MKK Skripta

7/21/2019 MKK Skripta

1/26

1. MEUNARODNO KRETANJE KAPITALA pojam, oblici i motiviM!"#a$o%#o &$ta#j &apitala transfer realnih i financijskih sredstava izmeu subjekata razilith zemalja saodloenim kontratransferom za odreeni vremenski period, a u cilju ostvarivanja odreenih ekonomskih i politikihinteresa uesnika u tom transferuKretanje kapitala izmeu zemalja je %vo'mj$#o, pri emu se u jednom sluaju subjekti ( rezidenti) odreene zemljepojavljuju kao davaoci, a drugi put kao korisnici kapitalaa !KK posebno je vano m!"#a$o%#o t$(i)t &apitala" skup odnosa stranih lica povodom ponude i potranejsrednjoronih i dugoronih financijskih sredstavaKapital se moe pribaviti# emitiraju$i obveznice tzv% &*ajmov#i &apital' ili emitiraju$i dionice i druge vrijednosne papire

sa pravom ue$a u dobiti tvz &%io#i+&i ili vla'#i+&i &apitalT$(i)t &apitala specijalizirano trite na kome se kapital nudi na due rokove tvz%' rimarno trite kapitala' i nakome se trguju ve$ emitiranim vrijednosnim papirima tvz%'sekundardno trite kapitalaM!"#a$o%#o t$(i)t &apitalaje dio meunarodnog financijskog trita, te obuhva$a i meunarodno trite novcatj%trite na kome se odvija ponuda i potranja kratkoronog kapitala*ajve$i dio meunarodnog kretanja kapitala odvija se izmeu razvijenih zemalja% emlje u razvoju i zemlje u tranziciji suuglavnom korisnici kapitala%Kapital se moe promatrati na dva naina, s obzirom na to da moemo govoriti o vrijednostima kapitala i o realnim(fizikim) kapitalnim dobrima%Kapital-+%novac, imovina i aktiva koja se koristi u poslovanju, %novac koji posjeduju pojedinci ili kompanije koji sekoristi za investicije% -vo znaenje je osnovno znaenje na koje se rije kapital odnosi u ovoj problematici!KK ukljuuje#

+% Elm#t v$m#a dolazi do izraaaj u razjeni imovinskih naslvoa( titulusa) razliitog stupnja likvidnosti% Elm#t p$o'to$a" dolazi do izraaja u transferu kupovne snage izmeu rezidenata razliith zemalja, dakle u

kreatnju zajmovnih fondova iz jedne zemlje u drugu.ri kriteraija za klasifikaciju tokova kapital na pojedine vrste i oblike#

+% Kriterij izvora kapitala% /unkcionalni kriterij0% 1remenski kriterij

Kod kriterija izvora kapitala razlikujemo dva osnovna oblika !KK i to# meunarodno kretanje privatnog kapitala imeunarodno kretanje javnog kapitala%P$ivat#i &apital kapital pojedinca, privatnih poduze$a, dionikih drutava, komercijalnih banaka i sl%nevladinihorganizacija% -n se kre$e prvenstveno u obliku direktnih investicija,portfolio investicija, kao i u formi kredita ( zajmova )

i depozitaJav#i &apital kapital koji dolazi iz dravnih institucija, centralnih banaka i slinih izvora% Kre$e se prvenstveno uobliku bilaterlanih zajmova i kredita, portfolio investicija i bespovratne ekonomske pomo$iosebna vrsta javnog kapitala su zajmovi meunarodnih organizacija su 2345,2!/,256,7345,2/8 i sl%/unkcionalni kriterij ili kriterij motiva dovodi do pojave dviju osnovnih grupa !KK# A"to#om#a &$ta#ja &apitala dolazi do izraaja u nezavisnosti tog krenja od stanja platne bilance, dakle

kratanje ne proizlazi iz odreenog stanja platne bilance nego se odviaj autonomno tj%ono je samo sebi cilj, vri sesamo za sebe

I#%"ci$a#a i*$av#avaj"/a0 &$ta#ja &apitala" dolazi do izraaja u zavisnosti tog kretanja od odreenog stanjaplatne bilance%

1remenski kriterij, dijeli !KK prema $o+#o'ti na kretanje kratkoronog(do godinu dana), srednjeronog( 1 5 godina) idugoronog kapitala(preko 5 godina)

po pravilu, kratkoroni kapital se koristi za financiranje teku$eg poslovanja, a srednjoroni i dugoroni za investicijskenamjene%Kapital se moe izvoziti u#

+% Nov+a#om obli&" prijeno fin%sredstava, odobravanje financijskih kredita% U vi%" $al#o t$a#'2$a izvoz maina,opreme, reprodukcijskog materijala, usupanje prava industrijskog

vlasnitva3*a#i *ajam zajam u kojem se pri odobravanju financijskih kredita postavlja uvjet da se ta sredstav oriste za kupovinutono odreene robe od odreenog dobavljaa9ednu vrstu vezanih zajmova predstavljau i tzv%izvozni krediti, krediti za plasman kapitalne opreme, koje odobravajuisporuioci opreme &$%iti i'po$"+ilaca '"ppli$ c$%it)% 5ruga vrsta izvoznih kredita krediti kupcu ( bu:er credit)koje odobravaju financijske institucije zemlje izvoznika inozemnim kupcima za financiranje njihovih isporuka na kreditiz zemlje kreditora, i mnogo je blia klasinim vezanim kreditima

ostoji i podjela na 2i#a#cij'& &$%it, tj%kredite koji se daju i vra$aju u novcu i robne kredite, tj%kredite koji se daju radifinanciranja kupovine robe ili pla$anja usluga, pri emu je ugovorom o kreditu odreena mjera za koju se kredit moekoristiti%

+


2/26

o svojoj namjeni inozemni kapital se moe plasirati u tono o%$!# p$oj&t( pro"ject approach) ili u ostavrivanjeirih razvojnih ciljeva odnosno p$o$ama-visno o tome kakav je utjecaj vlasniak kapitala na koritenje plasiranih sredstvama, razlikuju se sljede$i oblici i*vo*a&apitala#

!eunarodne direktne investicije !eunarodne portfolio investicije !eunarodni krediti ( zajmovi)

M!"#a$o%# %i$&t# i#v'ticiju inozemstvo ili strane direktne investcije predstavljaju takav oblik ulaganja kapitalakoji osigurava stranom investitoru sticanje prava vlasnitva,kontrole i upravljanja po osnovi uloenoga kaptiala

" Kod 52, vlasnik kapitala zadrava punu kontrolu nad plasiranim sredstvima" -n odluuje gdje $e uloiti kaiptal, a profit ovisi od uspjenosti upotrebe uloenih sredstva

P$ma MM45", 't$a# %i$&t# i#v'ticiju investicije iji je cilj da se stekne trajan interes u poduze$u koje poslujeizvan zemlje investitora, s tim da je bitna namjera investitora da se ostvari efektivno upravlajnje kompanijom u koju seinvestira ( vlasniki udio kompanije od +;lavni nosilac /52"a su multinacionlne kompanijeO'#ov#i motivposlovanja multinacionalnih poduze$a je maksimiziranje profita i pove$anje vrijednosti kaptialapoduze$a za njegove vlasnike% ?z taj osnovni motiv, ostvaruju se i strateki i ekonomski motivi, koji se ogledaju uproirivanju ( ili pove$anju) obima poslovanja na bazi osiguravanja resursa, osiguravanja trita i ostvarivanja ekidasnojeproizvodnej i konkurentnosti7$#2il% i#v'ticija osnivanje nove kompanije u inozemstvu2nvestiranje u postoje$u kompaniju se ostvaruej putem spajanaj i kupovine, s tim to je znaaj ovog drugog modelatvz%!@6 s vremenom sve ve$iored osnovnog iznosa kaiptala koji se unosi u jednu zemlj u u vidu direktnih ulaganja, ovdje treba ukljuiti jo nekeiznose a to su#

5io profita koji se reinvestira 2znos sredstva koji je prikupljen na lokanom financijskom tritu

osebnim oblikom direktnih investicija mogu se smatrati i *aj%#i+&a "laa#ja% .o je dugoroni poslovni poduhvatpartnera iz razliitih zemlja koji zajednii ulau sredstva, sa ciljem zajednikog rada, organizranja proizvodnje, snoenejrizika i podjele ostvarenog profitaM!"#a$o%# po$t2olio i#v'ticij predstavljaju ulaganja kapitala posredstvom raznih vrsta vrijednosnih papiraizdanih od strane inozemnih vlada, njenih organa i drugih institucija, inozemnih banaka ili kompanija koje su izdate radi

prikupljanja sredstva na nekom meunarodnom tritu kaptala" .ipian primjer portfolio investicija je emitiranje i plasman obveznica ( bond)" 1lasnici kapitala kupovinom obveznica stjeu pravo da u odreenom roku dobiju nazad uloena sredstva, zajedno

sa odgovaraju$om kamatom" Kamata je ranije utvrena u fiksnom iznosu, ali u novije vrijeme, zbog velikih oscilacija kamatnih stopa, esto se

emitiraju obveznice sa varijabilnom kamatnom stopom# obino A23-4 ili prime rate, a u novije vrijeme i7?423-4

" 1lasnici kaiptala ne mogu utjecati na nain upotrebe uloenih sredstva# njima pripada unaprijed utvren prihod uvidu kamate, bez obzira na uspjenost koritenja prikupljenih sredstava

" ravo kontrole i pravo upravljanja osnovni su element u definiranju razlike izmeu portfolio i direktnih ivesticija" ortfolio investicije se razlikuju od direktnih investicija, i po kra$em roku investiranja

Nvla'#i+& %i$&t#0 i#v'ticij putem kojih strani direktni investitora moe da stekne efektivni glas u upravljanju

poslovanjem druge kompanije, bez kupivine dionica ili udjelaM!"#a$o%#i &om$cijal#i &$%iti i *ajmovi" tradicionalan i znaajan vid meunarodnog kretanja kapitala

" ajmovni kapital predstavlja takav obliko koritenja kapital u kome se korisnik kapitala javlja u ulozi dunika, avlasnik u ulozi povjerioca


3/26

" ajmovni kapital koji se plasira preko trita kapitala na due rokove nosi ve$i stupanj rizika, a samim time i viucijenu kotanja

" Kamatne stope koje banke napla$uju za kredite zavise od boniteta i zajmotraioca i ocjene isplativosti poslovnogprojekta

8i#%ici$a#i ili &o#*o$cij'&ikredit kada je traeni kredit suvie velik da bi ga jedna banka mogla osigurati iz svogkreditnog potencija, grupa meunarodnih banaka se moe obavezati da uestvuje u njegovom financiranju na bazi jednogfinancijskog aranmana, s tim da se utvrdi ue$e svake pojedine banke u ovakvom &financijskom paketu'M!"#a$o%#i jav#i &$%iti i po&lo#i poseban oblik meunarodnih zajmova koji mogu biti bilaterlani na bazi

meudravnih sporazum i multilateralni koje odobravaju meunarodne financisjke organizacije, kroz razne oblikemeunarodne monetarne i financijske suradnje ili kao pomo$ u razvoju-va sredstva uglavnom se odobraju pod uvjetima koji su povoljniji od standardnih trinih uvjetaMotivi m!"#a$o%#o &$ta#j &apitala!otivi izvoza kapitala #

-stvarenje ve$eg profita ili nekog drugog oblika prihoda od uloenog kapitala !otiv koritenja bogatijih i jeftinijih resursa u inozemstvu u odnosu na one kojima raspolae zemlja izvoznika

kapitala *ie cijene sirovina i energije u pojedinom zemljama privlae strani kapital ored trokova proizvodnje, osvajanje trita odreene zemelj je vrlo est motiv za izvoz kapitala 5o izvoza kapitala moe do$i zbog elje ( i potrebe) da se kompletira proizvodni proces kako bi proizdvodnja

bila manej zavisna od vanjskih faktora, od neizvjenosti na tritu i poreme$aju u izvorima snabdijevanja Besto se izvozom kaptiala ostvaruju novi pogoni u inozemstvu da bi se proirlo trite za prodaju svojih

proizvoda otreba da se pove$a plasman kapitalnih dobara dovodi do toga da se odobravaju krediti stranim kupcima to

predstavlja oblik izvoza kapitala 5a bi se izbjglo pala$anje carina i drugih uvoznih drabina, strani proizvoai esto ba kroz izvoz kapitala grade

frabrike unutar &carinskog zida' !otiv izvoza kapitala moe biti i elja da se osigura politiki utjecaj u nekoj zemlj% -vaj motiv je uglavnom

karakteristian za plasman kapitala iz javnih izvora-snovni motiv za uvoz kapitala je osiguranje nedostaju$ih sredstava za poslovanje i razvoj, odnsono realizaciju odreenihprojekata i programa, a u uvjetima kada za to nema dovoljno vlastitih sredstava, odnosno doma$e akumulacije ili su uvjeti

nejnog angairanja nepovoljni7fekti uvoza i izvoza kapitalaPo*itiv#i 2&ti #a *mlj" "vo*#ic"-

