Modeli praćenja rada i ocjenjivanja studenata - agr.unizg.hr · Osposobiti studente za dobro raspoznavanje ţivotinjskih taksona, njihovih struktura i funkcija, te pojmova iz opće

Modeli praćenja rada i ocjenjivanja studenata

Sveučilište u Zagrebu Agronomski fakultet

Zagreb, 2014.

Modeli praćenja rada i

ocjenjivanja studenata Katalog predmeta preddiplomskih studija

Ak. god. 2014./2015.


2

MODELI PRAĆENJA RADA I OCJENJIVANJA STUDENATA

- KATALOG 1: MODULI PREDDIPLOMSKIH STUDIJSKIH PROGRAMA -

Katalog „Modeli praćenja rada i ocjenjivanja studenata“ rezultat je kontinuiranih aktivnosti na izgradnji sustava kvalitete nastave na Agronomskom fakultetu Sveuĉilišta u Zagrebu, općenito predviĊenih Strateškim planom razvoja Agronomskog fakulteta 2010.-2015. Konkretno je izrada ovog kataloga potaknuta rezultatima reakreditacijskog postupka Agronomskog fakulteta, pri ĉemu je jedna od preporuka reakreditacijskog povjerenstva bila usmjerena na ispravljanje nepravilnosti na ispitima.

S namjerom da se studentima osigura što transparentniji uvid u naĉine praćenja njihovog rada i napretka, a posebno kriterije ocjenjivanja, nastavnici Agronomskog fakulteta obvezali su se izraditi i objaviti jasne i detaljne kriterije, a aktivnost je ukljuĉena u Akcijski plan osiguranja kvalitete (toĉka 3.4), s ciljem „Pruţiti cjelovite informacije o ispitnim procedurama i kriterijima na pojedinim predmetima“. Ovaj katalog pruţa ove informacije za predmete preddiplomskih studija na Agronomskom fakultetu.

- Korisne poveznice:

o Informacija o etičkom ponašanju:

http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/afz_procedura_0002-1.pdf

o Priručnik za osiguranje kvalitete:

http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/afz_prirucnik_za_osiguranje_kvalitete.pdf

o Popis relevantnih dokumenata:

http://www.agr.unizg.hr/hr/category/dokumenti/189


http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/afz_procedura_0002-1.pdf

http://www.agr.unizg.hr/multimedia/pdf/afz_prirucnik_za_osiguranje_kvalitete.pdf




3

Popis predmeta:

Agrarna i ruralna politika 1 .................................................................................................................. 7

Agrarna zoologija ................................................................................................................................ 10

Agrikulturna kemija ............................................................................................................................. 12

Agroklimatologija................................................................................................................................. 16

Biljna biokemija ................................................................................................................................... 19

Biodiverzitet Jadrana i kopnenih voda ............................................................................................. 22

Biološke osnove plodnosti tla ........................................................................................................... 24

Biomasa poljoprivrednih kultura ....................................................................................................... 27

Bolesti i štetnici sjemena i sadnog materijala ................................................................................. 30

Cvjećarstvo 1 ....................................................................................................................................... 33

Ekološko travnjaštvo .......................................................................................................................... 36

Ekonomika i organizacija proizvodnje u poljoprivredi ................................................................... 38

Ergonomija i zaštita na radu ............................................................................................................. 41

Geomorfologija s osnovama geologije ............................................................................................ 45

Gljivarstvo ............................................................................................................................................ 48

Gospodarenje travnjacima ................................................................................................................ 52

Herbicidi ............................................................................................................................................... 55

Industrijsko bilje................................................................................................................................... 58

Informatika .......................................................................................................................................... 61

Ishrana bilja ......................................................................................................................................... 65

Izravna prodaja i prerada na seljaĉkom gospodarstvu ................................................................. 69

IzvoĊenje melioracijskih sustava ...................................................................................................... 72

Jahanje ................................................................................................................................................. 75

Kakvoća i prerada mesa .................................................................................................................... 77

Kinologija ............................................................................................................................................ 80

Konzerviranje krme............................................................................................................................. 82

Laboratorijska tehnologija ................................................................................................................. 84

Liearno programiranje u ekonomskim analizama .......................................................................... 87

Lovstvo ................................................................................................................................................ 90

Ljekovito, aromatiĉno i medonosno bilje ......................................................................................... 92

Marketing u poljoprivredi ................................................................................................................... 94


4

Melioracije u poljoprivredi .................................................................................................................. 96

Metode i dijagnostika u ishrani bilja ................................................................................................. 99

Mikrobiologija I biokemija tla ........................................................................................................... 102

Mlijeko i mlijeĉni proizvodi ............................................................................................................... 106

Mlinske sirovine................................................................................................................................. 109

Motori SUI i traktori ........................................................................................................................... 113

Objekti i oprema u stoĉarstvu ......................................................................................................... 116

Odrţavanje i njega zelenih površina .............................................................................................. 119

Odrţavanje poljoprivrednih strojeva i opreme .............................................................................. 122

Opća entomologija ............................................................................................................................ 126

Oplemenjivanje bilja ......................................................................................................................... 130

Oprašivanje bilja pomoću insekata ................................................................................................ 134

Osnove agrarne zoologije ............................................................................................................... 137

Osnove agrikulture ........................................................................................................................... 139

Osnove biljne patologije ................................................................................................................... 142

Osnove herbologije........................................................................................................................... 150

Osnove hidraulike i toplinske tehnike u poljoprivredi .................................................................. 154

Osnove povrćarstva ......................................................................................................................... 157

Osnove proizvodnje krmnog bilja ................................................................................................... 160

Osnove tehnologije rakija od groţĊa i vinjaka .............................................................................. 163

Osnove troškova i kalkulacija u poljoprivredi................................................................................ 165

Osnove ukrasnih i sportskih travnjaka ........................................................................................... 167

Osnove vinogradarstva .................................................................................................................... 169

Pĉelarstvo .......................................................................................................................................... 172

Pedologija .......................................................................................................................................... 175

Pedologija krajobraza....................................................................................................................... 178

Plivanje ............................................................................................................................................... 181

Poljoprivreda i okoliš ........................................................................................................................ 183

Poslovna statistika 1......................................................................................................................... 186

Predikatna, pjenušava i specijalna vina ........................................................................................ 189

Prerada mlijeka na OPG-u .............................................................................................................. 191

Prerada voća i povrća ...................................................................................................................... 193

Primijenjena herbologija .................................................................................................................. 197

Primjena ukrasnog bilja ................................................................................................................... 200


5

Raĉunovodstvo u poljoprivredi ....................................................................................................... 203

Ratarstvo ............................................................................................................................................ 205

Razvoj opreme i strojeva u poljoprivredi ....................................................................................... 208

Repelentno i insekticidno bilje ........................................................................................................ 211

Ribarstvo ............................................................................................................................................ 213

Samonikle biljne vrste i uporabna vrijednost ................................................................................ 215

Sigurnost hrane ................................................................................................................................. 218

Sistematska poljoprivredna entomologija ..................................................................................... 221

Sjemenarstvo i rasadniĉarstvo ....................................................................................................... 226

Smjernice ishrane bilja u hortikulturi .............................................................................................. 229

Sredstva za suzbijanje biljnih patogena ........................................................................................ 237

Sustavi gospodarenja travnjacima ................................................................................................. 239

Sustavi suzbijanja štetnih organizama .......................................................................................... 241

Suvremene tehnologije ĉuvanja i pakiranja voća ........................................................................ 244

Tehnika u stoĉarskoj proizvodnji .................................................................................................... 246

Temelji uzgoja bilja ........................................................................................................................... 250

Ukrasno bilje ...................................................................................................................................... 253

Uvod u ekološku poljoprivredu ....................................................................................................... 256

Uvod u mikrobiologiju tla ................................................................................................................. 259

Uvod u opću mikrobiologiju ............................................................................................................. 262

Uvod u poslovnu matematiku ......................................................................................................... 265

Uvod u populacijsku i kvantitativnu genetiku ................................................................................ 268

Uvod u tehnologiju proizvodnje groţĊa i vina ............................................................................... 272

Uzgoj i korištenje goveda .............................................................................................................. 275

Uzgoj i korištenje konja .................................................................................................................... 278

Uzgoj i korištenje kunića .................................................................................................................. 281

Uzgoj i korištenje peradi .................................................................................................................. 285

Vinarstvo ............................................................................................................................................ 289

Vinogradarstvo I ................................................................................................................................ 291

Voćarstvo ........................................................................................................................................... 294

Voćarstvo 1 ........................................................................................................................................ 297

Zadrugarstvo i poslovno povezivanje u agrobiznisu ................................................................... 300

Zakonodavstvo u agrobiznisu ......................................................................................................... 303

Zaštićeni prostori............................................................................................................................... 306


6

Zaštita povrća i ukrasnog bilja od štetoĉinja ................................................................................. 309

Zaštita voćaka i vinove loze od štetoĉinja ..................................................................................... 317

Znaĉaj ishrane bilja u krajobraznoj arhitekturi .............................................................................. 320

Zoocidi ............................................................................................................................................... 323


7

OPĆI PODACI O PREDMETU/MODULU

Naziv predmeta/modula:

Agrarna i ruralna politika 1

Struktura izvedbe nastave (predavanja, seminari, vježbe):

Predavanja 30, seminari 30

Ime, prezime i kontakti nastavnika i suradnika na predmetu/modulu:

Nositeljica modula: doc. dr. sc. Ornella Mikuš, [email protected]

Suradnici: prof. dr. sc. Ramona Franić, [email protected], prof. dr. sc. ĐurĊica Ţutinić, [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je stjecanje specifiĉnih znanja i vještina o društveno-ekonomskim odnosima u poljoprivredi i ruralnom podruĉju vaţnih administraciji, poljoprivrednim proizvoĊaĉima i lokalnim akterima u ruralnom podruĉju involviranima u donošenje i korištenje mjera agrarne politike.

Način rada:

- Obaveze nastavnika:

Odrţavanje nastave u skladu s definiranim tjednim planom. Odrţavanje konzultacija. Kontinuirano praćenje dolazaka studenata na nastavu i angaţmana. Ocjenjivanje u skladu s defniniranim kriterijima.

- Obaveze studenata:

Prisutstvo na nastavi. Sudjelovanje u raspravama. Izrada seminara. Domaća zadaća.

- Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zapošljivost – prema ECTS katalogu:

Nakon uspješno savladanog predmeta studenti će moći:

- Nabrojati i objasniti osnovne elemente agrarne politike

- Opisati glavne dogaĊaje u povijesti hrvatske i europske agrarne politike

- Izdvojiti ostale podvrste agrarne politike i nabrojati najvaţnija obiljeţja

- Razlikovati prirodne i proizvodne resurse s obzirom na hrvatske agroekološke regije

- Navesti i objasniti osnovne elemente odrţivog ruralnog razvoja

- Objasniti socijalnu politike u ruralnom prostoru

- Pripremiti i prezentirati istraţivanje na temu osnovnih makroekonomskih pokazatelja i sastavnica agrarne politike

mailto:[email protected]




8

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili

udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena

Broj sati izravne nastave

Ukupni broj sati rada prosječnog

studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje predavanja

- - - 30 30 1

Pripreme za aktivno sudjelovanje u raspravama i domaće zadaće

- - - (30) 25 1

Seminarski rad (priprema + prezentacija)

33,33% -

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

30 35 1

1. pismeni parcijalni ispit-predrok

33,33%

8

9-10

11-12

13-15

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

0 45 1,5

2.pismeni parcijalni ispit-pred rok

33,33%

8

9-10

11-12

13-15

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

0 45 1,5

Cjeloviti usmeni ispit (nadoknada ili za višu ocjenu)

(66,66%) Ekspertna procjena nastavnika

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

0 (30) (1)

UKUPNO 100% Unesi tekst 60 180 6

Detaljno obrazložena pravila pripremanja, izvedbe i polaganja kolokvija, seminarskih radova, parcijalnih ispita, pisanih i usmenih ispita:

Elementi praćenja Opis Rok Nadoknada

Prisutstvo na nastavi

Potpisivanje na listu prisutstva na nastavi (na poĉetku i kraju bloka). Prati se sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Prema ĉl. 12 Pravilnika o studiranju...na AFZ moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara

Semestar (60 sati izravne nastave)

Moguća putem samostalnog zadatka (1 ECTS bod)

Aktivnost na nastavi

Sudjelovanje u raspravama, postavljanje pitanja, praćenje usvajanja teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina i timskog rada. Zapaţena aktivnost na satu biljeţi se u studentskoj evidenciji (+), što omogućuje korekciju konaĉne ocjene naviše (++) ili beneficiju na usmenom ispitu (+++).

Semestar

Moguća putem samostalnog zadatka (1 ECTS bod)


9

Izrada i prezentacija seminara

Seminarski rad na poĉetku semestra zaduţuje po dvoje studenata.

Pisani rad se predaje nastavnici na pregled najmanje dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 9. tjednu nastave u semestru-drugi blok sat, prema dogovorenom rasporedu. Izlaţu oba ĉlana radne skupine i ocjenjuje se sposobnost timskog rada, prezentacijske vještine te razumijevanje tematike.

2.tjedan

7.tjedan

9.tjedan

Izrada samostalnog zadatka (1 ECTS bod)

Domaća zadaća

1.Pretraţivanje i utvrĊivanje odgovora na pitanja zadanih na satu i vezanih uz usvojeno ili nadolazeće gradivo-rasprava na satu. 2.Samostalna analiza zadanog teksta, rasprava na satu

Tijekom semestra

Izrada samostalnog zadatka (1 ECTS bod)

1. pismeni parcijalni ispit-predrok

3 pitanja esejskog tipa, mogućih 15 bodova 6. tjedan nastave

-

2.pismeni parcijalni ispit-predrok

3 pitanja esejskog tipa, mogućih 15 bodova 10. tjedan nastave

-

Cjeloviti usmeni ispit (nadoknada ili za višu ocjenu)

3 pitanja Redoviti ispitni rok

-

Provjeravanje ishoda učenja

Ishod učenja Način provjere

Nabrojati i objasniti osnovne elemente agrarne politike Rasprave na nastavi, seminarski rad, pismeni (usmeni) ispit

Opisati glavne dogaĊaje u povijesti hrvatske i europske agrarne politike

Rasprave na nastavi, seminarski rad, pismeni (usmeni) ispit

Izdvojiti ostale podvrste agrarne politike i nabrojati najvaţnija obiljeţja


Razlikovati prirodne i proizvodne resurse s obzirom na hrvatske agroekološke regije


Navesti i objasniti osnovne elemente odrţivog ruralnog razvoja Rasprave na nastavi, seminarski rad, pismeni (usmeni) ispit

Objasniti socijalnu politiku u ruralnom prostoru Pismeni ispit

Pripremiti i prezentirati istraţivanje na temu osnovnih makroekonomskih pokazatelja i sastavnica agrarne politike

Seminarski rad


10



Agrarna zoologija


Predavanja, seminari, vjeţbe


Tomislav Treer, [email protected]

Tea Tomljanović, [email protected]

Marina Piria, [email protected]

Daniel Matulić, [email protected]

Cilj:

Osposobiti studente za dobro raspoznavanje ţivotinjskih taksona, njihovih struktura i funkcija, te pojmova iz opće zoologije, kako bi uspješno mogli raditi sa ţivotinjama i prouĉavati njihovu ulogu u kontaktima s ĉovjekom.

Način rada:


Uredno odrţavanje svih oblika nastave. OdreĊeno vrijeme za konzultacije izvan nastave.


Redovito polaţenje nastave i izvršavanje datih zadataka.


Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći:

- Prepoznati i imenovati vaţnije taksone ţivotinja, posebno one znaĉajne za poljoprivredu

- Objasniti znaĉaj ţivotinjskih struktura i funkcija

- Opisati pojmove iz opće zoologije i njihovu ulogu u poljoprivredi

- Iskazati znaĉaj evolucije i dokaze za nju

- Demonstrirati osnove terenskog i laboratorijskog rada sa ţivotinjama

- Sistematizirati ţivotinjske vrste u odgovarajuće kategorije






11

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena


Ukupni broj sati rada

prosječnog studenta

ECTS bodovi

1. MeĊuispit: Pismeni

22% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,25







Završni ispit: Usmeni 12% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,0

UKUPNO 100% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst 6



Kolokvij Polaganje kolokvija iz skripte: „Tablice za prepoznavanje vaţnijih taksona ţivotinja.“

Redoviti objavljeni rokovi

Unutar redovitih objavljenih rokova

Seminar Sudjelovanje u voĊenim seminarima OdreĊen za svaki seminar

Dogovoren za svaki seminar

Parcijalni pismeni ispiti Odrţavaju se ĉetiri testa prema dijelovima gradiva.

Rokovi utvrĊeni na poĉetku svakog semestra.


Usmeni ispit Taksonomija ţivotinja prema knjizi „Agrarna zoologija.“





Prepoznati i imenovati vaţnije taksone ţivotinja, posebno one znaĉajne za poljoprivredu Kolokvij struĉnih naziva

Objasniti znaĉaj ţivotinjskih struktura i funkcija Pismeni meĊuispit

Opisati pojmove iz opće zoologije i njihovu ulogu u poljoprivredi Pismeni meĊuispit

Iskazati znaĉaj evolucije i dokaze za nju Pismeni meĊuispit

Demonstrirati osnove terenskog i laboratorijskog rada sa ţivotinjama Vjeţbe

Sistematizirati ţivotinjske vrste u odgovarajuće kategorije Usmeni ispit


12



Agrikulturna kemija


Predavanja 40; laboratoriijeske vjeţbe 15; seminari 5


Doc.dr.sc. Marko Vinceković, e-mail: [email protected], tel. 01 2393953

Cilj:

Cilj modula je stjecanje osnovnih znanja, kako teoretskih tako i praktiĉnih iz podruĉja Opće, Anorganske i Organske kemije. Posebni naglasak će biti na upoznavanju temeljnih kemijskih zakonitosti, procesa, biogenih elemenata i organskih spojeva vaţnih za razumijevanje pojava, te rješavanje konkretnih problema u agronomskoj struci i u svakodnevnom ţivotu. Predavanja su koncipirana na principu interaktivne nastave, te studenti aktivno sudjeluju i rješavaju postavljene raĉunske problem (seminar pet sati). Prvih petnaest sati se obraĊuju odabrana poglavlja iz Opće i anorganske kemije, a sljedećih petnaest sati se obraĊuju odabrana poglavlja iz Organska kemije.

U okviru modula studenti pohaĊaju i laboratorijske vjeţbe kroz koje će steći osnovna znanja i kompetencije za rad u laboratoriju. U sklopu laboratorijskih vjeţbi student se upoznaju s laboratorijskim suĊem i priborom. Tijekom laboratorijskih vjeţbi studenti prouĉavaju osnovne metode kvalitativne i kvantitativne kemijske analize. Ukupno student radi pet vjeţbi (Analiza kationa, Analiza aniona, Analiza soli, Priprema i standardizacija otopina, OdreĊivanje grama luţine i kiseline, OdreĊivanje grama ţeljeza).

Pored neposredne nastave i laboratorijskih vjeţbi, studenti rješavaju i raĉunske zadatke i probleme, te zajedno (grupno) prezentiraju seminarski rad na zadanu temu ĉime ih se potiĉe da koriste struĉnu literature na hrvatskom i stranim jezicima, kao i na logiĉno strukturiranje ĉinjenica uz korištenje informacijskih tehnologija.

Način rada:


Svi nastavni materijali su organizirani i prema nastavnim cjelinama dostupni u MOODLE sustavu; forum za komunikaciju sa studentima; kalendar vaţnijih dogaĊanja za kolegij; obavijesti vezane uz kolegij; zadaci za utvrĊivanje znanja po pojedinim nastavnim cjelinama; upute za korištenje nastavnih materijala uz zasebne cjeline, predavanja i ocjenivanje studentskih zadaća, pismenih ispita, provoĊenje usmenih ispita.


Prisustvovanje predavanjima, laboratorijskim vjeţbama i seminarima je obavezno, te studenti moraju sudjelovati u uĉenju u okviru predmeta posredstvom sustava za e-uĉenje. Studenti se tijekom prva dva tjedna nastave trebaju obavezno prijaviti u sustav za e-uĉenje Moodle u okviru kojeg mogu koristiti prezentacije sa predavanja, primjere riješenih zadatataka sa seminara i ostale materijale. Iza svakog predavanja studenti imaju zadaću koju moraju dostaviti predmetnom nastavniku u roku od 7 dana. Nakon svake vjeţbe student mora napisati referat, te ga predati voditelju vjeţbi u roku od 7 dana.Uvjeti za pristupanje ispitu su redovno pohaĊanje predavanja i vjeţbi, izrada seminara, te redovno rješavanje svih zadataka s predavanja i laboratorijskih vjeţbi.



13



IU1 - iskazati povezanost temeljnih kemijskih znanja (opća, anorganska i organska kemija) sa specifiĉnim zahtjevima u poljoprivredi,

IU2 - prepoznati vaţnost primjene kemijskih znanja (opća, anorganska i organska kemija) u pripremi i provoĊenju poljoprivredne proizvodnje,

IU3 - isplanirati slijed pojedinih aktivnosti u laboratoriju i proizvodnji,

IU4 - objasniti i primijeniti osnovne kemijske zakonitosti (opća, anorganska i organska kemija) i reakcije u sloţenim biološkim sustavima,

IU5 - pripremiti izvještaj (referat) s provoĊenih aktivnosti u laboratoriju,

IU6 - prezentirati rezultate pojedinih aktivnosti na predavanju i laboratoriju,

IU7 - pripremiti osnovne pokuse u laboratoriju,

IU8 - opisati i izraĉunati osnovne kemijske raĉunske probleme (stehiometrija),

IU9 - grupirati vaţne anorganske i organske spojeve u poljoprivredi, te njihovu vaţnost na poboljšanju poljoprivredne proizvodnje.

Polaganje ispita

Elementi praćenja

Maksimalno bodova ili udio u

ocjeni

Bodovna skala ocjena

Ocjena Broj sati izravne nastave


studenta

ECTS bodovi

I Kolokvij 25

0-60

61-70

71-80

81-90

91-100

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstan (5)

20 60 2

II Kolokvij 25

0-60

61-70

71-80

81-90

91-100

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstan (5)

20 60 2

Usmeni ispit 50

0-60

61-70

71-80

81-90

91-100

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstan (5)

5 5 2

UKUPNO 100% Unesi tekst Unesi tekst 125 6


14



Prisustvovanje na predavanjima

Na svakom predavanju studenti se potpisuju. Povremeno se provodi kontrola usmenim prozivanjem.

