ČASOPIS O ZNAČAJU MLIJEKA I MLIJEČNIH PROIZVODA

U SVAKODNEVNOJ PREHRANI

Broj 1 (21) svibanj 2015. Nije za prodaju

ISSN

184

6-82

68

MLJEKARSKA REVIJA

MLIJEKO U FUNKCIJI ZDRAVLJA

1

čast mi je što vas u ovom svibanjskom bro-ju časopisa Mlijeko i ja mogu pozdraviti u ime Uredništva te zahvaliti našim stalnim suradnicima koji su i ovoga puta stručno i odgovorno predstavili najnovije spoznaje iz svijeta mlijeka. Naša dugogodišnja glav-na urednica prof. dr. sc. Jasmina Havranek uvijek nas je učila kako je poštivanje struke i objektivno promišljanje na korist društve-noj zajednici od najvećeg značaja ako že-limo doći do cilja - edukacije i podizanja razine znanja o značaju mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani. I na tome joj velika hvala!Na tragu toga, i u ovome vam broju dono-simo mnoštvo zanimljivih i poučnih tema vezanih za nove spoznaje o mlijeku i mli-ječnim proizvodima. Tako je i tema o pove-zanosti i utjecaju mlijeka na zdravlje uvijek dobrodošla, pogotovo onima koji se pitaju što i u kojim količinama treba konzumira-ti. Naš je odgovor dakako - jedite mliječno kako biste (p)ostali zdravi. I zato, odgovorno kao i do sada, prenosimo najnovije rezul-tate znanstvenih istraživanja koja su po-novno potvrdila činjenice o blagotvornom djelovanju mlijeka na naše zdravlje. Tome u prilog govori i korištenje mlijeka u funkciji nutritivne terapije.Važna je informacija i da su naše hrvat-ske mljekare uspješno primijenile zakonski okvir koji propisuje navođenje prehrambe-nih i zdravstvenih tvrdnji na hrani te tako pravovremeno i u skladu sa zakonskim odredbama informiraju potrošače. Mlijeko i mliječni proizvodi su, dakle, zdravstveno prihvatljivi i nutritivno vrijedni proizvodi - dokaz je koji stoji na deklaraciji!

Kolege s Agronomskog, Prehrambeno-biotehnološkog i Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu kontinuirano prate i obavještavaju nas koliko je važno isticati znanstveno potvrđene informacije, odno-sno rezultate dugogodišnjih istraživanja. Tako nam još jednom potvrđuju kako kon-zumno mlijeko ne sadržava konzervanse i da njegova trajnost ovisi jedino o primije-njenim postupcima toplinske obrade. A sve je više istraživanja čiji rezultati dokazuju kako je konzumacija punomasnih mliječ-nih proizvoda povezana s boljom kontro-lom tjelesne mase i smanjenim rizikom za razvoj nekih bolesti. Generalna je poruka - ne uskraćujmo si masti jer ćemo nesvje-sno sigurno povećati potrošnju ugljikohi-drata. Na to se odnosi i vijest da nam se maslac opet vratio u prehrambenu modu. Godinama je nepravedno zapostavljan, a zahvaljujući znanosti, koja potvrđuje nje-gov izrazito povoljan kemijski sastav i nu-tritivnu vrijednost, opet se vraća na stol, i opet ga svojoj djeci serviramo, kako su to činili naši roditelji te bake i djedovi prije puno godina.S porukom Jedite raznovrsno i promišljajte o kvaliteti prehrane, obratila nam se i naša vrhunska atletičarka te jedna od najboljih skakačica uvis u povijesti atletike Blanka Vlašić. U razgovoru nam otkriva koliko je pravilna prehrana važna u životu profe-sionalnog sportaša, a doznali smo i neke praktične preporuke koje možemo koristiti u svakodnevnoj prehrani. Jeste li znali da je sir najstariji prehrambe-ni proizvod, stariji čak i od kruha. A veliki doprinos u njegovoj pripravi, svojstvima i

kvaliteti pripada upravo čovjeku - siraru, koji svojim iskustvom, znanjem, umijećem, a nadasve ljubavlju udahnjuje sirevima svojstvenu dušu. Sve nam je to potvrdio Đuro Hehet, majstor sirar kojega posljednjih mjeseci možemo vidjeti u okviru promidž-bene Sireline kampanje. Gopodin Hehet 41 je godinu svog radnog vijeka proveo njegu-jući sireve u Sireli, našoj najpoznatijoj tvor-nici sireva. U razgovoru smo tek djelomično dobili uvid u bogat i sadržajan profesional-ni život jednog sirarskog majstora.Uvijek rado i s ponosom predstavljamo hr-vatske proizvođače mlijeka koji vrijedno rade na svojim poljoprivrednim gospodar-stvima. Ovi tradicionalni proizvođači drže-ći svoje blago - krave, ovce i koze, na jedan isto tako tradicionalni način, ne mare pre-više za nove trendove koji industrijalizira-ju poljoprivrednu proizvodnju. Na plodnim oranicama i čistim livadama i dalje hrane svoje blago uvjeravajući nas kako je za njih vrijeme usporilo svoj brzi tempo te da sa svojim blagom uživaju u svakom trenutku. Uvijek rado promoviramo mlijeko hrvat-skih farmi čiji prepoznatljiv znak možemo pronaći na ambalaži mlijeka i mliječnih proizvoda hrvatskih mljekara. Ističu ga kvaliteta i sigurnost u koju je ugrađena kvaliteta mlijeka s uzornih poljoprivrednih gospodarstava - naših susjeda, prijatelja i poznanika. Konačno, predstavljajući hr-vatske farmere šaljemo jasnu poruku da kupuju kvalitetan i prepoznatljiv proizvod.

v.d. glavnog urednikaZoran Bašić

izdavač i uredništvo Hrvatska mljekarska udruga Ilica 31/3, Zagreb tel: 01 4833 349 e-mail: urednik@hmu.hr www.hmu.hr

za izdavača Vera Volarić

v.d. glavnog urednika Zoran Bašić

urednički odbor Ivančica Delaš, Slavko Kirin, Inga Kesner Koren, Darija Kostelić Kuhar, Petra Košćak Hopwood, Željko Ljubić, Jasenka Špika, Zvonimir Šatalić, Milna Tudor Kalit, Darija Vranešić Bender, Elena Wolsperger

foto Istockphoto, Shutterstock, HMU

lektorica Jadranka Vrbnjak-Ferenčak

oblikovanje Kuna zlatica

tisak Radin Print d.o.o.

Izdavanju časopisa pripomogli su: Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Zagrebačka županija - Upravni odjel za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo

Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska pod rednim brojem 861

Poštovane čitateljice i čitatelji,

2

Zanimljivosti iz svijeta mlijeka

pripremila doc. dr. sc. Darija Vranešić BenderKBC Zagreb - Centar za kliničku prehranu i Vitaminoteka Zagreb

MLIJEKO I ZDRAVLJE

3

Kada su ljudi počeli konzumirati mlijeko?

Međunarodni tim stručnjaka iznio je u novom istraživanju čvrste dokaze da čo-vječanstvo konzumira mlijeko posljednjih 5000 godina. Do navedene spoznaje doš-li su analizom zubnih kamenaca s raznih iskopanih ostataka iz Europe i zapadne Azije koji datiraju od brončanog doba sve do novijih datuma.Analizom proteina zarobljenih u zubnom kamencu utvrđeno je da su drevne kulture konzumirale mlijeko goveda, ovaca i koza. Ovo je otkriće u suglasnosti s prijašnjim dokazima moguće konzumacije mlijeka koji su se temeljili na mliječnim mastima otkrivenima na ostatcima posuđa ranih poljoprivrednih zajednica.Autori su napomenuli kako će ovi rezultati pomoći u razumijevanju veze između pro-mjena u ljudskoj prehrani i evolucijskih pri-lagodbi. Mlijeko i mliječni proizvodi novija su hrana čija konzumacija očito počinje tek od metalnog doba, a velik dio populacije nije sposoban probaviti laktozu (mliječni šećer) te često razvija simptome netole-rancije laktoze.Otkriće proteina mlijeka u zubnom kamen-cu pomoći će znanstvenicima u proučava-nju promjena u ljudskoj prehrani te u uspo-redbi genetskih obilježja i prehrambenog ponašanja kultura koje su živjele prije više tisuća godina.

Konzumacija jogurta i rizik od dijabetesa

U novom istraživanju objavljenom u časo-pisu BMC Medicine, i to na uzorku većem od 195.000 osoba, ispitana je povezanost unosa mliječnih proizvoda i rizika od razvo-ja dijabetesa tipa 2.Podatci o ispitanicima objedinjeni su iz tri-ju velikih istraživanja, a analiza je pokaza-la da ukupni unos mliječnih proizvoda nije povezan s rizikom od dijabetesa. Međutim, ispitivanjem veze s pojedinim proizvodima, poput niskomasnog mlijeka, sira i jogur-ta, primijećeno je da je s nižim rizikom od ove metaboličke bolesti povezana učestala konzumacija jogurta. Potonja veza ostala je čvrsta i nakon što su u obzir uzeti drugi rizični čimbenici razvoja dijabetesa, poput indeksa tjelesne mase.U istom radu provedena je i metaanaliza u koju su, osim ovih rezultata, bili uključeni i rezultati drugih istraživanja koja su se ba-vila ovom temom. Metaanaliza je pokazala da je svakodnevna konzumacija jedne por-cije jogurta od samo 28 g povezana s čak 18% nižim rizikom od dijabetesa.Uloga jogurta u prevenciji ove raširene bo-lesti trebala bi se ispitati i u interventnim studijama, no čini se da jogurt i te kako zaslužuje svoje mjesto u pravilnoj prehrani.

Zamjene za mlijeko i status vitamina D kod djece

U istraživanju, provedenom u Torontu, ka-nadski znanstvenici ispitali su razlike u ra-zini vitamina D u krvi povezane s konzuma-cijom kravljeg mlijeka i zamjena za kravlje mlijeko na uzorku od 2831 djeteta u dobi od jedne do šest godina.Među djecom koja su pila samo zamjene za mlijeko, poput rižinoga, bademovoga, sojinog napitka te kozjeg mlijeka, u njih 11% zabilježena je nedostatna razina vita-mina D potrebnog za izgradnju zdravih ko-stiju. S druge strane, u skupini djece koja su konzumirala jedino kravlje mlijeko ne-dostatak ispitivanog vitamina primijećen je samo kod 4,7% ispitanika.Čak i djeca koja su konzumirala i mlijeko i njegove zamjene pokazala su nižu razi-nu vitamina D od onih koji su pili isključivo mlijeko.Rezultati ne iznenađuju budući da je u Kanadi obogaćivanje mlijeka vitaminom D propisano zakonom, dok je obogaćivanje zamjena za mlijeko prepušteno volji proi-zvođača. Stoga se prilikom kupnje zamjena za mlijeko preporučuje odabrati ona koja su obogaćena dovoljnom količinom nave-denog vitamina (100 I. J. vitamina D u 250 mL napitka).

Izvor: Nature’s Scientific Reports Izvor: Canadian Medical Association Journal

4

Ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju usvojen je zakonski okvir koji propisu-je navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na hrani te osobitosti informiranja potrošača o hrani. Budući da se mlijeko i mliječni proizvodi tradicionalno pozici-oniraju kao zdravstveno prihvatljivi i nu-tritivno vrijedni proizvodi, usklađivanje s novom zakonskom regulativom izazovno je za mljekarsku industriju.Novi su izazovi u zakonskoj regulati-vi prehrambene i zdravstvene tvrdnje.

U okviru zakona i interesa povjerenja potrošača

pišudr. sc Lea Pollak, Hrvatski zavod za javno zdravstvo

doc. dr. sc. Darija Vranešić Bender, KBC Zagreb - Centar za kliničku prehranu

MLIJEKO I ZDRAVLJE

Novi izazovi u navođenju prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na mlijeku i mliječnim

proizvodima hrvatskih proizvođača

Prehrambene tvrdnje su one kojima se izjavljuje, sugerira ili naznačuje da hra-na ima određena prehrambena svojstva, te koje se ističu isključivo na temelju komparacije s referentnim proizvodom. Uvjetovane su energijom i hranjivom ili drugom tvari. Zdravstvene tvrdnje veza-ne su za aktivnu tvar u proizvodu, nje-zinu količinu i utjecaj na zdravlje. Njima se izjavljuje, sugerira ili naznačuje da po-stoji odnos između neke kategorije hra-ne, određene hrane ili jedne od njezinih

sastavnica i zdravlja. Uredbom o pre-hrambenim i zdravstvenim tvrdnjama br. 1924/2006 regulirane su definicije pre-hrambenih i zdravstvenih tvrdnji, te samo citati i uvjeti za navođenje prehrambenih tvrdnji. U nekim slučajevima čak i ime proizvoda (npr. Probiotik ili Antioksidans) označavano je kao zdravstvena tvrdnja jer je upućivalo na pozitivne tjelesne funkcije, kako je objašnjeno u uputama Vodiča EU iz 2007. godine.

