Nastavni sustavi

1. Predavaka (tradicionalna) nastava 2. Programirana nastava 3. Heuristika (otkrivaka, razvojna) nastava 4. Egzemplarna nastava 5. Mentorska nastava 6. Problemska (konstruktivistika) nastava

1. Predavaka nastava glavni je nosilac cijelog posla nastavnik, a metoda rada je uglavnom monoloka, tj. izlaganje nastavnika. - koristi se tradicionalna struktura nastavnog sata: uvodni dio sata (pristup temi), isticanje teme, glavni dio sata (u kojem se iznosi gradivo koje je planirano za taj sat) zavrni dio sata (ponavljanje, utvrivanje i zadavanje domae zadae). Takva nastava je nesuvremena i uglavnom monotona, a uenike ostavlja nezainteresiranim i upuuje ih na kampanjsko uenje.

2. Programirana nastava

Kod programiranog uenja postoji povratna veza pri transferu znanja prema ueniku. Radni se materijal (informacije) servira ueniku u strogo loginom slijedu i u malim porcijama da bi se odmah i provjerilo kako i da li je usvojen. Osnovni elementi:

Prema redoslijedu davanja novih znanja program moe biti: linearni i razgranati.

logina struktura kursa, algoritam po kojem se radi, programirani udbenik, programi strojevi za uenje.

2. Programirana nastava

Blok dijagram linearnog redoslijeda:1. porcija pojanjenje pitanje 2. porcija pojanjenje pitanje

2. Programirana nastava

Blok dijagram razgranatog redoslijeda:1. porcijaobjanjenje pomo pitanje 2. porcija pitanje pomo pitanje objanjenje

3. Heuristika (otkrivalaka ) nastava Bitna odrednica heuristike nastave je da nastavnik, nainom pouavanja, misaono vodi uenike do shvaanja (heureke) obraivanih nastavnih sadraja. Heuristika nastava pretpostavlja dvosmjerno komuniciranje nastavnika i uenika. Osim nastavnikova pouavanja vrlo su vana uenikova pitanja nastavniku, jer odgovori na ta pitanja pridonose shvaanju sadraja. Slabost te nastave je u tome to je veoma teko misaono voditi sve uenike u razredu i dovesti ih do shvaanja.

3. Heuristika (otkrivalaka ) nastava

Nastavnik ne moe neposredno komunicirati sa svim uenicima da bi dobio povratnu informaciju o tome da li ga i u kojoj mjeri uenici misaono slijede. Heuristika nastava ne dovodi uenika do razine potpuno samostalnog rada u otkrivanju novog, nego ih u tome vodi nastavnik. Slabosti heuristike nastave nadoknauju se drugim sustavima nastave. Pozitivnu odrednicu heuristike nastave razumijevanje sadraja potrebno je ugraditi u sve sustave nastave.

3. Heuristika (otkrivalaka ) nastava fizike Zadatak u ovom pristupu nastavi fizike je otkrivanje veze (zakonitosti) izmeu fizikalnih veliina u nekoj pojavi -> najee povezan s uenikim pokusima. Dobiveni rezultat promatrane pojave je fenomenoloko opisivanje

Cilj fizike je tumaenje prirode (traenje odgovora na pitanje zato se odreena pojava odvija ba po odreenoj zakonitosti). Za to treba zagrepsti dublje ispod povrine pukog opaanja te kreirati (misaono konstruirati) hipoteze i modele koje, na kraju, dovode do teorija.

3. Heuristika (otkrivalaka ) nastava fizike Otkrivalaka nastava esto daje parcijalna, privremena i lako pogreiva znanja i ne bi trebala biti autonomna za cijeli program fizike (niti za iole znaajniju nastavnu cjelinu). Neophodno ju je kombinirati s otvorenom raspravom u razredu kako bi se ono to je otkriveno prvo uobliilo u zakonitost, a potom i daljnjim misaonim konstrukcijama u modele. Primjeri: uvoenje pojma gustoe i korpuskularnosti u 7. razredu; uvoenje pojmova: energija, toplina, unutarnja energija, entropija, elektrini naboj, elektrino polje, elektrini potencijal i dr. (ne mogu biti u nastavi otkriveni kao pojmovi jer su to misaone konstrukcije!)