?voz kapitala predstavlja uvoz dodatne akumulacije iz inozemstva, ime se stvaraju mogu$nosti da investicijebudu ve$e od doma$e akumulacije% ?pravo zbog toga dolazi do pove$anja stope privrednog rasta

ove$ana investiciona ulaganja omogu$avaju i porast zaposlenosti 1eliki je utjecaj uvoza kapitala na trgovinsku bilancu% 6ngairanje inozemsnog kapitala izgrauju se kapaciteti za

snabdijevanje doma$eg trita robom koja je ranije uvoenaC dolazi, znai, do supstitucije uvoza% -va supstitucijauvoza i pove$ani izvoz utjeu na poboljanje trgovinske bilance zemlje%oraz izvoza osigurava i koritenje ve$ poznate trgovake marke starnog ulagaa, njegovih marketing iskustva,razvijene trgovake i servisne mree i sl%7fekti uvoza kapitala na platnu bilancu mogu se iskazivati i kroz pove$anje produktivnosti do koje je dolozahvaljuju$i uvezenom kapitalu%

?vozom kapitala omogu$ava se financiranje deficita platne bilance, ime privreda dobiva vie vreman zapotrebna prilagoavanja u cilju osiguravanja vanjske ravnotee!ladi dunik i zreli vjerovnik imaju deficit teku$e bilance i suficit kapitalne bilance% 6 mladi vjerovnik i zrelidunik imaju suficit teku$e bilance i deficit kapitalne bilance!oe se rei da uvoz kapitala u odreenoj mjeri titi zemlju od pogoranja odnosa razmjene

?vozom kapitala osigurava se bolaj snabdjevenost doma$eg trita ove$anjem proizvodnje u zemlji uz angairanje stranog kapitala rastu i prihodi budeta kroz porast poreza, to

olakava financiranje op$e i zajednike potronje drutva Kroz direktne investicije osigurava se prijenos nove tehnologije i njeno prilagoavanje konkretnim uvjetima u

danoj zemlji -dreeni znaaj imaju i efekti ugledanja% ?spjeno poslovanje poduze$a gdje je angairan strani kapital potie i

druge da unapreuju proizvodnju, poboljavaju organizaciju, razvijaju marketing i sl%*egativni efekti na zemlju uvoznicu#

0


4/26

*e vodi se rauna o nacionalnim ciljevima ekonomskog i drutvenog razvoja, pa moe do$i do stvaranajdeformirane privredne strukture# disproporcije u razvoju pojedinih grana, dualna privreda, enklave, pretjerana ijednostrana zavisnost od inozemstva i sl%

=tarni kaptial iscrpljuje doma$e prirodne resurseC prekomjerno iskoritavanje neobnovljivih i sporo obnovljivihresursa moe ugroziti budu$i razvoj nacionalne privrede%

.ransferom profita i pla$anjem katama odliva se u inozemstvo dio doma$e akumulacije, dio nacionalnog dohotka od utjecajem stranog kapitala i dio doma$e akumulacije odlazi u neesencijalne sektore privrede =trani kapital iskoritava doma$u infrastrukturu, u ijem stvaranju nije uestvovao

ove$ava se tehnoloka zavisnost od inozemstva od utjecajem stranaca formira se model potronje kji ne odgvara nivou razvijenosti date zemlje i pravim

potrebama stanovnitva Binejnica da je jedan broj radnika nagairan u poduze$ima koja su pod kontrolom stranaca dovodi i do

podvajanja radnike klase, do razbijanja njenog jedinstva 9edna od najozbiljnijih posljedica uvoza kapitala je ugroavanje nacionalnog suvereniteta kako ekonomskog

tako i politikog7fekti na zemlju izvoznika#

5olazi do priliva profita, kamata i drugih prihoda od plasiranog kapitala najvaniji pozitivan efekt ( to je iosnovni motiv izvoza kapitala)

6ktivnost doma$eg kapitala u inozemstvu doprinosi boljem funkcioniranju nacionalne privrede

Diri se trite za plasman vlastitih proizvoda, to omogu$ava koritenej ekonomije obima i pove$anjekonkurentsnoti doma$ih proizvoaa na svjetskom tritu ? vrijeme pove$ane nezaposlenosti, radniki sindikati diu glas protiv izvoza kapitala, protiv & izvoza radnih

mjesta' 2zvozom kapitala osigurava se i politiki utjecan na zemlju uvoznicu 5o iskazivanja negativnih efekata izvoza kapitala na nacionalnu privredu moe do$i zbog toga to su u nekim

sluajevima ciljevi vlasnika kapitala u konfliktu sa ciljevima nacionalne privrede u cjelini =a stanovita interesa zemlje izvoznika kapitala moe se smatrati negativnim efektom i to to se iz zemlje iznosi

nova tehnologija, ime se naruava tehnoloki monopol%

4eciklaa petrodolara

Pt$o%ola$je termin za amerike dolare koje ostvaruju zemlje izvoznici nafte od svog izvoza ovog proizvoda, dok setermin &reciklaa' odnosi na vra$anej dolara &ostatku svijeta ( kroz ulaganja kapitala i uvoz)' od strane zemaljaizvoznika nafte koje su ih ostvarile po toj osnovi=trane direktne investicije su se pokazale kao relativno stabilan i rastu$i izvor vanjskotrgovinskog financiranja zemalja urazvoju, a sada i zemalja u tranziciji koji se preferira i od strane doma$ina, jer ne stvara devizne obaveze za dravu kao usluaju kreditnog zaduenja%

TEMAT8KA JEDINI6A II 4INAN6IJ8KA 7LO9ALI:A6IJA

7LO9ALI:A6IJA"lat% rije globusEcjelokupan "*e postoji jedna jedinstvena definicija globalizacije, upravo zbog njene sloenosti i viedimenzionalnosti

" ojednostavljeno moemo re$i da je globalizacija skupprekograninih procesa, pokrenutih nezapam$enim razvojem moderne tehnologije, koji je doveo do ubrzanja ekonomskih ">lobalizaciju prije svega odlikuje nezapam$en i ubrzan razvoj moderne tehnologije475*-=.2 >A-36A268297"drastina smanjenja i ukidanja brojnih ogranienja u meunarodnoj trgovini otvorila su vrata razvoju potaknutomizvozom za zemlje u tranziciji i razvoju"iri i jeftiniji pristup potroenim dobrima, sirovinama, novim tehnologijama, kapitalu i znanju"transfer tehnologije,njenu jeftiniju proizvodnju,distribuciju i upotrebu,"poticanje inovacija, i eksponencijalnog razvoja tehnologije,"odbacivanje neproduktivnih i nerentabilnih aktivnosti,"promoviranje rasta i kreiranje novih radnih mjesta

*75-=.682 >A-36A268297"pove$an broj financijskih kriza i snanih turbulencija na tritima u devedesetima"realna globalizacija ima negativan uinak na distribuciju dohotka, sigurnost posla te ivotni standard uop$e za niu,slabije obrazovanu radniku klasu

F


5/26

"pogoranje radnih uvjeta"iskoritavaju se ak i djeca, radno vrijeme neljudski dugo, dohodak premalen, nemazdrastvenog i mirovinskog osig%"*acionalne demokracije sve vie slabe"trite name$e vlastita pravila koje tete demokraciji"pove$ava i stopa meunarodnog kriminaliteta i meunarodnognasilja i terorizma"-koli se ubrzano unitava, zahvaljuju$i negativnim eksternalijama proizvodnje i potronje u uvjetima globalizacije

/2*6*829=K6 >A-36A268296".renutani ekonomski odnosi ve$ine ekonomija u svijetu nalaze se negdje izmeu situacije 6(nonoglobalizacija) i 5

(kompletna globalizacija)"*onoglobalizacija prikazuje stanje gdje su oba trita (realno i financijsko) zemalja izolirana i odvojena nacionalnimgranicama%*ema interakcije izmeu drava, meudravnog kretanja roba, kapitala i ljudi"Kompletna globalizacija odnosi se na potpuno integrirana trita objezemlje u zajedniko trite"oba koncepta danas ne postoje, i za nas su relevantni samodijagrami 3(koji naglaava realnu globalizaciju) i 8(naglaava financijsku globalizaciju)"globalizacijska stvarnost najve$eg broja zemalja prikazana je na dijagramu 8"I#t$#acio#ali*acija" pove$an broj meudravnih financijskih i ekonomskih odnosa"razlika izmeu internacionalizacije i globalizacije# "kod internacionalizacije nacionalne granice ne gube vanost, i drave su i dalje glavni politiki i ekonomski akteri,

dok kod globalizacije se brie vanost ekonomskih granica

"proces &o#lom$acij" razvojem globalnih trita, strukturafinancijskih institucija se mijenja i razvijaju se univerzalne, globalne i integrirane financijske institucije kojerade sve isvugdje "4i#a#cij'&a lib$ali*acijaomogu$ava#" jeftiniji kapital ukidanjem kontrole kamatnih stopa i njegov nesmetani protok" olakava i pojeftinjuje investicije" pove$ava se efikasnost kapitala" potiu se direktne strane investicije

?4-82 /2*6*829=K7 >A-36A268297" razvoj multinacionalnih kompanija" ogromna neupotrebljena akumulacija stanovnitva nastala porastom dohotka i standarda" promjena ponaanja malog ovjeka i njegovo pove$anje sklonosti investicijama" porast izvanbilannih operacija banaka i drugih financijskih institucija

RA:3ITAK MULTINA6IONALNI; KOMPANIJA"G;; najve$ih svjetskih !*K ostvaruje +H0 svjetskog drutvenog proizvoda i kontrolira oko I;< svjetske trgovine"!oemo razlikovati nekoliko faza u toj ekspanziji" ? poetku nacionalno poduze$e prerasta u internacionalnukompaniju(poduze$e irisvoje aktivnosti izvan nacionalnih granica), druga faza oznaavamultinacionalnu kompanijukoja djeluje u nekoliko zemalja,

naposljetku imamo globalnu kompaniju, koje gleda na svjetsku ekonomiju kao jednu, integriranu i globaliziranuekonomiju i trite

"glavni su pokretai promjena u financijskoj sferi# " pronalaze nove oblike neposrednog i posrednog, kreditnog i nekreditnog financiranja " nove oblike financijskog posredovanja " nove tehnike negocijacije i trgovine " prijenose tehnologiju koja bi inae bila nedostupna slabijerazvijenim zemljama "ulau velika sredstva u inovacije

2*17=.2829=K- -*6D6*97 =.6*-1*2D.16

"u ranijem razdoblju novanikapital stanovnitva uglavnom je bioplasiran u bankarske depozite i dravne vrijednosnice"olakan je pristup tritu, i mali ovjek vie ne bjei od vrijednosnih

G


6/26

papira, a financijske institucije zapoinju borbu za osvajanje njegovog kapitala mnogim novim financijskim tehnikama iinstrumentima, i ostalim oblicima plasmana

216*32A6*B*7 -7468297 36*6K6"to su# bankarski akcepti, razne vrste garancija, terminskevalutne transakcije, loan commitments, financial futures, options itd%"roblemi vra$anja dugova zemalja u razvitku i pove$ana potranja za kreditima u odnosu na prikupljene depozite prisililisu banke da pronau nove naine ostvarivanja zarade

7K=6*296 3?4-1*2J .46*=6K8296"1elike kompanije u suvremenim uvjetima ostvaruju veliki intenzitet plasiranja i enorman promet vrijednosnicama gdje seradi o stotinama milijuna dionica".akve silne emisije vrijednosnica bile su u stanju progutati samo novonastale institucije kolektivnog investiranja, da pritome osiguraju disperziju svojih plasmana kojom smanjuju rizik na tritu kapitala% .u disperziju plasmana uvelike jeolakala nova informatika tehnologija, koja je omogu$ila ve$u i stalniju trinu transparentnost burze tedovela do ubrzanog razvitka over the counter trita%"Ov$ tTIMA

"!eunarodna financijska trita na kojima je procesinternacionalizacije najvidljiviji moemo podijeliti na eurotrita ili eurovalutna trita, offshore trita te kao posebnoipak moemo izdvojiti zbog svojih specifinosti trite financijskih izvedenica%7?4-.4M2D.6 ili eurovalutno trite"ini sustav banaka koje primaju depozite i odobravaju kredite u razliitim valutama

