MIROVNI PREGOVORI U VERAILLESUMirovna konferencija u Parizu poela je 18.01.1919. sredinja linost konferencije je am. predsjednik Woodrow Wilson za stolom pobjednica stoje: SAD (Wilson), GB (Lloyde George), F (Clemencau), Japan, It (Viktor Emanuel Orlando) na konferenciji je sudjelovalo 27 drava sa svih kontinenata, ali bez Sovjetske Rusije

Rad konferencije: - Plenarne sjednice su odrane samo na poetku i kraju konferencije - Vijee desetorice (sastavljeno od po dva predstvanika sila pobjednica) je donosilo stvarne odluke - Vijee etvorice predsjednici vlada SAD (Wilson), GB (Lloyde George), F (Clemenceau) i It (Orlando) - nakon povlaenja Japana, nakon to se udovoljilo njegovim zahtjevima - Odbori i povjerljivi razgovori Osnovno naelo konferencije: pojam narodnosti koji ukljuuje pravo na samoopredjeljenje javili se brojni problemi oko utvrivanja granica, te je rjeenje pronaeno u pravima manjina: novonastale drave su se morale obvezati da e pripadnicima drugih naroda u okviru svojih granica osigurati opstanak bez provoenja politike odnaroivanja odnosno integracije izmeu drava Antante nije bilo zajednikog stava u pogledu rada konferencije

Francuska: 1. hoe osigurati prevlast u Evropi i to vie oslabiti Njemaku kako je nikada vie ne bi mogla ugroziti, te stoga inzistira da njemaka granica bude na Rajni i da se Njemakoj nametnu to tee ratne reparacije i da se obnovi jaka antinjemaka i antisovjetska Poljska (tu obranu kasnije proiruju na druge zemlje u tzv. sanitarni kordon = evropski sitem sigurnosti) 2. hoe vojnu intervenciju Antante protiv Sovjetske Rusije da bi se sprijeilo irenje socijalizma u Evropu Engleska: 1. hoe unitenje njemakog kolonijalnog imperija 2. osiguranje svog gospodstva na moru 3. nee pretjerano oslabiti Njemaku, jer mora drati ravnoteu s Francuskom i Rusijom SAD: 1. osnivanje Drutva (Lige) naroda kao orua za ouvanje mira, izglaivanje suprotnih interesa... 2. ostvarenje 14.toaka DRUTVO NARODA - prve sjednice konferencije su bile posveene izradi pravila meunarodne organizacije koja se imala brinuti o buduem miru i zajednikom ivotu naroda u kojem bi se sva pitanja rjeavala mirnim putem - francuska je smatrala da je potrebno osnovati i zajednike vojne snage sa zajednikim zapovjednitvo, ali GB to smatra neprihvatljivim bojei se da te snage ne budu instrument francuske hegemonije na kontinentu - gospodarsko-financijske i moralne sankcije su jedino sredstvo kojim se ostvaruje jamstvo mira i sigurnosti - Drutvo ili Liga naroda osnovana je u travnju 1919. kao organizacija svih suverenih drava koje bi ravnopravno i demokratski odluivale o svim pitanjima meusobnih odnosa i o razvoju cijeloga ovjeanstva (prestanak tajne politike) - tijela Drutva su: 1. Generalna skuptina (u kojoj je svaka zemlja imala jedan glas sastaje se prema potrebi) 2. Vijee (4 do 6 stalnih predstavnika velesila, a kasnije i 10 predstavnika manjih drava biranih na tri godine stalno rade) 3. Stalni sekretarijat 4. Meunarodni sud 5. Meunarodni ured za rad (zatitno-pravno i humanitarno obiljeje) 6. Mandatni sitem (Mandatna komisija) drave su preuzimale uloge

1

mandatara (svake godine podnose starateljski izvjetaj) u ime Drutva naroda u tri stupnja: 1. iroka autonomija Francuskoj za Siriju i Libanon i Engleskoj za Irak, Palestinu i Transjordaniju 2. nii stupanj za afrike kolonije npr. Jugoistona Afrika

