SVEUILITE U ZAGREBU FAKULTET PROMETNIH ZNANOSTI

Seminarski rad za kolegij: TERMINALNI UREAJI

Tema:

Mobilni komunikacijski sustav etvrte generacije

nastavnici Doc. Dr.sc.Dragan Perakovi Vladimir Remenar, dipl. Ing.

student: Marko Horvat 0135189499

Zagreb, 2008.

Sadraj

1.Uvod 3 2. Osnovne karakteristike 3G mree . 4 3. Razlozi prelaska na 4G mreu 5 4. Osnovne karakteristike 4G mree .. 7 4.1. Downlink .. 7 4.2. Uplink 7 5. OFDM modulacijski postupak 10 6. Internet protokol .. 13 7. Kvaliteta usluge (QoS, Quality of Service) . 14 7.1. Kanjenje izmeu krajnjih toaka . 14 7.2. kolebanje kanjenja 14 7.3. Gubitak paketa 15 7.4. Pogreke pri prijenosu 15 8. Mobilni ureaji etvrte generacije . 17 9. Zakljuak .. 18

2

1.UvodOd pojave prvih analognih elijskih sustava, osamdesetih godina prolog stoljea, beine komunikacije dugo su bile usmjerene na prijenos govora. Devedesetih je dolo do ekspanzije digitalnih beinih mrea druge generacije (GSM- Global Sistem for Mobile Communication) da bi ubrzo nakon toga operateri beine telefonije zapoeli planiranje sledee generacije beinih sistema koji e integrirati prijenos glasa sa unapreenim tehnikama prijenosa podataka, pristup LAN mreama, video konferencije itd. Uslijed potrebe za brzim rijeenjem nastaju mree tehnoloki pozicionirane izmeu 2G I 3G, pod oznakom 2,5G I to su: High Speed Circuit Switched Data (HSCSD), General Packet Radio Service (GPRS) I Enhanced Data rates for GSM Evolution (EDGE). Poetkom 90-tih ITU definira osnovni koncept za 3G sustave, International Mobile Telecommunications 2000 (IMT-2000) na globalnom nivou. Nakon toga, izvrena je alokacija radio spektra za potrebe IMT-2000, u frekvencijskom opsegu 2GHz. ITU usvaja UMTS (Universal Mobile Telecommunications System) za 3G realizaciju I istovremeno usvaja jo dva standarda CDMA2000 I TDSCDMA, ime je direktno naruena ideja o postojanju jedinstvenog standarda na globalnom nivou. Iako 3G sustavi jo uvijek nisu dostigli potpunu komercijalnu upotrebu, mobilni sustavi etvrte generacije su ve u fazi testiranja. Tei se da 4G postane unapreena verzija 3G mrea sa potpunim paketskim prijenosom podataka i irokim propusnim opsegom. Pretpostavlja se da e u drugoj fazi razvoja 3G sustava, sve mobilne mree prei na IP tehnologiju I to e biti osnova za razvoj i realizaciju 4G mrea.

3

2. Osnovne karakteristike 3G mreeMobilne sustave tree generacije odlikuje veliki kapacitet, velike brzine prijenosa podataka kao i niz novih korisnikih usluga. Pored uobiajenih usluga, kao to su slanje i prijem elektronske pote i preuzimanje audio i video sadraja putem Interneta, na raspolaganju su video telefonija i video pota. Takoer je objedinjen zemaljski fiksni i mobilni, kao i korisniki segment. 3G sustavi omoguavaju globalni roaming nezavisan od lokacije korisnika, mree ili koritenog terminala. U 2G sustavima omoguena je brzina prijenosa podataka oko 9.6kb/s to je nedovoljno za veinu usluga. U okviru GPRS-a dostignuta je brzina od 115kb/s, dok je EDGE omoguio 384kb/s. Meutim, sve vei zahtjevi korisnika za novim uslugama, kao I novi trendovi u razvoju tehnologije postavili su nove, znatno vie zahtjeve u pogledu brzine prenosa. U okviru 3G sustava definirane su minimalne brzine prijenosa u zavisnosti od mobilnosti korisnika, tako da je sada uz ogranienu mobilnost korisnika mogue ostvariti prijenos od 2Mb/s. Tip viestrukog pristupa u okviru 3G sustava je WCDMA (Wideband Code Division Multiple Access) koji radi u FDD (Frequency Division Duplex) I TDD (Time Division Duplex) modu. Meutim, Internet baziran na IP grupi protokola polako je postajao multiservisna mrea koja je bila u stanju omoguiti veinu korisnikih usluga. U narednoj fazi razvoja, 3G mree prelaze na IP tehnologiju.