"7urotrite moemo podijeliti na nekoliko segmenata# "trite euroobveznica "trite eurokredita "trite eurodionica

"trite euronota "trite euro certifikata o depozitu "trite euroderivata"najvanije i najdinaminije trite euroobveznica, kroz koje najbolje vidimo koliko je internacionalizacija financija uzelamaha"?z eurotrita, drugo meunarodno financijsko trite na kojem proces internacionalizacije najvie dolazi do izraaja jem!"#a$o%#o t$(i)t 2i#a#cij'&i< %$ivataili t$(i)t 2"t"$' "ovo$a, opcija i 8?AP a$a#(ma#a " nastalo zboginteresa gospodarskih subjekata koji su s jedne strane eljeli zatiti svoj portfolio a s druge strane ostvariti zaradu pomo$u

pekulacijskih tehnika

"/inancijske izvedenice mogu se podijeliti na#" valutne

N


7/26

" vlasnike (dionike)" robne" one vezane za kamatnu stopu

-//=J-47 .4M2D.6"-ffshore financial center(-/8) su novi financijski centri kojima su multinacionalne kompanije i korporacije otvaralesvoje podruniceda bi preko njih obavljale financijske operacije" od offshore bankarstvom podrazumijevamo meunarodnu intermedijaciju sredstava i pruanje financijskih usluga od

strane banaka u -/8 nerezidentima" -/8 oznaava zemlje gdje su offshore bake izuzete od odreenih regulacija koje se inae name$u rezidentniminstitucijama% .onije #ma obv* i*%vaja#ja obv*# $*$vna depozite,bankovne transakcije su naje$eo'lobo!# po$*ai valutnih restrikcija te #ma $'t$i&cija &amat#i< 'topaitd%

"-/8 moemo podjeliti u tri glavne grupe# +% 42!64*2 -/8 " veliki meunarodni financijski centri potpune usluge sa naprednim sistemmima transakcija kojidjeluju na likvidnim tritima gdje su izvori tako i uporaba sredstava, lako dostupni% Aondon je najve$i i najpoznatiji -/8a slijede ga 23/ u =65"u i 9apanesse -ffshore !arket (9-!) % =7K?*564*2 -/8 razlikuju se od primarnih po tome to posredovanje sredstava u i iz -/8 ovisi o deficituili suficitu sredstava tog -/8 ili regije 0% 3--K2*> -/8 " ne angairaju u regionalnoj intermedijaciji sredstava, nego slue za registraciju i knjienje

transakcijanapravljenih od strane nerezidenata% -vakvi -/8 se esto nazivaju i poreznim oazama te se odnose na ve$inu karipskih ipacifikih -/8"a# 6ruba, 3ahami, 3arbados, 5jevianski otoci, Kajmanski otoci%%

"*aje$e se offshore transakcije sastojeod tri tipa transakcija# "7urovalutni zajmovi (ukljuuju$i kredite) i depoziti "underOriting eurovrijednosnica "-.8 trgovanje financijskim izvedenicama u pekulativne svrhe

475*-=. 4-87=6 2*.74*682-*6A268297"moemo navesti etiri potencijalne koristikoje nacionalne financije imaju od internacionalizacije#

"laki i jeftiniji pristup stranom kapitalu, "meunarodna kreditna aktivnost i meunarodna diversifikacija portfolija i smanjenje rizika

"bolje, jeftinije, efikasnije usluge doma$ih financijskih institucija "bolji i stabilnijifinancijski sustav i financijska infrastruktura

*75-=.682 4-87=6 2*.74*682-*6A268297"posobnost doma$ih regulativnih institucija za upravljanje nadgledanje i monitornog kompleksnijeg financijskog sustavamoe biti vrlo ograniena kao posljedica loeg regulativno"pravnog okvira nedostatka sposobnih kadrova i loe trinediscipline"u sluajevima visokog stupnja nelikvidnosti financijskog sustava nagli ulazak stranog kapitala moe dovesti donestabilnosti unutar doma$ih financijskih institucija

"regulatorne prednosti koje mogu imati inozemne financijske institucije vode ka neravnopravnoj konkurenciji posebno natritima zemalja u tranziciji i zemalja u razvitku zbog njihovih posebnosti u odnosu na financijski razvijene zemlje

@. TJ 8TRANE DIREKTNE IN3E8TI6IJE

!7P?*64-5*7 5247K.*7 2*17=.28297 ili =.46*7 5247K.*7 2*17=.28297 (/52) ulaganje kapitala kojiosiguruava stranom investitoru stjecanje prava vlasnitva, kontrole i upravljanja po osnovi uloenog kapitala

Kod direktnihinvesticija vlasnik kapitala zadrava kontrolu nad plasiranim sredstvima

rema def% !!/ strane direktne investicije su investicije iji je cilj da se stekne trajan interes u poduze$u koje poslujeizvan zemlje investitora, s time da je bitna namjera investitora da se ostvari efektivno upravljanje kompanijom u koju seinvestiraminimalno ue$e u vlasnikom kapitalu kompanije mora biti +;6*97 predstavlja odnos stranog i doma$eg partnera u investiranju kao

zajednikom pothvatuJ-42-*.6A*7 ili /52 K-97 .46M7 .4M2D.7 /52 koje su primarno usmjerene da zadovoljavaju doma$e trite174.2K6A*7 ili /52 K-97 .46M7 !2*2!6A2246*97 .4-DK-16 4-21-5*97 /52 koje trae jeftinijeinputeC trae sirovine ili druge jeftinije resurseobino su izvozno orijentirane

5va osnovna tipa direktnih investiranja#+% 5247K.*- 2*17=.246*97 -4297*.246*- *6 -.46M*9? osnovni je motiv da se primarno opskrbljujenacionalno trite zemlje uvoznice kapitala% 5247K.*- 2*17=.246*97 -4297*.246*- *6 -*?5? za njih je osnovno eksploatirati lokalne izvore ucilju plasiranja proizvodnje izvan zemlje uvoznice kapitala

>lavni nosilac /52 su !?A.2*682-*6A*7 K-!6*297%

!-.212 direktnih investicija mogu se grupirati u 0 grupe#+% strateke% subjektivistike0% ekonomske

G je glavnih stratekih motiva#+% osiguranje trita% osiguranje sirovina i energenata0% pove$anje stupnja efikasnosti svoje proizvodnje putem dislokacije faktora proizvodnje tamo gdje im je cijenania u odnosu na produktivnost

F% pribavljanje znanja i tehnologije od zemalja koje to imajuG% osiguranje politike stabilnosti lociraju$i svoje firme u zemlje u kojima je osigurana pravna sigurnost

F je subjektivistikih motiva#+% poziv sa uglednog mjesta iz inozemstva moe biti povod za investiranje u inozemstvo% strah od gubitka trita0% iz razloga to i druga poduze$a idu na ta tritaF% zbog jakog pritiska konkurencije na doma$e trite, u cilju ugroavanja konkurenata &kod njegove ku$e'

G je ekonomskih motiva#+% ekonomija obujma% marketing i menadment iskustva

0% nadmo$nost tehnologija zasnovanih na ulaganjima u istraivanja i razvojF% financijska snagaG% diferenciranost proizvoda

? direktna ulaganjatreba ukljuiti#a)% dio profita koji se reinvestira i b) iznos sredstava koji je prikupljen na lokalnom tritu

2mamo vrste direktnih investicija#2*17=.28297 ?(*6) A752*? 2A2 >477*/72A5 2*17=.28297 ulaganja koja stvaraju novu proizvodnu imovinu(osnivanje kompanije koja je u potpunom vlasnitvu investitora)C predstavljaju financiranje izgradnje potpuno nove realneaktive, formiranje novog poduze$a i to iskljuivo putem ulaganja stranog poduze$a!74>74 H 68?2=2.2-*= 2*17=.28297 (!@6) 2A2 .6K7 -174 2*17=.28297 kupnja postoje$ih postrojenja i

poduze$a i preuzimanje kontrole nad njima da bi novi vlasnik upravljao efikasnije od prethodnog-4.6KA?K nastaje na osnovu ugovora o ortakluku koji se zakljuuje izmeu lanova drutva% -rtaki udio moe bitiu# novcu, drugoj imovini, radu ili vjetinama% rema tre$im licima odgovaraju svojom cjelokupnom imovinom%

Q


9/26

oseban oblik ortakog drutva je tihi ortak koji je ne uestvuje u upravljanju drutvom i njegovo ime se neupisuje utrgovaki registar, dok posao vodi i prema javnosti istupa unutranji ortak%6975*2BK6 ?A6>6*96 radi se dugoronom poslovnom poduhvatu partnera iz razliitih zemalja koji zajednikiulau sredstva, sa ciljem zajednikog rada, organiziranja proizvodnje, snoenja rizika i podjele ostvarenog profita%4ealizira se na bazi ugovora i nije nuno povezano sa ulaganjem u odreeno poduze jednog od partnera ili formiranjemzajednike kompanije, odnosno moe se realizirati i u nekorporativnoj formi%2696*97, =696*97 ili /?296 stvaranje jednog poduze$a od dva ili vie poduze$a, s time to meunarodna fuzijapoduze$a podrazumijeva da su poduze$a koja se spajaju rezidenti razliitih drava%4azlikuju se horizontalnai vertikalnapripajanja%

4651696*97 kada od jednog poduze$a nastaju dva ili vie poduze$a, i spada u domenu dezinvestiranja, divesticija idekomponiranja kompanija%=pinovanje ili izdvajanjene dovodi do promjene vlasnitva nad imovinom% 5ioniari posjeduju istu proporciju dionica unovom poduze$u, kao to su imali i u prvobitnom poduze$u%2=9786*97 52-*286 iz matinog poduze$a se izdvaja novo poduze$e koje odmah emitira dodatni iznos dionica priemu matino poduze$e zadrava svoj inicijalni iznos dionica novog poduze$a?54?M216*97 ili K-*=-A2568296 transakcija kojom na dobrovoljnoj osnovi dolazi do spajanja dva poduze$a izrazliitih drava i formiranja novog poduze$a, dok ranija poduze$a prestaju da postoje47?2!6*97 razliiti oblici prijenosa kontrole nad jednim poduze$em iz jedne drave na drugo poduze$e iz drugedrave, po pravilu po osnovu prijenosa vlasnitva%!ogu biti 4296.7A9=K6 dobrovoljni sporazumi vlasnika zainteresiranih poduze$a

*74296.7A9=K6 realiziraju se suprotno volji vlasnika poduze$a koje se preuzima

reuzimanje se moe realizirati putem ponude upu$ene direktno vlasnicima poduze$a ilipreko ponude menaderimazainteresiranog poduze$a%Kompanija koja vri preuzimanje ponua je firma koja eli da stekne kontrolu nad drugim privrednim subjektom kompanijom koja je cilj ili meta preuzimanja i u tom cilju upu$uje ponudu za preuzimanje%

Krajnji cilj preuzimanja moe biti da se nastavi daljnja poslovna aktivnost poduze$a koje je preuzeto ili da se ono proda,ukljuuju$i i prodaju pojedinih dijelova preuzetog poduze$a, radi ostvarivanja profita u kratkom roku% ojedinanidijelovi poduze$a$ mogu biti vrijedniji kada se prodaju pojedinano nego u cjelini% =kidanje aktiveje praksa prodajeneeljenih dijelova poduze$a ili poslovanja koja slijedi nakon akvizicije%

6K1228296 kupovina vlasnitva u drugom poduze$u i po tom osnovu stjecanja ve$e ili manje kontrole nad njim%

!oe se realizirati za gotov novac ali i zamjenom dionica i dr% vrijednosnih papira%6kvizicija moe biti# !6*92*=K6 strani interes posjeduje +; FR< dionica firme sa pravom glasa, 17S2*=K6 G; RR< ili -.?*6 6K1228296(strani interes +;;