5

navođenje zdravstvenih tvrdnji

Evaluacijama zdravstvenih tvrdnji nutrije-nata kako općenito tako i u slučaju mlijeka i mliječnih proizvoda, prirodno prisutnih i onih koji se dodaju u procesu proizvodnje, bavi se European Food Safety Authority (EFSA). Njezina znanstvena povjerenstva razmatraju povoljan učinak brojnih aktivnih tvari, njihove preporučene doze i djelova-nja. Tako se do citata i uvjeta za navođe-nje zdravstvenih tvrdnji te uspostavu popi-sa dopuštenih zdravstvenih tvrdnji na hrani čekao izlazak Uredbe 432/2012, kao i novi-jih uredaba koje se ne odnose na smanjenje rizika od neke bolesti i na razvoj i zdravlje djece. Posebnim uredbama odobrene su tvrdnje koje se odnose na utjecaj pojedi-nih nutrijenata na razvoj i zdravlje djece. Nutrijenti mlijeka i mliječnih proizvoda na koje se mogu vezati prehrambene i zdrav-stvene tvrdnje su kalcij, vitamin D, proteini, jogurtne kulture, ali i neke aktivne tvari koje se dodaju u takve proizvode poput razli-čitih vrsta vlakana, fitosterola i omega-3 masnih kiselina.

Prirodan izvor kalcija i vitamina d

Kalcij je prirodno prisutan u mlijeku. No, ako se želi isticati kao tvrdnja na dekla-raciji moguće je i u obliku prehrambene i u obliku zdravstvene tvrdnje. Kalcij kao prehrambena tvrdnja može se navesti kao “Izvor ili Sadrži kalcij”, uz uvjet količine od najmanje 15% PU (preporučenoga dnevnog unosa). To znači da je od 800 mg, koliko iznosi 100% PU, 15% 120 mg. Za navod “Bogato kalcijem” potrebno je 30% PU, od-nosno 240 mg. Brojne su odobrene zdrav-stvene tvrdnje vezane za kalcij, te uz uvjet “Izvor”, tj. samo 15% PU mogu se navoditi: Kalcij doprinosi normalnoj funkciji mišića, Kalcij doprinosi normalnom živčanom pri-jenosu, Kalcij doprinosi normalnoj funkci-ji probavnih enzima, Kalcij je potreban za održavanje normalnih kostiju, Kalcij je po-treban za održavanje normalnih zubi, Kalcij

ima ulogu u regulaciji dijeljenja i diferenci-jacije stanica, Kalcij doprinosi normalnom metabolizmu stvaranja energije, Kalcij do-prinosi normalnom zgrušavanju krvi.Mlijeko je jedna od rijetkih namirnica koja prirodno sadrži vitamin D. Stoga se i tvrd-nje o sadržaju i funkciji vitamina D mogu navoditi na deklaraciji ako je vitamin D prisutan u dostatnoj količini. Sadržaj vi-tamina D kao prehrambena tvrdnja može se navoditi kao “Izvor” ili “Sadrži” vitamin D, uz uvjet količine od najmanje 15% PU (preporučenoga dnevnog unosa). To zna-či da je od 5 µg, koliko iznosi 100% PU, potreban sadržaj od 0,75 µg vitamina D (15% PU) za navođenje tvrdnje. Za navod “Bogato vitaminom D” potrebno je 30% PU, odnosno 1,5 µg. Odobrene su zdrav-stvene tvrdnje vezane za vitamin D, te uz uvjet “Izvor”, tj. samo 15% PU: Vitamin D doprinosi normalnoj apsorpciji/iskorištenju kalcija i fosfora, Vitamin D doprinosi nor-malnoj razini kalcija u krvi, Vitamin D ima ulogu u procesu dijeljenja stanica, Vitamin D doprinosi normalnoj funkciji imunosnog sustava, Vitamin D doprinosi održavanju normalne funkcije mišića, Vitamin D dopri-nosi održavanju normalnih kostiju, Vitamin D doprinosi održavanju normalnih zubi.

Bitan izvor Bjelančevina

Mlijeko i mliječni proizvodi smatraju se bit-nim izvorom bjelančevina/proteina u pre-hrani. Zbog prirodnog sadržaja bjelanče-vina moguće je navođenje prehrambenih i zdravstvenih tvrdnji na mlijeku i mliječ-nim proizvodima. Uvjet je za navođenje prehrambene tvrdnje “Izvor bjelančevi-na” da mlijeko ili mliječni proizvod sadrži najmanje 12% energetske vrijednosti iz bjelančevina. Uvjet je za navođenje pre-hrambene tvrdnje “Bogato bjelančevina-ma” da mlijeko ili mliječni proizvod sadrži najmanje 20% energetske vrijednosti iz bjelančevina. Zdravstvene tvrdnje koje se odnose na bjelančevine mogu se navoditi ako mlijeko ili mliječni proizvodi zadovolja-vaju uvjet za navođenje tvrdnje “Izvor bje-lančevina”, a odobrene su: Bjelančevine doprinose održavanju normalnih kostiju,

Bjelančevine doprinose održavanju mišić-ne mase, Bjelančevine doprinose rastu mi-šićne mase.

UsPješna PrilagodBa novim zakonima

Posebni uvjeti deklariranja, obvezne in-formacije, nutritivne deklaracije i navodi sukladno Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća broj 1169/2011 o informiranju po-trošača o hrani moraju se u potpunosti uskladiti do određenih propisanih rokova. Usklađenje s novim zakonodavstvom veza-nim za prehrambene i zdravstvene tvrdnje donio je nove vrste proizvoda, budući da je došlo do reformulacija.Uvidom i ocjenom usklađenosti s novim zakonodavnim okvirima, možemo primije-titi da je većina proizvoda mlijeka i mliječ-nih proizvoda hrvatskih proizvođača prila-gođena i odgovorila je pozitivno na nove izazove deklariranja.

Posebnim uredbama odobrene su tvrdnje koje se odnose na utjecaj pojedinih nutrijenata

na razvoj i zdravlje djece

Hrvatski su proizvođači mlijeka i mliječnih proizvoda pozitivno odgovorili na nove

izazove deklariranja

6

Mlijeko i mliječni proizvodi sadržavaju niz vrijednih nutrijenata čiji je pozitivni učinak na prehrambeni status i zdravlje čovjeka znanstveno istražen i potkrijepljen. Mlijeko je biološka tekućina pa je promjenjiva sa-stava i svojstava. Sadržava prirodno pri-sutne mikroorganizme, i to uglavnom bak-terije mliječne kiseline koje laktozu previru u mliječnu kiselinu po čemu su i nazvane. Stoga, ako se svježe mlijeko ostavi na sob-noj temperaturi ono će se vrlo brzo zakise-liti zbog djelovanja ovih bakterija. U svrhu produljivanja trajnosti mlijeko se već desetljećima konzervira postupcima toplinske obrade koje se načelno dijele u dvije osnovne skupine - pasterizaciju, tj. toplinsku obradu temperaturama do 100 °C, i sterilizaciju koja podrazumijeva temperature više od 100 °C.

U čemU je razlika?

Pasterizacija ciljano inaktivira potencijalno štetne mikroorganizme, no određena koli-čina onih neštetnih ipak ostaje. Prosječan je rok trajanja takva mlijeka između 10 i 20 dana, a kako ipak sadržava određenu količinu mikroorganizama treba ga čuvati na niskim temperaturama, tj. u hladnjaku. S druge strane, u proizvodnji trajnog (UHT - Ultra High Temperature) mlijeka primje-njuje se sterilizacija na otprilike 135-140 °C kroz nekoliko sekundi. Pri tako visokim temperaturama uništava se apsolutno sva prisutna mikroflora kao i eventualno prisutne bakterijske spore. Stoga se traj-no mlijeko unutar propisanog roka traja-nja (obično oko 4 mjeseca) bez problema može čuvati na sobnoj temperaturi sve dok se ne otvori. Kako su mikroorganizmi u potpunosti inaktivirani, pravilno sterilizi-rano trajno mlijeko ne može se “skiseliti”. S nutrititvnog aspekta, vrijednost trajnog mlijeko neznatno je manja, i to zbog pro-mjena koje se zbog izloženosti visokim temperaturama dešavaju na dijelu prisut-nih proteina, točnije na proteinima sirutke. Međutim, navedene promjene prvenstveno se odnose na neka funkcionalna svojstva, poput sposobnosti zgrušavanja, vezanja vode ili topljivosti pa se stoga UHT traj-no mlijeko ne može koristiti primjerice za kućnu proizvodnju sira. Najveći gubitci de-šavaju se u sadržaju termolabilnih vitami-na, poput vitamina C i B1. Zbog toga se u pravilu provodi obogaćivanje UHT trajnog mlijeka tim vitaminima, što je u potpuno-sti dopušteno i opravdano, a obvezno se i deklarira.

Zašto se svježe mlijeko brzo zakiseli, a trajno mlijeko traje?

piše dr. sc. Irena Barukčić Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu

MALA ŠKOLA PREHRANE

Važno je zapamtiti da konzumno mlijeko ne sadržava nikakve

konzervanse i da njegova trajnost ovisi isključivo o

primijenjenim postupcima toplinske obrade!

7

idealan komPromis

U posljednje se vrijeme na tržištu javlja i tzv. mlijeko produžene trajnosti koje se najčešće proizvodi primjenom temperatu-ra blizu ili neznatno višima od 100 °C tije-kom nekoliko sekundi. Time se produžuje trajnost mlijeka na prosječnih 20 dana, a promjene u sastojcima zna tno su manje u odnosu na UHT postupak. Ova je katego-rija mlijeka stoga vrlo dobro kompromisno rješenje između tradicionalno pasterizira-nog i UHT sterilnog mlijeka. Dakle, važno je zapamtiti da konzumno mlijeko ne sadržava nikakve konzervanse i da njegova trajnost ovisi isključivo o pri-mijenjenim postupcima toplinske obrade.

mlijeko - namirnica kojU se ne smije zaBoraviti

Još od vrtića zna se da je mlijeko potreb-no za zdravlje zubi i kostiju, i to zbog mi-nerala kalcija i vitamina D kojima obiluje. No, nešto je manje poznato kako mlijeko sadržava i druge vrijedne sastojke kao što su vitamin B2, važan za zdrave nokte i kožu, proteini potrebni za izgradnju miši-ća, te mliječni šećer i mliječna mast koji daju energiju potrebnu za tjelesnu aktiv-nost i dobru koncentraciju. Mlijeko je i od-ličan izvor tekućine pa lako utažava žeđ. Upravo je zato mlijeko izvrsna namirnica jer sadržava vrijedne hranjive sastojke, i to u dovoljnim količinama i u obliku koji naš organizam lako koristi. Izbjegavanje mlije-ka i mliječnih proizvoda može uzrokovati ozbiljne posljedice kao što su niski rast i lomljive kosti u odrasloj dobi, ili prekomjer-na tjelesna težina. Kako bi se to izbjegnulo, potrebno je svaki dan popiti čašu mlijeka, jedan jogurt i pojesti 2-3 kriške sira. Ako niste ljubitelj mlijeka, izbor mliječnih proi-zvoda je velik - od jogurta, sira, sirnog na-maza do svima omiljenog sladoleda. Zato se potrudite svaki dan naći mjesta za ove vrijedne proizvode u svojim obrocima, jer tako stvarate zdrave prehrambene navike i zadovoljavate potrebu svog organizma za hranom, energijom i tekućinom, i to na ispravan način.

trajno mlijeko

Namijenjeno svima i lako probavljivo!

Izvor omega 3 masnih kiselina!

8

Sir je najstariji prehrambeni proizvod, stariji i od kruha. Njegov postanak, ra-znolikost vrsta i svojstava vezani su uz vjekovna iskustva, tradiciju i lokalne uvjete proizvodnje. No veliki doprinos u njegovoj pripravi, svojstvima i kvali-teti pripada i čovjeku, odnosno siraru, koji svojim iskustvom, znanjem, umije-ćem a nadasve ljubavlju udahnjuje si-revima svojstvenu dušu. Posebice se to prepoznaje kod autorskih sireva. Stoga se uspješna sirarska proizvodnja ne može zamisliti bez vrijednih, sposobnih,

ambicioznih i stručnih majstora sirara. Ova činjenica davno je prihvaćena i u razvoju tadašnje bjelovarske Tvornice sireva Sirele, koja je istodobno s tehno-loškim i poslovnim napretkom ulagala i u obrazovanje više od stotinu mljekar-skih, odnosno sirarskih majstora i teh-ničara, koji su kasnije postali nositelji njezina uspješnog razvoja. Jedan je od takvih uspješnih sirara i Đuro Hehet, po-znat i kao Jurica, koji je 41 godinu svoga radnog vijeka proveo uz sireve, upoznao im dušu, svojstva ali i ćud, koju je često

trebalo krotiti i njome vladati, koji su donosili velike radosti, ponos, nagrade, ali i mnoge brige i strepnje. Jurica da-nas uspješno medijski prezentira i po-pularizira Sirela sireve. Posjetili smo ga u rodnom Hrsovu, idiličnom mjestu ne-daleko od Sv. Ivana Žabna, na cesti pre-ma Bjelovaru, u skladno uređenom obi-teljskom domu okruženom iskonskom prirodom, zelenilom i cvijećem, poseb-nim ponosom supruge Vesne. Svoj si-rarski životni put rado je iznio u ovom razgovoru.