4

3. Razlozi prelaska na 4G mreuRazlog prelaska mobilnih TK sustava na etvrtu generaciju je formiranje jednog globalnog sustava koje karakteriziraju velike brzine prijenosa podataka, globalni roaming I mnogobrojne usluge sa razliitom kvalitetom usluge (QoS-Quality of Service). Formiranje globalnog sustava podrazumjeva integraciju fiksne, mobilne I satelitske mree. Testiranja mree etvrte generacije pokazala su da je pored praktino neograniene mobilnosti korisnika mogue ostvariti brzinu prijenosa izmeu 20Mb/s I 100Mb/s (to je 75 puta bre od trenutno ostvarivih protoka u beinim mreama). U laboratorijskim uvjetima ostvaren je protok od nevjerovatnih 1Gb/s. Zahvaljujui izuzetno velikim brzinama protoka podataka, putem mobilnog terminala biti e mogue paralelno koritenje nekoliko aplikacija kao to su na primjer videokonferencija I prikazivanje video sadraja. Iako za sada ne postoji tona definicija niti standard za 4G, moemo rei da je to mrea koja koristi Internet Protokol u cilju kombinacije razliitih pristupnih mrea. U okviru 4G sustava, radio pristupna mrea (RAN-Radio Access Network) kao I sama jezgra mree (CN-Core Network) zasnivaju se na komutaciji paketa to podrazumjeva potpunu IP arhitekturu jezgra mree. 4G e jo dosta vremena biti u razvojnoj fazi dok se cijeli skup wireless standarda od kojih se 4G sastoji ne prilagodi potrebama na tritu. Koraci etvrte generacije u sebi sadre poveanje ve poveane brzine prijenosa podataka. Pa tako s 14 Mbit/s, 4G donosi od 100 Mbit/s do 1 Gbit/s, ovisno o tome da li koraate ili sjedite negdje. Visoka kvaliteta nove generacije multimedijskih sadraja znait e real time zvuk, visoko rezolucijski oblik digitalne televizije (HDTV), sve ono to i dalje prua prethodna generacija, ali naravno s naglaskom da su mogunosti uveane deset do stotinu puta. Ipak ono to e zanimati svakog pojedinog budueg korisnika, tj. Onaj sadraj koji e ga primamiti da se odlui na kupnju, sama prezentacija etvrte generacije tek predstoji u sljedeim mjesecima, godinama. Sada je prerano priati o tome. Ono to e se pokazati kao vea prepreka od inovativnosti proizvoaa jest sasvim sigurno dostupnost 4G mobilnih ureaja.

5

izraena preko cijene, naravno. Pa tako podatci iz 2007. godine pokazuju da je Italiji samo jedna treina svih korisnika posjedovalo ureaje tree generacije, to je ujedno i najvei omjer na prostoru EU-a (u Velikoj Britaniji i Austriji taj se broj procjenjuje na 20 %).

6

4. Osnovne karakteristike 4G mree4.1. Downlink4G sustav koristi OFDM (Orthogonal Frequency Division Multiplexing). Primjenom OFDM tehnike na downlink-u postignuta je visoka spektralna efikasnost I robusnost na prostiranje signala po vie putanja. Koritenjem 64-QAM, mogue je ostvariti brzinu prijenosa preko 300Mb/s. Meutim, upotreba ove modulacijske tehnike predstavlja problem za pojaivae snage u baznim stanicama, s obzirom na veliki odnos vrne I srednje vrijednosti snage signala. Rijeenje ovog problema su bazne stanice male snage sa malom zonom pokrivanja (hotspot), ali sa ostvarenim velikim protokom podataka.

Tip viestrukog pristupa: irina opsega: Broj podnosilaca: Razmak izmeu podnosilaca: Faktor irenja: Modulacija: Trajanje OFDM simbola: Trajanje okvira: Kanalno kodiranje:

VSF-OFDM 101.5MHz 768 131.84kHz 768 QPSK, 16-QAM, 64-QAM 9.259 sec 0.5 sec Turbo-kod

Tablica 1. Karakteristike 4G mree - downlink

4.2. UplinkTehnika pristupa na uplink-u je DS-CDMA (Direct Sequence-Code Division Multiple Access), a u baznoj stanici se koristi RAKE prijemnik. Ovakav pristup omoguava znatno manji odnos vrne i srednje snage signala nego u sluaju VSFOFDM.