Prije izlaska na usmeni ispit.

Studenti s više od 7 izostanaka gube mogućnost izlaska na usmeni ispit.

Dodatni seminarski rad – po dvije stranice teksta za svaki izgubljeni blok sat predavanja.

Javiti se nastavniku nakon objave evidencije prisustvovanja.

Prisustvovanje na seminarima

Na svim seminarima provjerava se prisustvovanje na osnovu lista s potpisima studenata. Dozvoljena su 2 izostanka.

Prije izlaska nausmeni ispit.

Studenti s više od 3 izostanka gube mogućnost izlaska na usmeni ispit.

Dodatni seminarski rad – po dvije stranice teksta za svaki izgubljeni blok sat seminara.

Javiti se nastavniku nakon objave evidencije prisustvovanja.


(seminarima i predavanjima)

Studenti mogu sudjelovati u diskusijama na seminarima, aktivno sudjelovati u radu malih grupa/timova i biti aktivni u vjeţbama u predavaonici i laboratoriju. Posebna aktivnost u diskusijama na predavanju takoĊer se boduje

- -

Prezentacija

Student izraĊuje prezentaciju (usmeno ili online, teorijskog ili praktiĉnog sadrţaja, kao i na temelju intervjua) u timu od tri (3) ĉlana, a prema uputama u sustavu Moodle. Korištenje tuĊeg rješenja je zabranjeno.

Studenti koji nisu pravovremeno obavili prezentaciju gube mogućnost upisa ocjene na temelju kontinuiranog praćenja. Iznimno se i samo u posebno opravdanim sluĉajevima prihvaća naknadno predana prezentacija. Javiti se nastavniku prije završetka nastave na seminarima.

Zadnje predavanje prije I kolokvija, zbog kašnjenja s izvoĊenjem u odnosu na dogovoreni termin moguće je smanjenje broja bodova

I Kolokvij

Po 60 pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, izraĉunajte i sl.).

Prepisivanje je zabranjeno

Prijavljuje se kod administrativnog osoblja

-

II Kolkovij

Po 60 pitanja otvorenog tipa (nabrojite i opišite, definirajte, izraĉunajte i sl.).

Prepisivanje je zabranjeno

Prijavljuje se kod administrativnog osoblja

-

Usmeni ispit

Usmeni dio ispita odrţava se nakon pozitivno riješenog pismenog dijela ispita.

Ispitu se obavezno pristupa u zakazano vrijeme.

Prijavljuje se u sustavu ISVU

Unesi tekst


15

Ispitno gradivo je obuhvaćeno obveznom ispitnom literaturom, te materijalima i

prezentacijama dostupnim na sustavu za e-uĉenje Moodle.



iskazati povezanost temeljnih kemijskih znanja (opća, anorganska i organska kemija) sa specifiĉnim zahtjevima u poljoprivredi,

Kolkoviji, Pismeni, Usmeni

prepoznati vaţnost primjene kemijskih znanja (opća, anorganska i organska kemija) u pripremi i provoĊenju poljoprivredne proizvodnje,

Kolkoviji, Pismeni, Usmeni

isplanirati slijed pojedinih aktivnosti u laboratoriju i proizvodnji, Kolkoviji, Usmeni, Pismeni

objasniti i primijeniti osnovne kemijske zakonitosti (opća, anorganska i organska kemija) i reakcije u sloţenim biološkim sustavima,

Kolkoviji, Usmeni, Pismeni

prezentirati rezultate pojedinih aktivnosti na predavanju i laboratoriju, Seminar

opisati i izraĉunati osnovne kemijske raĉunske probleme (stehiometrija), Kolkoviji, Usmeni, Pismeni

grupirati vaţne anorganske i organske spojeve u poljoprivredi, te njihovu vaţnost na poboljšanju poljoprivredne proizvodnje

Kolkoviji, Usmeni, Pismeni


16



Agroklimatologija


P 42; S4; V14


Prof.dr.sc. Milan Mesić, [email protected]; doc.dr.sc. Ţeljka Zgorelec, [email protected]; dr.sc. Aleksandra Jurišić, [email protected]; Darija Bilandţija, dipl.ing., [email protected]; Petar Milas, mag.ing.agr., [email protected]

Cilj:

Modul Agroklimatologija daje temeljna znanja o utjecaju atmosfere na biljke i ţivotinje, uĉi studente o utjecaju vremenskih prilika i klime na organiziranje poljoprivredne proizvodnje. Osim podjele atmosfere po visini, detaljnog tumaĉenja troposfere i sastava zraka posebno se objašnjavaju i atmosferske primjese i njihov utjecaj na ţivot, te Sunĉevo zraĉenje, promjene u atmosferi, osunĉavanje i osvjetljenje na Zemljinoj površini. Tumaĉi se i zraĉenje Zemljine površine, protuzraĉenje atmosfere, energijski obraĉun, te biološko djelovanje energije Sunĉeva i Zemljina zraĉenja. U sadrţaju modula je i detaljan prikaz razmjene energije u biosferi, topline u tlu i vodi, procesa grijanja i hlaĊenja vode, tla i zraka, varijabilnosti temperature tla, topline u atmosferi, temperature zraka, te vaţnosti vanjske temperature za biljke i ţivotinje. Prikazan je dalje, utjecaj vremena na fotosintezu i respiraciju, te na metabolizam ţivotinja. U poglavlju Voda u poljoprivredi tumaĉe se procesi isparavanja vode, evaporacija i transpiracija, mjerenje i izraĉunavanje koliĉine isparene vode, voda u tlu, vlaga u zraku, oblaci, naoblaka i njezina raspodjela. Postanak i oblici oborine, te obiljeţja oborinskog rasporeda u Hrvatskoj, potrebna su znanja za svakog agronoma, kao i utjecaj reljefa na vlagu u tlu i zraku, te meteorološke definicije sušnih i kišnih razdoblja. U dijelu modula koji obraĊuje atmosferski tlak, strujanje zraka, zraĉne mase, fronte i ciklone, posebno se objašnjava vjetar i njegov utjecaj na biljke i ţivotinje. Navode se osnove obrade klimatskih podataka, podjele klime i godišnji tijek vremena u Hrvatskoj.

Način rada:


Predavanja – nastava se izvodi PPT prezentacijama

Seminari – studentima se zadaju zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku

Vjeţbe – na vjeţbama se rješavaju raĉunski zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku te se znanje zadataka ocjenjuje putem parcijalnih ispita.

Ispravljanje ispita


Predavanja – redovno pohaĊanje nastave (uvjet za potpis)

Seminari – uredeno ispunjene obaveze unutar zadanih zadataka

Vjeţbe - redovno pohaĊanje nastave (uvjet za potpis)







17


Nakon završenog modula student će steći:

1. Sveobuhvatno temeljno znanje o utjecaju atmosferskih procesa na uzgoj biljaka i ţivotinja, ekologiji i funkcijama ekosustava u smislu kruţenja tvari i energije koje utjeĉu na klimu, kemijske procese u atmosferi, vodene resurse, bioraznolikost i geografsku raspodjelu biljnog svijeta

2. Objasniti prirodne i antropogeno izazvane promjene i njihov utjecaj na klimu, vodene resurse i biogeokemijske cikluse

3. Argumentirati spoznaje o variranju ekoloških funkcija s obzirom na klimatske, hidrološke, pedološke i biološke uvjete; o utjecaju iskorištavanja resursa i promjene zemljišnog pokrova na klimu, hidrologiju i biogeokemijske cikluse u razliĉitim podruĉjima.

4. Iskazati temeljne informacije o nacionalnoj, europskoj i globalnoj politici zaštite okoliša

5. Razumijeti potencijalni utjecaj globalnih klimatskih promjena na poljoprivredne i prirodne ekosustave.

6. Primjenti holistiĉki pristup problemima u domeni ekološke klimatologije - sposobnost analize i sinteze.

Polaganje ispita

Elementi praćenja

Maksimalno bodova ili

udio u ocjeni





ECTS bodovi

1.parcijalni ispit 50%

50 - 65%

65 - 80%

81 - 90%

91 - 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 h 50 h 2

2. parcijalni ispit 50%

50 - 65%

65 - 80%

81 - 90%

91 - 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 h 50 h 2

Pismeni ispit 100%

50 - 65%

65 - 80%

81 - 90%

91 - 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 h 80 h 2



18



Seminarski rad

Studentima se dva puta tokom semestra zadaju zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku, te se izvršenje istih zadataka vrednuje na skali od 1-5.

Da bi se seminarski rad smatrao izvršenim, student mora ispuniti obavezu zadanu seminarskim radom.

5 tjedana Neograniĉeno – do ispunjenja obaveze

Parcijalni ispiti

Studenti dva puta tokom semestra polaţu parcijalne ispite iz cijelina obraĊenih na nastavi. Parcijalni ispit ima 12 pitanja od ĉega su dva pitanja raĉunski zadaci. Ispit ima ukupno 14 bodova (raĉunski zadaci vrijede dva boda).

Sredina i kraj semestra

Studenti imaju mogućnost nadoknade nepoloţenog parcijalnog ispita na redovnim ispitnim rokovima

Pismeni ispit

Uvjet za izlazak na pismeni ispit (potpis o izvršenim obavezama tijekom semestra), završen i predan seminarski rad i uredno pohaĊanje nastave i vjeţbi. Na pismenom ispitu student polaţe onaj parcijalni ispit kojeg nije poloţio tijekom semestra odnosno oba ako je potrebno. Ukoliko student piše oba dijela ispita tada mu se ispit sastoji od ukupno 24 pitanja (12 + 12 – prvi i drugi dio ispita). Završna ocjena se izraţava kao srednja ocijena oba parcijalna ispita.

3 puta godišnje po 2 redovna roka u sjeĉanj/veljaĉa + lipanj/srpanj + kolovoz/rujan

3+1



1 IU 4 pitanja iz nastavnih cjelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja







19



Biljna biokemija


Predavanja 52; laboratorijske vjeţbe 8


Izv. prof. dr. sc. Milan Šoškić, tel.: 239-3872, e-mail: [email protected]

Mira Jakovljević, dipl. ing., tel.: 239-3871

Cilj:

Razumijevanje osnovnih biokemijskih procesa koji se predaju u okviru struĉnih predmeta.

Način rada:


Redovito izvoĊenje nastave, odrţavanje konzultacija, odrţavanje ispita u objavljenim terminima, voĊenje evidencije o uspješnosti studenata na parcijalnim ispitima ili završnom ispitu.


Uredno pohaĊanje nastave (predavanja + laboratorijske vjeţbe), pristupiti parcijalnim ispitima ili završnom ispitu iz modula.


Po uspješnom završetku ovog predmeta studenti će moći:

Iskazati temeljne pojmove bioenergetike.

Objasniti Michaelis-Mentenovu kinetiku i regulacijske mehanizme koji utjeĉu na enzimsku aktivnost.

Objasniti proces fotosinteze.

Objasniti metabolizam ugljikohidrata i lipida u biljaka.

Objasniti primarni metabolizam dušika i proces asimilacije sulfata u biljkama.

Objasniti ulogu sekundarnih biljnih produkata.

Objasniti osnovne mehanizme prijenosa molekula i iona kroz biološke membrane.

Opisati ulogu biljnih hormona i objasniti mehanizme prijenosa hormonske poruke.