Moj život sa sirom

razgovarao mr. sc. Slavko Kirin

INTERVJU

Svi su mi naši Sirela sirevi prirasli srcu, posebice oni

originalni, koji su djelo naših majstora sirara i

tehnologa

9

Gospodine Hehet, kako se osjećate danas, nakon 41 godine svoga svakodnevnog druženja sa sirom i sirarstvom?

Vremenski gledano te godine predstav-ljaju dugo životno razdoblje i mogli bi se očekivati zasićenje i umor. No mene još uvijek drži osjećaj kao da sam na počet-ku. Sirarstvo predstavlja široko područje stručnih ali i osobnih izazova i dokaziva-nja. Ono još uvijek potiče moju znatiželju i ostavlja otvorena vrata proučavanja i no-vih spoznaja o ovoj plemenitoj namirnici.

Svaki početak počinje prvim korakom. Kako se to dogodilo Vama?

Iako rijetko, sirarsko zanimanje u mom rod-nom kraju bilo je odavno poznato i broj-no. Naime, prije objedinjavanja u središnji sirarski pogon u Bjelovaru, tada poznatu Sirelu, na širokom području oko moga rod-nog mjesta postojale su i djelovale brojne male mljekare i sirane (Gradec, Dubrava, Sv. Ivan Žabno, Cirkvena, Rovišće), u kojima su radili mnogi moji mještani i prijatelji. U ovom mljekarskom i stočarskom kraju to su bila gotovo i jedina mjesta mogućeg zaposlenja. Stoga sam se i ja opredijelio za taj posao i zaposlio se 1970. kao pomoćni radnik u tadašnjoj Tvornici za proizvodnju sira u Bjelovaru. Bjelovarska sirana, tada u sastavu Zagrebačke mljekare, bila je u svom snažnom poslovnom usponu. Stoga su joj trebali operativni kadrovi koji će biti nositelji tog razvoja. S tom svrhom odabi-rala je dobre osmoškolce i dijelila stipen-dije za školovanje u Mlekarskoj šoli Kranj. Među njima sam 1972. godine bio i ja.

Spomenuli ste svoje školovanje u mljekarskoj školi u Kranju. Možete li pobliže iznijeti svoja iskustva, dojmove i uspomene iz tih đačkih dana?

Mlekarska šola Kranj, slijednica mlje-karskih školi u Vrhnici i Škofjoj Loki, po-red takvih škola u Pirotu i kratkotrajno u Bjelovaru, bila je najstarija (od 1907.) i naj-poznatija mljekarska škola u tadašnjoj dr-žavi. Stoga su se u njoj školovali mljekari iz svih njezinih dijelova, a nastava, praksa i odgoj bili su skladno ustrojeni. Naime, ško-la je prema europskom uzoru bila vezana uz mljekaru kao mjesto prakse i vlastiti učenički dom. Na taj su se način budući mljekari i mljekarice već u najranije doba uključivali i privikavali na specifičan način mljekarskog života i rada. Imali smo vrsne i poznate profesore i mljekarske stručnjake (S. Šabec, A. Lasič, F. Forstnerič, Š. Oštir i dr.), koji su nas osim stručno i životno usmjeravali i odgajali. Život u školi i domu, u zajednici, zanemarujući početne jezične barijere bio je bogat uobičajenim đačkim pustolovinama, nestašlucima, sportskim natjecanjima pa i prvim ljubavima. Osim toga, naši profesori i odgajatelji trudili su se da upoznamo i slovenske krajeve, mje-sta i njihove prirodne i povijesno-kultur-ne znamenitosti kako bismo se kroz izlete (posebice planinarske), posjete izložbama, muzejima i priredbama i duhovno oboga-tili i razvili. Bio je to zaista lijep dio života!

Vaše je prvo zaposlenje bilo i 41 godinu ostalo vezano uz našu najveću siranu, u Bjelovaru, koja je danas u Dukatovu sastavu. Kako se razvijao i tekao Vaš profesionalni razvoj od početnika do uspješnog stručnjaka?

Nakon završenog školovanja moje prvo zaposlenje bilo je mjesto sirara u sirani. Pružila mi se prilika da ono što sam na-učio u školi primijenim u sirarskoj praksi. Nakon odsluženja vojnog roka raspoređen sam na radno mjesto u zrionici sira i tu ostao ostatak radnog vijeka. Najprije kao voditelj posla, a potom kao dugogodišnji rukovoditelj. Pružila mi se prilika da upi-šem i Tehničku mljekarsku školu u Kranju. Kroz stručnu literaturu, časopise - posebi-ce Mljekarstvo, seminare, stručne skupove, usavršavao sam svoja znanja, osobito iz područja zrenja, njege opreme i finalizaci-je sireva. To mi je pomoglo da dublje upo-znam dušu i ćud sireva, njihovo ponašanje tijekom zrenja i sva ona iznenađenja koja oni čovjeku mogu prirediti. Naravno, i ona radosna.

Sirarstvo je vrhunsko umijeće prerade mlijeka. Kvaliteta sireva ovisi o mnogim čimbenicima. Koje smatrate najvažnijima?

Sirarstvo je najkompleksniji i najzahtjevniji dio mljekarstva jer u svojoj domeni obje-dinjuje mnogobrojne čimbenike, može se reći - “od polja do stola”. Stoga ih je teško rangirati. Ja bih ih svrstao u tri kvalitativne skupine - mlijeko, tehnologija, zrenje sira. Međutim, povrh svega nalazi se vrstan majstor sirar u proizvodnji, zrenju i njezi

Sirarstvo još uvijek potiče moju znatiželju i ostavlja otvorena vrata

proučavanja i novih spoznaja o ovoj plemenitoj namirnici

10

sira. Naravno da je cijeli proces nezami-sliv bez visoke higijene i stroge kontrole i ocjene kvalitete.

Kako ocjenjujete suradnju i doprinos mljekarske struke i znanosti u razvoju tehnologije i kvalitete Sirelinih sireva?

Imao sam sreću raditi u mljekari koja je uvijek bila otvorena struci i mljekarskoj znanosti i što je u njoj radio znatan broj priznatih mljekarskih majstora i tehnologa koji su se stalno obrazovali i stručno usa-vršavali. Oni su bili nositelji svih inovacija, od asortimana, tehnologije do opće razine kvalitete i ugleda Sirelinih sireva. Rezultat su tog razvoja i rada i danas glavni i po-znati originalni Sirelini sirevi stvoreni se-damdesetih godina prošlog stoljeća u bje-lovarskoj sirani, i to marom i radom naših sirarskih majstora i tehnologa.

Koji projekt smatrate najvećim doprinosom tehnološkom napretku i razvoju proizvodnje i kvalitete sira u bjelovarskoj sirani?

Jedan od prvih značajnijih projekata, još sedamdesetih godina prošlog stoljeća, bila je rekonstrukcija bjelovarskog pogo-na u pravcu sirarske proizvodnje. Sastojala se od mehanizacije i djelomične automa-tizacije proizvodnje sireva uvođenjem lini-je tada modernih zgotovljača sireva, no-vih postupaka prešanja i soljenja te zrenja sireva, odnosno hladnog zrenja u foliji i proizvodnje sireva bez kore. Drugi važ-ni projekti realizirani su u posljednje vri-jeme. Prvenstveno tu mislim na potpunu

mehanizaciju i automatizaciju proizvodne linije polutvrdih sireva, rekonstrukcija li-nije svježeg sira, uvođenje u proizvodnju membranske tehnike, izgradnju i opremu modernih zrionica sireva i pogona prerade sirutke. Veliku važnost pridajem i uvođenju sustava upravljanja kvalitetom.

Asortiman Sirelinih sireva vrlo je bogat i atraktivan. No, možemo li saznati naziv Vašeg sira favorita?

Teško mi je reći koji sir više cijenim. Osobno volim sve sireve. Za mene nema loših sireva nego samo karakterističnih za svoju vrstu i tip. Ostalo je stvar izbora i ukusa. Svi su mi naši Sirelini sirevi prirasli srcu, posebice oni originalni, koji su djelo naših majstora sirara i tehnologa. Između ostalih izdvojio bih sireve Podravec, Dimsi, Trapist, noviji Zagrebački sir, a posebice naš sir Ribanac, jedinstveni hrvatski tvrdi sir, koji se već više od 60 godina proizvo-di u bjelovarskim siranama prema čuvenoj talijanskoj parmezanskoj recepturi. Zbog načina i majstorstva proizvodnje, dugog zrenja i njege (najmanje godinu dana), or-ganoleptičkih svojstava i općenite pleme-nitosti, izdvojio bih sir Ribanac kao osob-nog favorita.

Tijekom Vašeg radnog vijeka bilo je radosnih ali i manje veselih događaja. Možete li se sjetiti nekih od njih?

Očekivao sam takvo pitanje i teško mi ih je sve nabrojiti. Takvih događaja ima u sva-kom zanimanju i poslu. Globalno govore-ći radost mi je uvijek predstavljao dobar

poslovni uspjeh i stalni napredak tvrtke. Pojedinačno su me uvijek veselile uspjele inovacije i poboljšanja u proizvodnji, zrenju i kvaliteti sireva, u čijim sam realizacijama i sam sudjelovao, kao i postignuti uspjesi i nagrade na brojnim ocjenjivanjima kva-litete naših sireva. Naravno, žalostio me i poneki neuspjeh ili nesporazum prouzro-čen bilo objektivnim, a češće subjektivnim razlozima.

Kada biste ponovno birali zvanje, biste li ponovno bili sirar?

Obično svi hvale svoje zanimanje i govore o njegovu ponovnom izboru. Ja sam sav svoj radni vijek proveo samo u jednom od njih, u sirarstvu, i teško mi je govoriti o ne-kom drugom izboru jer nemam iskustva drugih zanimanja pa ih ne mogu uspore-đivati, razlikovati i opredjeljivati se. No, za-sigurno mogu prihvatiti uzrečicu starih si-rara, koja tvrdi da tko se jednom umoči u sirarski kotao taj se nikada više ne odvaja od sireva, sirara i sirarskih priča i dogodov-ština. A njih je bezbroj i sve su lijepe.

Završavajući ovaj razgovor, zahvaljujem gospodinu Hehetu na tek djelomično pru-ženom uvidu u bogat i sadržajan profesi-onalni život jednoga sirarskog majstora, zanimanja koje je koliko rijetko i manje poznato, toliko i specifično. Iziskuje veli-ku ljubav i predanost poslu, optimizam i želju za stalnim usavršavanjem. Njegove uspjehe ali i neuspjehe procjenjuju potro-šači. Zadovoljstvo potrošača istinska je na-grada svakom pravom siraru. Sigurno bi se s time složio i gospodin Hehet.