4. Egzemplarna nastava Posljedica pretrpanosti nastavnih programa gradivom u svim zemljama svijeta, s tendencijom neprestanog dodavanja novih, aktualnijih, sadraja, uvjetovala je uvoenje tzv. egzemplarnog uenja i razvoja egzemplarne nastave (50-tih godina XX. stoljea, SR Njemaka). Iz nastavnog programa se odaberu tipini sluajevi (egzemplari) koje treba obraivati tako da uenici u istraivanju odabranog sluaja zalaze u dubinu i irinu toliko, koliko im dozvoljava njihovo predznanje odnosno intelektualne sposobnosti. Tako obraeni sluajevi postaju primjeri na koje se uenici mogu uvijek pozivati pri obradi srodnih sluajeva.

5. Mentorska nastava Primjenjuje se pri izradi seminarskih radova uenika, te radova za zavrni ispit (maturalni, diplomski, ) kao i u izbornoj nastavi koja se organizira za naprednije uenike. Karakteristika tog sustava nastave je samostalno (ili uz poticaj nastavnika) opredjeljivanje uenika za prouavanje odreenog problema; tijekom prouavanja uenici se povremeno konzultiraju sa svojim nastavnikom kao mentorom. Pouavanje nastavnika se svodi, konzultacije za vrijeme rada. uglavnom, na

6. Problemska (konstruktivistiki usmjerena) nastavavicarski psiholog Jean Piaget je razvio (1958.) tzv. konstruktivistiki model uenja (uenje je aktivan proces za onog koji ui). Svako uenje je misaono konstruiranje novog znanja aktivnim usklaivanjem novih iskustava i informacija s ve postojeim predznanjem. U takvu konstrukciju nuno ulaze i uenike intuitivne ideje (predkoncepcije) jer su one temelj na kojem se konstrukcija dalje gradi. Bit je u uenikovom aktivnom ukljuivanju u stvaranje misaonih konstrukcija. Samostalnim rjeavanjem konkretnih problema razvijaju analitiko i intuitivno miljenje. uenici

Broj znanstvenih informacija stalno raste i one brzo zastarijevaju zbog toga uenika treba osposobiti za samoobrazovanje.

6. Problemska (konstruktivistiki usmjerena) nastava Prva istraivanja (70-te i 80-te god. XX. st.) imaju za cilj identificirati i dokumentirati to vei broj uenikih predkoncepcija Driver, Guesne & Tiberghien. Children`s ideas in science, 1985 -> Istraivanja provedena na djeci u dobi od 10-16 god; uoeno je da se uenike ideje o osnovnim pojmovima u fizici (gibanje i sila, strujni krug, svjetlost, toplina) te njihova objanjenja uvelike razlikuju od znanstvenih spoznaja. Takoer je uoena jednostavnost i razumljivost te stabilnost (prisutne i nakon nekoliko godina uenja fizike) takvih ideja kao i uenika ustrajnost u njihovom zadravanju.

6. Problemska (konstruktivistiki usmjerena) nastava Nastavak istraivanja je usmjeren ka: a) Postavljanju teorije nastanka njihove logike strukture, predkoncepcija i

b) Uoavanju povezanosti s kognitivnim znanostima, c) Razvijanju filozofskog i epistemolokog pristupa konceptima u fizici, d) Razvijanju teorije konceptualne promjene, e) Traenju uinkovitih nastavnih strategija koji mogu potpomoi konceptualnu promjenu kod uenika i razviti dublje razumijevanje temeljnih fizikalnih pojmova.

6. Problemska (konstruktivistiki usmjerena) nastava Fizika je u nastavi do pedesetih godina prolog stoljea bila enciklopedijskog karaktera. Fizikalna znanja su se ugraivala u nastavne programe kao cjelovit i zatvoren sustav u kojem su tretirana kao konane i trajne istine koje ne podlijeu razvoju i promjenama. Uenici su ih morali shvatiti i trajno pamtiti. Takvu fiziku uenici su smatrali tekom i nezanimljivom. Uenici na nastavu fizike dolaze s fizikalno netonim i nepotpunim razumijevanjem fizikalnih fenomena, a esto i uenju fizike pristupaju na nain koji im ne omoguava razvijanje konceptualnog razumijevanja (uvrsti i izraunaj metoda rjeavanja problema; oslanjanje na formule)

6. Problemska (konstruktivistiki usmjerena) nastava 1. Stvaranje problemske situacije (stvara ju neko proturjeje izmeu ve usvojenih znanja); oblikuje se tako da najbolje odgovara potrebama nastavnog procesa, stvara ueniku osjeaj potekoe, ali i mogunost rjeenja (uspjeha). - Stvaranje problemske situacije je vrlo bitno, jer ona motivira uenike, omoguava im uputanje u proces aktivnog razmiljanja i pronalaenje osobnih ideja za njeno razrjeenje. - Poslije stvaranja problemske situacije uenicima treba osigurati dovoljno vremena za razmiljanje, tj. za proces aktivnog usklaivanja novih injenica s predznanjem (s osobnim predkoncepcijama).