Objasniti replikaciju DNA, te procese transkripcije i translacije genetske poruke

Provesti jednostavnije pokuse u laboratoriju



20

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave (predavanje + vjeţbe)

- - - 56 60 2

Parcijalni ispit 1 (PI-1) 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

v. dobar (4)

odliĉan (5)

2 60 2

Parcijalni ispit 2 (PI-2) 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

v. dobar (4)

odliĉan (5)

2 60 2

(ili Završni ispit) (100%)

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

v. dobar (4)

odliĉan (5)

(0) 120 (4)

UKUPNO 100% PI-1 + PI-2 60 180 6



PohaĊanje nastave

(predavanja+vjeţbe)

Urednost pohaĊanja nastave tijekom semestra provjerava se s nekoliko nenajavljenih provjera nazoĉnosti studenata na predavanjima


Opravdani izostanak s vjeţbi moţe se nadoknaditi tijekom semestra.

Parcijalni ispit 1

Obuhvaća prvi programski dio modula: energetiku biokemijskih reakcija, kinetiku i regulaciju enzimske aktivnosti, primarni metabolizam ugljikohidrata, fotosintezu, te oligosaharide i polisaharide.

Provjerava se poznavanje ĉinjenica i razumjevanje gore navedenih biokemijskih procesa.

8. tjedan Ponovljeni parcijalni ispit 1

Parcijalni ispit 2

Obuhvaća drugi dio modula: lipide, primarni metabolizam dušika, asimilaciju sulfata, sekundarne biljne produkte, biljne membrane, biljne hormone, te replikacija, transkripcija i translacija genetiĉke poruke.

Parcijalnom ispitu 2 mogu pristupiti studenti koji su poloţili parcijalni ispit 1. Provjerava se poznavanje ĉinjenica i razumjevanje gore navedenih biokemijskih procesa.

13. tjedan Unesi tekst


21



Iskazati temeljne pojmove bioenergetike Pismeni ispit

Objasniti proces fotosinteze Pismeni ispit

Objasniti metabolizam ugljikohidrata i lipida u biljaka Pismeni ispit

Objasniti primarni metabolizam dušika i proces asimilacije sulfata u biljkama Pismeni ispit

Objasniti ulogu sekundarnih biljnih produkata Pismeni ispit

Objasniti osnovne mehanizme prijenosa molekula i iona kroz biološke membrane.

Pismeni ispit

Opisati ulogu biljnih hormona i objasniti mehanizme prijenosa hormonske poruke

Pismeni ispit


22



Biodiverzitet Jadrana i kopnenih voda








Cilj:

Student stjeĉe spoznaje o biološkoj raznolikosti kopnenih voda i mora, naĉinima njezina ugroţavanja te mjerama oĉuvanja.

Način rada:







- Identificirati osnovne probleme i postupke u oĉuvanju biodiverziteta vodenih organizama

- Opisati temeljne osobine najvaţnijih staništa mora i kopnenih voda

- Iskazati prirodne i antropogene razloge promjena vodenih staništa

- Sistematizirati najvaţnije vrste vodenih organizama u odgovarajuće kategorije

- Demonstrirati uzorkovanje vodenih organizama i njihovo prouĉavanje in situ i u laboratoriju

- Prepoznati naĉine utvrĊivanja biodiverziteta

- Objasniti zadani problem u biodiverzitetu vodenih organizama kroz seminarski rad






23

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1. MeĊuispit: Pismeni 20% 1-5 Unesi tekst

Unesi tekst Unesi tekst 1,2







Završni ispit: Seminar: Usmeni i pismeni

20% 1-5 Unesi tekst


UKUPNO 100% Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 6


Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

Seminar Sudjelovanje u voĊenim seminarima Izrada unutar satnice objavljena na poĉetku semestra


Pismeni ispiti Odrţavaju se ĉetiri testa prema dijelovima gradiva.



Usmeni ispit Javno izlaganje seminara uz odgovaranje na postavljena pitanja.





Identificirati osnovne probleme i postupke u oĉuvanju biodiverziteta vodenih organizama Pismeni meĊuispit

Opisati temeljne osobine najvaţnijih staništa mora i kopnenih voda Pismeni meĊuispit

Iskazati prirodne i antropogene razloge promjena vodenih staništa Pismeni meĊuispit

Sistematizirati najvaţnije vrste vodenih organizama u odgovarajuće kategorije Pismeni meĊuispit

Demonstrirati uzorkovanje vodenih organizama i njihovo prouĉavanje in situ i u laboratoriju Vjeţbe

Prepoznati naĉine utvrĊivanja biodiverziteta Pismeni meĊuispit

Objasniti zadani problem u biodiverzitetu vodenih organizama kroz seminarski rad Završni ispit: Seminar: Usmeni i pismeni


24



Biološke osnove plodnosti tla


Predavanja:44; seminari: 4; vjeţbe (laboratorijske i u praktikumu): 12


Izv.prof. dr.sc. Mihaela Blaţinkov, Zavod za mikrobiologiju, [email protected]

Prof.dr.sc. Renata Baţok, Zavod za poljoprivrednu zoologiju, [email protected]

Doc.dr.sc. Mirna Mrkonjić Fuka, Zavod za mikrobiologiju, [email protected]

Ivana Rajnović, dipl.ing.agr., Zavod za mikrobiologiju, [email protected]

Maja Ĉaĉija, Zavod za poljoprivrednu zoologiju, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je upoznavanje studenata s mikrobnom populacijom tla koja svojim zajedniĉkim djelovanjem s faunom tla ima presudnu ulogu u svim procesima razgradnje organskih ostataka u tlu te odrţanju plodnosti tla koja je od presudne vaţnosti za poljoprivrednu proizvodnju.

Način rada:


Odrţavanje predavanja, organizacija i izvedba laboratorijskih vjeţbi i vjeţbi u praktikumu, evidencija prisutnosti studenata na predavanju i vjeţbama, praćenje aktivnosti studenata tijekom predavanja i vjeţbi, priprema nastavnih materijala (predavanja i vjeţbe) studentima, konzultacije, organiziranje i odrţavanje pisanih, usmenih provjera znanja u toku semestra i ispitnih rokova.


Prisutnost na predavanju, odraĊene laboratorijske vjeţbe,poloţen kolokvij iz vjeţbi, odraĊene vjeţbe u praktikumu zajedno s predanim pisanim materijalom iz vjeţbi, polaganje ispita u vidu testova znanja u toku semestra (kontinuirana nastava) ili u ispitnom roku


- definirati biološku komponentu tla te prepoznati najznaĉajnije grupe mikroorganizama i faune tla (mikrofauna, mezofauna, makrofauna) te njihove morfološke i fiziološke znaĉajke

- prepoznati znaĉaj mikrooraganizama u tlu kao i njihovu ulogu u razgradnji organskih ostataka, stvaranja humusa te dobivanja hraniva za biljke

- prepoznati osnovnu ulogu mikroorganizama u tlu te izdvojiti najosnovnije procese vezane uz kruţenje C i N u kojima mikroorganizmi imaju aktivnu ulogu

- prepoznati znaĉaj biološke komponente tla u odrţavanju plodnosti tla







25

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni





ECTS bodovi

PohaĊanje nastave

(predavanja, lab. vjeţbe, vjeţbe u praktikumu)

Aktivno sudjelovanje u nastavi i vjeţbama

Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 44 +12 60 1

Kolokvij iz vjeţbi Uvjet za pristup ispitu

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 10 1

Parcijalni ispit 1 30%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 35 1,5


55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 45 1,5


55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 30 1

**Ispitni rok

Pismeni i usmeni 90%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 110 3



26



PohaĊanje nastave

(predavanja i vjeţbe)

VoĊenje evidencije o prisutnosti studenata na nastavi i vjeţbama. Opravdanost izostanka studenata s nastave je na osnovu ĉlanka 12. Pravilnika o studiranju na AFZ

Semestar Unesi tekst

Aktivno sudjelovanje na predavanju i vjeţbama

Tijekom predavanja potiće se aktivno sudjelovanje studenata kroz praćenje usvojenih teorijskih znanja. Na vjeţbama se prati zainteresiranost studenata te izvoĊenje praktiĉnog rada u laboratoriju. Aktivnost studenata se evidentira te omogućuje korekciju zakljuĉne ocjene.

Kontinuirano tijekom predavanja i vjeţbi

Unesi tekst

Kolokvij Nakon upoznavanja studenata s teorijskim znanjima iz laboratorijskog praktikuma, student moţe pristupiti kolokviju. Poloţen kolokvij je uvjet za pristup ispitu.

4. tjedan 6.tjedan i ispitni rokovi

Parcijalni ispit 1(P1)

Obuhvaća gradivo opće mikrobiologije: uvod u mikrobiologiju, graĊa prokariotske i eukaiotske stanice, fiziologija i ekologija mikroorganizama

Poloţen prvi parcijalni ispit je uvjet za polaganje drugog parcijalnog ispita

7.-8. tjedan Ispitni rokovi

Parcijalni ispit 2 (P2)

Obuhvaća gradivo mikrobiologije tla: mikrobiologija prirodnih sredina, mikroorganizmi u tlu, razgradnja i transformacija org. tvari tla, znaĉaj humusa za plodnost tla, mikrobiološki procesi u kruţenju dušika i ugljika u tlu

12. tjedan Ispitni rokovi

Parcijalni ispit 3

Obuhvaća gradivo faune tla: osnovne podjele faune tla, ekologija glavnih predstavnika faune tla, morfološke i razvojne osobine glavnih predstavnika faune tla, vaţnost faune za oĉuvanje plodnosti tla

15. tjedan Ispitni rokovi

Ispitni rok –pismeni

(i usmeni)

Ukoliko student ne poloţi 1.-3. parcijalna ispita tijekom kontinuirane nastave, gradivo se polaţe pismeno dok se usmenim putem provjerava razumjevanje znaĉaja biološke komponente tla u oĉuvanju plodnosti tla

Ispitni rokovi Unesi tekst



Definirati biološku komponentu tla te prepoznati najznaĉajnije grupe mikroorganizama i faune tla (mikrofauna, mezofauna, makrofauna) te njihove morfološke i fiziološke znaĉajke

Aktivno sudjelovanje tijekom nastave, pismeni i usmeni ispit

Prepoznati znaĉaj mikrooraganizama u tlu kao i njihovu ulogu u razgradnji organskih ostataka, stvaranja humusa te dobivanja hraniva za biljke


Prepoznati osnovnu ulogu mikroorganizama u tlu te izdvojiti najosnovnije procese vezane uz kruţenje C i N u kojima mikroorganizmi imaju aktivnu ulogu


Prepoznati znaĉaj biološke komponente tla u odrţavanju plodnosti tla Unesi tekst


27



Biomasa poljoprivrednih kultura


Sati nastave 60: predavanja 44; terenske vjeţbe i vjeţbe u praktikumu 10; seminar 6


Josip Leto, tel. 239 4079; e-mail: [email protected] ; Ana Pospišil, tel. 239 3783; e-mail: [email protected] ; Milan Pospišil, tel. 239 3701; e-mail: [email protected] ; Nikola Bilandţija, tel. 239 3715; e-mail:

[email protected]

Cilj:

Stjecanje znanja i specifiĉnih vještina u razumijevanju uloge poljoprivrednih kultura i nusproizvoda iz poljoprivrede u proizvodnji obnovljive energije, te razumijevanje i primjena agrotehniĉkih mjera u sklopu proizvodnje i korištenja biomase poljoprivrednih kultura u proizvodnji biogoriva.

