U drugom poglavlju ovog rada najprije se prikazao pomak Hrvatske oko reforme mirovinskih fondova kao sastavni dio izvjea za 2010. godinu. Tako se moglo vidjeti da je Hrvatska prepoznala glavne probleme mirovinskog sustava u Hrvatskoj i odluila napraviti odreene reforme. Ove reforme ne bi bile mogue da nema dobre zakonske regulative. Upravo je to poglavlje bilo posveeno trima zakonima vezanima uz mirovinske fondove. Zakoni su strukturno objanjeni te su neki od dijelova i detaljnije opisani kao to su sustav financiranja kao zanimljivi dio svakog zakonodavstva vezanog uz mirovinske fondove vie zato jer je upravo nedostatak novaca u mirovinskim fondovima vrlo veliki problem veine svjetskih mirovinskih sustava. U posljednjem poglavlju ovog rada autor je prikazao analizu jednog obveznog mirovinskog fonda i jednog dobrovoljnog. Oba ova mirovinska fonda spadaju u Raiffeisen mirovinsko drutvo koje je jedno od najboljih mirovinskih drutava u zemlji. Tome svjedoe i brojna priznanja dobivena od uvaenih institucija. Obvezni mirovinski fondovi ine prvi i drugi mirovinski stup. U njih moraju ulagati svi zaposleni i oni koji primaju honorare. Za razliku od njih, dobrovoljni mirovinski fondovi odabiru se od strane pojedinaca samo u sluaju ako to oni ele. Takoer, ne postoje strogo definirana pravila glede iznosa uplata ili njihove dinamike. Dakle, pojedinci uplauju samo onda kada su u mogunosti za to. Ovaj mirovinski fond odabire sve vei broj pojedinaca kako bi iznos njihove mirovine bio to vei. Budui da e iznosi mirovina na temelju prvog i drugog mirovinskog stupa biti relativno niske, iako dobrovoljni mirovinski fondovi, sve se vei broj ljudi odluuje za njih. Razlog tome nije taj da oni to arko ele, ve se osjeaju prisiljenima na to kako bi si osigurali bolji ivotni standard u mirovini.

XXII

LITERATURA Knjige: Ivanovi, Z.: Financijski menadment, Sveuilite u Rijeci, Hoteljerski fakultet u Opatiji, Rijeka, 1997. Mishkin F. S., Eakins S. G.: Financijska trita i institucije, Mate d.o.o. Zagreb. 2003.

Izvorni znanstveni rad: Potonjak , Vukorepa I.: Upravljanje rizikom prinosa u obaveznim kapitalno financiranim mirovinskim sustavima, Pravni fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 2008.

Izvori s interneta: Zakon o mirovinskom osiguranju. Narodne novine. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/269150.html Zakon o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima. http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/270675.html Zakon o mirovinskim osiguravajuim drutvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane tednje. lanak 3. - 10.. http://www.zakon.hr/z/215/Zakon-o-Hrvatskojagenciji-za-nadzor-financijskih-uslugahttp://www.pametnakuna.hr/investicije/dobrovoljni-mirovinski-fondovi-donose-prinos http://www.nacional.hr/clanak/98538/mirovinski-fondovi-mirovinska-reforma-uhrvatskoj-je-uspjesna-i-treba-je-nastaviti http://www.mirovinaplus.hr

XXIII