Embed Size (px)
Citation preview
Mjesečevo gibanje i mijene
Učenica:
Matea Mašinović, 5. r., OŠ Gornja Vežica Rijeka
Mentor:
Vanesa Ujčić Ožbolt, dipl. oec.
Rijeka, šk. god. 2013./2014.
1
Sadržaj
1. Uvod ................................................................................................................................................. 2
2. Mjesec .............................................................................................................................................. 3
2.1. Osnovne karakteristike .............................................................................................................. 3
2.2. Mjesečevo gibanje oko Zemlje ................................................................................................. 5
3. Promatranje Mjesečevih faza ........................................................................................................... 6
4. Zaključak .......................................................................................................................................... 8
5. Životopis .......................................................................................................................................... 9
6. Literatura ........................................................................................................................................ 10
Prilozi – skice Mjesečevih faza .......................................................................................................... 11
2
1. Uvod
Za ovogodišnju temu praktičnog rada za natjecanje odabrala sam temu o Mjesecu jer sam kao
mala uvijek voljela promatrati tu sjajnu loptu na nebu, kako mijenja svoj oblik i položaj. Možda je
baš moj interes za Mjesec bio glavni za odluku da se počnem baviti astronomijom.
Odlučila sam saznati više o Mjesecu i kroz ovaj rad saznati više o njegovim mijenama i koliko
točno traju Mjesečevi ciklusi. Da bih to uspjela, namjeravala sam skicirati Mjesečeve faze svakog
vedrog dana te na kraju obraditi moje crteže odnosno podatke.
3
2. Mjesec
2.1. Osnovne karakteristike
Mjesec je nama najbliže i najbolje proučeno nebesko tijelo. Kao najbliže, ujedno nam je i
najbolje vidljivo tijelo. Promjer mu je 3.474 km, a prosječna udaljenost od Zemlje 384.400 km. Po
veličini je otprilike četiri puta manji od Zemlje.
Mjesec
Pretpostavlja se da je Mjesec nastao prije otprilike 4,5 milijardi godina kada je jedan planet
otprilike pola manji od Zemlje udario u nju te tako razmrvio Zemljinu koru i dio plašta, a i on je bio
potpuno razmrvljen i uništen. Neke krhotine su odletjele u međuplanetarni prostor a neke su pale
natrag na Zemlju, a od dijela tih krhotina oblikovao se jedno veliko tijelo – Mjesec. To sraštanje se
dogodilo pod utjecajem gravitacije.
4
Nastanak Mjeseca
Mjesec ima malu metalnu jezgru i stjenoviti plašt i koru. Tlo na površini mu je sastavljeno od
raznih stijena, kao i sitne prašine, od čestica nastalih taljenjem mnogobrojnih zrnaca i od sljepljenih
nehomogenih čestica. Mjesečeva površina puna je svjetlih i tamnih mrlja koje su vidljive golim okom.
Te tamne Mjesečeve mrlje su bazeni ispunjeni krutom lavom. Kako su različiti objekti padali na mladi
Mjesec, kojemu je plašt tada morao biti rastaljen neposredno pod korom, ili su u kori postajala
vulkanska ognjišta, tako se izlijevala vruća lava koja je hladila i tamnije je boje od drugih stijena. Te
tamne mrlje koje zovemo mora su velike i nastale su od sudara s velikim objektima.
Dio površine Mjeseca: dio Oceana oluja (tamnije), okolne svijetlije stijene i krateri
5
Svijetliji dijelovi su područja sastavljena od raznih stijena i sitne prašine. Na njima ima jako
puno kratera nastalih od manjih objekata koji su milijardama godina padali na Mjesec.
2.2. Mjesečevo gibanje oko Zemlje
Mjesec se giba i to gibanje vrlo je složeno. Smjer obilaženja Mjeseca oko Zemlje podudara se
sa smjerom Zemljine revolucije i rotacije, a jednak je i smjer njegove rotacije. On obiđe Zemlju
jednom u 27 dana, 7 sati i 43 minute, a toliko vremena traje i njegov okret oko svoje osi. To se još
zove siderički mjesec; gledano prema dalekim zvijezdama u pozadini, Mjesec se nakon toliko
vremena nađe na istoj točki na nebu.
Budući da Mjesečev obilazak oko Zemlje traje jednako kao i njegov okret oko osi, to znači da
mi sa Zemlje uvijek vidimo samo njegovu jednu stranu. Rotacija svemirskog tijela koja je
sinkronizirana s revolucijom zove se sinkrona rotacija. Pojava je jako česta u Sunčevom sustavu za
planete i njihove satelite.
Sinodički mjesec je vrijeme trajanja revolucije i rotacije s obzirom na Sunce. To je vrijeme u
kojemu Mjesec prođe kroz puni ciklus mijena odnosno faza. On traje 29 dana, 12 sati i 44 minute.
Duži je od sideričkog jer Zemlja putuje oko Sunca, pa nakon što prođe siderički mjesec, Mjesec još
uvijek nije u istoj fazi kao na početku. Tek nakon još nekog vremena, kada Zemlja prođe još dio puta
oko Sunca i kada Mjesec prevali još dio puta oko Zemlje, bit će opet ista faza.