10/26

961*6 -*?56 jedna od naje$ih preuzimanja kontrole nad poduze$emC ponuda se upu$e direktno vlasnicimadionica ciljne kompanije% 5a bi javna ponuda bila uspjena mora se ponuditi otkupna cijena koja je via od teku$e trinecijene ciljnog poduze$a%37?197.*6 -*?56 ponua eli da otkupi sve ili to vie dionica ciljnog poduze$a bez posebnih uvjeta uponudi?197.*6 -*?56 ponua odreuje maksimalni broj dionica koje eli da otkupi uz odreene uvjete648296A*6 -*?56 slina uvjetnoj, s tim to ponua ne daje posebne uvjeteonuda za preuzimanje sa 51297 8297*7kojom poduze$e ponua nudi dvije cijene za dionice ciljnog poduze$a, odkojih je prva cijena, koja se odnosi na odreeni maksimalni broj dionica via ili u nekom obliku povoljnija, dok je druga

cijena nia ili u nekom drugom pogledu nepovoljnija%-*?56 46!97*7 mehanizam preuzimanja kontrole nad ciljnim poduze$em u kome poduze$e ponua nudi svojedionice ili neke druge vrijednosne papire za dionice ciljnog poduze$a% 1ie se prakticira u sklopu strategije pripajanja idobrovoljnog udruivanja% =?4-.*- 47?2!6*97 oblik preuzimanja kontrole nad drugim poduze$em, kadapoduze$e koje je manje po veliini pokuava ste$i kontrolu nad ve$im poduze$em=78296A2.7. =?3-.*97 17B742 ova ponuda poinje vaiti od subote, a ova vrste ponude omogu$ava ponuauda relativno brzo realizira transakciju i onemogu$ava menadere i vlasnike ciljnog poduze$a da pripreme i primjeneefikasnu obrambenu taktiku%*742!97.*- 47?2!6*97 nain preuzimanja neprimjetnim otkupljivanjem malih paketa dionica na burzi svedok se ne preuzme kontrolni paket dionica%3-437 6=.?*2K6 borba dvije rivlaks grupe unutar kompanije, od kojih niti jedna nema kontrolni paket dionica,kroz borbu za glasove neopredjeljenih dioniara% -vo je nain da se poduze$e preuzme iznutra i da se izvri promjena

menadmenta i cjelokupne strukture upravljanja poduze$em% astupanja dioniarapodrazumijeva da vlasnici dionica neglasuju osobno, ve$ da svoje glasove prenose na zastupnike kroz davanje punomo$i to je esta praksa kod poduze$a savelikim brojem dioniara%-*?56 6 42696*97 ponuda koje poduze$e ponua upu$uje direktno menaderima ciljnog poduze$a, saprijedlogom da se izvri pripajanje, udruivanje ili kupovina%!75197P2 6>A969 u kome poduze$e bez prethodnog dogovora ili upozorenja upu$uje pismenu ponudumenaderima i upravnom odboru ciljnog poduze$a% ri tome se menaderima i upravi ciljnog poduze$a ostavlja malovremena za donoenje odluke, a poto je ponuena cijena po pravilu povoljna, menaderi ciljnog poduze$a su uglavnomprinueni da je prihvate zbog pritiska dioniara%

reuzimanje poduze$a od =.46*7 !7*65M!7*.6je transakcija u kojoj postoje$i menaderi poduze$a vre otkup

dionica kompanije u kojoj su zaposleni i postaju novi vlasnici i nastavljaju da samostalno upravljaju poslovanjempoduze$a%?koliko se u financiranju cijele operacije koristi visok iznos pozajmljenih sredstava, operacija se nazivapreuzimanje safinancijskom polugom%!ogu$a varijanta internog otkupapoduze$a je preuzimanje poduze$a od strane zaposlenihgdje zaposleni udruuju svojasredstva i kupuju dionice poduze$a i postaju njegovi vlasnici%

-5346*6 -5 47?2!6*96 ve$i broj metoda i tehnika kojima se poduze$a koja su meta preuzimanja koriste upokuaju da sauvaju svoju poziciju i one se klasificiraju u#

+%strategije odbrane zasnova na amandmanima o ne preuzimanju% strategije odbrane zasnovane na financijskim mjerama0% strategija &otrovne pilule'

F% strategije zasnovane na otkupu i reotkupu dionicaG% strategije zasnovane na vlasnikom restrukturiranju

=.46.7>296 6!65!6*6 - *747?2!6*9? svodi se na stvaranje formalnih prepreka za preuzimanjepoduze$a kroz odredbe u internim propisima poduze$a kojima se ono jo prije pokuaja u tom smislu ini neatrktivnomza preuzimanje, zbog novih i dodatnih uvjeta za transfer upravljake kontrole% ? poslovnom argonu ova strategija sezove zamka za ajkuleC ovdje spadaju amadman o superve$inskoj suglasnostii amandman o fer cijenikojim se trai dakupovna cijena bude fer, obino ve$a od trine cijene=.46.7>296 -5346*7 K4- 5-K62.6A26829? *6 362 -A?>7 svodi se da ciljno poduze$e pove$avasvoje zaduenje ili smanjuje iznos raspoloive gotovine ime se ini manje atraktivnim za poduze$e preuzimaa=.46.7>296 -.4-1*7 2A?A7 sastoji se u stvaranju dodatnih trokova preuzimnja ai to na taj nain to sepostoje$im vlasnicima dioniarima distribuiraju nove vrijednosnice koje nisu dostupne poduze$u preuzimau a koje se

aktiviraju u procesu preuzimanja ili nakon njega, stvaraju$i dodatni troak za kompaniju preuzimatelja, ime uve$avatrokove preuzimanja

+;


11/26

1arijanta ove strategija je odbrana iz &kuhinjskog arsenala' nazvala & makaroni odbrana' kada se emitira veliki brojobveznica ili drugih dunikih vrijednosnih papira, uz klauzulu da moraju biti otkupljene po visokoj cijeni, ukoliko doedo preuzimanja%Ajudska pilula cjelokupni menadment poduze$a prijeti da $e u sluaju preuzimanja kolektivno napustiti firmu=trategija &A6.*2 65-346*' bazira se na zahtjevu menadmenta, koji pripajanjem, naje$e gubi funkciju, aponekad i posao% *akon preuzimanjapoduze$a menadmentu moraju biti dodijeljene znaajne beneficije%=trategije &147S7 297=K6' strategija odugovlaenja odgovora na ponudu gdje se prihva$aju formalno pregovori okopreuzimanja, s tim da se u meuvremenu trai investitor koji $e dati bolju ponudu=trategija -.K?6 52-*286 primjenjuje se kada poduze$e vri otkup dionica koje je sama emitirala kako bi se

poduze$e obranilo od pokuaja preuzimanja% 8iljna poduze$a mogu se braniti od pokuaja preuzimanja tako to $epoduze$u koje ima namjeru da izvri preuzimanje ponuditi da otkupe velik dio svojih dionica i to po vioj cijeni uzpremiju% -va ponuda otkupa dionica uz premiju% tzv% &zelena pota' upu$ena je samom poduze$u preuzimau, ali ne idrugim vlasnicima dionica ciljnog poduze$a7K!7*strategija ciljno poduze$e moe uiniti kontra ponudu poduze$u preuzimalu da otkupi njegove dionice, nakoji nain nastoji utjecati na poduze$e preuzimaa da povue svoju ponudu ili da pristane na neki kompromis=trategija na bazi 7!2.246*96 *-17 7!2=297 52-*286 =6 =?742-4*2! 461-! >A6=6 postiu se dvacilja vri se promjena vlasnike strukturei dolazi se do svjeih financijskih sredstava=trategija 461-5*9616*96 kroz emisiju novih dionica, na koji nain se razvodnjava vlasnitvo lime se smanjujevlasniki udio postoje$ih dioniara, ali i njihova cijena=trategija bazirana na -5?>-1A6B7*9? -5>-1-46na ponudu neeljenog investitora tzv% crnog vitezasa ciljemdobivanja na vremenu u traenju izlaza, kao to je investitor koji $e ponuditi prihvatljivije uvjete preuzimanja tzv% bijeli

vitez=trategija A752 !6>37. moe se desiti da bijeli vitez u toku preuzimanja promjeni stranu i pridrui se crnom vitezu%Kreirana je od strane crnog viteza

=trategija K4?*=K2 *6K2. takva strategija gdje se ciljno poduze$e brani tako to prodaje najvrijedniji dio svojeaktive ili najznaajniji i najprofitabilnijiorganizacijski dio i ini poduze$e manje atraktivnim za preuzimanje=trategija =4M7*7 7!A97 gdje ciljno poduze$e ne prodaje samo svoju najvrijedniju aktivu, nego i drugu aktivu saciljem da potpuno ogoli poduze$e kako bi postala krajnje neinteresantna za preuzimanje

.M!"#a$o%#o &$ta#j &$at&o$o+#o, '$%#jo$o+#o i %"o$o+#o &apitala

M!"#a$o%#o 2i#a#ci$a#jnalazi svoje mjesto u situacijama kada je potrebno u meunarodnim trgovinskim tijekovimaTpremostitiT vremensku diferenciju izmeu dana realiziranja ugovora u oblasti meunarodne razmjene i dana ugovorenihpla$anja%

predstavlja vrijednosnu razliku vanjskotrgovinskih tijekova ve$i izvoz od uvoza u istom vremenskom razdoblju bez primitka vrijednosnog ekvivalenta predstavlja

kreditiranje inozemstva ve$i uvoz od izvoza u istom vremenskom razdoblju bez pla$anja vrijednosnog ekvivalenta predstavlja kreditiranje

iz inozemstva &$%iti$a#j meunarodnih trgovinskih tijekova predstavlja o'#ov" meunarodnog kretanja kapitala, odnosno

korijen iroko razgranatog stabla meunarodnoga financiranja izvoz kapitala odraava situaciju kada je nacionalna ekonomija vie proizvela nego to je potroila i da uvoz

kapitala odraava situaciju kada je nacionalna ekonomija vie potroila nego to je proizvela ukupno reguliranje gospodarskog razvoja nacionalne ekonomije u sferi meunarodnih financiranja dvostrano je

determinirano, unutranjim gospodarskim odnosima i mogu$nostima transfera raspoloivog kapitala%3udu$i da &$%iti$a#jinozemstva podrazumijeva odgovaraju$i viak novanih nad robnim fondovima, gledaju$i nameunarodno financiranje s pojmovnog aspekta, ono istovremeno reproducira u izvjesnoj mjeri i inflatorna djelovanja% ako je zemlja kreditirala inozemstvo " isporuuju$i robu bez primitka vrijednosnog ekvivalenta, ona je "

angairanjem potrebnih novanih sredstava za proizvodnju isporuene robe, stvorila viak novanih nad robnimfondovima ako izvoz kapitala uzme znatnijeg maha i ne bude pra$en odgovaraju$im mjerama ekonomskepolitike u smislu obuzdavanja inflatornih djelovanja, negativne posljedice izvoza kapitala bit $e neminovne%

uvoz kapitala moe imati deflatorno djelovanje " ko je zemlja kreditirana iz inozemstva " primaju$i robu bezpromptnog pla$anja, ona je " ne angairaju$i nikakva novana sredstva za taj uvoz, stvorila viak robnih nad

novanim sredstvima%? poetnim fazama razvoja meunarodne ekonomske suradnje, kada se uslijed ve$e raspoloivosti kapitalom u jednojnego u drugoj zemlji eljela ostvariti ve$a zarada od one koja bi se mogla ostvariti u vlastitoj zemlji, formirao sekamatonosni kapital (zajmovni kapital)%

++


12/26

ako se pojmu meunarodnog financiranja prilazi s mo#ta$#o a'p&taonda se podjele vri na 'p&"lativ#o,'tabili*i$aj"/, &omp#*ato$#o i slino " meunarodno kretanje kapitala na neki nain poprima osobine istobankarskih transakcija

ako se pak tom istom pojmu prilazi sa suprotnog aspekta, tj% s a'p&ta mat$ijal# 't$a#, onda se podjelauglavnom vri na i*vo*#o, "vo*#o, po%"*t#i+&oi slino financiranje " meunarodno kretanje kapitala poprimaosobine isto poslovnih transakcija%

tretman kapitalnih transakcija polazi od injenice da meunarodni transfer kapitala istovremeno predstavlja it$a#'2$ &"pov# '#a" zemlja koja je izvezla kapital istovremeno je smanjila potranju za uvoznom robomodnosno smanjila svoju kupovnu mo$, a zemlja koja je uvezla kapital je pove$ala svoju kupovnu mo$%

K46.K-4-B*2 K62.6A zemlja sa '"2icitomplatne bilance realizira p$iliv *lata, to pove$ava koliinu novca u opticaju dok zemlja s

%2icitomplatne bilance realizira o%liv *lata, to smanjuje koliinu novca u opticaju% amjenjuju$i ulogu zlatakratkoronim kapitalom, nije teko zakljuiti da se priliv zlata poistovje$uje s odlivom kratkoronog kapitala i dase odliv zlata poistovje$uje s prilivom kratkoronog kapitala%

za ostvareni izvozni viak nad uvozom nacionalna ekonomija kreditirala inozemstvo, odnosno da je za ostvareniuvozni viak nad izvozom nacionalna ekonomija kreditirana iz inozemstva% ? prvom sluaju, u sustavu *lat#o'ta#%a$%a, nacionalna ekonomija je umjesto ostvarenih naplativih potraivanja u inozemstvu mogla ostvaritipriliv zlata, a u drugom sluaju, ona je svoja dugovanja prema inozemstvu mogla podmiriti odlivom zlata%

promjene koliine novca u opticaju, koje su posljedica kretanja kratkoronog kapitala su u stvari p$ima$#p$omj# &oli+i# #ovca " opticaj" rezultat su izravnog utjecaja razliitih vrijednosti izvozno " uvoznihtijekova