11

12

Mlijeko u funkciji nutritivne terapije

piše Diana Vukman, mag. ing.Odjel prehrane i dijetetike, Klinika za dječje bolesti Zagreb

MLIJEKO I ZDRAVLJE

Redovita konzumacija mlijeka i mliječnih proizvoda

povezana je s nizom povoljnih zdravstvenih učinaka na

ljudski organizam pa je važan čimbenik uravnotežene

prehrane

13

Pothranjenost bolesnika u bolnicama čim-benik je rizika za nepovoljan ishod liječe-nja, odnosno produljen boravak u bolnici i duži oporavak. Dnevni prehrambeni unos vrlo velikog dijela bolesnika u bolnicama je nedovoljan i ne zadovoljava njihove dnevne nutritivne potrebe. Istraživanja su pokaza-la da je upravo u ovih bolesnika povećana učestalost komplikacija kao što su bolničke infekcije, loše respiratorne funkcije i dugo-trajno mirovanje. Budući da su nutritivne potrebe djece povećane, i to zbog ogra-ničenih tjelesnih pričuva te zbog rasta i razvojnih procesa, pothranjenost u ranoj dobi može biti uzrokom niskog rasta, us-porenoga kognitivnog razvoja i smanjenog imuniteta. Učestalost pothranjenosti u hospitalizi-ranih je bolesnika značajna, a na njezi-no smanjenje može se utjecati poboljša-njem nutritivne terapije tijekom boravka u bolnici. Jedan od načina je i primjeren ali i unaprijeđen oblik serviranja namirni-ca iz skupine mlijeka i mliječnih proizvoda, osobito u pedijatrijskih bolesnika kod kojih je upravo ova skupina namirnica jedna od najzastupljenijih.

mlijeko U Prehrani

Mlijeko i mliječni proizvodi jedna su od osnovnih skupina namirnica u ljudskoj prehrani. Majčino mlijeko ili, u slučaju kad to nije moguće, dojenački mliječni pripra-vak prva je hrana koju dojenče konzumi-ra. Konzumacija mlijeka u raznim oblicima nastavlja se i nakon dojenačke dobi, zbog čega je ova namirnica, odnosno skupina namirnica često predmet mnogih istra-živanja, uz koju se vežu mnoge povoljne zdravstvene tvrdnje. Upravo zbog toga krovne su institucije, među njima i Svjetska zdravstvena organizacija [World Health Organization (WHO)], dale preporuke o redovnoj konzumaciji mlijeka i mliječnih proizvoda. Cilj istraživanja bio je procijeni-ti zastupljenost mlijeka i mliječnih proizvo-da u svakodnevnoj prehrani hospitalizira-ne djece te na temelju dobivenih rezultata dati preporuke za poboljšanje prehrane djece u bolnici.

nUtrition daY

Ovo istraživanje nadovezuje se na Međunarodni dan prehrane u bolnicama - Nutrition Day, a cilj je provesti precizan pregled prevalencije pothranjenosti i sma-njenoga nutritivnog unosa s obzirom na čimbenike rizika, medicinsku specijalnost, organizacijsku strukturu i zemlje sudio-nice te povećati svijest bolesnika, njego-vatelja i bolničkih upravitelja/voditelja za kliničku prehranu. U ovom istraživanju, u svrhu prikupljanja informacija koristili su se standardizirani upitnici Nutrition day istraživanja (upitnici s općim podatcima o pacijentu, jednodnevni dnevnik prehrane), upitnik za provedbu 24-satnog prisjećanja konzumiranja hrane te upitnik o učestalo-sti konzumiranja mlijeka i mliječnih proi-zvoda (FFQ- mlijeko).

što možemo naPraviti

Na temelju rezultata istraživanja možemo zaključiti da je svakako potrebno povećati unos mlijeka i mliječnih proizvoda u hos-pitalizirane djece. Jedan je od načina da se u standardnu bolničku prehranu uvede šira paleta dostupnih proizvoda koje djeca najčešće konzumiraju kod kuće. Također, u recepture jela treba uvesti nutritivno boga-tije vrste mliječnih proizvoda koje bi obo-gatile jelovnik. Umjesto klasičnog jogurta trebalo bi ponuditi probiotičko fermenti-rano mlijeko, i to zbog njegovih funkcio-nalnih svojstava. Dio slatkih mliječnih pro-izvoda (puding, kakao, čokoladno mlijeko, sladoled) treba zamijeniti voćnim jogurti-ma i desertima u samostalnoj pripremi od sezonskog voća i fermentiranih mliječnih proizvoda bez dodatka šećera. Svakako je bitno p ovećati brojnost nutri-cionista/dijetetičara, čime bi se omogu-ćio individualni i holistički pristup djetetu i njegovim prehrambenim potrebama kroz mlijeko i mliječne proizvode. Naime, pri-mjerena nutritivna njega i bolja informira-nost o mogućnostima korištenja mlijeka i mliječnih proizvoda može smanjiti preva-lenciju bolničke malnutricije i sniziti troš-kove liječenja.

Zbog svoje nutritivne vrijednosti i složenog sastava, mlijeko

pripada kategoriji funkcionalne hrane koja ima ulogu u

prevenciji i očuvanju zdravlja

Dokazano je da mlijeko sadržava cijeli niz bioaktivnih peptida,

antioksidansa, kalcija te drugih biološki aktivnih komponenti čiji

je unos poželjan tijekom cijelog života, a u djetinjstvu čak i nužan

rezUltati istraživanja

Rezultati su pokazali da je 10% hospitalizi-rane djece pothranjeno. Gotovo 30% djece nema odgovarajući dnevni unos potrebne energije i polovica njih ne unosi dovoljno mlijeka i mliječnih proizvoda, samim time i nedovoljno kalcija, u skladu s preporu-kama. Analiza upitnika o učestalosti kon-zumiranja mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnom životu pokazala je da se konzumno mlijeko najviše koristi od svih ponuđenih mliječnih namirnica, sljedeći su najviše konzumirani mliječni proizvodi fermentirana mlijeka (jogurt, kefi r, acido-fi l), čokoladno mlijeko i kakao te puding i mliječni deserti.

14

Kontinuirani porast broja osoba s po-većanom tjelesnom masom koja vodi u razvoj cijelog niza poremećaja, poput metaboličkog sindroma, bolesti srca i krvnih žila, dijabetesa i drugih, rezulti-rao je uvjerenjem kako su masnoće glav-ni čimbenik rizika za razvoj ovih bolesti. Zdravstvene organizacije, međutim, i dalje javljaju o zabrinjavajućem trendu koji nije zaustavljen unatoč činjenici da je drastično smanjen unos masnoća hra-nom i velika većina potrošača bira proi-zvode sa smanjenim udjelom ili u potpu-nosti bez masnoća.Pod pritiskom tržišta i mliječna je indu-strija razvila tzv. light proizvode iz kojih je dio mliječne masti uklonjen i sveden na manje od 1%. Danas sve više stručnja-ka postavlja pitanje koliko je opravdana preporuka za konzumiranje mliječnih pro-izvoda u kojima je količina mliječne masti reducirana i često svedena na najmanju mogući mjeru, i argumentirano preporu-čuje konzumaciju mlijeka i mliječnih pro-izvoda čiji je sastav najbliži prirodnom.

što kažU istraživanja?

Sve je više studija čiji rezultati opovrga-vaju pretpostavku kako bezmasna pre-hrana osigurava zdraviji život, pridonosi smanjenju tjelesne mase i smanjuje rizik za razvoj dislipidemija, ateroskleroze i uz njih vezanih bolesti. Rezultati istraži-vanja s ispitanicima koji su konzumira-li mliječne proizvode od punomasnoga ili obranog mlijeka upravo punomasne proizvode povezuju s boljom kontrolom tjelesne mase i smanjenim rizikom za ra-zvoj bolesti. Što je tome uzrok još uvi-jek nije moguće jednoznačno odgovoriti. Poznato je, naime, da na povišenje ma-snoća u krvi utječe velik broj čimbenika, uključujući genetsko nasljeđe, prehra-nu, način života i utjecaj okoline. Sama prehrana suviše je kompleksna da bi se samo jednom sastojku mogla pripisati odlučujuća uloga.

Pozitivna strana mliječne masti

Govoreći o mastima, posebice masti-ma mlijeka, ostaje činjenica da svojim kompleksnim sastavom osiguravaju ne samo energiju već i cijeli niz esencijalnih mikronutrijenata čiji se pozitivni učinci na zdravlje svakodnevno potvrđuju. Tako se mlijeko smatra jednim od primarnih izvora kalcija. Iako se uklanjanjem ma-snoća količina kalcija ne smanjuje znat-no, smanjuje se količina vitamina toplji-vih mastima, među kojima je i vitamin D odgovoran za resorpciju kalcija. Nema sumnje da će u takvim uvjetima resor-pcija kalcija biti smanjena.

Što je važnije - količina ili kvaliteta?

piše prof. dr. sc. Ivančica DelašMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

MALA ŠKOLA PREHRANE

Sama prehrana suviše je kompleksna da

bi se samo jednom sastojku mogla pripisati

odlučujuća uloga

Rezultati istraživanja s ispitanicima koji su konzumirali

mliječne proizvode od punomasnoga ili obranog mlijeka

upravo punomasne proizvode povezuju s boljom kontrolom

tjelesne mase i smanjenim rizikom za razvoj bolesti

15

ne UskraćUjmo si masti

Kontinuirano se zanemaruje činjenica da organizam mora hranom zadovoljiti svoje potrebe za energijom i svim nutri-jentima. Ako mu uskratimo masti pove-ćat će se (nesvjesna) potrošnja ugljiko-hidrata. Poznato je da masti daju osjećaj sitosti, dakle potrebna je daleko manja količina punomasnog proizvoda kako bi se umirio osjećaj gladi. Nasuprot tome, osjećaj “sigurnosti” da su proizvodi bez masti “zdravi”, koji je godinama usađivan u našu podsvijest, u konačnici rezultira konzumacijom većih količina nego što je objektivno potrebno da bi se namirile nutritivne potrebe. Posljedica je zapravo povećani energetski unos u obliku šeće-ra (laktoze), čija količina ostaje nepromi-jenjena u nemasnom mlijeku, uz smanje-ni unos drugih vrijednih sastojaka.Valjalo bi dakle težiti konzumiranju mli-jeka i mliječnih proizvoda čiji je sastav najbliži prirodnom, a ekstenzivnim uzgo-jem krava, koza i ovaca (za što imamo dovoljno uvjeta!) utjecati na bolju kvali-tetu osnovne sirovine - mlijeka.

Govoreći o mastima mlijeka ostaje činjenica da svojim kompleksnim

sastavom osiguravaju ne samo energiju, već i cijeli niz

esencijalnih mikronutrijenata čiji se pozitivni učinci na zdravlje

svakodnevno potvrđuju

16

Jedite raznovrsno i promišljajte o kvaliteti prehrane

razgovarao Zoran Bašić

INTERVJU

peta

r gl

ebov

/ p

ixse

ll

17mljekarska revija

Blanka Vlašić naša je vrhunska atletičarka i jedna od najboljih skakačica uvis u povi-jesti atletike. Dvostruka je svjetska prva-kinja i olimpijska doprvakinja iz Pekinga 2008. Preko dva metra dosad je letjela čak 164 puta, a njezinih 208 centimetara preskočenih na Hanžekovićevom memo-rijalu u Zagrebu 2009. drugi je rezultat u povijesti skoka uvis. Blanka je šest puta izabrana za najbolju sportašicu Hrvatske, dvaput za najbolju sportašicu Europe, a 2010. bila je i najbolja sportašica svijeta. U razgovoru doznajemo koliko je pravilna prehrana važna u životu profesionalnog sportaša, koliko je njezina sportska obitelj utjecala na razvijanje njezinih sportskih ali i prehrambenih navika, a pomnim promi-šljanjem o utjecaju prehrane na zdravlje dala nam je i neke praktične preporuke koje možemo koristiti u svakodnevnoj prehrani.

Kada ste se počeli baviti atletikom i koji Vam je najdraži dosadašnji rezultat?

Atletikom se bavim od djetinjstva, a sko-kom uvis intenzivno od svoje petnaeste godine. Što se tiče najdražih rezultata to su zasigurno dva svjetska zlata, i to iz Osake 2007. i Berlina 2009., te moj osobni rekord 2,08 koji sam skočila na Hanžeku 2009. godine. Uspjeh je to veći što sam taj rezultat postignula pred domaćom pu-blikom i to je za mene bilo posebno drago natjecanje. Zapravo, svaki sportaš najviše pamti natjecanja na kojima se osjeća kao da je sve sjelo na svoje mjesto.

Često čujemo da je za vrhunski rezultat potrebno puno odricanja. Kako izgleda jedan dan vrhunskog sportaša, kako usklađujete svoje obveze i ostaje li dovoljno vremena za odmor?

Ja sam inače ranoranilac, budim se izme-đu 6 i 7 sati, a ovisno o broju treninga drugačiji je i dnevni raspored. Ako imam jedan trening stavljam ga popodne, a ako su dva treninga onda prvi počinje ujutro u osam sati i traje do ručka. Kako sama sebi kuham, onda si uvijek ostavim dovolj-no vremena za nabavu namirnica. To mi

nije problem jer zapravo jako volim kuha-ti, to me opušta, nisam od onih koji vole jesti po restoranima. Nakon ručka volim odspavati, a potom slijedi popodnevni trening nakon kojega volim prošetati uz more, okupati se, zapravo malo regeneri-rati, ili pak idem na terapiju. Ako ostane vremena slijedi druženje s prijateljima ili volim čitati. Trudim se kad god mogu oti-ći na misu, a dakako, ne zaboravljam niti određeno vrijeme provesti s obitelji. Moj je način života zapravo sportsko promišljanje tijekom 24 sata na dan, to me niti danas ne umara, dapače, i dalje me motivira i predstavlja mi veliki gušt. Svaki dan je moj novi sportski izazov.

Koliko je za uspjeh u sportu važna prehrana? Naše će čitatelje zasigurno zanimati kako se hranite, kako izgleda jedan Vaš dnevni obrok i je li doručak obvezan?