7

Tip viestrukog pristupa: irina opsega: Broj podnosilaca: Razmak izmeu podnosilaca: Brzina generiranja ipova: Faktor irenja: Modulacija: Roll-off faktor: Trajanje okvira: Kanalno kodiranje:

MC/DS-CDMA 40MHz 2 20MHz 16.384Mch/s 1-256 QPSK, 16-QAM, 64-QAM 0.22 8192 chips Turbo-kod

Tablica 2. Karakteristike 4G mree - uplink

Slika 1. 4G mrea Arhitektura predajnika u okviru 4G sustava podrazumijeva koritenje unaprijeenih tehnika digitalnog procesiranja signala suglasno konceptu softverskog radia (SDR-Software Defined Radio). Rekonfiguracija mree je ranije podrazumijevala promjenu infrastrukture. Primjena SDR-a omoguava veoma brzu i jednostavnu rekonfiguraciju mree koja se ostvaruje promjenom koritenog softvera. Na ovaj nain operateri su u mogunosti da u sluaju optereenja mree poveaju

8

kapacitet sustava na veoma jednostavan nain. Mobilni sustavi etvrte generacije koriste OFDM u sprezi sa vieantenskim sustavima. MIMO (Multiple Input Multiple Output) tehnologija uz podrku efikasne diversity tehnike daje dobre rezultate u pogledu iskoritenja spektra i kvalitete usluge. Prvenstveno se koristi tehnika maksimalnog odnosa pomou koje se moe izvui koristan signal ak iako su svi signali ispod praga. Sa stanovita dobitka ova diversity tehnika daje najbolje rezultate, ali je izuzetno sloena jer podrazumijeva neprestano proraunavanje odnosa snage korisnog signala i srednje snage uma.

9

5. OFDM modulacijski postupakOFDM (Orthogonal Frequency division multiplexing) je modulacijska tehnika sa vie nosilaca, u sustavima za brzi prijenos podataka. To je modulacijska tehnika rasprenja spektra koja se moe izvesti iz tehnike frekvencijskog skakanja. Ima malu spektralnu gustou snage (raspoloiva snaga odailjaa raspodjeljena je na iroki frekvencijski pojas), puno manju osjetljivost na smetnje, nego konvencionalne, uskopojasne modulacijske tehnike, a mogu se realizirati I sustavi s viestrukim pristupom. Podaci se prenose paralelno, tehnikom frekvencijskog multipleksa, pri emu se raspoloivi frekvencijski pojas dijeli na veliki broj podkanala centralnih frekvencija. Jedna od prednosti OFDM-a je u tome to se podaci prenose na vie nosilaca paralelno, te su tako mogue vee brzine modulacije. Osnovna obiljeja OFDM modulacije su: 1. Kanalno djeljenje 2. Umetanje podnosioca 3. Umetanje zatitnog intervala 4. Umetanje sinkronizacijskih podnosioca Kanalno dijeljenje

Slika 2. Kanalno dijeljenje COFDM implementira dijeljenje zemaljskog kanala u obje, i u vremenskoj i u frekvencijskoj, domene, tako da je RF kanal organiziran kao set uskih "frekvencijskih podpojaseva" i kao set malih susjednih "vremenskih segmenata".

10

Umetanje podnosioca

Slika 3. Umetanje podnosioca Unutar svakog vremenskog segmenta, nazvanog OFDM simbol, ubacuje se jedan podnosioc u svaki frekventni podpojas. Da bi se izbjegla interferencija meu nosiocima ubacuje se razmak izmeu nosioca koji je jednak inverznom trajanju simbola : drugim rijeima, podnosioci su ortogonalni. Umetanje zatitnog intervala

Slika 4. Umetanje zatitnog intervala Ortogonalnost potpojaseva u OFDM postupku se moe ouvati i potpojasevi se mogu u potpunosti razdvojiti primjenom brze Fourierove transformacije (FFT Fast Fourier transform) u prijemniku samo ako nema utjecaja meusimbolne interferencije (ISI) i interferencije meu nosiocima (ICI), koje su posljedica utjecaja prijenosnog medija koji se koristi. Kako je spektar pojedinih potpojaseva oblika sin(x)/x , linearna izoblienja kao npr. viestruki prijem signala raspruju energiju

