MOĆ - VLAST – POLITIKA –DRŽAVA

Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu

Uvod u sociologiju

2019./2020.

Ivan Perkov, mag. soc.

MOĆ

MOĆ JE DRUŠTVENI FENOMEN DO KOJEGA DOLAZI NA TEMELJU DRUŠTVENE INTERAKCIJE I DRUŠTVENOGA DJELOVANJA

MOĆ JE ELEMENT GOTOVO SVIH DRUŠTVENIH ODNOSA

„IZGLEDI JEDNOG ČOVJEKA ILI VEĆEGA BROJA LJUDI DA PROVEDU SVOJU VOLJU UOKVIRU ZAJEDNIČKOG DJELOVANJA, ČAK I UNATOČ OTPORU OSTALIH KOJI U TOMDJELOVANJU SUDJELUJU”

“MOĆ JE UNIVERZALNI FENOMEN, MIJENJAJU SE SAMO NJENI OBLICI I SREDSTVA “

PERSPEKTIVE O MOĆI

PLURALISTIČKA VLAST I DRŽAVA DJELUJU U KORIST DUŠTVA

NAJUČINKOVITIJI SU SUSTAVI ZAPADNIH DEMOKRACIJA (SAD, VB)

UPORABA MOĆI OD STRANE DRŽAVE JE LEGITIMNA

MARKSISTIČKA MOĆ JE U RUKAMA MALOBROJNE ELITE

ELITA KORISTI MOĆ ZA VLASTITE POTREBE

EKONOMSKI RESURSI SU GLAVNI IZVOR MOĆI

MISLI O MOĆI - KLASICI

WEBER PRAVILO KONSTANTNOGA ZBROJA

AKO JEDNI IMAJU MOĆ – DRUGI JE NEMAJU

PARSONS PRAVILO VARIJABILNOGA ZBROJA

VRIJEDNOSNI KONSENZUS I KOLEKTIVNI CILJEVI

AKO SE CILJEVI VIŠE OSTVARUJU – MOĆ RASTE

„Moć je opća sposobnost kojaomogućuje ispunjenje dužnosti imedij za mobiliziranje resursa zaučinkovito kolektivno djelovanje“(Parsons)

Hannah Arendt „Moć, vlast, snaga, sila, nasilje, prisila,sredstva su kojima čovjek vlada prirodom, čovjekom,društvom. .Smatraju se sinonimima zato što imaju istufunkciju.” (Arendt, 1996:182)

Ovaj svijet je volja za moć, i ništa drugo! (Nietzsche, 1988).

Prisila je onaj oblik moći koju njoj podložni ne smatraju legitimnom (Haralambos i Holborn, 2002:588)

MISLI O MOĆI - KLASICI

MISLI O MOĆI - SUVREMENI TEORETIČARI

GIDDENS - GLOBALIZACIJA GLOBALNA KONKURENCIJA (multinacionalne kompanije)

NEGIRANJE PROSTORA I VREMENA

CASTELLS – UMREŽENO DRUŠTVO DRUŠTVO MASOVNIH MEDIJA (moć se manifestira kroz masovne

medije)

MEDIJSKA ČVORIŠTA

FOUCOULT – MOĆ = ZNANJE jačanje moći države uključuje i razvoj novih tipova znanja koja

omogućuju državi da prikupi više informacija o društvu te na taj način čvršće nadzire svoju populaciju

sposobnost koja se može iskoristiti ako pojedinac ovlada ispravnim manevrima, taktikom i tehnikama

OBLICI I IZVORI MOĆI

Prisila: autoritativne naredbe uz upotrebu sile ili prijetnje, podloženi je ne smatraju legitimnom

Utjecaj: sposobnost uvjeravanja pojedinaca ili grupa uz nagrade i kazne

Manipulacija: navođenje pojedninca ili grupe nanesvjesnodjelkovanje

Ekonomska

Vojna

Politička

Ideološka

OBLICI DRUŠTVENE MOĆI

IZVORI DRUŠTVNE

MOĆI

VLAST

„politički utemeljeno pravo posjedovanja političkih, pravnih i ekonomskih moći koje omogućuju vladavinu, upravljanje, zapovijedanje i gospodarenje”

Weber: Vlast je institucionalizirana moć

„monopol na legitimnu upotrebu fizičke sile na određenom teritoriju”

TIPOVI POLITIČKE VLADAVINE

MONARHIJA

AUTORITARNI SUTAVI

DEMOKRACIJA SUDIONIČKA (DIREKTNA) DEMOKRACIJA

PREDSTAVNIČKA DEMOKRACJA

IDELANI TIPOVI VLASTI PREMA MAXU WEBERU

TRADICIONALNI - temelji se na vjeri u ispravnost i svetost postojećih običaja i tradicija; pojedinci na vlasti zahtijevaju poslušnost podanika na temelju svojeg tradicionalnog statusa, koji je obično naslijeđen