MIROVNI UGOVORI ANTANTE: 1. s Njemakom u Versaillesu 28.06.1919. - jedini krivac za rat prema lanu 231.mirovnog ugovora - ne smije imati veu vojsku (samo 100 000 profesionalnih vojnika) niti uvesti opu vojnu obvezu, niti imati vojne kole niti ratnu industriju - mora predati Antanti veinu tekog naoruanja i unititi veinu puaka (ratne brodove je na zapovjed admirala Reutera potopila sama posada) - zabranjeno joj je imati ratnu mornaricu i graditi podmornice - Rajnska oblast u zoni irokoj 50km je okupirana od Antante (Francuska) odnosno za 15 godina bi se ta vojska trebala potpuno povui, ali u tri faze: prvo sjeverna treina s gradom Kolnom za 5 godina, onda sredinja s Koblenzom i onda juna treina s Mainzom trokove okupacije snosi Njemaka - zabranjeno joj je udruiti se s Austrijom odnosno lankom 80. Njemaka mora potovati austrijsku nezavisnost kao i nezavisnost Poljske i ehoslovake - Gospodarski aspekti: ogromna ratna odteta (u novcu i materijalno) koju mora isplatiti saveznikim zemljama, a koju e utvrditi posebna saveznika komisija, a plaanje reparacija e poeti od 1.05.1921. - teritorijalni gubici: - oduzeta joj je Alsace i Lorraine u korist Francuske (od 1871. pripale Nj., sada vraene Francuskoj) - pokrajine Eupen i Malmedy dobila je Belgija (naseljeni Valoncima) - sjeverni Schleswig ide Danskoj (nakon provedenog plebiscita) - Saarska oblast (ugljen) ide na 15 godina Francuskoj do predvienog plebiscita (1935. plebiscitom vraeno Njemakoj) - Hluin ide ehoslovakoj - Poljskoj: zapadna Pruska, Poznan (irok koridor od oko 100km uz Vislu koji odjeljuje istonu Prusku od Njemake), baltiko primorje Pomeranija s lukom Gdinjom (veinsko poljsko stanovnitvo, ali loa luka) i Gornja leska (Poljaci je htjeli cijelu, jer su tu rudokopi odlueno plebiscitom da 2/3 ide Njemakoj, a 1/3 Poljskoj) poslije II svj.rata cijela Gornja leska je pripala Poljskoj - Gdanjsk je slobodni grad pod upravom Drutva naroda i u carinskom savezu s Poljskom odnosno pod poljskim vrhovnitvom (veinsko njemako stanovnitvo, ali luka je bolja od Gdinje te je hoe Poljaci) - Lajped ili Memel (grad na kajnjem jugoistoku Pruske, na desnoj obali rijeke Njemen - vana luka na Baltiku) stavljen pod upravu Lige naroda, no 1923. Litvanci organizirali vojni udar i pripojili grad Litvi (to je trebala biti kompenzacija za Vilnus koji je otiao Poljskoj) - u istonoj Pruskoj je plebiscitom u srpnju 1920. odlueno da gradovi Marienwerder i Allenstein idu Njemakoj - istona Pruska je ostala Njemakoj 2. s republikom Austrijom (njemaki dio i nasljednica A-U Monarhije) u SaintGermainu-en-Laye 1.09.1919. - potpisnik je voa socijaldemokratsko-kranske koalicijske vlade Karl Renner - ehoslovaka granica: na raun A-U nastaje ehoslovaka republika (iako su njemaka govorna podruja htjela ostati u Austriji) - Poljska: je dobila Galiciju i dio Tjeina