11

jednog potpojasa na susjedne uzrokujui ISI. Da bi se izbjegla meusimbolna interferencija, umetnut je zatitni interval izmeu OFDM simbola. Ako zatitni interval u sebi nema signala, prilikom kanjenja signala demodulator nee moi registrirati ortogonalnost izmeu nosilaca jer u vremenu analiziranja, FFT nosioci se ne razlikuju za cijeli broj perioda. Zbog toga dolazi do interferencije izmeu nosioca - ICI. Rjeenje ovog problema je popunjavanje zatitnog intervala replikom zadnjeg dijela OFDM simbola u trajanju zatitnog intervala. Umetanje sinkronizacijskih podnosioca

Slika 5. Umetanje sinkronizacijskih podnosioca Da bi se signal ispravno demodulirao prijemnici ga trebaju primiti tijekom korisnog perioda OFDM simbola (ne tijekom zatitnog intervala). Vremenski prozor treba biti tono postavljen u odnosu na trenutak gdje se pojavi svaki emitirani OFDM simbol. DVB-T sistem koristi "pilot" podnosioce pravilno rasporeene u prijenosnom kanalu kao sinkronizacijske markere.

12

6. Internet protokolIP je univerzalni protokol mrenog nivoa za Internet i postaje obeavajui univerzalni protokol mrenog nivoa u svim beinim sustavima. Razlog zato je Internet sa odgovarajuim IP protokolima stekao veliku popularnost je mogunost da zadovolji zahtjeve modernih TK mrea tj. pristup svim telekomunikacionim uslugama koje mrea moe ponuditi bez obzira gdje se korisnik nalazi, odravanje konstantne kvalitete usluge bez obzira na nain pristupa korisnika, univerzalno i jednostavno korisniko suelje za izbor usluga kao i relativno nisku cijenu koritenja usluge. U mreama u kojima se rutiranje obavlja primjenom IP protokola, svaki korisnik ima jedinstvenu adresu pomou koje se odreuje njegova lokacija kao i identifikacija. Problem mobilnosti korisnika rjeava mobilni IP standard (MIP) koji odrava istu IP adresu bez obzira na trenutnu lokaciju terminala, to omoguava jedinstvenu identifikaciju. Takoer, MIP obavlja isporuku svih paketa do mobilnog terminala koji je u pokretu i odreuje lokaciju korisnika na osnovu geografskih koordinata. Analogno sa celularnom tehnologijom, ovakva IP mobilnost se moe promatrati kao roaming. Postoje dva standarda: MIPv4 i MIPv6 i oba rjeavaju problem

makromobilnosti. U okviru 4G sustava primjenjuje se MIPv6 standard koji je rjeio probleme preoptereenja i garantiranja performansi primjenom optimiziranog rutiranja. Optimizirano rutiranje podrazumjeva da mobilni vor (MN-Mobile Node) direktno informira svoje korespodente o trenutnoj CoA (Care of Address) i prima pakete nezavisno od HA (Home Agent) to nije bio sluaj u okviru MIPv4 standarda. Problem mikro mobilnosti u okviru MIPv4 standarda rjeava celularni IP. Celularni IP se odnosi na mobilnost unutar domena, mikro mobilnost, dok MIP standard podrava makro mobilnost. Univerzalna komponenta celularnih IP mrea je bazna stanica koja slui kao pristupna toka koja istovremeno rutira IP pakete i integrira celularne kontrolne funkcije koje su sadrane u mobinom komutacijskom centru (MSC) i u kontroleru baznih stanica (BSC). Celularne IP mree se povezuju na Internet preko mrenog prolaza. Mobilnost izmeu mrenih prolaza se upravlja pomou MIPv4 standarda, dok se mobilnost u okviru mree za pristup ostvaruje putem celularnog IP.