Način rada:


Odrţavanje predavanja, izvoĊenje terenskih vjeţbi, vjeţbi u praktikumu i seminara, ocjenjivanje seminara, provoĊenje parcijalnih ispita tijekom semestra, provoĊenje usmenog ispita.


Uredno pohaĊanje predavanja, terenskih vjeţbi i vjeţbi u praktikumu, izrada seminara, aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje parcijalnih ispita tijekom semestra, polaganje usmenog ispita.


1. Definirati vrste biomase, determinirati trenutno stanje u proizvodnji biomase poljoprivrednih kultura i nusproizvoda iz poljoprivrede u Europi i svijetu i potencijal u bliskoj budućnosti, procijeniti utjecaj proizvodnje biomase na okoliš.

2. Razumjeti mjere gospodarenja travnjacima u proizvodnji biomase za bioenergiju, povezati i razlikovati botaniĉki opis, ekološke zahtjeve, agrotehniku, proizvodni potencijal, preradu i korištenje najvaţnijih vrsta trava i sitnozrnih mahunarka i njihovih smjesa za proizvodnju biomase.

3. Povezati i razlikovati botaniĉki opis, ekološke zahtjeve, agrotehniku, proizvodni potencijal, preradu i korištenje najvaţnijih poljoprivrednih energetskih usjeva (šećerne, škrobne, uljane i nedrvenaste kulture).

4. Razumjeti proizvodnju silaţe od razliĉitih biljnih vrsta i njen potencijal u proizvodnji bioenergije, prepoznati norme kvalitete biljnih ostataka koji se mogu koristiti za proizvodnju energije.

5. Primijeniti adekvatne tehnike i uobiĉajene naĉine (prakse) za projektiranje sustava proizvodnje razliĉitih izvora biomase u poljoprivredi.

6. Samostalno kreirati tehnologiju proizvodnje poljoprivrednih kultura (obrada, gnojidba, sjetva, njega i zaštita usjeva) za dobivanje kvalitetne sirovine za proizvodnju energije.






28

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Parcijalni ispit 1. (P1) 33,33%

60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

26 60 2


60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

18 60 2


60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

16 60 2

Usmeni ispit (ukoliko nisu poloţeni parcijalni ispiti)

100%

60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

Unesi tekst 180 6

UKUPNO 100% (P1+P2+P3+P4+UI)/5 60 180 6



PohaĊanje nastave Na nastavi se studeni prozivaju. Mogu opravdano izostati do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara.


Moguća putem samostalnog zadatka (1 ECTS)

Parcijalni ispit

Studenti tijekom semestra pišu tri parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe sva tri pismena ispita, upisuje im se prosjeĉna ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe sva tri parcijalna pismena ispita, moraju polagati usmeni ispit.

P1 – 7. tjedan

P2 – 11. tjedan

P3 – 16. tjedan

Ukoliko studenti nisu poloţili prvi parcijalni ispit imaju mogućnost ponovljenog pisanja. Ako ni tada ne poloţe idu direktno na usmeni ispit u redovitim rokovima polaganja. Ukoliko studenti ne poloţe 2. i 3. parcijalni ispit idu na usmeni ispit u redovitim rokovima.

Usmeni ispit

Usmeni ispit sastoji se više pitanja (najĉešće 5) kojima se obuhvaća cijelo gradivo modula. Testira se sposobnost studenta da poveţe usvojene ĉinjenice i sposobnost zakljuĉivanja.




29


Definirati vrste biomase, determinirati trenutno stanje u proizvodnji biomase poljoprivrednih kultura i nusproizvoda iz poljoprivrede u Europi i svijetu i potencijal u bliskoj budućnosti, procijeniti utjecaj proizvodnje biomase na okoliš.

Razumjeti mjere gospodarenja travnjacima u proizvodnji biomase za bioenergiju, povezati i razlikovati botaniĉki opis, ekološke zahtjeve, agrotehniku, proizvodni potencijal, preradu i korištenje najvaţnijih vrsta trava i sitnozrnih mahunarka i njihovih smjesa za proizvodnju biomase.

Razumjeti proizvodnju silaţe od razliĉitih biljnih vrsta i njen potencijal u proizvodnji bioenergije, prepoznati norme kvalitete biljnih ostataka koji se mogu koristiti za proizvodnju energije.

Seminarski rad. Parcijalni ispit. Usmeni ispit.

Povezati i razlikovati botaniĉki opis, ekološke zahtjeve, agrotehniku, proizvodni potencijal, preradu i korištenje najvaţnijih poljoprivrednih energetskih usjeva (šećerne, škrobne, uljane i nedrvenaste kulture


Primijeniti adekvatne tehnike i uobiĉajene naĉine (prakse) za projektiranje sustava proizvodnje razliĉitih izvora biomase u poljoprivredi.

Samostalno kreirati tehnologiju proizvodnje poljoprivrednih kultura (obrada, gnojidba, sjetva, njega i zaštita usjeva) za dobivanje kvalitetne sirovine za proizvodnju energije.



30



Bolesti i štetnici sjemena i sadnog materijala


Predavanja 34, vjeţbe u praktikumu 8, terenske vjeţbe 12, seminar 6


Izv.prof.dr.sc. Tihomir Miliĉević, [email protected], 00 385 1 2393732

Prof.dr.sc. Renata Baţok, [email protected], 00 385 1 2393969

Izv.prof.dr.sc. Dinka Grubišić, [email protected], 00 385 1 2393967

Doc.dr.sc. Aleksandar Mešić, [email protected], 00 385 1 2393858

Doc.dr.sc. Darko Vonĉina, [email protected], 00385 1 2393731

Dr.sc. Joško Kaliterna, [email protected], 00385 1 2393730

Zdravka Sever, dipl.ing., [email protected], 00385 1 2393730

Cilj:

Upoznati studente s pojavom bolesti i štetnika tijekom proizvodnje sjemena i sadnog materijala, mogućnostima njihova suzbijanja te zakonskom regulativom vezanom uz proizvodnju sjemena i sadnog materijala.

Način rada:


IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koju osiguravaju ishodi uĉenja i steĉene kompeticije studenata, omogućuje kontaktiranje studenata s predmetnim nastavnicima i suradnicima.


Redovito pohaĊanje predavanja, vjeţbi u praktikumu, terenskih vjeţbi te izrada i izlaganje seminarskog rada. Tijekom predavanja studenti trebaju biti zainteresirani te aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih ideja, mišljenja, stavova i problemskih rješenja. Tijekom vjeţbi, studenti trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad te su duţni odraditi postavljene radne zadatke.


1. Poznavati vaţnost i specifiĉnosti pojave bolesti i štetnika u proizvodnji sjemena i sadnog materijala

2. Poznavati postojeće mjere suzbijanja bolesti i štetnika i njihovu primjenu u proizvodnji sjemena i sadnog materijala

3. Prepoznati simptome bolesti sjemena i sadnog materijala, poznavati epidemiologiju bolesti i odgovarajuće mjere suzbijanja

4. Prepoznati simptome napada štetnih insekata, poznavati njihovu epidemiologiju i odgovarajuće mjere suzbijanja









31

5. Prepoznati simptome napada najvaţnijih biljnoparazitskih nematoda, grinja, puţeva, ptica i glodavca znaĉajnih u proizvodnji sjemenskog i sadnog materijala i odabrati odgovarajuće mjere suzbijanja

6. Poznavati zakonsku regulativu vezanu za problematiku pojave bolesti i štetnika na sjemenu i sadnom materijalu

Povezanost ishoda uĉenja predmeta sa slijedećim ishodima uĉenja studijskih programa:

Procijeniti i izraĉunati vrijednost direktnih i indirektnih šteta od bolesti, štetnika i korova.

Opisati morfologiju, anatomiju i biologiju najvaţnijih vrsta štetoĉinja te ih grupirati u osnovne sistematske kategorije.

Determinirati štetoĉinje na osnovi vanjskog izgleda i simptoma napada

Opisati mjere suzbijanja štetoĉinja i glavne metode primjene pesticida

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave (predavanja + vjeţbe)

- - - 54 54 1

Aktivno sudjelovanje na nastavi

Korektivni bodovi

Aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu naviše

54 25 1

Seminarski rad

(priprema +prezentacija)

25 %

Boduju se: struktura i sadrţaj pisanog rada 50 %, uvjerljivost prezentacije 50 %.

6 10 1,5

5 bodova

6-7 bodova

8-9 bodova

10 bodova

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Parcijalni ispit PI (2)

75 %

PI 1 50 %

PI 2 50 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst 91 2,5

Završni ispit ZI (PI ili UI) - pristupaju studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite tijekom semestra)

75 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst 91 2,5



32



PohaĊanje nastave

(predavanja + vjeţbe)

Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20 % s predavanja i do 15 % s vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju)

Semestar (54 sata izravne nastave)

Unesi tekst


Studenti se potiĉu sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih mišljenja, stavova, ideja i problemskih rješenja. Studenti su obvezni odraditi postavljene radne zadatke tijekom vjeţbi.

Zapaţena aktivnost se biljeţi u studentskoj evidenciji (+), što omogućuje korekciju konaĉne ocjene.

Kontinuira-no tijekom nastave

Unesi tekst

Seminarski rad


Na poĉetku nastave skupine od 2 do 5 studenata (ovisno o veliĉini grupe) odabiru temu seminarskog rada.

Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se poznavanje i razumijevanje odabrane tematike, sposobnost zakljuĉivanja, prezentacijske vještine i sposobnost timskog rada.

Unesi tekst Unesi tekst

Prvi parcijalni ispit

(PI 1)

Obuhvaća prvi programski dio modula – pseudomikoze, mikoze, bakterioze, viroze i fitoplazmoze sjemena i sadnog materijala, mjere suzbijanja bolesti u proizvodnji sjemena i sadnog materijala.


Drugi parcijalni ispit

(PI 2)

Obuhvaća drugi programski dio modula – štetni insekti, biljnoparazitske nematode, grinje, puţevi i ptice štetni u proizvodnji sjemena i sadnog materijala, suzbijanje štetnika, certificiranje sjemena i sadnog materijala i zakonska regulativa


Završni ispit ZI (PI ili UI) Studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite, polaţu ispit u cijelosti.

U vrijeme ispitnih rokova

Unesi tekst



Poznavati vaţnost i specifiĉnosti pojave bolesti i štetnika u proizvodnji sjemena i sadnog materijala

Poznavati postojeće mjere suzbijanja bolesti i štetnika i njihovu primjenu u proizvodnji sjemena i sadnog materijala

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Prepoznati simptome bolesti sjemena i sadnog materijala, poznavati epidemiologiju bolesti i odgovarajuće mjere suzbijanja

Prepoznati simptome napada štetnih insekata, poznavati njihovu epidemiologiju i odgovarajuće mjere suzbijanja

Prepoznati simptome napada najvaţnijih biljnoparazitskih nematoda, grinja, puţeva, ptica i glodavaca znaĉajnih u proizvodnji sjemenskog i sadnog materijala i odabrati odgovarajuće mjere suzbijanja.

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, vjeţbe u praktikumu, terenske vjeţbe, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Poznavati zakonsku regulativu vezanu za problematiku pojave bolesti i štetnika na sjemenu i sadnom materijalu



33



Cvjećarstvo 1




Ines Han Dovedan, tel. 239 3708; e-mail: [email protected]

Vesna Ţidovec, tel. 239 3705; e-mail: [email protected]

Cilj:

Upoznavanje studenta s tehnologijom uzgoja glavnih cvjećarskih kultura u zaštićenom prostoru i na otvorenom.