Doručak je obvezan, tako čim otvorim oči moram i jesti. Najprije popijem čašu mla-ke vode s limunom, a potom slijedi doru-čak koji uvijek uključuje voće, i to nekoliko vrsta voća koje jako volim. Uz to si napra-vim ili zobenu kašu ili nešto sa cjelovitim žitaricama. Od mliječnih proizvoda za do-ručak volim kefir, a katkad i običan jogurt. Kako sam ljubitelj voća, često pripravljam voćni sok ili smoothie, koji se radi od voća i povrća uz dodatke drugih namirnica, či-jom konzumacijom unesem dovoljno pri-rodnih nutrijenata. Nastojim u svoj organi-zam unositi što manje dodataka prehrani, pa izbjegavam tablete i multivitaminske pripravke. Smatram da bih tako optere-tila svoj organizam što nikako ne želim. Mišljenja sam da čovjek hranom može uni-jeti potrebne nutrijente u svoj organizam. Tako koristeći dostupne supernamirnice, poput goji bobica ili chia i konopljinih sje-menki, svoj obrok obogaćujem namirnica-ma bogatim esencijalnim masnim kiseli-nama i mineralima.

Mnogo se toga može prevenirati pravilnom prehranom, i ne

samo to - pravilno se hraneći čovjek se i osjeća bolje

18

Koristite li preporuke struke i koliko nutricionisti mogu općenito pomoći u unapređenju kvalitete prehrane?

U želji da unaprijedim kvalitetu prehrane potražila sam i stručnu pomoć nutricioni-stice Dragane Sekulić, kojoj idem na tjed-na mjerenja tjelesne težine, potkožnog masnog tkiva i još nekih važnih parameta-ra na temelju kojih sastavljamo jelovnike. Zapravo dobivam i savjete koje namirnice i kada ih trebam jesti - prije, tijekom ili nakon treninga. Jedno je sigurno, uz malo kreativnosti i volje zdrava hrana može biti ukusna. Može se jesti ono što čovjek voli i što mu odgovara. Inače, meni je ova naša mediteranska “spiza” odlična, a smatram da mi u Hrvatskoj imamo dostupne mno-ge zdrave i kvalitetne namirnice koje mo-žemo uključiti u svakodnevnu prehranu, poput svježe ribe, voća i povrća. Kada god mogu, pokušavam nabaviti organski proi-zvedenu hranu, međutim, svjesna sam da ne mogu uvijek nabaviti neprskano voće i povrće i u tome nisam neki opsesivac. Tijekom cijele karijere uz mene je i Mimi Vurdelja, nutricionistica Hrvatskog olimpij-skog odbora, koja me redovito savjetuje i opskrbljuje svime što je potrebno.

Što biste preporučili mladima koji razmišljaju o profesionalnom bavljenju sportom, kako uspješno povezati sport, zdravlje i prehranu?

Prije svega da se dobro educiraju i savje-tuju s nutricionistima. Profesionalni sport oduzima puno vremena i tu si treba olak-šati, a to je moguće uz podršku nutrici-onista koji daje preporuke temeljene na znanstvenim spoznajama. Jednom pro-fesionalnom sportašu velika je obveza svakodnevno si kuhati i pripremati zdra-ve obroke, a znamo koliko je važno imati kvalitetne obroke. Tako da baš ako mama nema vremena, onda bi bilo dobro prona-ći alternativu. Poručila bih da prehranom puno toga možemo olakšati organizmu, poboljšati performanse na treningu i na-tjecanjima. Mislim da je svatko tko ulazi u profesionalni sport svjestan kako je to neodvojivo. Jako malo sportaša može sebi priuštiti da jede bilo što a da se to ne vidi

Dakle, možemo zaključiti kako je pravilna prehrana preduvjet dobroga zdravlja?

Apsolutno. Jednostavno rečeno - toliko se toga može prevenirati pravilnom prehra-nom, i ne samo to - pravilno se hraneći čovjek se i osjeća bolje. Mislim da je mi-nimalna doza edukacije u tom smislu po-trebna svakome od nas. Primjerice, kad shvatite da vaš organizam iz fast fooda koji je pripravljen s puno ulja i umjetnih sa-stojaka ne može dobiti ono što mu treba, onda se na neki način i želja za tim sma-njuje. Ja sam uvijek kretala s tog stajali-šta, a još kada sam se i educirala onda mi je bilo puno lakše zavoljeti zdravu hranu.

Kada i kako ste spoznali važnost prehrane i tko je najviše utjecao na Vaš prehrambeni odgoj?

S obzirom na sport kojim se bavim, jedan je od preduvjeta za uspjeh da istovreme-no moram biti i “lagana” i jaka. Uvijek sam morala paziti da nemam viška masnoće, a opet da unosim dovoljno energije. Skok uvis specifičan je sport kod kojega se određen broj kilograma mora “prebaciti”, a svaki kilogram koji nije mišić dodatan je problem. Kao dijete nisam imala dobre prehrambene navike, jela sam nezdra-vu hranu i nisam jela ono što je skuhano doma već sam svoje obroke kompenzira-la „glupostima“ sa strane. Nakon puber-teta shvatila sam - sve što sam pojela to se i vidjelo na mojem tijelu. Onda su krenule promjene, iz prehrane sam izba-cila kruh i slatko, a malim koracima išla sam k svom cilju - pravilnoj i uravnoteže-noj prehrani. I otac mi je puno pomogao u tome, a kako sam dosta rano počela ži-vjeti sama i sama sebi kuhati, pomalo sam se educirala.

na njihovu tijelu, ili da ne utječe na njihove performanse. Zaključila bih da kvalitetna prehrana može biti veoma jednostavna, ono što je važno jest da treba jesti razno-vrsno jer ne postoji jedna vrsta prehrane koja nam odgovara.

I na kraju, koja je Vaša poruka našim čitateljima...

S obzirom na to da osim što educirate o važnosti mlijeka i mliječnih proizvoda u svakodnevnoj prehrani dajete i izvrsne primjere kako općenito unaprijediti kvali-tetu prehrane, rekla bih kako je ključ uspje-ha raznovrsna prehrana, u što sam se i sama uvjerila. Ne treba bježati ni od jedne namirnice, primjerice mesa, samo treba korigirati način pripreme - ne pržiti u ulju ili pohati ili marinirati u ulju, ali sigurno je da jedan stejk može biti odličan izvor proteina ako se kvalitetno pripremi. Sve je zapravo do navika, koje se mogu promije-niti, a sve s ciljem dugoročnog promišlja-nja o zdravlju i dakako uživanje u zdravoj prehrani.

Kao dijete nisam imala dobre prehrambene navike, a onda

sam malim koracima, i uz puno edukacije, došla do cilja - pravilne

i uravnotežene prehrane

INTERVJU

Od mliječnih proizvoda za doručak volim kefir, a katkad i običan jogurt

19

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

MEGGLE_SS BTL_oglas_HMU-195x265mm-priprema.pdf 1 04.05.2015. 12:37

Pojava maslaca seže daleko u povi-jest. Njegova proizvodnja započela je još prije Krista. Pretpostavlja se da je kao i mnogi drugi mliječni proizvodi na-stao sasvim slučajno - nomadi su konji-ma prenosili vrhnje zavezano u vrećici te nakon nekog vremena uočili da je zbog treskanja/bućkanja vrhnja u vre-ćicama nastala gruda izvrsnog okusa, fine teksture i žute boje. U to rano doba

otkrića maslac se koristio u razne svr-he: kao lijek, za uljepšavanje (tretma-ni za kosu, brisanje bora), te zamislite kao visoko vrijedna namirnica, čak i kao sredstvo za kupovinu žena! Maslac je zbog svoga kemijskog sasta-va, a tu se misli na sadržaj zasićenih masti i kolesterola, često nepravedno stavljen na negativnu listu namirnica - one koje treba izbjegavati u prehrani.

Tako je nastala i umjetna tvorevina - margarin, koja je promicana kao jef-tinija i “zdravija” zamjena za maslac. Ipak, znanstvenici nakon dugogodišnjih istraživanja javljaju da se maslac vra-ća na naše tanjure a njegova umjerena konzumacija, kao dio pravilno izbalan-sirane prehrane, odličan je izbor te nije opravdano njegovo izbjegavanje, odno-sno zamjena margarinom.

20

Zašto se maslac opet vratio u prehrambenu modu?

piše dr. sc. Milna Tudor KalitAgronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

MALA ŠKOLA PREHRANE

21

kemijski sastav i nUtritivna vrijednost

Maslac je prirodni mliječni proizvod koji se proizvodi izdvajanjem mliječne masti iz mlijeka. Udio od 80 do 90% mliječne masti u sastavu maslaca čini ga visoko-energetskom namirnicom. Energetska je vrijednost 100 g maslaca 700 kcal. Triacilgliceroli čine 97-98% mliječne ma-sti te imaju vrlo karakterističan sastav masnih kiselina, jer u odnosu na osta-le masti i ulja imaju relativno visok udio masnih kiselina kratkog i srednjeg lanca. Mliječnu mast čini oko 65% zasićenih ma-snih kiselina i upravo je to razlog što se maslac godinama smatrao nepoželjnom namirnicom u prehrani. Iako zasićene masne kiseline utječu na povećanje razine LDL kolesterola u krvi, što može dovesti do srčano-krvožilnih bo-lesti, istraživanja su pokazala da je utje-caj samo jednog čimbenika prejednosta-van pristup, te da je dosad identificirano više od 270 čimbenika koji mogu utjecati na razinu LDL kolesterola u krvi. S druge strane, maslac sadržava u posljednje vri-jeme često spominjanu konjugiranu lino-lnu kiselinu (CLA) koja pokazuje pozitivan učinak na razinu lipida u krvi, a time i an-tihipertenzivni učinak. Jednako tako, masne kiseline kratkog lan-ca kojima obiluje maslac sudjeluju i u sni-ženju razine triacilglicerola i kolesterola u krvi i jetrima. Maslac sadržava i brojne druge tvari, kao što su beta-sitosterol i lecitin, koje sudjeluju u metabolizmu ko-lesterola te pridonose sniženju njegove razine u krvi. Spomenute kratkolančane masne kiseline (posebice maslačna kiseli-na) te polinezasićena CLA djeluju antikan-cerogeno. Dokazan je njihov preventivni učinak u razvoju tumora debelog crijeva. Maslac je namirnica bogata kolestero-lom. Nutricionisti preporučuju ograničiti unos kolesterola na do 200 mg dnevno. Međutim, iako sadržava dosta kolestero-la, umjerena konzumacija maslaca neće dovesti do njegova prekomjernog unosa a time i do negativnog utjecaja na nje-gov metabolizam u krvi, jer jedna žlica

maslaca sadržava oko 30 mg kolesterola. Maslac je odličan izvor vitamina topljivih u masti (A, D, E, K) te β-karotena koji ma-slacu upravo i daje žutu boju. Navedeni vitamini važni su za zdravlje očiju, kože, kostiju, krvožilnog sustava, održavanje imunosnog sustava te djeluju antioksi-dativno i antikancerogeno.

maslac vs. margarin

Margarin je umjetno proizvedena namir-nica koja se dobiva procesom biohidroge-nacije biljnih ulja. S obzirom na to da je biljnog podrijetla, ne sadržava kolesterol što mu je prednost u odnosu na maslac. Međutim, tijekom procesa proizvodnje nastaju transmasne kiseline koje uzrokuju jači negativan učinak na zdravlje krvožil-nog sustava od zasićenih masnih kiselina (iako se razvojem prehrambene tehno-logije danas na tržištu mogu naći mar-garini s vrlo malim udjelom tih kiselina). Margarin je bogat i polinezasićenim ome-ga-6 masnim kiselinama. Karakteristika je prehrane današnjeg čovjeka preveliki unos tih masnih kiselina a premali unos omega-3 masnih kiselina, što dovodi do narušavanja omjera tih dviju kiselina, što pak predstavlja rizični čimbenik za srča-no-krvožilne bolesti. Također, količina vitamina topljivih u ma-sti povećava se u margarinu obogaćiva-njem tijekom procesa proizvodnje, dakle nije prirodno prisutna u biljnim uljima u jednakoj količini kao u maslacu. Osim toga, mnoge kritike na margarin odnose se na veliku kemijsku tretiranost tijekom procesa proizvodnje, pa mnogi smatraju da se takva namirnica ne bi smjela promi-cati kao zdravija. Čak se smatra da mar-garin, koji se primjerice konzumira za do-ručak, nema toliko negativan utjecaj jer je to količina koja je prihvatljiva, ali opasnost po zdravlje predstavlja pretjerana konzu-macija čokolada, keksa i brojnih drugih pekarskih proizvoda koji u svom sastavu sadržavaju margarin.

Transmasne kiseline iz mliječne masti strukturno su različite od transmasnih kiselina koje nasta-ju kao nusprodukti tijekom indu-strijske prerade (biohidrogenacija). Vakcenska kiselina najzastupljenija je transmasna kiselina u sastavu mli-ječne masti, a njezina je karakteristi-ka mogućnost djelomične pretvorbe u konjugiranu linolnu kiselinu (CLA) u ljudskom organizmu, masnu kiselinu brojnih dokazanih benefita za zdrav-lje čovjeka. Upravo u cilju iskorište-nja potencijalnih pozitivnih učinaka CLA na zdravlje čovjeka, brojne stu-dije istražuju nove mogućnosti pove-ćanja sadržaja vakcenske kiseline u mliječnoj masti.