'&"#%a$# p$omj#proizlaze iz odnosa kretanja kratkoronog kapitala i financijskih rezervi u bankama%5va naina financiranja karakteriziraju vezu kratkoronog kapitala s novanim tritem#

+% 2i#a#ci$a#j va#j'&o&o#om'&i< t$a#'a&cija 'p&"lativ#im &apitalom" ovisi o ocjenama kretanja vrijednostideviznih teajeva izvozne i uvozne zemlje u odgovaraju$em vremenskom periodu ako pekulanti izvoznezemlje ocijene da je ekonomski unosno kupovati valute zemlje uvoznika da bi je nakon isteka izvjesnog vremena,kada joj vrijednost poraste, prodavali, izvoznici $e biti u mogu$nosti lako naplatiti svoja potraivanja%

% i*$av#o 2i#a#ci$a#j o% 't$a# 'ami< va#j'&ot$ovi#'&i< a&t$a" ovisi o financijskoj snazi izvoznika " ako suoni u stanju sami financirati svoj izvoz, odnosno ako su u mogu$nosti kreditirati inozemne kupce u nekomkratkoronom vremenskom periodu, onda se odliv kratkoronog kapitala ne moe poistovjetiti s prilivom zlata ine moe rezultirati pove$anjem koliine novca na doma$em tritu (ako izvoznici ele do$i ranije u posjed novcaoni $e svoja potraivanja (mjenice) prodati banci uz odgovaraju$u diskontnu stopu, i na taj nain $e kreiratidodatnu koliinu novca)%

!eunarodno kretanje kapitala moe imatistabilizirajuei destabilizirajueuinke#deficit platne bilance ili pove$ana potranja stranih sredstava pla$anja, stvara dobru podlogu da spekulativnetransakcije djeluju destabiliziraju$e " pekulantske transakcije $e djelovati u pravcu slabljenja deviznog teajakada bi suficit platne bilance rezultirao odlivom kratkoronog kapitala, spekulativne transakcije bi imalestabiliziraju$e uinke, jer bi, umjesto odliva, dolo do priliva kratkoronog kapitala, pa bi time one rezultiralejaanjem deviznog teaja%

5?>-4-B*2 K62.6A-snovni oblici meunarodnog kretanja dugoronog kapitala su# *ajmovi 5podrazumijeva odreeni financijski odnos izmeu dviju zemalja u kojem zemlja izvoznica kapitala

(inozemni investitor) stavlja na raspolaganje ugovorenu koliinu novca ili odgovaraju$u koliinu potrebnihmaterijalnih dobara, a zemlja uvoznica kapitala (doma$i korisnik) se obvezuje da primljeni iznos vrati uodreenom vremenu uz odgovaraju$u cijenu (prijenos kupovne snage iz jedne zemlje u drugu)

i*$av# i po$t2olio i#o*m# i#v'ticij" podrazumijevaju odreeni gospodarsko"kooperacijski odnos izmeudviju zemalja u kojem inozemni investitor, na temelju uloenog kapitala, obavlja odgovaraju$e privredneaktivnosti u zemlji uvoznici kapitala (poduzimaki investicijski pothvat u inozemstvu)%

6iljvi m!"#a$o%#o &$ta#ja %"o$o+#o &apitalau inozemstvo poduzimaju se radi postizanja cijelog niza ciljevakoji su uglavnom, dvostrano determinirani% =jedne strane, oni ovise o mogu$nostima i potrebama investiranja umeunarodnim razmjerima i, s druge strane, o ekonomsko politikim odnosima i konstelacijama suvremenoga svijeta%

M!"#a$o%#i *ajmov#i &apital stavljanje na raspolaganje odreenog iznosa novca ili izvjesne koliine potronih dobara od strane zemlje

izvoznice uvjetovano je obvezom zemlje uvoznice kapitala da vrati za iznos kamata uve$anu koliinu primljenihnovanih ili robnih sredstava u odgovaraju$em vremenskom razdoblju

+


13/26

daljnja diferencijacija meunarodnog zajmovnog kapitala se vri na dvije osnovne grupe" to su *ajmovi *a2i#a#ci$a#j i*vo*a i *ajmovi " 'v$


14/26

Tmat'&a j%i#ica 3 5 MEUNARODNI MONETARNI 8U8TA3

ojam mo#ta$#o o%#o'#o #ov+a#o '"'tavapodrazumijeva organizirano ureenje tehnikih i drugih pitanja bitnihza funkciju novca u drutveno"ekonomskom ivotu pojedinih zajednica%Mo#ta$#i '"'tav se moe definirati kao skup institucionalnih i organizacionih reenja koja opredjeljuju naroito#+) )to od instrumenata koji se koriste kao prometno i plateno sredstvo treba smatrati novcemC) polo(ajprivrednih subjekata, njihove nadlenosti u odluivanju o pitanjima privreivanja vezanim za novac i motivenjihovog ponaanjaC0) meneral 6greement on .rade in =ervices" 7AT8) je prvi multilateralni trgovinski sporazum koji unapreuje svjetsku liberalizaciju trgovine uslugama% ? prosincu;;G% godine +FR zemalja svijeta je bilo pokriveno >6.="om% 8ilj >6.="aje da prui okvir za op$e prihva$ena pravilakoja rukovode trgovinu uslugama zemalja lanica V.- i da stvori rastu$i nivo liberalizacije trgovine uslugama mo%la#a+i#a p$"(a#ja "'l"a-

to su usluge koje prelaze granicu, ali ne i isporuioci tih usluga koritenje (potronja) usluga u inozemstvu komercijalno prisustvo pruanje financijskih usluga

? sklopu >6.="a postojit$i #ivoa obav*a koje se preuzimaju#o p$i#cip #ajpovla)t#ij #acijkoji je obavezan za sve zemlje lanice V.- (!ost /avored *ational

rincipe " !/*)o a$a#ti$a#i #acio#al#i t$tma# "'l"a i i'po$"+ilaca "'l"aiz drugih zemalja V.-o obav*a #oti2i&acij #ovi< mj$akoje imaju znaajan utjecaj na trgovinu

.ri kljune institucije aktualnog meunarodnog monetarnog sustava su# M!"#a$o%#i mo#ta$#i 2o#% 9a#&a *a m!"#a$o%# ob$a+"# po$av#a#ja0

+F


15/26

E"$op'&i mo#ta$#i '"'tav 'a E"$op'&om c#t$al#om ba#&omPa$i)&i i Lo#%o#'&i &l"b" =pecifini instituti suradnje koji rjeavanju problem svjetskih dugovaM!"#a$o%#i mo#ta$#i 2o#%(2nternational !onetar: /und " 2!/) " !!/ je veoma znaajna institucija u '&lop""&"p#o m!"#a$o%#o 2i#a#cij'&o i %vi*#o '"'tava% -snovan je u srpnju +RFF% godine u amerikom ljetovalitu3retton Voods%-snovni ciljevi !!/"a su#

unapreenje i razvijanje meunarodne monetarne suradnje irenje i ravnomjerno razvijanje meunarodne trgovine odravanje stabilnosti deviznih teajeva multilateralizacija meunarodnih pla$anja po teku$im transakcijama ukidanje deviznih ogranienja koja spreavaju rast obima meunarodne trgovine pomo$ zemljama lanicama u cilju smanjenja platnobilanne neravnotee

MM4 p$"(a 2i#a#cij'&" pomo/u vidu raznih vrsta kredita zemljama lanicama za uravnoteenje platne bilance%I*vo$'$%'tava MM45apredstavljaju kvote zemalja lanica% % Kvote se odreuju za svaku zemlju lanicu prema njenojprivrednoj snazi i to FG " *lat" ,a HFG " #acio#al#oj val"ti.Ob$a+"#'&a j%i#ica MM4 su8DR (=pecial 5raOing 4ights " =54), tj% specijalna prava vuenja " =1, ija jevrijednost bazirana na ponderiranom prosjeku vrijednosti koarice glavnih svjetskih valuta koja se periodino usklauje(svakih G godina)%9a#&a *a m!"#a$o%# ob$a+"# ili po$av#a#ja(3ank for 2nternational =ettlemenets " 32=) osnovana je +R0;% godinei najstarija je meunarodna financijska organizacija

O$a#i 9I85asu =kuptina, -dbor direktora i menadment:a%ata& 9I85aje da osigura suradnju izmeu centralnih banaka zemalja lanica i da brine o stabilnosti meunarodnogfinancijskog sustava%9I8 poma( c#t$al#im ba#&amada upravljaju svojim deviznim rezervama, odnosno rezervama vanjske likvidnosti%32= ima nekoliko &omitta i &o#*"ltativ#i< o$a#a, ali je za stabilnost svjetskog financijskog sustava i posebnobankarstvo najvaniji 9a*l'&i o%bo$ *a #a%*o$ ba#a&a(3asel 8ommittee on 3anking =upervision) formiran +RIF%godine od strane "v$#$a c#t$al#i< ba#&a 7$"p 11. o%i# usuglaen je M!"#a$o%#i 'po$a*"m " mj$#j" &apitala i 'ta#%a$%ima &apitala za banke, tzv%9a*l'&i 'po$a*"m, ili 9a*l I9a*l IIse poeo primjenjivati od ;;N% >odine*ajstariji komitet 9I85a j Komitt *a t$(i)ta osnovan +RN% >odine, takoer jos postoje Komitt *a lobal#i2i#a#cij'&i '"'tavosnovan je +RI+%, Komitt *a '"'tav pla/a#ja i 'al%i$a#jaosnovan je +RR;%*a prijedlog OE6D5a+RG;% godine, sklopljena jeE"$op'&a plat#a "#ija EPU0sa ciljem da se osigura multilateralnoprebijanje salda zemalja uesnica u meunarodnim pla$anjima ?mjesto 7? rad je nastavio E"$op'&i mo#ta$#i 'po$a*"m EMA0koji je olakavao pla$anja izmeu centralnihbanaka u zlatu ili dolarima7uropski monetarni sustav (7!=) je poeo funkcionirati u oujku +RIR% godine i u njemu je sudjelovalo Q od R zemalja77Dlo$ovom i*vj)/"u lipnju +RQR% odlueno da se projekt 7uropske i monetarne unije ostvari u t$i 2a*#

+%) P$va 2a*aje poela +% srpnja +RR;% i u okviru nje je trebalo da se ukinu sva ogranienja na kretanje kapitalaizmeu zemalja lanica

%) E"$op'&om mo#ta$#om i#'tit"t"(7!2) koji predstavlja #ov" 2a*"razvoja europske monetarne suradnje(+% sijenja +RRF% >odine)

0%) jedinstvena europska valuta pod nazivom "$o EUR0bude uvedena +% =ijenja +RRR, kada poinje i t$/a2a*a EMU%+%Aipnja +RRQ% godine poela je raditi E"$op'&a c#t$al#a ba#&a(783) sa sjeditem u /rankfurtu, koja sa nacionalnimcentralnim bankama zemalja zone eura (euro zona, euroland0 2o$mi$a "$op'&i '"'tav c#t$al#i< ba#a&a(7=83)O'#ov#i *a%aci E869 "&lj"+"j"#

+) definiranje i provoenje monetarne politike u 7?C) rukovoenje deviznim poslovimaC0) dranje i upravljanje deviznim rezervama zemalja lanicaCF) omogu$avanje to efikasnijeg platnog prometa, iG) provoenje prudencijalnog nadzora nad kreditnim institucijama i odravanje

stabilnosti financijskog sustava%

E69 i E869koriste t$i &la'i+#a i#'t$"m#ta mo#ta$# politi+) politiku otvorenog trita (transakcija na otvorenom tritu),) eskontnu politiku i0) politiku obaveznih rezervi%

+G


16/26

P$opi'i EU o ba#&amasastojali su se o% p$v i %$" ba#&a$'& %i$&tivP$va ba#&a$'&a %i$&tivaiz +RII% utvrivala je uvjete pod kojima se banka moe osnovati, slobodu pruanja usluga iosnivanje nadzornih organaD$"a ba#&a$'&a %i$&tivai jo dvije direktive donijete su +RQR% >odine% -na je uvela jedinstvenu bankarsku licencukoja je bankama garantirala da mogu da osnivaju svoje filijale u svim zemljama 7? ili da obavljaju prekogranine uslugebez dodatnih uvjeta i dozvola%Di$&tiva o vla'titom &apital"definirala je sastav osnovnog, operativnog kapitala banke, koji su inila dva dijela# a 0o'#ov#i&apital(dionice, obavezni rezervni fond i fond rizika) i

b) %o%at#i &apital.P$vom ba#&a$'&om %i$&tivombilo ureeno da bankarski sektor 7? ineetiri kategorije banaka i to# +) komercijalne) depozitne i tedne institucije0)korporativne (zadrune) i uzajamno (mutal) organizirane bankeF) specijalizirane kreditne institucije