2

-

-

-

Donja leska ili austrijska krunska zemlja s Teinom i bogatim rudnicama kamenog ugljena u kojoj veinu ine Poljaci (55%), pa esi (27%) i Njemci (14%) je sporno podruje izmeu ehoslovake i Poljske najvei dio je dobila HS, a grad Tjein je podijeljen po pola izmeu i P Italija granica: je dobila juni Tirol do alpskog prijevoja Brennera, Goricu i slovensko primorje s Trstom (Julijska krajina ili VeneziaGiulia), Istru, dio Koruke (1920. je odran plebiscit kojim je Koruka pripala Austriji prema odluci stanovnitva) i Kranjske, grad Zadar, otoke Cres, Loinj i Lastovo Kraljevina SHS granica: je dobila djeli Koruke, slovensku tajersku, Kranjsku i Dalmaciju, a od Ugarske polovine Slavoniju, Hrvatsku, Vojvodinu, te BIH Maarska: kompromisom je rjeeno podruje Gradia ili Burgenlanda: prema tom sporazumu preteno Njemcima naseljena zapadna Ugarska (granica je Lajta, a opron je na istonoj obali Lajte) trebala je biti prikljuena Austriji, no tek nakon ugovora s Maarskom u Trianonu u meuvremenu je u Sopronu glavnom gradu Gradia odrano glasanje naroda koje se izjasnilo za prikljuenje Maarskoj te je odlueno da opron s okolicom ide Maarskoj, a ostatak Gradia ide Austriji (1921. ga zauzela) te dobiva novi glavni grad Eisenstadt ili elezno

3. s Maarskom je sklopljen mirovni ugovor 04.06.1920. u Trianonu - ehoslovaka: na raun Maarske dobila Slovaku i potkarpatsku Rusija - Rumunjska: dobila Transilvaniju - Austrija: dobila Gradie bez Soprona - Kraljevina SHS: dobila Meimurje, Prekomurje i dio Baranje 4. s Bugarskom u Neuilly-sur-Seine 27.11.191. - u korist Grke izgubila dio Trakije i izlaz na Egejsko more - u korist Rumunjske je izgubila junu Dobrudu - u korist Jugoslavije izgubila Strumicu, Bosiljgrad i Caribrod 5. s Turskom u Sevresu 10.08.1920. - turska drava svedena na turski etniki teritorij na Anadoliju i Carigrad s malim zaleem (jedini dio u Evropi) - na raun Turske Grka je dobila na 5 godina upravu nad Smirnom (nakon toga plebiscit bi trebao ii) i JZ Malom Azijom, te nad egejskim arhipelagom - Dodekanez je ostao Italiji - Turska je morala priznati samostalnost Armenije, a Kurdistan je dobio autonomiju, a kasnije je trebao dobiti nezavisnost - Engleska preuzima mandat nad Mezopotamijom (Irakom) i Palestinom i ima utjecaj nad veim dijelom arapskog poluotoka - Francuska dobiva protektorat nad Sirijom i Libanonom - turska armija se ograniava na 50 000 ljudi, Turska mora platiti reparacije - svi plovni putevi, luke, morski tjesnaci B i D i eljeznice podlijeu meunarodnoj kontroli nad kojima saveznici provode financijsku i vojnu kontrolu - tursko carstvo priznaje britanski protektorat TURSKA na poetku I svjetskog rata izabrala je neutralnost, ali zapravo je to dogovor s Njemakom: prvo pripremiti vojsku, a onda krenuti u ostvarenje ciljeva: osloboditi francuske i britanske gospodarske prevlasti vratiti dio izgubljenih podruja u prvom balkanskom ratu neutralizirati ruske pretenzije na morske tjesnace i osvojiti carskoruska podruja nastanjena turkijskim narodima na Kavkazu, Krimu i Turkestanu zahtjev je elja ministra obrane Enver pae koji hoe pomaknuti granicu Turskog carstva preko Irana do Indije - tahvi zahjevi su zadirali u ruske i britanske ciljeve -

1. 2. 3. 4.

3

1. 2. 3. 4.

prekid neutralnosti se dogodio kada su dva njemaka ratna broda progonjena od britansko-francuske flote 1914. u Sredozemlju potraila sklonite u osmanskim vodama = povreda neutralnosti Turske, tim vie to su tako tjesnaci zatvoreni za brodove Antante - osmanska vlada preimenuje te brodove u Selim Yavuz i Midilli i u rujnu 1914. zapoinje napade na ruske crnomorske luke, ime je prekrila neutralnost i sile Antante joj objavljuju rat to je bio povod GB da anektira Cipar, koji je dotada bio pod britanskom upravom, dok je Egipat formalno istupio iz Osmanskog carstva i proglaen je britanskim protektoratom - nepovoljan strateki poloaj Turske, jer ratuje na vie bojita: kavkasko bojite protiv Rusije u Iraku i na Suezu protiv Britanaca u Dardanelima protiv britansko-francuske flote na Galipolju protiv britanskog ekspedicionog korpusa -