Način rada:




Uredno pohaĊanje predavanja, terenskih vjeţbi i vjeţbi u praktikumu, izrada seminara, aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje parcijalnih ispita tijekom semestra, polaganje usmenog ispita


Predmet osposobljava za razumijevanje osnovnih morfoloških karakteristika, razmnoţavanja, proizvodnje i primjene glavnih rodova cvjećarskih kultura. Studenti dobivaju neophodna teorijska i praktiĉna znanja iz podruĉja tehnologije uzgoja cvjećarskih kultura.




34

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodov

i

Parcijalni ispit (P1) 15%

50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

11 24 0.8


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

11 24 0.8


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

11 24 0.8


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

11 24 0.8

Kolokviji (7) 42 1.4

Seminar (S) 40%

Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%

Uvjerljivost prezentacije 50%

16 36 1.2

Usmeni ispit (UI) 100% 0 6 0.2

UKUPNO 100% (P1+P2+P3+P4+S+UI)/6 60 180 6



Seminarski rad

Studenti na poĉetku semestra dobivaju zadatak za seminarski rad.

Tijekom semestra predaju rad u elektronskom obliku i prezentiraju ga.

5. tjedan

9. tjedan

12. tjedan

Parcijalni ispiti

Studenti tijekom semestra pišu ĉetiri parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe sva ĉetiri, nakon usmenog ispita upisuje se ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe sve parcijalne pismene ispite moraju polagati cjelokupno gradivo pismeno i usmeno.

4. tjedan

8. tjedan

11. tjedan

13. tjedan

Parcijalne ispite koje studenti nisu poloţili, mogu polagati samo u jednom terminu na kraju semestra.


35

Kolokviji Usmena provjera prepoznavanja glavnih rodova cvjećarskih kultura.

4. – 10. tjedna

Usmeni ispit Sastoji se od pet pitanja kojima se testira sposobnost studenta za povezivanje ĉinjenica i sposobnost zakljuĉivanja.

Ispitni rokovi



Prepoznati vaţnost i znaĉajke cvjećarske proizvodnje u kontekstu domaće i internacionalne proizvodnje glavnih rodova cvjećarskih kultura.

Seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Identificirati i nabrojiti glavne rodove cvjećarskih kultura: jednogodišnjih, dvogodišnjih, geofita, cvjetnih vrsta za rez i za uzgoj kao lonĉanica.

Kolokviji, pismeni ispit, usmeni ispit

Povezati i razlikovati interakcijske odnose biljke i ekoloških uvjeta okoline u razliĉitim fazama uzgojnog procesa.

Radni zadaci tijekom nastave, seminarski rad

Analizirati utjecaj geografskog i biološkog porijekla cvjećarskih kultura na njihovu proizvodnju i promjenu.


Razlikovati najvaţnije metode razmnoţavanja cvjećarskih kultura. Radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit

Usporediti naĉine proizvodnje jednogodišnjih i dvogodišnjih cvjetnih vrsta, geofita, trajnica, rezanog cvijeća i lonĉanica.



36



Ekološko travnjaštvo


Predavanja 40; vjeţbe u praktikumu 7; seminar 8; terenske vjeţbe 5


doc.dr. sc. Krešimir Bošnjak, [email protected]

prof dr.sc. Josip Leto, [email protected]

prof. dr. sc. Marina Vranić, [email protected]

Cilj:

Razumjeti ulogu travnjaka u ekološkoj proizvodnji

Razumjeti i primijeniti agrotehniĉkih mjera u sklopu ekološke proizvodnje na travnjacima

Identificirati osnovne vrste trava i mahunarki za sjetvu travnjaka

Smjestiti trave i mahunarke u potrebne agroekološke uvjete

Opisati i primijeniti uspostavu travnjaka, proizvodnju i korištenje krme s travnjaka

Način rada:




Redovito pohaĊanje nastave, izrada seminara, polaganje parcijalnih ispita tijekom semestra, polaganje usmenog ispita


Razumjeti ulogu travnjaka u ekološkoj proizvodnji

Razumjeti i primijeniti agrotehniĉkih mjera u sklopu ekološke proizvodnje na travnjacima








37

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Pismeni ispiti

Seminari

Prisustvo na nastavi

34 %

59 %

7 %

>90 %

80-89 %

70-79 %

60-69 %

<60 %

Odliĉan

Vrlo dobar

Dobar

Dovoljan

Nedovoljan

60 180 6




Pismeni ispit Ukupno 60 bodova, vrednovanje po bodovnoj skali iz tablice 1

Okvirno 7 i 14 tjedan nastave

Usmeni ispit

Semnarski rad

Kriteriji vrednovanja – relevantnost rada, dubina i kritiĉki osvrt, Izrada rada u skladu sa uputama, predaja rada u dogovorenom roku. Ukupno seminar nosi 70 bodova. Vrednovanje po skali iz tablice 1

Po dogovoru Unesi tekst


Dozvoljeni izostanci – prema Pravilniku o studiranju na preddiplomskim i diploiskim studijima AF. Redovito prisustvo na nastavi vrednuje se za dodatnih 15 bodova, što ĉini 7 % ukupne ocjene.




Razumijeti ulogu travnjaka u ekološkoj proizvodnji

Razumijeti i primijeniti agrotehniĉkih mjera u sklopu ekološke proizvodnje na travnjacima




Pismeni ispit


Opisati i primijeniti uspostavu travnjaka, proizvodnju i korištenje krme s travnjaka Seminarski rad


38



Ekonomika i organizacija proizvodnje u poljoprivredi


24 P – 16 S – 20 V


Josip Juraĉak, [email protected], +385 1 2393758

Cilj:

Uvesti studente u primjenu osnovnih znanja mikroekonomske analize s aspekta proizvoĊaĉa, s posebnim naglaskom na primjere iz podruĉja poljoprivrede i vezanih djelatnosti.

Način rada:


Prenijeti studentirma znanje iz podruĉja vezanog uz cilj, ishode uĉenja i kompetencije ovog modula, putem predavanja, primjera za vjeţbu i voĊenja izrade seminara. Nastavnik takoĊer provjerava i vrednuje stupanj usvajanja znanja i ocjenjuje studente.


Studenti su obavezni nazoĉiti predavanjima, vjeţbama i seminarskim vjeţbama te samostalno raditi na izradi seminara i pripremi za pismene provjere znanja (ispita).


- Razumjeti meĊusobni odnos i utjecaj ponude i potraţnje na proizvodnu jedinicu

- Primijeniti jednostavne modele iz teorije proizvodnje na podatke iz prakse

- Razumjeti znaĉaj odnosa izmeĊu više proizvodnji na gospodarstvu za uspješnost poslovanja



39

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 40 40 1

Priprema i prezentacija seminarskih radova (S)

20%

20

40

60

80

2

3

4

5

16 50 1

Parcijalni ispit I.

(PI I.) 40%

0%-49%

50%-59%

60%-74%

75%-89%

90%-100%

Nedovoljan (2)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 45 2

Parcijalni ispit II.

(PI II.) 40%

0%-49%

50%-59%

60%-74%

75%-89%

90%-100%

Nedovoljan (2)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 45 2

UKUPNO 100% (PI I.x0,4+PI II.x0,4+Sx0,2) 60 180 6


40



PohaĊanje nastave

Redovito se prati nazoĉnost studenata na nastavi, ukljuĉivo predavanja, vjeţbe i seminari. Dozvoljeno je izostati do 20% na predavanjima te do 15% na ostalim oblicima nastave.

Kraj semestra

Za izostanke preko dozvoljenih: samostalni zadatak.

Priprema i prezentacija seminarskih radova (S)

Seminarski radovi rade se u skupinama od 3 do 5 studenata. Priprema seminara odvija se na nastavi i samostalnim radom studenata, a konaĉna inaĉica se predaje dva tjedna prije prezentacija. U prezentacijama koje se odvijaju u 13. i 14. tjednu nastave sudjeluju svi ĉlanovi skupine. Ocjenjuju se kvaliteta sadrţaja, timski rad, prezentacijske vještine i poznavanje obraĊene teme.


Parcijalni ispit I.

(PI I.)

Obuhvaća teme: Poljoprivreda i poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj, Teorija trţišta, Elastiĉnost potraţnje, Teorija proizvoĊaĉa i Analiza toĉke pokrića.Zadaci su kombinacije izraĉuna i tumaĉenja dobivenih rezultata kojima se ispituje poznavanje i razumijevanje steĉenog znanja kao i njegova primjena za analizu i evaluaciju.

7. tjedan Polaganje tijekom redovnih ispitnih rokova

Parcijalni ispit II.

(PI II.)

Obuhvaća teme: Funkcija proizvodnje i odnos input-output, Supstitucija inputa, Odnos output-output, Optimizacija proizvodnje, Uvod u organizaciju poslovanja u poljoprivredi. Zadaci su kombinacije izraĉuna i tumaĉenja dobivenih rezultata kojima se ispituje poznavanje i razumijevanje steĉenog znanja kao i njegova primjena za analizu i evaluaciju. Zadaci vezani uz temu organizacija poslovanja su teorijski zadaci otvorenog tipa.

15. tjedan Polaganje tijekom redovnih ispitnih rokova

Samostalni zadatak

U sluĉaju potrebe za nadoknadom student dobije zadatak iz podruĉja koja nije slušao zbog izostanaka. Zadatak se sastoji iz teorijskog i raĉunskog dijela te zahtijeva tumaĉenje rezultata i predaju pisanog materijala.

Prije prijave na redovni ispitni rok

Unesi tekst



Razumjeti meĊusobni odnos i utjecaj ponude i potraţnje na proizvodnu jedinicu

Aktivnost na nastavi, seminarski rad, pismeni ispit I.

Primijeniti jednostavne modele iz teorije proizvodnje na podatke iz prakse

Aktivnost na nastavi, seminarski rad, pismeni ispit I. i pismeni ispit II.

Razumjeti znaĉaj odnosa izmeĊu više proizvodnji na gospodarstvu za uspješnost poslovanja

Aktivnost na nastavi, seminarski rad, pismeni ispit II.


41



Ergonomija i zaštita na radu


Predavanja 30; vjeţbe 30


IzvoĊaĉ predavanja: prof.dr.sc. Dubravko Filipović, [email protected]

IzvoĊaĉ vjeţbi: dr.sc. Krešimir Ĉopec, [email protected]

Cilj:

Cilj ovog predmeta je upoznati studente s ergonomskim naĉelima koja se moraju primjeniti kako bi se olakšao rad u poljoprivredi, ali i saĉuvalo i zaštitilo zdravlje radnika. Pravilnom organizacijom i provoĊenjem odgovarajućih zaštitnih mjera, kao i ukazivanjem na moguće opasnosti i najĉešće ozljede i oboljenja radnika u poljoprivredi studenti će moći doprinijeti povećanju sigurnosti i zaštiti zdravlja radnika u poljoprivredi.

Način rada:


Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz vjeţbe, pismeni ili usmeni ispit.


Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanja i vjeţbi, prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.


Ishodi uĉenja za predmet usklaĊeni su sa ishodima uĉenja studija. Svladavanjem ishoda uĉenja i kompetencija predmeta student postiţe cilj studijskog programa i osposobljava se za radna mjesta u realnom sektoru.