13

7. Kvaliteta usluge (QoS, Quality of Service)Osiguranje kvalitete usluge (QoS) za prijenos vremenski osjetljivih (real-time) informacija od velike je vanosti za daljni razvoj I irenje podruja upotrebe IP mrea. Kvalitatan prijenos vremenski osjetljivih informacija bio je donedavno ostvariv samo u mreama s komutacijom kanala (Circuit Switching), gdje se za prijenos koristi zasebna komunikacijska linija, ili u spojno orijentiranim mreama s komutiranjem paketa, gdje se za prijenos vremenski osjetljivih informacija koristi zaseban virtualni krug sa strogo definiranim parametrima kvalitete usluge. Najvaniji parametri koji odreuju kvalitetu prijenosa vremenski osjetljivih informacija su kanjenje izmeu krajnjih toaka (end-to-end delay), kolebanje tog kanjenja, mjera gubitka paketa I mjera pogreaka pri prijenosu.

7.1. Kanjenje izmeu krajnjih toakaPrilikom prijenosa video ili audio signala, kanjenje izmeu prijemnika I predajnika u velikoj mjeri utjee na kvalitetu reprodukcije signala. Razne studije su pokazale da su kanjenja audio signala vea od 100 150 ms zamjetna I neugodna za ljudsko uho. Kod interaktivnih videokonferencija, slika i zvuk moraju biti sinkronizirani na prijamnoj strani, pa slijedi da ukupno kanjenje video signala izmeu krajnjih toaka takoer ne smije biti vee od 100 150 ms. Vea kanjenja video paketa takoer uzrokuju loiju kvalitetu reprodukciju slike poput trzanja I zamrzavanja slike, ili prividno usporenog gibanja objekata. Najvei doprinos kanjenju izmeu krajnjih toaka u pravilu daje samo procesiranje video signala (kapturiranje, komprimiranje). Ono izravno ovisi o koritenom formatu, koderu i parametrima slike. Ova kanjenja mogu biti I nekoliko stotina ms, ali su ona predvidiva i priblino konstantna, pa se u nekim sluajevima mogu tolerirati vea kanjenja, uz uvjet zadravanja malog kolebanja kanjenja I osiguranja sinkronizacije predajnika I prijemnika, te audio I video signala.

7.2. kolebanje kanjenjaKolebanje kanjenja je kritian parametar pri prijenosu vremenski osjetljivih informacija. Kanjenja predvidivog I priblino stalnog iznosa mogu se kompenzirati

14

vremenskom sinkronizacijom elemenata na putu signala, ali I vea I nepredvidiva kolebanja kanjenja mogu predstavljati veliki problem pri reprodukciji slike. Kolebanje kanjenja je razlika kanjenja izmeu dva susjedna paketa. Najveidoprinos kolebanju kanjenja unosi proces rasporeivanja I prosljeivanja paketa na mrenim vorovima. To se posebno odnosi na sluaj zaguenja na mrei I ureajima, tako da ovo kolebanje znaajno ovisi I o vanjskim parametrima, poput ukupnog optereenja mree. Iznosi kolebanja kanjenja trebali bi biti to manji, a prihvatljivim se mogu smatrati kolebanja do iznosa oko 1 ms.

7.3. Gubitak paketaIzgubljeni paketi su normalna pojava u mreama. Do gubitaka paketa moe doci zbog preopterecenja linka, precestih kolizija na LAN-u ili pak zbog fizickog otecenja medija. TCP protokol ima ugraden mehanizam kojim posredstvom retransmisija moe popraviti ovakve slucajeve. Kako se za prijenos govora koristi nepouzdani UDP, o izgubljenim paketima mora brinuti aplikacija. Ukoliko je postotak izgubljenih paketa mali, reda 1%, nisu potrebne nikakve akcije, jer svaki paket nosi 20 ms pa gubitak govornog signala u tom trajanju jedva je primjetljiv. Gubitak paketa do 10% o uvijek se da ispraviti na prijemnoj strani, preko toga smatra se da je veza neupotrebljiva za prijenos govora. Problem izgubljenih paketa rjeava se u sklopu codeca. Postoji vie razlicitih algoritama za ublaavanje efekta izgubljenih paketa, a neki od njih su: - ignorirati izgubljene pakete ako je rijec o malim postotcima, - kod vecih postotaka moemo ponoviti prethodno primljeni paket, to u vecini slucajeva moe zadovoljiti, ali je daleko od dobrog rjeenja, - izgubljene pakete moemo interpolirati nekom od prediktorskih metoda. Prediktor se navikava na visinu i boju glasa u toku normalne konverzacije a u slucaju gubitka paketa pokuava predvidjeti kakav je sadraj nosio taj paket.