1.H. MULTINA6IONALNE KOMPANIJE I MEUNARODNO KRETANJE KAPITALA

!?A.2*682-*6A*7 K-!6*297 (.46*=*682-*6A*7 K-4-468297, !?A.2*682-*6A*6-5?7S6) poduze$a koja obavljaju razliite poslovne operacije u dvije ili vie zemalja i imaju znaajnu ulogu u

svjetskoj trgovini i investicijama jer su nositelji globalizacije i internacionalizacije proizvodnje i trgovine%" takvim kompanijama upravlja se na regionalnoj ili ak globalnoj razini, ne na nacionalnoj" imaju globalne marke, globalna istraivanja i razvoj te regionalne profitne centre" u njima koncentriran veliki kapital i velik broj radnika" poinju se razvijati 0;"ih godina prolog stolje$a kada su bile centralizirane" danas su preteito rasprene, decentralizirane, globalizirane i imaju podijeljenu upravu (nije sve koncentrirano umatinoj dravi)%

1.H.1. 3$'t i obilj(ja m"lti#acio#al#i< &ompa#ija" multinacionalne kompanije moemo podijeliti u 0 skupine#

7tnocentrine imaju sjedite u jednoj zemlji, a podrunice nemaju nikakvu samostalnost%

olicentrine imaju sjedite u jednoj zemlji, razne aktivnosti u vie zemalja, s tim da podrunice u inozemstvuimaju izvjesnu samostalnost% >eocentrine kompanije gdje ima vie samostalnih kompanija irom svijeta koje su meusobno povezane%

?vjeti uspjenog djelovanja multinacionalnih kompanija su jedinstvo upravljanje te slina organizacija u razliitimzemljama% -kolina i institucije moraju biti internacionalno orijentirane% a uspjeno djelovanje potrebna je i koordinacijameunarodnih financijskih trita te stabilnost meunarodnih politikih odnosa%

!ultinacionalne kompanije dananjice imaju ve$i prohod od 35"a nekih zemalja te predstavljaju koncentraciju mo$i%5rave imaju slabi utjecaj nad ovim kompanijama iako se esto isprepli$u interesi kompanija i drava% =voje poslovanjeire u razvijenim zemljama i zemljama u razvoju% 2ako doprinose razvoju slabije razvijenih zemalja preko transferatehnike i tehnologije, esto ugroavaju suverenitet zemalja u razvoju% emlje iz kojih potjeu, kao i zemlje u razvoju

brine nemogu$nost kontroliranja aktivnosti multin%kompanija%

emlje iz kojih potjeu multinacionalne kompanije, kao i zemlje u kojima kompanije imaju svoje podrunice imajupoteko$a pri oporezivanju profita od investicija jer multin%komp% mogu manipulirati cijenama u poslovanju spodrunicama kako bi zaobile pla$anje poreza (tzv% transferne cijene)%

1.H.. Alt$#ativ# 't$atij $a'ta po%"*/a i +imb#ici )i$#ja &ompa#ijKompanija se moe iriti interno ili eksterno% ? oba sluaja moe koristiti horizontalnu ili vertikalnu integraciju te ulazaku konglomerate%

Bimbenici irenja kompanije koji se moraju uzeti u obzir# 7konomski spadaju varijable poput 3* i 3*H kapital, stopa inflacije, razina pla$a, ostali trokovi, privatna

potronja, kretanje teaja, javne financije, kamatne stope i nezaposlenost% olitiki obuhva$aju globalnu, regionalnu i nacionalnu politiku situaciju, poreznu politiku, politiku na tritu

rada, trgovinsku i poljoprivrednu politiku%

+N


17/26

=ocio"kulturni odnose se na demografske uvjete, sustav vrijednosti, ivotni stil, radne navike, obrazovanje,radno okruenje, zdravstvene uvjete, raspodjelu dohotka i sl%

.ehnoloki spada brzina uvoenja nove tehnologije, javna potpora istraivanju, razvoj istraivanja, novi patentii proizvodi%

7koloki ravni obuhva$aju regulaciju cijena i konkurencije, propise o tritu rada te sigurnost proizvoda i razna

odobrenja%

.ijekom +RR;"ih mnoge nacionalne kompanije su restrukturirale svoj lanac vrijednosti eksternalizacijom vrijednosti(outsourcing) koje su bile manje dodane vrijednosti, a usredotoile su se na kljune aktivnosti visoke dodane vrijednosti%-utsourcing predstavlja realociranje jednog ili vie stupnjeva proizvodnje prema tre$im osobama u zemlji ili inozemstvu%-ffshoring predstavlja premjetanje jednog ili vie stupnjeva proizvodnje iz zemlje u inozemstvo%

1.H.@. Na+i#i i*la'&a m"lti#acio#al#i< &ompa#ija #a 't$a#a t$(i)taroces internacionalizacije rezultat je sloenih meudjelovanja i promjena na meunarodnim tritima i proirivanjaupravljakih i poduzetnikih sposobnosti obiljeenih snanijim meunarodnim karakterom% .o je strategija pronalaskaprilika za rast i razvoj poduze$a irenjem na nova trita%" irenjem na meunarodna trita poduze$ima se otvara mogu$nost pove$anja proizvodnje i cjelokupnog rasta%" tipa internacionalizacije poslovanja#

2nternacionalizacija prema unutra (tzv% uzvodna internacionalizacija) temelji se na uvoznom outsourcingu

2nternacionalizacija prema van (tzv% nizvodna internacionalizacija) temelji se na ulazu na strano trite iizvoznom menadmentu%

[email protected]. Tmlj#i mo%li p$oc'a i#t$#acio#ali*acij" zaeci istraivanja procesa internacionalizacije mogu se prona$i u klasinim ekonomskim teorijama 6dama =mitha,5avida 4icarda te novijim ekonomskim teorijama meunarodne razmjene Jeckschera i -hlina, teoremu 4:bz:nskoga i=tolper"=amuelsonovu teoremu i 1ernonovu modelu%" klasine ekonomske teorije dobro objanjavaju makroekonomsko stajalite o meunarodnoj razmjeni neke zemlje, nonisu uspjene u objanjavanju procesa meunarodne razmjene s mikroekonomskog aspekta poduze$a% *ove teorije bavese objanjavanjem izvoznih motiva poduze$a i specifinih odluka poduze$a o trgovini% ? njih se ubrajaju teorije oinozemnim izravnim ulaganjima koje se odnose na multinacionalne kompanije i teorije internacionalizacije koje seodnose na mala i srednja poduze$a% .eorije internacionalizacije malih i srednjih poduze$a dijele se na# ?ppsalla model,model prihva$anja inovacija i modele razvoja mrea

1.H.@.. Kla'i+# &o#om'& to$ij m!"#a$o%# $a*mj#656! =!2.J" jedan od zaetnika teorije meunarodne razmjene" u knjiziIstraivanje prirode i uzroka bogatstva narodaupu$uje kritiku merkantilistikom pogledu na trgovinu, koji sezalagao za stimuliranje izvoza i ograniavanje uvoza i promicao meunarodno slobodnu trgovinu" smatrao je kako trokovi proizvodnje zemlje ovise o koliini rada potrebnoj za proizvodnju robe te da je rad savrenomobilan unutar zemlje, ali imobilan meu zemljama" zakljuak teorije# zemlja $e izvoziti one proizvode koje sama moe proizvoditi efikasnije, a uvoziti one koje ne moe" smatrao je da $e zemlje imati koristi od meunarodne razmjene ako se specijaliziraju na temelju svojih apsolutnih

prednosti%56125 428645-" razvio teoriju komparativnih prednosti" smatrao je kako je trgovina meu zemljama odreena onim u emu je svaka zemlja relativno bolja" u svojoj analizi u obzir uzima samo jedan proizvodni faktor"rad, a trokove proizvodnje mjeri utrokom rada uproizvodnju nekog proizvoda

J78K=8J74 i -JA2*" u ;%st%razvili teoriju meunarodne razmjene koja tvrdi da $e zemlja izvoziti proizvod koji intenzivnije rabi onaj faktorproizvodnje kojim je ta zemlja relativno bogatija%

174*-*-1 !-57A M21-.*-> 82KA?=6 4-21-56 iz +RNN%god" razlikuje F faze razvoja proizvoda# uvoenje novog proizvoda novi proizvod $e se proizvoditi i prodavati samo na doma$em tritu u zemlji

inovacije

+I


18/26

rast proizvod se poinje izvoziti i pove$avaju se inozemna izravna ulaganja u izgradnju proizvodnih pogona uzemljama s rastu$om potranjom

zrelost kad je proizvod standardiziran proizvodnja se seli u slabije razvijene zemlje s niim trokovima rada faza pada dolazi do potpunog premjetanja proizvodnje%

" slabije razvijene zemlje postaju glavni izvoznici, a razvijene zemlje uvoznici toga proizvoda" glavni doprinos ovog modela je u njegovu pogledu na premjetanje proizvodnje ovisno o stadiju proizvoda, odnosnoovisno o tehnolokom knoO"hoOu, potranji u zemlji, trokovima rada i dr%

1.H.@.@. Noviji mo%li p$oc'a i#t$#acio#ali*acij" meu novije modele ubraja se ?ppsal stage model"razvili vedski istraivai 9ohanson i Vidershim"aul +RIG%god%prouavaju$i poslovanje etiriju vedskih poduze$a%" model naglaava vanost uenja i prikupljanja iskustva o nastupu na stranim tritima" F faze procesa internacionalizacije prema ?ppsala modelu#

+% faza# prodaja na doma$em tritu uz povremeni izvoz, ali nema regularnog izvoza% faza# izvoz putem posrednika (agenta)0% faza# otvaranje prodajnih podrunica u inozemstvuF% faza# poetak vlastite proizvodnje u inozemstvu

" poduze$e $e zapoeti proces internacionalizacije poslovanja ire$i se na najmanje rizina trita s najmanjeneizvjesnosti, odnosno u poetku $e odabrati blia trita susjednih zemalja ili zemalja regije koja dobro poznaje irazumije% Kad stekne dovoljno znanja i iskustva moe se odluiti za izvoz na udaljenija trita, naje$e putemposrednika% =ljede$a faza podrazumijeva naprednije naine nastupa na stranim tritima poput ostvarenja prodajnihpodrunica u inozemstvu, a zadnja faza je obavljanje vlastite proizvodnje u inozemstvu%

" inovacijski modeli internacionalizacije objanjavaju internacionalizaciju kao kontinuirani proces koji se sastoji od vierazliitih faza% ? poetnim fazama procesa poduzetnici nisu zainteresirani za sudjelovanje na stranim tritima, dok unaprednijim fazama dolazi do prihva$anja ideje meunarodnog irenja poslovanja% *aglasak modela je na podjeli procesainternacionalizacije u stadije%

" meu novije teorije internacionalizacije ubrajaju se jo i modeli mrea%" osnovna ideja je u izgradnji ne hijerarhijskih sustava koji omogu$uju poduze$ima bolju i tjenju suradnju, torezultira boljom i jaom trinom pozicijom%" istraivanja se temelje na prednostima koje se ostvaruju meusobnom suradnjom grupe poduze$a, a nepojedinog poduze$a%

1.H.@.. Motivi i#t$#acio#ali*acij po%"*/a" mogu se razlikovati izvozno orijentirana i lokalno orijentirana poduze$a te transnacionalne kompanije i transnacionalnamala i srednja poduze$a iji su motivacijski imbenici za djelovanje razliiti

" motivi koji stoje iza odluke poduzetnika na meunarodno irenje poslovanja mogu se grupirati u dvije osnovne skupine# unutarnji motivi odnose se na unutarnje sposobnosti i znaajke poduze$a, a obuhva$aju organizacijske i

upravljake sposobnosti, akumulaciju znanja, unutarnje resurse poduze$a, ostvarivanje ekonomije obujma% vanjski motivi odnose se na okruenje u kojem poduze$e djeluje, a obuhva$aju# trine uvjete, veliinu trita i

potranju, postojanje trgovinskih udruga, klastera i slinih mrea" politiki i ekonomski uvjeti zemlje utjeu na ulazak stranog poduze$a% ? zemljama s nestabilnim politikim iekonomskim uvjetima rizik poslovanja je ve$i, a zapreke, propisi i administrativni uvjeti postavljeni pred inozemnapoduze$a oteavaju im ulazak%