42

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave predavanja+vjeţbe

Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 60 60 1


10 %

Aktivnim sudjelovanjem u nastavi moţe se korigirati ocjena naviše

Unesi tekst Unesi tekst 60 1

Parcijalni ispit 1

(PI1)

30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 2

(PI2)

30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 3

(PI3) 30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Usmeni ispit (UI) 90 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 60 1

UKUPNO 100% (PI1+PI2+PI3+UI/4) 60 180 6


43


Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

PohaĊanje nastave (P+V)

Na nastavi se redovito biljeţe nazoĉni studenti (na poĉetku i kraju bloka) i prati sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave.

Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja i 15% vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u)


Moguća putem samostalnog zadatka

(1 ECTS)


Studenti se potiĉu sudjelovati u raspravama, prezentaciji ideja i problemskih rješenja, argumentiranju mišljenja i stavova. Prati se usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljenja, timskog rada i društvene odgovornosti. Zapaţena aktivnost na satu biljeţi se u studentskoj evidenciji (+), što omogućuje korekciju konaĉne ocjene naviše (++) ili beneficiju na usmenom ispitu (+++).

Kontinuirano tijekom izvoĊenja nastave


(1 ECTS)

Parcijalni ispit 1 (PI1)

Obuhvaća prvi programski dio modula: Općenito o ergonomiji. Sustav ĉovjek-stroj. Ergonomski ĉimbenici koji utjeĉu na rukovatelje strojevima. Primjena ergonomskih naĉela pri konstrukciji poljoprivrednih strojeva. Izvedbe kabine na traktorima i ostalim samokretnim poljoprivrednim strojevima. Izvedbe sjedala. Izvedba, raspored i poloţaj komandi za upravljanje strojevima. Sile potrebne za aktiviranje pojedinih komandi. Poloţaj tijela pri upravljanju poljoprivrednim strojevima. Mikroklima u kabini strojeva. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća drugi programski dio modula: Buka pri radu sa strojevima. Definicija buke. Naĉini mjerenja razine buke strojeva. Karakteristike ljudskog uha. Oštećenja sluha. Zaštita od buke. Mogućnosti smanjenja buke poljoprivrednih strojeva. Vibracije pri radu strojeva. Definicija vibracija. Naĉini mjerenja intenziteta vibracija. Vibracije koje se prenose na šake i ruke. Vibracije koje se prenose na cijelo tijelo. Moguća oboljenja kao posljedica izloţenosti vibracijama. Zaštita od vibracija. Mogućnosti smanjenja vibracija poljoprivrednih strojeva. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća treći programski dio modula: Osnovna pravila zaštite na radu. Organizacija zaštite na radu. Provedba mjera zaštite na radu. Zaštita na radu u poljoprivredi. Opasnosti i najĉešće ozljede i oboljenja pri radu sa strojevima i ureĊajima u poljoprivredi. Opasnosti pri radu s pesticidima. Opasnosti pri radu sa ţivotinjama. Opasnosti pri primjeni elektriĉne energije u poljoprivredi. Najĉešće ozljede i oboljenja u poljoprivredi. Preventiva i korištenje osobnih zaštitnih sredstava. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.


Nadoknada (samostalni zadatak)

Ukoliko student ne ostvari nuţna 3 ECTS boda kao preduvjet izlaska na usmeni ispit, jedan bod je moguće nadoknaditi dodatnim samostalnim zadatkom, npr: prijevod struĉnog teksta s engleskog jezika i izlaganje pred nastavnikom, prikaz ĉlanka ili knjige, projektna ideja i sl.

Tijekom ispitnih rokova, prije usmenog ispita

Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)

Usmeni ispit se sastoji od razliĉitog broja pitanja, ovisno o prethodnoj aktivnosti studenta. Testira se usvojenost teorije i ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, kreativnost i društvena odgovornost.

Ispitni rokovi

Unesi tekst


44



Objasniti ergonomska naĉela kojih se treba drţati pri konstrukciji poljoprivrednih strojeva

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ili usmeni ispit

Odabrati najpovoljnije naĉine rasporeda i poloţaja komandi za upravljanje poljoprivrednim strojevima i ispravan poloţaj tijela kod rukovanja poljoprivrednim strojevima


Odabrati najpovoljniju mikroklimu u kabini strojeva Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ili usmeni ispit

Definirati izvore buke i vibracija izmjeriti njihov intenzitet te odrediti naĉine smanjenja i zaštite od buke i vibracija


Isplanirati organizaciju zaštite na radu na poljoprivrednom gospodarstvu


Ukazati na moguće opasnosti pri radu u poljoprivredi te definirati najĉešće ozljede i oboljenja radnika u poljoprivredi


Provoditi mjere zaštite na radu na poljoprivrednom gospodarstvu



45



Geomorfologija s osnovama geologije


Predavanja 35 sati; vjeţbe 20 sati (praktikum 12, terenske 8); seminari 5 sati


Draţen Perica [email protected] ; 023/200-825

Jasenka Sremac [email protected] ; 4606-108

Kristina Krklec [email protected] ; 239-4028

Cilj:

Pripremanje studenata za razumijevanje geološke graĊe, reljefa, te dinamike Zemlje. Studenti trebaju biti u stanju prepoznati i opisati razliĉite tipove reljefnih oblika, te geomorfološke procese koji su doveli do njihova nastanka. Poznavanje osnovne geomorfološke terminologije i metoda geomorfoloških istraţivanja. Steĉena znanja omogućiti će studentu objektivno vrednovanje reljefa i povezivanje s drugim prirodnim sastavnicama.

Način rada:


Redovno izvoditi nastavu

Pratiti prisustvo studenata na nastavi

Odrţavati konzultacije sa studentima prema potrebi

Organizirati testove znanja tijekom semestra i cjelovite ispite u redovitim ispitnim rokovima


Uredno pohaĊati nastavu

Izraditi i prezentirati seminarski rad

Polagati parcijalne ispite znanja tijekom semestra ili cjelovit ispit u redovitim ispitnim rokovima


Po uspješnom završetku ovog kolegija studenti će moći:

- Opisati i objasniti graĊu i dinamiku Zemlje

- Raspoznati osnovne tipove reljefnih oblika

- Prepoznati temeljne procese nastanka razliĉitih reljefnih oblika

- Raspoznati tipove i dinamiku geomorfoloških procesa u prirodi, te njihov utjecaj na prirodne sastavnice i ĉovjeka

- Razumjeti djelovanje fizikalnih i kemijskih procesa, te njihovu ulogu u oblikovanju reljefa u smislu praktiĉne primjene steĉenih znanja





46

- Interpretirati geomorfološke dogaĊaje na odreĊenom prostoru, te upotrijebiti to znanje pri gospodarenju prostorom

- Vrednovati geomorfološke procese, te faktore koji vode prema ugroţenosti krajobrazne raznovrsnosti

- Razaznati oblike ugroţenosti krajobrazne raznovrsnosti

- Ĉitati i interpretirati topografske karte

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave


Parcijalni ispit (PI1)

33%

61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 39 1,5


33%

61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 39 1,5


33%

61-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 40 1,5

Seminarski rad Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 5 5 0,5

UKUPNO 100% (PI 1 + PI 2 + PI 3)/3 60 180 6


47



PohaĊanje nastave Na nastavi se biljeţe nazoĉni studenti. Moguć izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara.



Parcijalni ispit 1 (PI 1)

Obuhvaća prvi programski dio modula: Pasivni i aktivni ĉimbenici razvoja reljefa; Postanak i graĊa Zemlje; Tektonski elementi litosfere i vrste morfostruktura; Mineralogija i petrografija, Stratigrafska geologija


Parcijalni ispit 2 (PI 2) Obuhvaća drugi programski dio modula: Strukturna geomorfologija, Zemljina vanjska dinamika (1. dio)


Parcijalni ispit 3 (PI 3) Obuhvaća treći programski dio modula: Zemljina vanjska dinamika (2. dio)



Ukoliko student ne izvrši neku od obveza moguća je izrada i izlaganje dodatnog seminarskog rada.

Tijekom semestra

Unesi tekst

Završni ispit Ukoliko student ne poloţi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaţe cjeloviti pisani ispit.


Seminarski rad Nakon odabira jedne od ponuĊenih tema student izraĊuje i izlaţe seminatski rad




Opisati i objasniti graĊu i dinamiku Zemlje Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 1

Raspoznati osnovne tipove reljefnih oblika Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 1, 2, 3

Prepoznati temeljne procese nastanka razliĉitih reljefnih oblika Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 2, 3

Raspoznati tipove i dinamiku geomorfoloških procesa u prirodi, te njihov utjecaj na prirodne sastavnice i ĉovjeka

Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 2, 3

Interpretirati geomorfološke procese na odreĊenom prostoru, te upotrijebiti to znanje pri gospodarenju prostorom


Vrednovati geomorfološke procese, te faktore koji vode prema ugroţenosti krajobrazne raznovsnosti


Razaznati oblike ugroţenosti krajobrazne raznovrsnosti Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 2, 3


48



Gljivarstvo


Predavanja 38 sati, seminari 2 sata, vjeţbe 20 sati


Ivica Kos, [email protected]

Ivan Širić, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je osposobiti studente za razumijevanje osnovnih morfoloških karakteristika, naĉina ţivota i razmnoţavanja gljiva, sistematiku i otrovnost gljiva, te će dobiti neophodna teorijska i praktiĉna znanja za rad u proizvodnji i preradi gljiva. TakoĊer, cilj modula je stjecanje vještina za organizaciju, provedbu i nadzor procesa uzgoja ili prerade gljiva.

Način rada:


Organizirati i provoditi predavanja i vjeţbe

Pripremiti literaturne izvore za uĉenje

Organizirati i provoditi radne zadatke, pripremu i obranu seminarskih radova, testove znanja i usmene ispite


Redovito pohaĊanje predavanja i vjeţbi

Izvršavanje radnih zadataka

Izrada i obrana seminarskog rada

Polaganje testova znanja i usmenog ispita



- iskazati osnovnu sistematsku podjelu gljiva (razred, red, porodica, rod, vrsta, podvrsta)

- povezati i razlikovati morfološke karakteristike gljiva razliĉitih rodova (vrsta) bitnih za pravilnu determinaciju

- determinirati najopasnije smrtno otrovne vrste gljiva te utvrditi sindrome trovanja i mogućnosti lijeĉenja

- prepoznati vaţnost gljiva u ekosustavu (bioindikatori) obzirom na naĉin ţivota (paraziti, saprofiti, simbionti)

- izraditi plan proizvodnje kultura i micelija gljiva




49

- usporediti naĉine proizvodnje saprofitskih vrsta gljiva (Pleurotus ostreatus, Agaricus Campestris, Lentinus edodes) i simbiontskih (Tuber sp., Boletus sp.) vrsta gljiva

- analizirati kritiĉne toĉke u tehnološkom procesu te tehnologiju prerade gljiva

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave 5% - - 56 54 0,5


5% -

Sluţi za korigiranje konaĉne ocjene

- - 0,5

Seminarski rad 10%

Sadrţaj 50%

Prezentacija 50%

- 2 20 1

Test znanja 1 + Test znanja 2

30%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstvan (5)

2 40 1,5

Usmeni ispit 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 66 2,5

(Nadoknada-samostalni zadatak)

(5%) - - - (10) (0,5%)



50



PohaĊanje nastave

Na nastavi se biljeţe prisustvo studenata na nastavi (na poĉetku i kraju bloka ) i prati sposobnost discipliniranog praćenja nastave.

Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja i 15% vjeţbi.