7.4. Pogreke pri prijenosuUtjecaj pogreaka pri prijenosu video paketa izmeu krajnjih toaka takoer utjee na kvalitetu reprodukcije slike. Ovaj je utjecaj ak I manje izraen nego kod prijenosa podatkovnih paketa, jer jedan pogreno primljeni bit ili paket predstavlja tek

15

mali dio ukupne informacije o slici. Ipak, veliki broj pogreno primljenih paketa moe prouzroiti degradaciju kvalitete slike. Parametri kojima se iskazuje stupanj pogreaka pri prijenosu signala su mjera pogreaka bitova (BER Bit Error Rate) I mjera pogreaka paketa (PER Packet Error Rate).

16

8. Mobilni ureaji etvrte generacijeVodei japanski mobilni operater NTT DoCoMo objavio je kako ve razvija etvrtu generaciju mobilnih telefona, koji bi u javnoj uporabi mogli biti do 2010. godine. DoCoMo je inae prvi prvi u svijetu krenuo s radom tree generacije mobilnih mrea i daleko je ispred svojih konkurenata u razvoju mobilnih tehnologija. Mobilni ureaji etvrte generacije moi e prenositi video sadraje dvostruko bolje kvalitete slike od tradicionalne televizije i moi e skidati podatke 260 puta bre od postojee DoCoMo-ove 3G usluge.

Delson grupa je potpisala ugovor sa Microsoftom za mobilne ureaje etvrte generacije. Delson grupa je vodei davatelj IP usluga za 4G mobilne I beine komunikacijske tehnologije, fokusirajui se na 4G mobilne ureaje.

Slika 6. Delson-ov 4G ureaj

17

USCWC je dostavio prvi 4G smartphone, zasnovan na revolucionarnoj OWA plapformi. Taj 4G ureaj podrava 8 wireless standarda I GPS.

Sika 7. USCWC-ov 4G ureaj

Samsungov prvi 4G mobilni ureaj, SPH-P9000, spreman je proizvodnju. Sadri hard disk od 30 GB, 1GB procesor, 5WVGA display I QWERTY tipkovnicu.

Slika 8. SPH-P9000 18

9. ZakljuakOsnovna razlika izmeu 4G i 3G je nain na koji e se rutirati mrea. Do sada, veina telefonskih mrea (osim VoIP-a) su bile circuit switched, to znai da je namjenski krug aktiviran meu pozivateljima. Ova zastarjela metoda stavlja pozive u zasebnu kategoriju, odvojenu od podatkovnih konekcija i sprijeava mobilne telefone da razmjenjuju glasovne pozive i podatke istovremeno. 4G mree e biti IP switched, kao promet na internetu. Ovo ne znai da e se samo moi samo razgovarati i pisati tekst istovremeno, nego da e 4G ureaj moi raditi mnogo vie stvari na mrei nego danas. IP mobilne mree e raditi vie nego internet provideri, dozvoljavajui veu fleksibilnost u izvoenju podatkovnih aplikacija. Bilo koji ureaj, od telefona preko laptopa do aparata za kavu e se moi spojiti na mreu i bit emo u mogunosti raditi ta god poelimo sa tim.

19

Literatura:http://www.ericsson.hr http://spvp.zesoi.fer.hr/seminari/2005/PedisicAna_VoIP.pdf http://www.pcsvijet.com/vas-pc-u-2008.-i-dalje.html?Itemid=32 http://www.lss.hr/docs/Magistarski.pdf http://www.skendi.com/dtv/ofdm.html http://www.telfon.net/arhiva/ http://www.google.com/ http://www.zpr.fer.hr/predmeti/erg/2005/malenica/podjela.htm

Popis slika:Slika 1. 4G mrea, str. 8. Slika 2. Kanalno dijeljenje, str. 10. Slika 3. Umetanje podnosioca, str. 11. Slika 4. Umetanje zatitnog intervala, str. 11. Slika 5. Umetanje sinkronizacijskih podnosioca, str 12. Slika 6. Delson-ov 4G ureaj, str. 17. Sika 7. USCWC-ov 4G ureaj, str. 18. Slika 8. SPH-P9000, str. 18.

Popis tablica:Tablica 1. Karakteristike 4G mree downlink, str. 7. Tablica 2. Karakteristike 4G mree uplink, str. 8.

20