Do kraja 19. stoljeća proizvodnja ma-slaca bila je karakteristična za mala obiteljska gospodarstva te se proizvo-dio udaranjem vrhnja drvenim šta-pom u drvenoj bućkalici. Industrijska proizvodnja maslaca započinje 1878. godine nakon otkrića separatora (uređaja za odvajanje mliječne masti od mlijeka). Nusproizvod bućkanja je mlaćenica ili stepka izvrsne nutritiv-ne vrijednosti.

22

Ovčje mlijeko s čistih slavonskih pašnjaka

piše Zoran Bašić

KVALITETA HRVATSKOG MLIJEKA

23

Ovčarstvo i proizvodnja ovčjeg mlijeka nji-hova je obiteljska djelatnost, ljubav i tradi-cija koju su donijeli iz svojega rodnog kraja. Krenuli su samo s trima ovcama, a danas ih imaju čak 700. Na gospodarstvu obi-telji Itijane i Bare Poplašena iz Lončarice kod Grubišnog Polja sve je iskonski lijepo, pitomo i optimistično. Život ih nije mazio, iz svog Pougarja kod Travnika u Bosni i Hercegovini početkom devedesetih poput mnogih izbjeglih dolaze u Hrvatsku u viro-vitički kraj u kojemu pronalaze novi dom. Devet su se puta selili, radili kao nadničari, a nov i stalan dom pronašli su u Lončarici, gdje malo pomalo grade svoju kuću, svoje poljoprivredno gospodarstvo, podižu svo-je vlastito stado ovaca i djeci Jeleni, Ivanu, Mati i Marku daju u naslijeđe dostojno za-nimanje od kojega će i oni pošteno živjeti. Život zna ispričati razne priče, a ova je za-ista jedinstvena.

nomadski život

- Starije generacije prisjetit će se vreme-na kada su bosanski čobani nomadskim načinom života prevaljivali i nekoliko sto-tina kilometara ne bi li svoje ovce doveli do najboljih pašnjaka. To je bio naš stil života - kaže nam Bare i nastavlja: - I danas se sjećam 1983. godine kada sam zajedno s još dvojicom svojih sumještana sa svojim stadom ovaca krenuo s Vlašića pa preko cijele Bosne i Hrvatske došao do Slovenije. Od kuće do virovitičkog kraja stigli smo za osam dana, a tada nisam niti sanjao da ću jednom ovdje živjeti. Svaki od nas imao je petstotinjak ovaca i svaki je znao koja je čija ovca. Ljude zanima kako čoban pre-poznaje svoje ovce i kako zna koje mu ne-dostaju. Postoji jedna narodna - da čoban klekne i prebroji noge a onda koliko je nogu podijeli s četiri i dobije broj ovaca - kroz smijeh nam kazuje Bare.A da pravi čoban neće niti jednu drugu pa-sminu nego pramenku, za koju je genera-cijama vezan narod u jugoistočnom dijelu Europe, svjedoči nam i ovaj optimističan poljoprivrednik. I zaista, ljepota runa i ele-gancija ove ovce, koja je mirno pasla na pašnjaku, niti nas posjetitelje nije osta-vila ravnodušnima. Na samo jedan zviž-duk svoga gazde cijelo je stado iz daljine krenulo prema njemu radoznalo dolazeći i prateći svaki njegov korak, o čemu svjedoči i fotografija.

hrvatski Uzgoj Pramenke

Zanimljiva je informacija da su stanovni-ci iz travničkog područja sa sobom doni-jeli i tradiciju bavljenja uzgojem ovaca, i to travničke pramenke koja je u Republici Hrvatskoj priznata kao autohtona pa-smina. Nastala je i najviše se uzgaja na širem travničkom području u središnjoj Bosni, osobito na području planine Vlašić, na nadmorskoj visini od 800 do 1200 m. Značajniji dolazak travničke pramenke u Hrvatsku zbio se tijekom 1992./93. godi-ne razbuktavanjem rata u središnjoj Bosni. Procjenjuje se da je tada u Hrvatsku doš-lo oko 10.000 ovaca, i to najviše na pod-ručje zapadne Slavonije - u Voćin, Daruvar,

Na pašnjacima hrvatskih poljoprivrednika i dalje se na tradicionalan način uzgajaju

ovce, dakle u čistom okruženju i u skladu s načelima dobre

poljoprivredne prakse, što je za Vindiju od posebnog značaja

s obzirom da njezini kvalitetni ovčji sirevi svakim danom

privlače sve više potrošača

Đulovac, Podravsku Slatinu - i u Liku - Vrhovine, Otočac, Udbinu i Korenicu. U Hrvatskoj se danas uzgaja oko 15.000 travničkih pramenki. Runo im je najčešće bijelo, iako se mogu sresti i potpuno crna ili sivo-crna grla. - Naše su ovce cijelu godinu na pašnjacima kojih imamo pedesetak hektara, a samo zimi i to tijekom janjenja sklanjamo ih u to-rove gdje borave dok janjad ne ojača. Kada su na ispaši nikada ih ne ostavljamo same, jer se držimo stare narodne poslovice koja kaže da ovca “hoće stojana”, a to znači da ovce traže da njihov gospodar stoji pored nje i da ju čuva.

vindija nas je PodignUla

Ovce su držali i naši roditelji ali i generacije prije njih, a supruga i ja i naša djeca odr-žali smo tu tradiciju. Postati dobar čoban teško je, to je teška škola i težak zanat, a ima i još jedan preduvjet - ljubav prema selu i poljoprivredi i dakako prema uzgoju ovaca. Mi smo naše gospodarstvo postu-pno razvijali, bili smo bez ičega, a pomalo smo kupovali ovcu po ovcu i jutro po jutro zemlje. Moram biti iskren i naglasiti da od početka imamo dobru suradnju s Vindijom kojoj isporučujemo mlijeko. Inače, Vindija je jedina mljekara u Hrvatskoj koja organizi-rano otkupljuje kravlje, kozje i ovčje mlijeko i koja inzistira na vrhunskoj kvaliteti ulazne sirovine kako bi potrošačima ponudila viso-ko kvalitetne proizvode. Toga smo i mi kao proizvođači veoma svjesni, jer je naš inte-res da potrošač bude zadovoljan. Cijenimo to ali i činjenicu što našu proizvodnju pre-poznaje i nagrađuje tvorničkim premija-ma. Siguran sam da sam prvi po količini proizvedenog mlijeka po ovci, a to je plod rada moje cijele obitelji, mi vodimo računa da naše ovce imaju dobru pašu. Uspjeh je to veći jer na pašnjacima nema intenzivne poljoprivredne proizvodnje, nema primjene pesticida i mineralnih gnojiva, naši su paš-njaci prirodni s različitim biljnim vrstama koje utječu na visoku kvalitetu mlijeka na-ših ovaca. Vindijini tehnolozi često govore da je naše mlijeko proizvedeno u ekološ-kim uvjetima, u čistom okolišu i od životinja koje žive u prirodnom okruženju.

Naše su ovce cijelu godinu na pašnjacima kojih imamo pedesetak hektara, a samo zimi i to tijekom janjenja sklanjamo ih u torove gdje borave dok janjad ne ojača

24

svakodnevni Poslovi

Od 700 ovaca danas muzemo njih 460, i to ručno dvaput dnevno. Mužnju obavlja-mo supruga, dva sina i ja. Ujutro ustaje-mo u pet i dok sve pripremimo posao kre-će u šest sati, a tako je i navečer. Držimo se preporuka struke da ovce treba musti svakih 12 sati, i to uvijek u isto vrijeme. Mi živimo od mlijeka i sve druge obaveze moramo uskladiti s time. Dakle, nema tu ni svetka ni petka. I za dobru kvalitetu i za količinu zaslužna je dobra paša, i ne samo to - činjenica je da ako ovce borave na paši tijekom cijele godine, bit će zdrave i imat će zdravo vime u kojemu se stvara kvali-tetno mlijeko. Ovce su se ojanjile u drugoj polovini siječnja a janjad je sisala sve do Uskrsa, dakle mi vodimo računa o dobro-biti i humanosti, da janje uz majku prove-de vrijeme potrebno do osamostaljenja i hranidbe travom i sijenom. I od početka travnja pa sve do sredine rujna traje lakta-cija, odnosno vrijeme proizvodnje mlijeka. Nakon toga slijedi parenje ovaca i zasuše-nje, odnosno prestanak proizvodnje mlije-ka, odmor i priprema za novo janjenje. To vam je vrlo jednostavna tehnologija koja podrazumijeva samo jedno - dobru orga-nizaciju cijele obitelji.

jelena i davor

Da je sloga u obitelji ključ uspjeha dokaz je i dvadesetsedmogodišnja kći Jelena, koja sa suprugom Davorom ima svoje poljopri-vredno gospodarstvo. - Nakon završene prehrambeno-tehnološke škole znala sam da ću i ja jednoga dana, poput mojih rodi-telja, imati svoje stado ovaca i da ću živjeti od poljoprivrede i ovčarstva. Prije pet go-dina, kada smo suprug i ja zasnovali svoje gospodarstvo, logično je bilo da se san i ostvari. Roditelji su nam darovali nešto po-ljoprivrednog zemljišta i dvadeset ovaca i tako smo startali, s ciljem da jednoga dana i mi postanemo proizvođači mlijeka za tr-žište. Danas imamo dvjesto ovaca i četr-deset jutara zemlje i jedni smo od najmla-đih Vindijinih proizvođača mlijeka. Često slušamo kako mladi ljudi u našoj domovi-ni nemaju posla, pa se pitamo je li posao uzgajivača ovaca nedostojan ili možda je sramota baviti se poljoprivredom. Sigurna sam da svojim primjerom možemo doka-zati suprotno, i ne samo to, i mi imamo iste želje kao i naši roditelji da se i naša djeca Tea i Ante nastave baviti ovim poslom - s ponosom je istaknula Jelena Lucić.I na kraju, treba reći kako prehrambeni la-nac od polja do stola izvrsno funkcionira, jer je nepobitna činjenica kako na zelenim i

zdravim slavonskim pašnjacima ovce proi-zvode mlijeko izvrsne kvalitete koje Vindija prerađuje u izvrsne delicije, poput robnih marki mladoga ovčjeg sira - Ovis Fete, Ovidura ili pak Ovi skute, a pod sloganom “Kvaliteta Vindija” svojim kupcima jamči kvalitetu u koju je ugrađena tradicija pre-hrambene proizvodnje na najvišoj razini.

KVALITETA HRVATSKOG MLIJEKA

Travnička pramenka nastala je i najviše se uzgaja na

širem travničkom području u središnjoj Bosni, osobito na

području planine Vlašić, a značajniji dolazak u Hrvatsku zbio se početkom devedesetih godina razbuktavanjem rata

25

vilikis grčki tiP jogUrta – novo Pakiranje i okUs

Pod svojim cijenjenim brandom ‘z bre-gov Vindija predstavlja grčki tip jogurta Vilikis za koji donosi dvije izvrsne vijesti – novi okus, ali i pakiranje ovog ukusnog proizvoda.Tako od sada uz natur varijantu Vilikis do-lazi i u jedinstvenoj voćnoj kombinaciji višnja – nar. Novo izdanje grčkog tipa jogurta odlikuje se svim poznatim svojstvima kao što su karakteristična kiselkasta nota te gusta kremasta struktura koja mu daje puno-ću okusa specifičnu za tu vrstu proizvoda. Dodatak komadića višanja i soka od nara taj novitet u ponudi Vindijinih jogurta čine izvrsnim osvježenjem za nadolazeće ljet-ne dane.Osim po pitanju okusa, Vilikis je osvježenje dobio i u vidu nove ambalaže. Iako težina samog pakiranja Vilikisa nije promijenjena te iznosi 150 grama, čašica u kojoj Vindijin grčki tip dolazi sada je šira, što čini konzu-maciju namirnice još praktičnijom.

VINDIJA

‘z bregov Efekt - mlijeka s dodatnim vrijednostima

Novosti iz svijeta mlijeka

‘z Bregov efekt mlijeko + omega 3

Za uravnoteženu prehranu i dobro funkci-oniranje organizma nužan je uravnotežen unos masnih kiselina. Osobito važnu ulogu imaju omega 3 nezasićene masne kiseli-ne, najviše zastupljene u plavoj ribi. Efekt trajno mlijeko ‘z bregov sa 1,5 % m.m. obo-gaćeno je dodatkom omega 3 masnih ki-selina iz ribljeg ulja. Ovaj visoko vrijedan proizvod preporučuje se svim skupinama potrošača, a osobito trudnicama i dojilja-ma te djeci predškolske dobi.‘z bregov Efekt trajno mlijeko + OMEGA 3 sadržava 40 mg omega 3 ma-snih kiselina (EPA + DHA) na 100 grama proizvoda te stoga predstavlja izvor ome-ga 3 masnih kiselina.