[email protected]. 8t$atij #a't"pa #a 't$a#im t$(i)tima" odluka o strategiji ulaska na strana trita bitna je za opstanak poduze$a na odabranom tritu te njegov rast i razvoj" hilip Kotler je opisao proces internacionalizacije putem G faza#

+% faza# odluka o meunarodnom irenju poslovanja,

% faza# odluka na koja trita u$i,0% faza# odluka o nainu ulaska na odabrano trite,F% faza# odluka o globalnom marketinkom programu,G% faza# odluka o globalnim marketinkim organizacijama%

+Q


19/26

" nakon odluke poduze$a za ulazak na odabrana inozemna trita, sljede$i korak je odabir pravog naina da s to uini%-dluka o nainu ulaska utjee na uspjeh ili neuspjeh probitka na strano trite% rilikom odabira odgovaraju$e strategijepoduze$e mora uzeti u obzir itav niz imbenika koji mogu utjecati na uspjeh ili neuspjeh odabrane strategije% 6ko imavie razliitih proizvoda koje poduze$e eli izvoziti na vie inozemnih trita, potrebno je razviti strategiju za svakiproizvod zasebno s obzirom na njegove specifinosti i karakteristike potranje%" prilikom izlaska na inozemna trita moe se odluiti za standardizaciju ili prilagodbu proizvoda u smislu prodaje istogproizvoda, modificiranja proizvoda za druge zemlje, dizajniranja novog proizvoda za nova trita ili uvoenje globalnogproizvoda%

" strategija ulaska na strano trite ovisi o ocjeni spremnosti kompanije i proizvoda, odreenju kljunih trita, odabiru irazvoju strategije ulaza, implementaciji strategije i odabiru naina i uvjeta nastupa i prodaje%" odreenje kljunih trita ukljuuje#

prikupljanje informacija o kljunim tritima marketinke postupke i razinu sofisticiranosti ekonomske trendove i kljune imbenike uvoznu regulaciju i ogranienja (carine i dr%) prodajni potencijal za proizvode kljune trine pokazatelje%

" istraivanje i analiza stranih trita ukljuuju# trini potencijal prema tipu proizvoda i poslovnoj strategiji, stupanj

sadanje i budu$e konkurencije, politiko okruenje, sociokulturna obiljeja te analizu trokova i rizika%

" kljuni trini pokazatelji za analizu stranih trita jesu# politika i ekonomska stabilnost devizno trite i raspoloivost deviza razina razvoja i industrijalizacije infrastruktura demografska obiljeja uvozna ogranienja veliina trita i dohodak veliina javnog sektora i zaduenost politiko okruenje zakoni i regulacija zatita lokalne industrije ostalo (jezik, religija, kulturne razlike)

" imbenici koji utjeu na nain ulaska na trite su# vlasnike prednosti, lokacijske prednosti, internalizacijske prednosti,potreba za kontrolom, raspoloivost resursa i globalna strategija%" potencijalni naini ulaska su# izvoz (izvozni marketing), meunarodne licence, meunarodne franize, ugovor ozajednikoj proizvodnji, upravljanju i izvoenju projekta, zajednika vlasnika ulaganja (paritetna i neparitetna) iinozemna izravna ulaganja (/52)%

" naje$e koriten nain prodora na strana trita je izvoz% 6ko poduze$e izvoznik pasivno eka narudbe iz inozemstvaili doe do njih sluajno, tada ono ima pasivni pristup izvozu% 4azvije li poduze$e unaprijed strategiju i plan izvoza nainozemno trite kojim $e biti detaljizirani njegovi koraci i postupci te na ta nain iskoritene sve trine prilike tada onozauzima agresivan stav prema izvozu%" prednosti izvoza kao strategije su# niski trokovi, smanjenje rizika djelovanja na stranim tritima i smanjen rizikproizvodnje, ostvarenje ekonomije obujma, jaanje trine mo$i%" nedostatak izvoza kao strategije# stvaranje ovisnosti poduze$a o inozemnim agentima i njihovoj poslovnoj sposobnosti,opasnosti od protekcionizma na pojedinim tritima i dr%

" kad se poduze$e odlui na izvozne aktivnosti, moe birati izmeu izravnog izvoza vlastitog proizvoda i neizravnognaina izvoza proizvoda preko neovisnih posrednika%24616* 21- znai da poduze$e izvoznik izravno prodaje proizvode uvozniku ili kupcu na inozemnom tritu%

" zahtjeva dobro poznavanje stranog trita, glede prometne infrastrukture i strukture gospodarstva istanovnitva%

+R


20/26

" >illespie i Jennesse: tvrde da izravan nain izvoza zahtjeva puno vie strunog znanja i iskustva, vremenaupravljanja i financijskih resursa od neizravnog izvoza, ali takav nain izlaska omogu$uje poduze$u ve$ukontrolu nad distribucijskim kanalima%

*72461*2 21- podrazumijeva angairanje samostalnih organizacija smjetenih u zemlji doma$inu%" poduze$a ne ulau mnogo u analizu i prikupljanje informacija o inozemnom tritu te imaju ograniene ciljevemeunarodne ekspanzije%

A287*86 je oblik ugovornog posla kojim poduze$e"davatelj licence daje drugom inozemnom poduze$u"primateljudozvolu koritenja proizvodnih procesa, trine marke, knoO"hoOa ili drugih vjetina prema ugovoru% rednosti licence

su# niski trokovi, kapital nije vezan za strane operacije, suradnja davatelja i primatelja licence koja omogu$ujemaksimiranje prednosti marketinkih aktivnosti za davatelja i primatelja% *edostaci su# kratkoronost licence, zahtjevno idugotrajno planiranje i istraivanje prije samog sklapanja ugovora%

/46*D26 je ugovorni posao kojim davatelj franize daje pravo koritenja trine marke i imena primatelju franize tepravo obavljanja poslovnih aktivnosti u skladu sa navedenim odredbama ugovora% rednosti# franize su obinodugoroni ugovori i pruaju primatelju osje$aj sigurnosti i vlasnitva nad preuzetim imenom i markom% -mogu$uje boljukontrolu nad maloprodajnim operacijama i jaanje vrijednosti trine marke% roblemi s franizom mogu se pojavitiprilikom kontrole obavljanja aktivnosti primatelja franize, rjeavanja zakonskih aspekata ugovora te pronalaenjakvalificiranih i povjerljivih primatelja%

6975*2BK- ?A6>6*97 kao jedan od oblika inozemnih ulaganja jest poduze$e u kojemu dva ili vie ulagaa dijele

vlasnitvo i kontrolu upravljanja i odluivanja% rednosti su# smanjen rizik djelovanja, udruivanje financijske snage, boljipristup znanju o lokalnim tritima i dijeljenje informacija% *edostaci su# gubitak kontrole nad upravljanjem i potencijalnisukobi partnera%

" iako izvoz nosi najmanji rizik glede kapitalnih investicija, kada je rije o neopipljivoj imovini (patent, trina marka),izvoz moe izloiti poduze$e velikom riziku kopiranja i obezvrjeivanja takve imovine% 2*-7!*6 2461*6?A6>6*96 su znatno bolja opcija, jer ona znae trajan interes i preuzimanje kontrole nad inozemnim poduze$em%4azlikuju se davatelj i primatelj inozemnih izravnih ulaganja% utem inozemnih izravnih ulaganja davatelji mogu ostvaritiodreene strateke ciljeve poput pristupa novim tritima, pristupa resursima koji nisu dostupni na doma$em tritu,eliminiranja transportnih trokova ili trokova carina i sl% rimatelji inozemnih izravnih ulaganja mogu do$i do potrebnenove tehnologije, novih znanja ili upravljakih vjetina, a ako inozemni izravni ulaga otvori novu podrunicu u zemlji

odredita, moe do$i do otvaranja novih radnih mjesta, pove$anja efikasnosti doma$ih poduze$a radi pove$anekonkurencije% *egativne strane su# opasnost zauzimanja monopolistikog poloaja inozemne kompanije na doma$emtritu te preveliki politiki utjecaj u zemlji odredita, istiskivanje slabijih poduze$a sa trita%

=696*97 2 6K1228296 znae osnivanje poduze$a u punome vlasnitvu pripajanjem ili spajanjem s postoje$impoduze$em u stranoj zemlji% rednost osnivanja takvih poduze$a je brz i lak pristup stranome tritu% roblemi sepojavljuju pri pronalaenju odgovaraju$eg ciljnog trita i poduze$a na tom tritu%

=6172 su oblici kooperacije izmeu jedne ili vie samostalnih tvrtki u kojima one dijele rizike i prihode s ciljemzajednikog postizanja jae konkurentske pozicije% =trateki savez je oblik poslovnog povezivanja tvrtki, koji se temeljina posebnom sporazumu o povezivanju s konkurentom, dobavljaem ili kupcem, na osnovi kojeg se kombinacijomprednosti i snaga partnera postie bolja konkurentska pozicija na svjetskom tritu%

*eizravni izvoz nosi najmanji rizik, ali i najmanji stupanj kontrole% 1lastita proizvodnja u inozemstvu ukljuuje najve$istupanj kontrole, ali i rizika%

4azlozi zato se kompanije odluuju na investiranje u inozemstvu su# mogu$nost irenja trita, ostvarivanje ekonomijeopsega, kompetitivnih motiva, osiguranja inputa, kontroli vlasnitva, izbjegavanja trgovinskih ogranienja te dugoronihposlovnih izgleda%

1.H.@.. I*bo$ 't$atij i*la'&a &ompa#ija #a 't$a#a t$(i)ta" izbor strategije izlaska na strano trite ovisi od visine profita, ako su transportni i carinski trokovi visoki, inozemnaulaganja su profitabilnija% ? protivnome bi izvoz robe bio profitabilniji% ?koliko postoje visoki transportni trokovi ilitrgovinske barijere, inozemna izravna ulaganja su profitabilnija od izvoza%

retpostavimo da se proizvod proizvodi u zemlji i izvozi u inozemstvo sa sljede$im trokovima# mc" konstantni granini trokovi po jedinici outputa s" prijevozni trokovi po jedinici

;


21/26

t" carina po jedinici

Dto su vii transportni trokovi ili carina, vii su granini trokovi poduze$a te se prodaje manja koliina proizvoda pacarina i transportni trokovi negativno djeluju na koliinu prodaje izvozne robe% 6ko su s i tprekomjerno visoki, tadamaksimalni profitabilni izvoz moe biti ;%

=lika F+ prikazuje bruto utrak na doma$em i stranom tritu uslijed izvoza% 1idljivo je da se na doma$em tritu u obziruzima samo granini troak, dok se na inozemnom osim graninog troka uzimaju u obzir i transportni trokovi i carina,te je uz istu prodajnu cijenu bruto utrak manji (osjenano podruje)%

rednost inozemnih izravnih ulaganja naspram izvozu je ta to otvaranjem tvornice u inozemstvu otpadaju transportnitrokovi i trokovi carineC time se smanjuju granini trokovi, ali prilikom izravnih ulaganja mogu nastati dodatni fiksnitrokovi i informacijski trokovi%

?inke promjene strategije izvozH izravna ulaganja moemo prikazati pomo$u krivulje reakcije doma$eg i stranogoutputa% Krivulja reakcije prikazuje koliinu outputa koji maksimizira profit pod pretpostavkom reakcije outputa stranogkonkurenta koji takoer maksimizira svoj profit% -utput doma$e kompanije je padaju$a krivulja oekivanog outputastranog konkurenta%

TJH MEUNARODNE 4INAN6IJ8KE IN8TITU6IJE 7RUPA 83JET8KE 9ANKE2345 !eunarodna banka za obnovu i razvoj

M!"#a$o%#" ba#&" *a ob#ov" i $a*voj(International ank !or "econstructionand#evelopment $ I"#) osnovale su,kao prvu od institucija svjetske banke (+RFF g% u 3retton Voods"u, =65) FF zemlje, sa ciljem da povoljnijim uvjetima odtrinih financira obnovu i razvoj u zemljama u razvoju, usmjeravanjem financijskih sredstava iz razvijenihzemalja%.ijekom vremena 2345 se ne samo prilagoavala novim uvjetima svjetskog gospodarskog i politikog realiteta,nego je i irila svoje djelovanje%O8NO3NI :ADA6I 9ANKE-

da olakavanjem investiranja kapitala u proizvodne svrhe pomae obnovu i razvoj na teritoriju zemaljalanicaC

da potie privatne investicije u inozemstvu kroz garancije ili sudjelovanja i drugim vrstama privatnih

investicijaC da daje na raspolaganje, pod povoljnijim uvjetima, financijska sredstva i podsticanjem meunarodnih

investicija pomae na dui rok ravnomjerno razvijanje meunarodne trgovine i odravanje ravnotee ibilanci pla$anja