Siderički i sinodički Mjesec
6
3. Promatranje Mjesečevih faza
Promatranje i skiciranje Mjesečevih faza započela sam krajem studenog 2013. godine. Tada
u početku sam imala sreće s vedrim vremenom pa sam uspjela skicirati većinu dana, a kasnije, u
siječnju i veljači ove godine, bilo je više oblačnih dana pa iz tih mjeseci nema tako puno skica.
Ponekad sam skicirala navečer, a ponekad ujutro, prije škole, ovisno kada se Mjesec vidio. Neke skice
sam napravila gledajući golim okom, a neke gledajući kroz dalekozor (7 x 50). To je i označeno na
skicama: za svaku je napisano vrijeme promatranja, i oznake O (ako sam promatrala golim okom) ili
D (ako sam promatrala dalekozorom).
Osim samog skiciranja, htjela sam učiniti i nešto više. Na temelju mojih skica, htjela sam
izmjeriti Mjesečev sinodički period, odnosno period između dvije iste faze. Uzela sam sve skice i
krenula uspoređivati svaki pojedini crtež, tražeći iste faze i brojeći dane između njih. Uočila sam
podudarnost kod sljedećih skica:
- 27.11.2013. i 27.12.2013. (razmak 30 dana)
- 28.11.2013. i 25.02.2014. (razmak 89 dana = 3 sinodička perioda; slijedi da je 1 period =
29,7 dana)
- 01.12.2013. i 29.01.2014. (razmak 59 dana = 2 sinodička perioda; slijedi da je 1 period =
29,5 dana)
- 06.12.2013. i 04.01.2014. (razmak 30 dana)
- 07.12.2013. i 05.01.2014. (razmak 30 dana)
- 08.12.2013. i 06.01.2014. (razmak 30 dana)
- 11.12.2013. i 08.02.2014. (razmak 59 dana = 2 sinodička perioda; slijedi da je 1 period =
29,5 dana)
- 14.12.2013. i 12.02.2014. (razmak 60 dana = 2 sinodička perioda; slijedi da je 1 period = 30
dana)
- 16.12.2013. i 14.02.2014. (razmak 60 dana = 2 sinodička perioda; slijedi da je 1 period = 30
dana)
- 18.12.2013. i 16.01.2014. (razmak 29 dana)
- 20.12.2013. i 18.01.2014. (razmak 30 dana)
- 21.12.2013. i 19.01.2014. (razmak 30 dana)
- 27.12.2013. i 24.02.2014. (razmak 59 dana = 2 sinodička perioda; slijedi da je 1 period =
29,5 dana)
- 05.01.2014. i 03.02.2014. (razmak 29 dana)
7
Na kraju sam zbrojila sve dane i podijelila s brojem poklapanja i dobila prosječnu vrijednost
od 29,7 dana. S obzirom da je prava vrijednost sinodičkog mjeseca 29,5 dana, smatram da odstupanje
mog rezultata nije jako veliko.
Na početku izrade ovog praktičnog rada, bila mi je želja i pokušati odrediti Mjesečev siderički
period, za što bih uz skiciranje faze, još trebala ucrtati njegov položaj za svaki od tih dana u zvjezdane
karte. Međutim, to nisam bila u mogućnosti napraviti, pogotovo zato jer sam ponekad skicirala i kada
nije bilo potpuno mračno ili ujutro prije škole (po danu), pa se tada zvijezde niti ne vide.
Svi listovi sa svim skicama nalaze se na kraju referata, u prilogu.
8
4. Zaključak
Izrađujući ovaj rad, naučila sam mnogo o Mjesecu i njegovom gibanju. Smatram da je
skiciranje bila korisna vježba za praćenje njegovih faza. Zahvaljujući tome što je bilo dosta vedrih
dana u prosincu, uspjela sam tada obaviti dosta promatranja, pa je bilo i dosta poklapanja njegovih
faza s promatranjem u drugim mjesecima (siječanj i veljača). Smatram da mi je uspjelo ostvariti moj
glavni cilj, tj. izmjeriti Mjesečev sinodički period, odnosno vrijeme između dvije iste faze. Dobila
sam rezultat od 29,7 dana, što nije veliko odstupanje od stvarnog sinodičkog perioda (29,5 dana).
Iako nisam uspjela izmjeriti i siderički period, ipak sam u cjelini zadovoljna rezultatom ovog rada.
9
5. O meni
Idem u 5. razred Osnovne škole Gornja Vežica Rijeka. Astronomijom se bavim već od 3.
razreda kada sam se učlanila u Akademsko astronomsko društvo – Rijeka i ovo je moje drugo
natjecanje.
10
6. Literatura
1. Robert Burnham, Alan Dyer, Jeff Kanipe, Astronomija – vodič po noćnom nebu,
Dušević&Kršovnik, Rijeka, 2003.
2. Nancy Hathaway, Vodič kroz svemir, SysPrint, Zagreb, 1994.
3. Vladis Vujnović, Astronomija, Školska knjiga, Zagreb, 1994.
11
12
13
14
15
16
17
18