6. Problemska (konstruktivistiki usmjerena) nastava Kako se problemske situacije stvaraju? a) Postavljanje problema u vezi s novim pojavama koje daju pokusi, a ne podudaraju se s okvirom ve usvojenih znanja b) Postavljenje problema na pokusa (demonstracijskog) c) Problem koji proistjee postupkom mjerenja osnovi iz odgovarajueg za novim

potrebe

d) Zahtjev da se pronau relacije meu varijablama koje karakteriziraju pojavu ili proces ispitivanja

6. Problemska (konstruktivistiki usmjerena) nastava Pet osnovnih vrsta problema: a) Analitiki problemi (trae analitiku aktivnost kako bi se sagledala struktura nekog tijela, npr. crne kutije) b) Problemi traganja (odnose se na traenje moguih prikladnih vrsta materijala za izradu pribora, zatim na traenje novih gledita i zakonitosti. c) Problemi dosljednosti (sastoje se u sagledavanju odreene zakonitosti meu elementima dane problemske situacije) d) Problemi izbora (nastaju u vezi s izborom nastavnih sadraja, pojmova, demonstracija, laboratorijskih i praktinih radova, a sve prema odreenim kriterijima i uvjetima izvoenja) e) Konstelacijski problemi (odnose se na izradu pribora, sastavljanje ureaja i izvoenje pokusa)

6. Problemska (konstruktivistiki usmjerena) nastava 2.Pronalaenje rjeenja (uenike treba stimulirati da javno pred drugim uenicima iznose svoje ideje o razmatranom problemu ili pojavi, te da ih brane u raspravi s drugim uenicima i s nastavnikom. Uenike treba odmah od poetka navikavati da naue sluati argumente drugih, a takoer i jasno formulirati i iznositi svoje ideje.) 3. Provjera rjeenja 4. Prijenos rjeenja na druge probleme 5. Stvaranje algoritmaProces problemske nastave moe se prikazati shemom:

PROBLEMSKA SITUACIJA PROBLEM SPOZNAJNI PROCES SUSTAV ZNANJA

6. Problemska (konstruktivistiki usmjerena) nastava U interaktivnom nastavnom procesu vano je razlikovati dvije faze, koje se meusobno isprepliu: 1. iznoenje uenikih ideja o rjeavanju razmatranog problema u kojoj je vano dati to vie razliitih ideja i predkoncepcija, iako e se veina pokazati pogrenim sa stanovita dananje fizike. Uenike predkoncepcije i intuitivne ideje (pa i one pogrene) su temelj na koji uenici dodaju novo iskustvo i konstruiraju novo znanje. Ako se ne vodi rauna o predkoncepcijama uenika, a to je sluaj u tradicijskoj nastavi, tad uenici dolaze do dvije vrste znanja: -kolsko znanje, tj. ono znanje koje se ui u koli i za koje se dobije ocjena,

6. Problemska (konstruktivistiki usmjerena) nastava -privatno znanje, koje se razvilo na temelju intuitivnih ideja i predkoncepcija, a koje se ne podudara sa kolskim znanjem. Uenik, osim u koli, uvijek daje prednost i djeluje u skladu sa svojim privatnim znanjem.) 2. proces konceptualne promjene. U raspravi u razredu u kojoj sudjeluju: uenik-uenik i uenik-nastavnik, nastoji se spojiti kolsko i privatno znanje -> pogrene, intuitivne ideje se zamjenjuju s fizikalno ispravnim; mogue je ponoviti i ono predznanje koje je tu nuno, a uenici ga ranije nisu dovoljno dobro usvojili.

6. Problemska (konstruktivistiki usmjerena) nastava Nastavnik u nastavnom procesu djeluje kao koordinator rasprave. Za takvu nastavu mora biti jako dobro pripremljen; prema razraenom planu nastave, kombinacijom konvergentnih i divergentnih pitanja, vodi raspravu prema konanom zakljuku koji je u skladu s fizikalno vaeom interpretacijom. Tipovi pitanja koje nastavnik koristi u komunikaciji s uenicima: konvergentna, divergentna, stimulirajua, analitika, biografska, strukturalna, funkcionalna, vrednujua, itd. Pitanja se planiraju unaprijed, ali i spontano tijekom razgovora s uenicima; nastavnik pronalazi i postavlja pitanja prema: zadacima nastave koje eli ostvariti te odgovorima koje oekuje.