Po% o&$iljm I9RD5a 2o$mi$a# '" jo) i#'tit"cij a2ilijacij I9RD i to- !eunarodna financijska korporacija (International %inancial &orporation 2/8)C !eunarodno udruenje za razvoj (International#evelopment'ssociation 256)C !ultilateralna agencija za investicijske garancije (ultilateralInvestmentuarantee

'genc* I')

!eunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova (International &entre !or+ettlemento!Investment#isputes I&+I#)

9a#&a j o'#ova#akao jedinstvena multilateralna institucija s osnovnim kapitalom koji je u vlasnitvu zemalja lanica%Kapital je podijeljen na udjele zemalja lanica prema njihovoj ekonomskoj snazi, a on je zalog da 3anka putempozajmljivanja moe na svjetskim tritima do$i do sredstava za odobravanje zajmova po znatno povoljnijim uvjetimanego komercijalne banke%O8NO3NI I:3ORI 8RED8TA3A :A PO8LO3ANJE I9RD5A-

?pla$ene kvote zemalja lanica aduenje na meunarodnom tritu 1ra$ena sredstva iz ranije odobrenih kredita -stvareni prihod

=vjetska 3anka i !!/ osnovani su 1F. o%i#u sklopu uspostave poslijeratnog poretka meunarodne suradnje%!inistar financija =65"a 4$% M. 3i#'o#ustvrdio je tada kako treba Tzapamtiti da ovo nisu obine institucije s obinim

dioniarima% .o su kooperativne institucije vlada i njihov glavni posao je s vladamaO'#ov#i i &omplm#ta$#i p$oi*vo%i 9a#&su zajmovi i jamstva, koji se mogu koristiti zasebno ili zajedno%8v$


22/26

8tat"t 8vjt'& ba#&izradile su na pregovarakoj konferenciji u 9$tto# ?oo%'" 1.god etrdeset etiri zemljesaveznice, a sve su one kasnije i ratificirale =tatut%8TATUTOM JE PRED3IENO DA-

=amo lanice !!/"a mogu biti i lanice =vjetske 3anke =vaku zemlju predstavlja guverner i zamjenik guvernera >lasaka snaga pojedine zemlje razmjerna je ekonomskoj snazi(odraava se u udjeu zemlje u kapitalu banke)

=65 +I%;I


23/26

rogramirani zajmovi za strukturno prilagoavanje(-rogramatic+tructural'djustmentoans) ajmovi za oporavak("e/abilitationoans) ajmovi za smanjivanje zaduenosti(#ebt"eductionoans)

3. 7a$a#cij 'lj%/i< v$'ta >arancije za dio kredita djelomine kreditne garancije(-artial &redituarantees) >arancije za dio rizika djelomine garancije za pokri$e rizika(-artial"iskuarantees) >arancije za odreene projekte(0nclaveuarantees) >arancije zasnovane na provoenju odreene politike(-olic*aseduarantees)

2 ;%i# p$oi*vo%i(I"# 3edgingproducts) koji se nude zajmoprimcima u cilju smanjenja njihovetransakcijske izloenosti i omogu$avaju fleksibilnije upravljanje dugom% .u spadaju# kamatnis4ap"ovi,kamatni XcapsX i collars, valutnis4ap"ovi i robni /edging2

52 Ko2i#a#ci$a#jkoje predstavlja udruivanje sredstava za realizaciju odreenog projekta ili programa i moe,ali ne mora, ukljuiti odreenu preraspodjelu rizika izmeu kofinancijera% 5ijeli se u tri grupe

1 $"pa slubeni izvori, krediti agencija za financiranje razvoja $"pa komercijalni izvori, krediti komercijalnih banaka @ $"pa izvozni krediti, krediti dobavlja$a, dravnih agencija za kreditiranje izvoza, itd%

PRA3O NA :AJAM &o$i't ' 'lj%/ "p"t zemlje lanice s prosjenim godinjim percapita dohotkom (svi podaci navedeni su u ?=5 iz +RRF%) iznad +%0RG

?=5, ali manje od G%;GG ?=5, imaju pravo na zajmove

zemlje s prihodom percapita izmeu IG i +%0RG dolara mogu dobiti kombinaciju zajmova 2345"a i kredita 256"e (rok otplate preko ; godina) zemlje koje nemaju kreditnu sposobnost za zajmove 2345"a, a imaju prihode percapita IG dolara ili manje

mogu dobiti zajam jedino od 256"e zemlje s dohotkom od +%0RN do %QRG ?=5 koriste zajmove s rokom otplate +I godina, a od %QRN " G%;GG ?=5

+G godina%PRA3O NA JAM8T3O imaju sve zemlje koje imaju pravo na zajam, no banka moe ograniiti raspoloivost jamstvaako postoji poteko$e glede dugoronog boniteta3I8INA 8RED8TA3A 9ANKE(zajmovi i jamstva) koji se mogu dati nekoj zemlji svake godine ili tijekom razdoblja odnekoliko godina odreuje se u '&lop" 't$atij pomo/i *mlji% 3ankadaje zajmove samo zajmoprimateljima iz zemaljakoje smatra bonitetnim%:AJMO3I 8U NAMIJENJENI PROJEKTIMA :A PODRUCJApoljoprivrede, obrazovanja, energije, okolia,financija, industrije, rudarstva, populacije, zdravstva i prehrane, turizam, promet, vodoprivredaY:AJMO3I :A PRILA7OA3ANJEpomau zemljama koje su suoene s makroekonomskim poteko$ama istrukturalnim poreme$ajima%

3anka daje pomo$ za olakavanje tereta dugova i smanjenje dugova zemljama lanicama koje imaju velik inozemni teretdugova i koji su#- prihvatile srednjoroni program prilagodbe u skladu sa zahtjevima 3anke- pokazuju jasnu potrebu za smanjenjem duga ili servisiranjem duga da bi postigle svoje srednjorone ciljeve- ostvarile plan financiranja koji pokazuje znatnu korist koja proizlazi iz smanjenja duga i rezultira bitnim

poboljanjem perspektive njihovog razvoja%

:EMLJE U I:LA8KUsu zemlje koje prolaze kroz postupno povlaenje 3anke iz dodjele novih zajmova, bilo uskladu s dogovorenim programom povlaenja:ajam I9RD5aje u svom poetnom obliku preuzeta obveza, odnosno obe$anje zajmoprimatelju da $e mu 3anka stavljatina raspolaganje sredstva sve dok bude udovoljavao odreenim uvjetima%

3R8TE :AJMO3A KOJE ODO9RA3A 83JET8KA 9ANKA O3I8NO O 3R8TI 3ALUTE-- ajam u skupini vie valuta- ajam u jednoj valuti

5obj v$'t %ijl ov *aj%#i+& o%li&- konaan rok dospije$a i razdoblje potede, naknada za preuzimanje obvezete ugovorne raspone pozajmljivanja i zatezne kamate

ajmovi banke obino se dodjeljuju na 1F %o godina s $a*%obljm po)t% o% @ %o F o%i#a , u kojem dunik pla$asamo kamatu na neiskoriteni saldo zajma, a nije duan otpla$ivati glavnicu%3anka kod svih zajmova napla$uje ugovornu naknadu za preuzimanje obveze, koja iznosi ;,IG< na neiskoriteni saldozajma i to N; dana od potpisivanja ugovora o zajmu%

0


24/26

ajmovi u skupini valuta, koji se nude svim zajmoprimateljima 2345"a, dodjeljuju se u dolarskomekvivalentu%5unikova obveza, meutim, nije dolarska% ajmovi u skupini valuta su vievalutne obveze iji je valutnisastav isti (tj% kombiniran) za sve dunike%3anina kamatna stopa odraava njene trokove namicanja sredstava% Temelji se na

polugodinjem prosjenom troku posudbe namaknutih sredstava koji su se koristili za zajmove i moe se definirati kaopromjenjiva stopa prosjenog troka%3anina varijabilna kamatna stopa na zajmove u skupini valuta ne moe se izravno usporediti s uobiajenim dugoronim iA23-4 kamatnim stopama na pojedine valute%? probnoj fazi programa, jednovalutni zajmovi mogu se ponuditi samo prihvatljivim zajmoprimateljima, koji ispunjavaju

odreene uvjete% rihvatljivost zajmoprimatelja odreuje se kod svakog pojedinog zajma% rihvatljivi zajmoprimatelji suoni zajmoprimatelji i nositelji projekta#

kojima trebaju jednovalutni kredit koji odgovara strukturi njihovih prihoda u toj valuti kojima trebaju jednovalutni kredit koji odgovara strukturi njihovih prihoda u toj valuti koji vode rauna o rizicima vezanim uz devizni sastav svoje aktive i pasive%

Kamatna stopa za svaku valutu je promjenjiva kamatna stopa koja se temelji na A23-4"u i odreuje se dva puta godinje"+G% sijenja i +G% srpnja%

Jamstvo Banke je neopoziva obveza prema tre$oj strani koja je pozajmila sredstva zajmoprimatelju u zemlji lanici da $e3anka otplatiti zajameni dio obveze u sluaju da, pod odreenim uvjetima, zajmoprimatelj to ne uini%:ajmop$imatlj mo( bitizemlja lanica ili pravna osoba javnog ili privatnog sektora u zemlji lanici%3anka zaraunava naknadu na dvije razine zapokrie jamstvom# standb! naknadu igarancijsku naknadu.

"tandb! naknada je obvezna naknada koja se primjenjuje dok je jamstvo na snazi, ali nije isplativa% 2znosi ;,G


25/26

2/8 financira osnivanje novih tvrtki i proirenje ili modernizaciju postoje$ih u raznim sektorima " od poljoprivrede,industrije, energetike do rudarstva% natan broj projekata 2/8 je realizirao posredstvom financijskih institucija zemalja urazvoju, npr% financiranjem osnivanja institucija kao to su investicijske banke i osiguravaju$e kompanije%2/8 daje zajmove, izravno investira i organizira ulaganja i financiranje putem investicijskih instrumenata " u bilo kojojkombinaciji koja se pokae opravdanom da bi projekt od poetka imao financijsku podrku% 2/8 takoer moe odobritidodatnu financijsku podrku u kasnijim fazama realizacije projekta ili izdati potpunu ili djelominu garanciju drugimfinancijerima%8INDI6IRANIM :AJMO3IMA2/8 uspijeva prikupiti ve$e iznose od komercijalnih banaka i agencija za kreditiranjeizvoza i to tako da zakljuuje ugovor s korisnikom zajma iz zemlje u razvoju, a komercijalne banke iHili kreditne agencije

sudjeluju u zajmu 2/8"a%

? fazi ocjene projekta, 2/8 moe pruiti znatnu tehniku pomo$ tvrtkama "npr% pri odabiru tehnologije ili tehnikogpartnera, utvrivanju trinih uvjeta i potencijala trita za odreene proizvode i sastavljanju najpovoljnijeg paketafinanciranja%takoer prua strune savjete u postupku financijskog prestrukturiranja poduze$a i pomae im smanjitidugove%emlje =rednje i 2stone 7urope i zemlje biveg =ovjetskog =aveza su novi TterenT djelovanja 2/8"a%4adi se prije svega osavjetima vladama o tome kako uspostaviti moderan financijski sektor, provoditi programe privatizacije dravnihpoduze$a i privlaiti strane investicije%2/8 je ustanovio posebne slube i izdvojio sredstva za izradu i pripremu prijedloga te razradio naine financiranjaprojekata malih poduzetnika%

KAKO RADITI 8 I465om :A;TJE3 PRO6JENA I ODO9RA3ANJE ULA7ANJA KORI>TENJE I NAD:OR I:RADA IN3E8TI6IJ8KO7 PRIJEDLO7A ukljuuje ove elemente%talj vi%i " H TJ, 't$a#a 1.0

K$ata& opi' p$oj&ta 8po#*o$i, vo!#j i t


26/26

I68ID MEUNARODNI 6ENTAR :A RJE>A3ANJE IN3E8TI6I8JKI; 8PORO3A? +RNG% godini u okviru >rupe =vjetske banke osnovan je !eunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova"28=25, u ijem se okviru organizira arbitraa za rjeavanje sporova meu zemljama lanicama u sluajevima kada oneele da prihvate takav postupak% 5o kolovoza ;;% godine +I zemalja je potpisalo Konvenciju o 8entru meu kojima iJrvatska%

Documents

MKK Skripta