‘z Bregov efekt mlijeko Bez laktoze

Efekt mlijeko bez laktoze sa 2,8% mliječne masti namijenjeno je svima koji imaju te-gobe kod probave laktoze. Proizvodi se uz dodatak enzima laktaze, koji mliječni šećer laktozu rastavlja na jednostavne šećere. Proizvod je slatkastog okusa te je idealan za kombinaciju sa žitaricama kao ukusan doručak ili međuobrok, a može se koristiti i za pripremu slatkih jela jer smanjuje po-trebno dodavanje šećera.Kao i mlijeko obogaćeno dodatkom omega 3 masnih kiselina, ‘z bregov Efekt traj-no mlijeko bez laktoze dolazi u praktič-noj kartonskoj ambalaži od jedne litre sa čepom.

freska tekUći voćni jogUrti

Skupini FRESKA voćnih jogurta prehram-bena industrija Vindija pridružila je tri voć-ne kombinacije koje dolaze u atraktivno di-zajniranim PET bočicama od 330 grama. Tako od sada ljubitelji ove skupine mliječ-nih proizvoda mogu uživati u trima finim okusima: Freska breskvi i banani, malini i kupini te jagodi i vaniliji. Freska tekući voćni jogurti dobiveni su od od svježeg jogurta ‘z bregov sa 2,5% mli-ječne masti, kojima je dodana pomno oda-brana kombinacija voćnih sokova.

Pet novih vindino Proizvoda

Svoj poznati brend mliječnih proizvoda pod nazivom Vindino, Vindija je proširila potpuno novim izdanjima. Uz nove voć-ne okuse kao što su tekući voćni jogurt jagoda i voćni jogurt jagoda-banana i breskva-keks, Vindino asortiman bogatiji je i za dvije natur varijante (tekući jogurt u PET boci od 200 ml te zbirno pakiranje od četiri čašice po 100 grama) koje pred-stavljaju jedinstven proizvod na tržištu.

Za sve sladokusce Vindija je pripremila i Vindino čokoladno mlijeko koje dolazi u bočici od 200 ml. Samo jedna bočica osi-gurat će 30% preporučenog dnevnog uno-sa kalcija! Svi spomenuti proizvodi dolaze u prepoznatljivim atraktivno dizajniranim pakiranjima koje krasi lik malog dinosau-ra Vindina.

Kad narastem hoću biti velik… a VINDINO hoću sad!

Uz redizajn pakiranja za mlijeko koje sadržava omega 3 masne kiseline, Vindija je lansirala i mlijeko bez laktoze

Jedinstvenost u jednostavnosti

piše Darija Kostelić Kuhar, dipl. ing., Belje d.d.

26

aBeceda aBc sira: samo mlijeko, vrhnje i morska sol

U tri stoljeća dugoj tradiciji poljoprivred-ne proizvodnje na kojoj je izgrađeno da-našnje Belje jedan od proizvoda koji se ističe svojom jedinstvenošću svakako je ABC svježi krem sir. Njegova je jedinstve-nost u jednostavnosti. ABC svježi krem sir sadržava samo tri sastojka i već 35 godina osvaja potrošače svih uzrasta u cijeloj regiji.Priča o ABC siru počela je 1980. godi-ne, kada je Belje kupilo prvu liniju za pro-izvodnju krem sireva od vrhnja. Proces proizvodnje i danas je isti, ali smo pove-ćali kapacitete proizvodnje i modernizira-li liniju za punjenje i pakiranje. Povećao se i broj krava od kojih dobivamo mlijeko za ABC sir pa danas svakodnevno stiže mli-jeko od više od 4000 krava s naših farmi.Tajna uspjeha ABC sira i nije tajna, jer sve što je doista dobro zapravo je jed-nostavno. ABC svježi krem sir sastoji se samo od mlijeka, vrhnja i malo morske soli. Jedinstvenost njegova okusa izvire iz kvalitete sastojaka, a kad je o kvaliteti riječ u Belju nema kompromisa. Stalnost kvalitete osigurava se vlastitom proi-zvodnjom u cijelom ciklusu od farme do pakiranja gotovog proizvoda u ambalažu.

KVALITETA HRVATSKOG MLIJEKA

jedinstven okUs za mnoštvo komBinacija

ABC sir je i namaz i sir, a ne sadržava kon-zervanse niti bilo kakve umjetne dodat-ke. U osnovi je tehnološki svježi sir koji se proizvodi od tipiziranog vrhnja, odnosno mješavine punomasnog mlijeka i vrhnja. Tipizirano vrhnje nakon inokulacije mliječ-no-kiselinskih bakterija postaje blag kre-mast gruš. Kombinacijom kiselinske i za-tim toplinske koagulacije dobije se sir koji se odvaja od sirutke, potom pasterizira i na kraju homogenizira. Tako dobiva spe-cifičnu konzistenciju sira - zrnatu i mrvi-častu, ali i kremastu zbog mliječne masti - te svježi, mliječno-kiseli okus tipičan za svježe sireve.Okus ABC svježeg krem sira pogodan je za mnoštvo kreativnih kombinacija. Iz bo-gatog asortimana možete izabrati brojne okuse ABC sira obogaćene pravim sastoj-cima - komadićima šunke, rezanim vlas-cem, usitnjenim maslinama i kiselim kra-stavcima, finom kombinacijom povrća, svježim hrenom i komadićima kulena. U širokom rasponu od peciva i torti do tje-stenina i složenaca, od slatkog preko sla-nog do kiselog, ABC svježi krem sir odličan je izbor u brojnim receptima od kojih vam posebno ističemo Cheesecake s ABC sirom.

piše Antonio Maltar, dr. vet. med., Belje d.d.

27

Nedostatci moderne prehrane predstav-ljaju problem kod ljudi te je potrebno stalno činiti određene pomake kako bi-smo poboljšali zdravlje i kvalitetu života.

U tu svrhu hranidbom mliječnih krava na farmama Belja na poseban prirodan na-čin, s primjenom različitih voluminoznih i koncentriranih krmiva bez negativnih

posljedica na zdravlje životinja, ciljano smo pratili sadržaj konjugirane linolne ki-seline (CLA) najprije u mlijeku naših krava a onda i u našem tradicijskom mliječnom proizvodu ABC siru, kao potencijalu za proizvodnju funkcionalne hrane, odnosno hrane visoke nutritivne vrijednosti u ljud-skoj prehrani. Konjugirana linolna kiselina višestruko je nezasićena masna kiselina i ima izrazito povoljne učinke na zdravlje ljudi - vrlo je snažan antioksidans i an-tikancerogen, stabilizira razinu glukoze u krvi, vrlo je moćan regulator imunosnog sustava, ima povoljan učinak na smanjenje masnog tkiva - regulaciju tjelesne težine, a pozitivno je i njezino djelovanje u pre-venciji srčanih bolesti. Obično ju sadržava hrana poput mesa i mliječnih proizvoda preživača, jer jedino kod njih iz linolne ki-seline nastaje konjugirana linolna kiselina pod utjecajem mikrobne populacije bura-ga. Tim stručnjaka tehnologa Belja proveo je istraživanje u kojem smo na našim proi-zvodnim farmama krave hranili prilagođe-nim obrokom. Posebna je pažnja posve-ćena ujednačenosti proizvodnje mlijeka, kvaliteti mlijeka, starosti krava, danima u laktaciji i pasminskom sastavu. U izradu obroka bila su uključena krmiva u različi-tim udjelima, i to na bazi kukuruzne silaže, silaže lucerne, dehidriranog sijena lucerne, krmnih smjesa s većim i manjim udjelima kukuruza, tostirane soje, pogače uljane re-pice, te drugim biološki aktivnim tvarima bez dodataka biljnih ulja.Uz osnovno praćenje proizvodnih rezulta-ta u ukupnoj količini proizvedenog mlijeka po grlu i kvaliteti mlijeka - mliječna mast i mliječni protein, pratili smo i udio linolne kiseline u krmivima te mlijeku i ABC siru (kao g CLA/100 g masti i mg CLA/100 g uzorka). Na temelju dobivenih rezultata u gotovom proizvodu primijećena je zna-čajna razlika u uzorku svježeg mlijeka (33 mg CLA/100 g do 53,6 mg CLA/100 g) i značajna količina u uzorku ABC sira (269,7 mg CLA/100 g do 272,8 mg CLA/100 g), s time da je kod većeg sadržaja konjugirane linolne kiseline i proizvodnja mlijeka bila nešto veća. Na temelju dobivenih rezulta-ta i daljnjim poboljšanjem u kvalitativnim svojstvima mlijeka s naših farmi želimo postići ujednačen proizvod visoke nutri-tivne vrijednosti.

Tehnolozi Belja intenzivno rade na istraživanju utjecaja različitih sastava obroka mliječnih krava na sadržaj konjugirane linolne kiseline u mlijeku i mliječnim proizvodima sa svrhom poboljšanja zdravlja i kvalitete života potrošača

28

Kvalitetna sirovina za vrhunske proizvode

piše Zoran Bašić

KVALITETA HRVATSKOG MLIJEKA

Hrana naših krava zdrava je i prirodna, a

proizvedeno mlijeko visoke kvalitete - poručuju vrijedni

Mohovljani

Jasenka Špika iz Megglea s obitelji Mićić ima izvrsnu

suradnju, a naročito po pitanju vrhunske kvalitete mlijeka proizvedenog na njihovom

gospodarstvu o kojem se brinu čak tri generacije

29

Kvaliteta sirovine prva je i najvažnija ka-rika u lancu od polja do stola, a proizvo-đači mlijeka, poput obitelji Jovanović i Mićić iz Mohova kod Iloka u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koje već desetljećima proizvode mlijeko za mljekaru Meggle iz Osijeka, izvrsni su partneri koje uvijek po-sebno ističemo kada govorimo o kvaliteti naših mliječnih proizvoda - kaže Jasenka Špika, voditeljica sirovinske službe. Ističe kako je za njezinu mljekaru od posebnog značaja to što otkupljuje mlijeko od do-maćih proizvođača. A na ova dva poljopri-vredna gospodarstva posebno je ponosna jer je na njima naišla na motiv iz nedavne Meggleove promidžbene kampanje - zdra-ve simentalske krave koje proizvode kva-litetno mlijeko baš poput kravice Jagode iz televizijske reklame koja je Meggleu osigurala titulu oglašivača godine s naj-boljom cjelovitom kampanjom Želite li biti sigurni da jedete domaće? - Kada gledam ovu prekrasnu seosku idilu sa zelenim paš-njacima na kojima bezbrižno pasu zado-voljne krave, teško ostajem ravnodušna. Zaista možemo biti ponosni na ove proi-zvođače mlijeka, ali i njima slične, koji su po mnogočemu uzorni. Kod ova dva gos-podarstva specifično je da krave drže na tradicionalan način, na ispustu i pašnjaku, na zraku, u humanim uvjetima, a sve se događa pod nadzorom savjesnih gospo-dara - zaključuje J. Špika.

najBolje iz srca slavonije i srijema

Na poljoprivrednim gospodarstvima obi-telji Jovanović i Mićić sve je nekako idilič-no i pomalo arhaično, baš kao sa slika iz albuma naših baka i djedova koji su drža-li krave i uvijek ponosno isticali svoju lju-bav prema selu i poljoprivredi. Te motive ne smijemo zaboraviti jer i danas postoje marljivi i vrijedni gospodari na našim seli-ma, koji unatoč teškoj gospodarskoj krizi, pošteno žive od svog rada uvjereni kako je sada, možda i više nego prije, važno ostati marljiv gospodar svome blagu, racionalno koristiti resurse kojima raspolažu, i dakako proizvoditi sirovinu najbolje kvalitete - i to je ključ uspjeha života na selu. Područje zapadnog Srijema tradicional-no je poljoprivredni kraj, oranice su odu-vijek osiguravale bogate prinose žitarica, a srijemska vinogorja vina izvrsne kvali-tete. Ipak, nedovoljno se isticalo kako je i proizvodnja mlijeka tradicija kojom se bavi lokalno stanovništvo. - Naši su stari odu-vijek držali krave na pašnjacima pa se u našem selu i danas zadržala ta tradicija - kažu nam Siniša Jovanović i Stojan Mićić iz Mohova, čijeg smo oca zatekli točno u podne s petnaestak krava na obližnjem seoskom pašnjaku pored ribnjaka koji da-nas nažalost više nije u funkciji. Siniša pak

svoje stado tijekom cijele godine drži na velikom ispustu na koji se nastavljaju paš-njaci bogati mladom proljetnom travom u jednom od mnogih dunavskih ritova. Zato, ako i kažemo da je Jovanovićevo imanje pravi salaš u malom ritu, nećemo pogrije-šiti jer na velikom i uredno organiziranom dvorištu drže ovce, svinje i sve vrste peradi, a tu je i pet pulina, hrvatskih ovčara koji ču-vaju blago na paši, okreću ga u željenom smjeru i spremno čekaju svaki sljedeći za-datak čuvara stada.I Jovanovići i Mićići vrlo dobro znaju da je za njihove krave najbolje da su cijeli dan na paši jer su tada sigurni da će proizvedeno mlijeko biti vrhunske kvalitete. A upravo to cijeni i njihova mljekara Meggle koja vodi brigu da potrošačima ponudi izvrsne mli-ječne delicije za koje je dakako potrebna i kvalitetna sirovina. A sasvim je neupitno da se ovdje proizvodi mlijeko vrhunske kva-litete, upravo onako kako to nalaže struka i zahtijevaju potrošači i ljubitelji Meggleovih mliječnih proizvoda prepoznatljive i ujedna-čene kvalitete.Nemamo dovoljno mjesta napisati sve ono čemu se čovjek divi kada dođe u ovaj pi-tomi kraj, u najistočniji dio naše države u kojemu su povijest, kultura, rijeka Dunav, specifični krajolik okićen vinogradima, ali i ono najvažnije - vrijedni ljudi, kreirali je-dinstvenu, veoma osobitu i nadaleku pre-poznatu cjelinu.