Planovi o diobi Osmanskog carstva 1. u oujku 1915. britanska i francuska vlada su se sloile da poslije rata Rusije dobije Carigrad i tjesnace Bospor i Dardanele 2. Londonski ugovor travanj 1915. njime je predvieno za: - Italiju: etniki tursko podruje oko zaljeva Antalya u Maloj Aziji s Smirnom - Grku: skupina otoka Dodekanez (ukljuuje 12 malih i Rodos) 3. Sykes-Picot (Sajks-Piko) sporazum iz svibnja 1916. - Velikoj Britaniji: Mezopotamija (Irak sa Bagdadom bez Mosula grada u sjevernom Iraku na desnoj obali Tigrisa), dio Palestine (1917. Balfourova deklaracija kojom ministar vanjskih poslova pie voi britanskih idova kojim se potie naseljavanje idova i obeava im buduu dravu), Transjordanija - Francuskoj: Mosul, Sirija, Libanon, dio Kurdistana s tzv. Malom Armenijom - Rusiji: tjesnaci i Carigrad prije nego je sklopljen mirovni ugovor s Antantom u Turskoj je dolo do sloma turskog reima Mehmeda VI kojeg optuuju za vojniki slom Turske prema Sykes-Picotovom sporazumu saveznici su zauzeli sve vane toke, a vrhunac pobjede je prolazak saveznikih brodova kroz tjesnace podruje vlasti sultana se svelo samo na Carigrad jer je u ostalom podruju nastao vakuum vlasti zbog sloma sredinje vlasti u suprotnosti s sykes-picotovim sporazumom Grci su zauzeli Smirnu veinom nastanjenu Grcima, koja je treabala pripasti Italiji ubrzo dolazi do grko-talijanskog sporazuma prema kojem je Grcima dana Smirna, a Grci su zauzvrat priznali talijansko zaposjedanje Albanije 1917/18. na poticaj Britanije Armenija proglaava nezavisnost tijekom 1919. ustrojava se nacionalistiki pokret pod vodstvom Mustafa Kemal-pae sa sjeditem u Ankari on je osnovao Narodnu armiju otpora i 11.09. je objavio Nacionalni pakt: osnovni program kemalizma kojim on trai od Antante pravo na samoodreenje Turaka kao i ostalih naroda Osmanlijskog carstva no saveznici su prislili sultana Mehmeda VI da potpie mirovni ugovor u Sevresu 10.8.1920.

-

Slom ugovora u Sevresu i stvaranje Turske republike - nakon sveopeg nereda i posebice nakon grkih upada u Anadolju sultan Mehmed VI je postavio asnika Mustafa Kemal-pau za generalnoh isnpektora vojske koji bi trebao uguiti sve nacionalistike nerede koji izbijaju - Mustafa Kemal-paa ini upravo suprotno: stavlja se na elo nacionalistikog pokreta koji je proglasio i protuvladu - 1919. sultanova vlada i nacionalsitika protuvlada sklapaju kompromis i nacionalisti na izborima dobili 2/3 sjedite parlamenta se premjeta u Ankaru, koji u travnju 1920. proglaava Mustafa Kemal-pau za predsjednika Republike Turske i raskida veze s sultanatom - sultan ima podrku Britanaca i vjerski autoritet halifa kako poglavara muslimana te zapoinje sveti rat protiv nacionalista (na kraju rata 1922. sultan se odrekao prijestolja)

4

- pobjedu u ratu s sultanom nacionalistima je osiguralo: 1. osiguranje zalea sklapanjem mirovnog ugovora sa sovjetima u oujku 1921. koji prerasta u ugovor o prijateljstvu 2. povlaenje Talijana iz Antolyje i Francuza iz Kilikije tijekom 1921. 3. time su Grci izolorani u svojim ambicijama te ih Turci poraavaju u bici kod Smirne 1922. = kraj rata Mirovni ugovor u Laussani 24.7.1923. je revizija mirovnog ugovora u Sevresu: 1. priznata nezavisnost Turskoj i suverenost nad Anatolijom, dobiva natrag tursku Armeniju i turski Kurdistan 2. odrie se svih neturskih podruja 3. natrag dobiva dio egejskih otoka (dva otoka na ulazu u Dardanele) i istonu Trakiju do rijeke Marice s Jedrenama Dodekanez ostao talijanski 4. morski tjesnaci i utvrde oko njih su vraene pod tursku kontrolu i ukinute su kapitulacije 5. izvrena je masovna izmjena stanovnitva 29.11. Turska je proglaena republikom s glavnim gradom Ankarom i Mustafa Kemal Ataturk postaje prvi predsjednik Turske zatvoreni su erijatski sudovi, medrese