KARIZMATSKI - zasniva se na odanosti podanika vođi za kojeg se vjeruje da raspolaže iznimnim sposobnostima

RACIONALNO – LEGALNI - temelji se na prihvaćanju skupa impersonalnih pravila; oni na vlasti mogu izdavati naredbe i drugi im se pokoravaju jer prihvaćaju zakonski okvir koji legalizira tu vlast

DRŽAVA

LJUDSKA ZAJEDNICA KOJA USPJEŠNO PRISVAJA MONOPOL NAD LEGITIMNOM UPORABOM FIZIČKE SILE NA ODREĐENOM TERITORIJU

Državne službe TIJELA VLASTI

ZAKONODAVNA TIJELA

DRŽAVNI I BIROKRATSKI APARAT

ORUŽANE SNAGE, POLICIJA

Javne službe ZDRAVSTVO

ŠKOLSTVO

SOCIJALNA SKRB...

NACIONALNE DRŽAVE

Suverenitet – jasno utvrđene granice

Građanstvo – svijest o zajedničkim pravima i dužnostima

Nacionalizam – skup simbola i vjerovanja o pripadnopsti određenoj političkoj zajednici

POLITIKA

Politika je umijeće upravljanja državom ili drugom političkom zajednicom, te svi postupciupravljanja koji se očituju u organiziranim oblicima društvenoga djelovanja i društveniminstitucijama putem kojih ljudi teže ostvarivanju svojih društvenih interesa i reguliranjuopćih poslova zajednice.

Termin politika refleks je grčkih riječi tà politiká (građanska vlast koja obvezuje) i hẽpolitikḗ (političko umijeće, politička vještina). Obje su riječi imenice izvedene od pridjevapolitikós (građanski), koji je pak izveden od riječi polítēs (član polisa kao političkezajednice – građanin). Pojam politika najčešće se izvodi iz riječi pólis (antički grad-država,politička zajednica). (Hrvatska encilopedija)

Razlika politics / policy

Tko se bavi politikom, prema Weberu, teži za vlašću kao sredstvom u službi drugih ciljeva (idealističkihili egoističkih) ili za moći radi nje same, da bi uživao osjećaj prestiža koji ona pruža.

POLITIČKI SUSTAVI

NAČELO TRODIOBE VLASTI ZAKONODAVNA

IZVRŠNA

SUDBENA

SUVREMENI POLITIČKI SUSTAVI PREDSJEDNIČKI (VISOKE OVLASTI

PREDSJEDNIKA)

POLUPREDSJEDNIČKI (NEPOSREDNO IZABRAN PREDJEDNIK S VISOKIM OVLASTIMA –SURADNJA S VLADOM)

PARLAMENTARNI (IZVRŠNA VLAST ODGOVORNA PARLAMENTU)

KLJUČNI POLITIČKI AKTERI – POLITIČKE STRANKE

POLITIČKE STRANKE

OSNIVAJU SE I POSTOJE S JEDNIM OSNOVNIM CILJEM –OSVAJANJE VLASTI

UGLAVNOM IMAJU AMBICIJU ZASTUPANJA SVIH GRAĐANA

SVAKA STRANKA IMA

STATUT

PROGRAM

ORGANIZACIJSKU STRUKTURU I UPRAVLJAČKA TIJELA

KLJUČNI POLITIČKI AKTERI – GRUPE ZA PRITISAK

GRUPE ZA PRITISAK (INTERESNE SKUPINE)

ZASTUPAJU INTERESE ODREĐENIH DRUŠTVENIH SKUPINA

PROTEKTIVNE (SINDIKATI, KOMORE, UDRUŽENJA),

PROMOTIVNE (DRUŠTVA ZA ZAŠTITU ŽIVOTINJA, OKOLIŠA)

teže utjecaju na političku vlast i na donošenje političkihodluka sebi u prilog; organizirane skupine ljudi koje djelujuunutar jedne organizacije s ciljem nametanja određenogagrupnog interesa kao općeg. U demokratskim sustavimadjeluju okupljene oko konkretnoga materijalnog ilidrugačijeg interesa i služe se legalnim, lobističkim i drugimmetodama, ali i manipulacijom masmedija, korupcijom i sl.

IZBORNI SUSTAVI

SUSTAV APSOLUTNE VEĆINE Kandidat mora dobiti strogu većinu glasova (ako je veći broj kandidata

može biti potreban drugi krug)

SUSTAV RELATIVNE VEĆINE za pobjedu dobiti samo veći broj glasova od svih drugih kandidata, ovo je

najčešći oblik glasovanja za parlament jer ga koristi 58 država svijeta, a drugi najčešći oblik predsjedničkih izbora jer se koristi u 19 država svijeta

RAZMJERNI IZBORNI SUSTAV davanje mandata prema razmjeru glasova. Primjer razmjernog izbornog

sustava je D’HONTOV sustav

MJEŠOVITI IZBORNI SUSUTAV

HVALA NA PAŽNJI!