Milka Jovanović odličan je primjer mlade i uzorne seoske žene koja

rame uz rame sa suprugom Sinišom vodi brigu o stadu s

pedeset goveda. Oni su mladi i uzorni poljoprivrednici koji svojom marljivošću uspješno

nadograđuju tradiciju proizvodnje mlijeka na svom gospodarstvu. Iako poslovima na selu nikada

nema kraja, Milka ističe kako je za njezinu sreću i zadovoljstvo,

uz dobro zdravlje obitelji, zaslužna i kvalitetna organizacija

poslova na gospodarstvu

30

Novosti iz svijeta mlijekaNOVITETI

Priprema:Izmrvite kekse, dodajte šećer i rastoplje-ni margarin te pomiješajte sve zajedno i utisnite u kalup promjera 26 cm. Stavite peći (u ugrijanu pećnicu) na 200 °C - 5 mi-nuta. Dok je podloga u pećnici pripremite kremu od sira. Odvojite žumanjke od bje-lanjaka te izradite bjelanjke u čvrst sni-jeg. Polagano dodajte šećer, vanilin šećer (stalno miksajući) i na kraju žumanjke. Nakon dodavanja žumanjaka nemojte dugo miksati, samo kratko promiješajte, pa dodajte sir, limunov sok, naribanu li-munovu koricu i opet kratko promiješajte. Nakon 5 minuta izvadite podlogu iz peć-nice a temperaturu smanjite na 170 °C. Kremu od sira izlijte na podlogu i vratite sve u pećnicu još 20 minuta. Kad je torta gotovo pečena pripremite kremu od vrh-nja. Pomiješajte vrhnje i šećer. Nakon 20

cheesecake

Belje

minuta pečenja tortu izvadite iz pećnice i premažite kremom od vrhnja. Tortu vrati-te u ugašenu pećnicu još 5 minuta. Dobro ju ohladite prije posluživanja.

Sastojci:Podloga: › 125 g margarina › 250 g petit keksa

Krema od sira: › 6 žlica šećera › 2 vanilin šećera › sok od pola limuna › malo limunove korice › 500 g aBc sira › 4 jaja

Krema od vrhnja: › 400 ml kiselog vrhnja

(sa 20% masti) › 2 vanilin šećera › 3 žlice šećera

Ljudsko tijelo ne može bez proteina. Osim što nas grade, zaslužni su i za mnoge ko-risne procese u našem tijelu. Proteine je najbolje konzumirati kroz uravnoteženu prehranu. Svježi sir odličan je izvor prote-ina, a Meggle nam nudi svježe sireve koji osim proteina nude i raznolik izbor okusa.Oni koji vole uživati u originalnom okusu svježeg sira pronaći će se u Meggle svje-žem siru ili Meggle posnom siru. No katkad od sira želimo nešto više. U tom slučaju preporučujemo vam da potražite Meggle sir s vrhnjem koji će blagim i punim oku-som oduševiti sve ljubitelje ove bezvre-menske, tradicionalne kombinacije okusa. Ako volite sir s malo jačom aromom po-tražite Meggle svježi sir s paprikom. Riječ je o malo pikantnijem siru koji će vas lako oduševiti svojstvenom kombinacijom laga-noga i blagog okusa svježeg sira i notom

crvene paprike. Vlasac je također omiljen začin u našim krajevima te izvrsno paše uz okus svježeg sira. U to se možete uvjeriti i sami ako kušate Meggle svježi sir s vlas-cem. Aromatični vlasac začinit će svježi sir taman toliko da svaki običan doručak pre-tvori u gozbu i praznik finih okusa.Meggle svježe sireve možete pronaći u raznim pakiranjima koja odgovaraju svim vašim potrebama. Svježi sir dolazi u paki-ranju od jednog kilograma i od 500 gra-ma. Svježi sir s vrhnjem možete pronaći u pakiranjima od 200 i 500 grama, a svježi sirevi s paprikom, vlascem i posni sir dola-ze u pakiranjima od 200 grama.Uz ovakav odabir pakiranja i okusa još vam samo preostaje potražiti svježi sir po svo-me guštu te da u njemu uživate. Najbolje u društvu cijele obitelji jer proteini trebaju svakome od nas, zar ne?

ProTeINI U sAVršeNU oKUsU MeggLe sVježIh sIreVA

Meggle …. Iz srca Slavonije

31

Dukat

Novosti iz svijeta mlijeka

dUkat mliječni klasici - Prirodni. jednostavni. tradicionalni.

Ovog proljeća u novo ruho ne odijeva se samo priroda! Dukat Acidofil, Kiselo mlijeko i Kefir u novom izdanju donose prirodno osvježenje i prepoznatljive oku-se zbog kojih ih volimo već desetljećima. Dukatov Acidofil, zahvaljujući okusu i aci-dofilnoj kulturi koja se dodaje svježem mli-jeku, jedan je od ukusnijih načina da učinite nešto dobro za sebe svaki dan. U prirodnoj blagosti okusa uživajte više i praktičnije, uz Dukat Acidofilno mlijeko u 330-gram-skoj bočici. Dukat Kiselo mlijeko ima dugu tradiciju, a zbog blage kiselosti mli-ječnog okusa pravo je prirodno osvježenje u svakoj prilici. Sada ga prvi put potražite u bočici od 330 grama! Dukatov Kefir, za-hvaljujući autentičnoj kefirnoj kulturi, krasi lagana pjenušavost i jedinstven reski okus koji dodaje svježinu svakom obroku.

galBani mozzarella di BUfala - kraljica mediteranske kUhinje

Talijanska mozzarella Galbani Mozzarella di Bufala proizvedena je od 100 posto bivoljeg mlijeka, a cijenjena je zbog svoje elastičnosti, blago slankastog okusa i uku-sne, kremaste unutrašnjosti. Autentičan okus bivoljeg mlijeka i kremasta unutraš-njost upletena u tanku opnu punomasnog sira razlikuju je od svih ostalih vrsta sireva, pa tako i mozzarelle od kravljeg mlijeka. Mozzarellu di Bufala iz Galbanija, broj 1 mozzarellu od bivoljeg mlijeka u Italiji, po-tražite u pakiranju od 125 grama. A sada uz autentične talijanske sireve iz Galbanija uživajte i u Galbani Ricotti, vr-hunskom talijanskom krem siru.

President mladi kajmak sada i U novom PakiranjU!

Zlatno žute boje, mekane i mazive tekstu-re koja se topi u ustima, President Mladi kajmak osvaja gurmane željne sočnih uži-taka. Izvornoga i nježnog okusa, namazan na topli kruh, preko vrućeg krumpira ili uz komad omiljenog mesa nezamjenjiv je dio gastronomskih uživanja! Sada ga uz klasično pakiranje od 250 gra-ma potražite i u novom praktičnom pa-kiranju od 100 grama.

B.aktiv lgg krem - Užitak na zdravim temeljima!

Zdravlje se temelji na dobrom imunite-tu, a užitak? Na neodoljivo kremastoj teksturi i najfinijim komadićima voća! b.Aktiv LGG Krem potpuno je novi do-življaj funkcionalnog jogurta u kojem mo-žete bezbrižno uživati jer i dalje sadržava

mljekarsku kulturu LGG, vitamin B6 koji pridonosi normalnoj funkciji imuniteta te antioksidant, vitamin E. Kremasti jogurt za one koji se brinu o imunitetu dolazi u trima okusima: natur te jabuka ili cr-veno voće.

32

U blizini Vrbovca, u selu Brčevcu, smjestilo se Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Šmida koje se proizvodnjom mlijeka i sira bavi već 30 godina, počevši od bakinog pa poslije maminoga svježeg sira iz kuhinje do današnje palete različitih sireva u moderno opremljenom prostoru ali prema tradicio-nalnoj recepturi kao i nekada. Proizvodnja je započela s pet krava, a danas se na far-mi u Vrbovcu nalazi 50-ak krava simental-ske pasmine, za koje se proizvodi vlastita hrana na 55 ha zemljišta.

Po čemU je sirek jedinstven?

Zaštita imena i postupka proizvodnje svje-žeg sira pod nazivom “Zagrebački friški kravlji sir ZG Sirek” ljubiteljima ovoga tra-dicionalnog specijaliteta osiguravaju se određena svojstva proizvoda, sigurni uvjeti proizvodnje i dokazana zdravstvena isprav-nost zbog pojačanog nadzora nad ovim proizvodom. Zadovoljstvo kupaca, tradici-ja i ljubav prema ovom poslu ovo gospo-darstvo motiviraju da njihov ZG Sirek kao i ostali sirevi i proizvodi budu sve bolji i bolji.Svoje proizvode svakodnevno prodaju na tržnici Utrina i Dubrava, a odnedavno se četvrtkom sirevi s ovoga gospodarstva mogu kupiti i na tržnici Dolac. Svoje proi-zvode kupcima dostavljaju i na kućni prag, što je dio njih prepoznao kao dobar i jedno-stavan način kupovine u današnje vrijeme sveopćeg nedostatka vremena za odlazak na tržnicu. Živimo u vremenu kada se sve više proda-je na daljinu, internetom, putem društve-nih mreža, pa se u posljednje vrijeme puno ulaže u promidžbu i oglašavanje čime se želi pomoći ovom i drugim sličnim gospo-darstvima da budu prisutni u raznim medi-jima i na internetu kako bi kupci lakše došli do njih kao i oni do kupaca.

Tradicionalna proizvodnja na moderan način

piše Anđelka Pejaković, dipl. ing.Savjetodavna služba

kad se vrijedne rUke slože!

Na ovom gospodarstvu rade četiri člana obitelji - mama Jasna koja je glavna maj-storica proizvodnje sireva, što dokazuje i Uvjerenjem o osposobljenosti za mljeka-ra/sirara koje je zaslužila nakon odsluša-noga i položenog teoretskog i praktičnog tečaja, tata Milenko, nositelj gospodarstva i glavni u proizvodnji hrane za krave i po-slove u štali, brat Nikola, po struci meha-ničar, zadužen prvenstveno za brigu i rad na strojevima, a glavni je za prodaju sireva Matija, najmlađi član gospodarstva, koji se izvrsno snalazi na zagrebačkim tržnicama iako su mu tek 22 godine. Matija je završio ugostiteljsku školu, smjer konobar, što mu pomaže u promociji i prodaji sireva kao i u komunikaciji s mušterijama. Dnevno se na ovoj farmi proizvodi oko 800 litara mlijeka, dio se isporučuje mljekari a oko 200 litara prerađuje u vlastitoj moder-no opremljenoj mini sirani. Osim proizvod-nje svježeg sira označenog robnom mar-kom “Zagrebački friški kravlji sir ZG Sirek”, u čiju se proizvodnju gospodarstvo uključilo na samom početku, proizvode se i kiselo vrhnje, sirutka, domaći putar te kuhani si-revi s raznim začinima kao i dimljeni sirevi.

“Zagrebački friški kravlji sir ZG Sirek” robna je marka

tradicionalnoga domaćega svježeg sira koji godinama kupujemo na zagrebačkim

tržnicama, a u čiju je proizvodnju od samog početka

uključeno i gospodarstvo obitelji Šmida iz Brčevca

hrANA s PrAVIM DoMAĆIM oKUsoM

BAS BASNAJBOLJI

facebook.com/abc.sir JEDNOSTAVNO NAJBOLJI

Može netko reći da „svatko svoju kravu hvali“, no svatko tko je upoznao Dragu, uvjerio se da je ona nešto posebno. Inspirirana zelenim baranjskim pašnjacima i beskonačnim plavim nebom, Draga svakog dana s lakoćom daje i do 32 litre iznimno kvalitetnog mlijeka.

Tom mlijeku mi dodajemo naše najfinije vrhnje, malo probrane soli i tako nastaje ABC svježi krem sir, jedan od najomiljenijih mliječnih proizvoda na ovim prostorima.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

ABC OGLAS KRAVICA 200X270.pdf 1 29/04/15 10:53

Caprilo

kozji sir s plemenitom bijelom plijesni

Zrelost �azi s vremenom

Pola stoljeća sirarskog umijeća.