5

RUMUNJSKA NAKON VERSAJA: - dobila junu Dobrudu od Bugarske, od Rusije Besarabiju, od Madarske Transilvaniju, Bukovinu i istoni Banat (koji je do 1918. u sastavu Maarske i naseljen je preteno Maarima, Srbima, Rumunjima i Njemcima) Spor oko Banata - svoje stupanje u prvi svjetski rat na strani Antante Rumunjska je uvjetovala dobivanjem cijelog Banata do rijeke Tise, to joj je tajnim ugovorm s Antantom u Bukuretu 1916. i obeano - no Rumunjska je tokom rata poraena od Bugarske i Njemake, te je bila prisiljena sklopiti separatni mir u Bukuretu s Centralnim silama 7.5.1918. kojim je cijela Dobruda preputena Bugarskoj - po kraju rata Rumunjska je odbacila Bukuretanski mir i traila izvrenje Bukuretanskog ugovora - tome se protivi Kraljevina SHS pozivajui se : 1. na sklapanje separatnog mira i samim tim odricanja prijanjeg tajnog ugovora taj stav podupiru Amerikanci koji su proitv svih tajnih ugovora 2. srpska vojska je zauzela u ofenzivama na sovjetsku Maarsku cijelu Baranju, Baku i zapadni i srednji Banat ukljuujui grad Temivar te na crti razgranienja dolazi do sukoba srpsko-rumunjskih - na kraju je odlueno da se Banat podijeli: - istoni dio s gradom Temivarom ide Rumunjskoj - zapadni dio s gradovima Kikinda, Bela Crkva i Vrac ide Kraljevini SHS Spor oko Besarabije - povijesna regija izmeu rijeke Dnjestar i Prut, ua Dunava u Crno more i crnomorske obale - Besarabijska metropolija je u sastavu rumunjske pravoslavne crkve - Besarabija je nakon Berlinskog kongresa prikljuena Rusiji u ijem je sastavu do 1917. kada je Besarabija proglaena Nezavisnom moldavskom republikom i pripojena Rumunjskoj SSSR to nije priznao te je na istonoj obali Dnjestra uspostavio Autonomnu moldavsku sovjetsku republiku u sastavu Ukrajine odakle bi se pokualo boljevizirati cijelu Besarabiju - 1940. na temelju tajnog sporazuma Molotov-Ribbentrop Besarabija i Bukovina su dodijeljene SSSR-u to je Rumunjska morala dopustiti - no sudjelujui u napadu na SSSR na Hitlerovoj strani, Rumunjska je dobila natrag Besarabiju i Bukovinu - nakon njemakog sloma 1944. SSSR vraa Besarabiju, ali junu Besarabiju pripaja Ukrajina, a ostatak Besarabije i podruje istono od Dnjestra postaje dio Moldovske sovjetske republike ime je Ukrajina ostala bez izlaska na Crno more = danas spor izmeu Rumunjske i Ukrajine Spor oko Bukovine - do 1918. austrijska pokrajina, a zatim dio Rumunjske - 1940. pripala SSSR - 1947. sjeverni dio pripao SSSR, a juni Rumunjskoj =spor

Grka: nakon poraza u ratu od 1919. do 1923. koji je vodila s Turskom, mora vratiti Turskoj istonu Trakiju i Smirnu otkud se mora u Grku preseliti 1,5mil Grka (masovna razmjena stanovnitva)

Nove drave: 1. Finska 2. Estonija 3. Letonija 4. Litva 5. Poljska rekonstriirana 6. ehoslovaka obuhvaa bive habsburke krunske zemlje eku, Moravsku, lesku i od Maarske dobivenu Slovaku i potkarpatsku Ukrajinu 7. Kraljevina SHS

6