1
Svake godine od 15. listopada do 15. studenoga obilježavamo Mjesec hrvatske knjige. Ovogodišnja manifestacija posvećena je kulturnoj baštini s motivom glagoljice kao jedinstvenog hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta. U čemu je vrijednost nacionalnog identiteta toga pisma? Pismo je vrlo vrijedno jer su na glagoljici napisane prve riječi na hrvatskom, prvi hrvatski zakonik, prva tiskana knjiga, prva hrvatska početnica i prva opća povijest svijeta na hrvatskom jeziku. Jedna legenda kaže da su na glagoljskoj knjizi zvanoj Reimski evanđelistar prisezali francuski kraljevi prilikom krunidbe. Naziv glagoljica izveden je prema glagolu glagoljati , u značenju govoriti. Koristila se pri obavljanju službe Božje na staroslavenskom jeziku. Godine 1248. papa Inocent IV. dao je Hrvatima dopuštenje za upotrebu glagoljice u liturgijske svrhe. Tako su Hrvati imali iznimnu mogućnost slušati riječ Božju na posve razumljivom jeziku za razliku od drugih naroda Europe. Malo koji narod može se pohvaliti da se u kontinuitetu koristi jednim pismom od IX. st. Prva četiri slova imaju značenje: JA SLOVO ZNAJUĆI GOVORIM ( Dobro je živjeti na zemlji ). Zato sanjajmo i pišimo glagoljicu. MJESEC HRVATSKE KNJIGE 15.10. - 15.11.2018.

Mjesec hrvatske knjige - skole.hr

  • Upload
    others

  • View
    6

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

Svake godine od 15. listopada do 15. studenoga obilježavamo Mjesec hrvatske knjige. Ovogodišnja manifestacija posvećena je kulturnoj baštini s motivom glagoljice kao jedinstvenog hrvatskog kulturnog i nacionalnog identiteta. U čemu je vrijednost nacionalnog identiteta toga pisma? Pismo je vrlo vrijedno jer su na glagoljici napisane prve riječi na hrvatskom, prvi hrvatski zakonik, prva tiskana knjiga, prva hrvatska početnica i prva opća povijest svijeta na hrvatskom jeziku. Jedna legenda kaže da su na glagoljskoj knjizi zvanoj Reimski evanđelistar prisezali francuski kraljevi prilikom krunidbe. Naziv glagoljica izveden je prema glagolu glagoljati, u značenju govoriti. Koristila se pri obavljanju službe Božje na staroslavenskom jeziku. Godine 1248. papa Inocent IV. dao je Hrvatima dopuštenje za upotrebu glagoljice u liturgijske svrhe. Tako su Hrvati imali iznimnu mogućnost slušati riječ Božju na posve razumljivom jeziku za razliku od drugih naroda Europe. Malo koji narod može se pohvaliti da se u kontinuitetu koristi jednim pismom od IX. st. Prva četiri slova imaju značenje: JA SLOVO ZNAJUĆI GOVORIM  (Dobro je živjeti na zemlji). Zato sanjajmo i pišimo glagoljicu.

MJESEC HRVATSKE KNJIGE15.10. - 15.11.2018.