Semestar-60 sati izravne nastave

Putem samostalnog zadatka (0,5 ECTS)


Na nastavi se prati usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja u okviru modula, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljenja, timskog rada i prijedlozi zajedniĉkih projekata.

Zapaţena aktivnost se biljeţi i moţe posluţiti za korekciju konaĉne ocjene.

Tijekom nastave

-

Seminarski rad

Teme seminarskog rada se izabiru i/ili dodijeljuju tijekom nastave, a namijenjene su grupnom radu do 3 studenta.

Pisani rad se predaje tjedan dana prije obrane. Korigirani rad se predaje pri obrani rada pred ostalim studentima.

Obranu rada vrše svi ĉlanovi grupe, a ocjenjuje se sadrţaj (50%, izvori podataka, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja, argumentiranost) i prezentacije (50%; prezentacijske vještine, govorniĉke vještine)

U 13. tjednu nastave

-

Test znanja 1 + test znanja 2

Obuhvaća odvojeno pisanje testa iz dva programska dijela (do 8. tjedna nastave i od 9. tjedna nastave). Pitanja su otvorenog i zatvorenog tipa.

Iz uspjeha oba testa znanja izraĉunava se prosjeĉan uspjeh.

U 9. i 15. tjednu

-

Usmeni ispit

Usmeni ispit se sastoji od pet (5) pitanja. Procjenjuje se usvojenost teoretskog znanja i poznavanja ĉinjenica,analiza postojećeg znanja i sinteza zakljuĉaka, kritiĉko mišljenje i kreativnost, sigurnost u znanje.


Nadoknada-samostalni zadatak

Ukoliko student opravdano izostane s više od 20% predavanja i 15% vjeţbi, ali manje od 40% predavanja i 30% vjeţbi moguće je uvjet pohaĊanja nastave nadoknaditi samostalnim radom (obradom specifiĉne teme, znanstvenog ili struĉnog rada, razradom projektne ideje).

Do kraja nastave

-


51



Iskazati osnovnu sistematsku podjelu gljiva (razred, red, porodica, rod, vrsta, podvrsta)

Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, testovi znanja, usmeni ispit

Povezati i razlikovati morfološke karakteristike gljiva razliĉitih rodova (vrsta) bitnih za pravilnu determinaciju

Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, testovi znanja, usmeni ispit

Determinirati najopasnije smrtno otrovne vrste gljiva te utvrditi sindrome trovanja i mogućnosti lijeĉenja

Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, terensko ispitivanje, usmeni ispit

Prepoznati vaţnost gljiva u ekosustavu (bioindikatori) obzirom na naĉin ţivota (paraziti, saprofiti, simbionti)

Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, seminarski rad, usmeni ispit

Izraditi plan proizvodnje kultura i micelija gljiva Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, projektna ideja, usmeni ispit

Usporediti naĉine proizvodnje saprofitskih vrsta gljiva (Pleurotus ostreatus, Agaricus Campestris, Lentinus edodes) i simbiontskih (Tuber sp., Boletus sp.) vrsta gljiva


Analizirati kritiĉne toĉke u tehnološkom procesu te tehnologiju prerade gljiva



52



Gospodarenje travnjacima




Josip Leto, tel. 239 4079; e-mail: [email protected]

Marina Vranić, tel. 4550042; e-mail: [email protected]

Krešimir Bošnjak, tel. 239 4027; e-mail: [email protected]

Hrvoje Kutnjak, tel. 4550042; e-mail: [email protected]

Cilj:

Slušanjem modula "Gospodarenje travnjacima" student stjeĉe osnovna teoretska znanja za razumijevanje mehanizma «tlo-biljka-ţivotinja» kao i osnovne tehniĉko-tehnološke vještine za organizaciju stoĉarske proizvodnje na travnjacima.

Način rada:




Uredno pohaĊanje predavanja, terenskih vjeţbi i vjeţbi u praktikumu, izrada seminara, aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje parcijalnih ispita tijekom semestra, polaganje usmenog ispita.


- Definirati i iskazati gospodarsko znaĉenje prirodnih, poluprirodnih i sijanih travnjaka, te njihovu podjelu.

- Prepoznati morfološke i biološke osobine trava i sitnozrnih mahunarka.

- Objasniti utjecaj ekoloških ĉimbenika na travnjake.

- Opisati naĉine i metode zasnivanja novih i obnavljanja postojećih travnjaka, njihove prednosti i nedostatke, te odabrati odgovarajuću metodu za specifiĉne agroekološke uvjete.

- Povezati i razlikovati botaniĉki opis, ekološke zahtjeve, agrotehniku, proizvodni potencijal i naĉine korištenja najvaţnijih vrsta trava, sitnozrnih mahunarka i njihovih smjesa.

- Prepoznati vaţnost gnojidbe travnjaka organskim i mineralnim gnojivima.

- Identificirati optimalne rokove košnje trava i mahunarka.

- Objasniti osnove proizvodnje i korištenja sijena, silaţe i sjenaţe.

- Objasniti gospodarsku vaţnost pašnjaka za stoĉarsku proizvodnju i najvaţnije metode napasivanja.






53

- Isplanirati proizvodnju i korištenje krme na pašnjacima.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

28 60 2


60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

18 60 2


60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

14 60 2

Usmeni ispit (ukoliko nisu poloţeni parcijalni ispiti)

100%

60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

Unesi tekst 180 6

UKUPNO 100% (P1+P2+P3+P4+UI)/5 60 180 6


54


Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

PohaĊanje nastave

Na nastavi se studeni prozivaju. Mogu opravdano izostati do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara.



(1 ECTS)

Parcijalni ispit

Studenti tijekom semestra pišu tri parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe sva tri pismena ispita, upisuje im se prosjeĉna ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe sva tri parcijalna pismena ispita, moraju polagati usmeni ispit.

P1 – 8. tjedan

P2 – 12. tjedan

P3 – 16. tjedan

Ukoliko studenti nisu poloţili prvi parcijalni ispit imaju mogućnost ponovljenog pisanja. Ako ni tada ne poloţe idu direktno na usmeni ispit u redovitim rokovima polaganja. Ukoliko studenti ne poloţe 2. i 3. parcijalni ispit idu na usmeni ispit u redovitim rokovima.

Usmeni ispit

Usmeni ispit sastoji se više pitanja (najĉešće 5) kojima se obuhvaća cijelo gradivo modula. Testira se sposobnost studenta da poveţe usvojene ĉinjenice i sposobnost zakljuĉivanja.




Definirati i iskazati gospodarsko znaĉenje prirodnih, poluprirodnih i sijanih

travnjaka, te njihovu podjelu.

Prepoznati morfološke i biološke osobine trava i sitnozrnih mahunarka.

Objasniti utjecaj ekoloških ĉimbenika na travnjake.


Opisati naĉine i metode zasnivanja novih i obnavljanja postojećih travnjaka, njihove prednosti i nedostatke, te odabrati odgovarajuću metodu za specifiĉne

agroekološke uvjete.

Povezati i razlikovati botaniĉki opis, ekološke zahtjeve, agrotehniku, proizvodni

potencijal i naĉine korištenja najvaţnijih vrsta trava, sitnozrnih mahunarka i njihovih smjesa.

Prepoznati vaţnost gnojidbe travnjaka organskim i mineralnim gnojivima.

Identificirati optimalne rokove košnje trava i mahunarka.

Parcijalni ispit. Usmeni ispit.

Objasniti osnove proizvodnje i korištenja sijena, silaţe i sjenaţe.

Objasniti gospodarsku vaţnost pašnjaka za stoĉarsku proizvodnju i najvaţnije

metode napasivanja.

Isplanirati proizvodnju i korištenje krme na pašnjacima.



55



Herbicidi


P-24, S-0, T-6


Klara Barić, [email protected]

Cilj:

Teorijsko i praktiĉno poznavanje herbicida koje će omogućiti vještine i kompetencije pravilnog odabira herbicida i korištenje mogućnosti njihove racionalne (ekološki prihvatljive) primjene. Postizanje cilja zahtijeva upoznavanje glavnih znaĉajki hericida: mehanizme djelovanja i selektivnosti, perzistentnost, rezistentnost, ponašanje u okolišu (interakcija herbicid-tlo-biljka), utjecaj okolišnih uvjeta na ponašanje herbicida, praktiĉne znaĉajke razvrstavanja herbicida (po vremenu primjene, po kemijskoj pripadnosti, po formulaciji, po mehanizmu, naĉinu i spektru djelovanja). Savladati korištenje Pregleda registriranih pesticida u Hrvatskoj (Glasilo biljne zaštite, 1-2 i sl. relevantne literature) te upoznati glavnu zakonsku regulativu iz podruĉja primjene herbicida.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

- upoznavanje studenta s ciljevima i ishodima uĉenja (ukupno za predmet i za pojedine nastavne cjeline), kriterijima i naĉinima ocjenjivanja, proceduri odrţavanja parcijalnih ispta znanja

- planiranje nastave na temelju ciljeva i ishoda uĉenja,

- priprema:predavanja, zadataka za grupni i individualni samostalni rad, testova,

- dostavljanje nastavnih materijala (prezentacija, separata i sl.) putem Merlina

- ocjenjivanje studenata i evidencija studenata prema: (i) -pohaĊanju nastave, (ii) aktivnosti na nastavi, (iii) ocjenama parcijalnih ispita

- komuniciranje sa studentima (grupno i pojedinaĉno) i odrţavanje konzultacija (usmeno i putem e-maila

Obaveze studenata:

- redovito pohaĊanje nastave (dozvoljeno max. 3 izostanka, )

- aktivno sudjelovanje na nastavi (izraţavanje mišljenja, postavljanje pitanja, prijedlozi, obavljanje kraćih zadataka)

- parcijalno polaganje ispita,

- usmeno odgovaranje ukoliko provjera znanja nije obavljena putem parcijalnih testova znanja

- etiĉno ponašanje.



56


Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći:

- formulirati i objasniti glavne znaĉajke herbicida

- utvrditi meĊusobnu povezanost tla, biljke i herbicida

- razluĉiti praktiĉni znaĉaj pojedinog naĉina razvrstavanja herbicida

- odabrati ekotoksikološki povoljnije herbicide

- povezati simptome uĉinka s mehanizmom djelovanja herbicida.

Povezanost ishoda uĉenja modula s ishodima uĉenja studijskog programa:

- Opisati ulogu i znaĉaj zaštite bilja u biljnoj proizvodnji i interpretirati osnovni zakonodavni okvir kojim je regulirana.

- Navesti i opisati znaĉajke interakcije pesticida s tlom, biljkom i okolišem.

- Nabrojiti osnovne znaĉajke pojedinih skupina pesticida.

- Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za cjeloţivotno obrazovanje.

Ishodi uĉenja i zapošljivost: Predmet omogućuje studentu kompetencije u podruĉju rada s herbicidima na vlastitom gospodarstvu ili kao savjetnik drugim profesionalnim korisnicima herbicida. Kompetentan je za djelatnost u podruĉju prometa herbicida (zastupnik, distributer, poljoprivredna ljekarna). Stjeĉe osnovne spoznaje potrebne za razvoj i stjecanje znanstvenog znanja o herbicidima.

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni


Ocjena Br. sati izravne nastave

Ukupni broj sati rada prosj.

studenta

ECTS bodovi

pohaĊanje nastave 10 od 0 do 3 izostanka

0 izost. =10 bodova; 1 izost.= 5 bodova

30 30 0,5

aktivno sudjelovanje na nastavi i samostalni rad

utjecaj na konaĉnu ocjenu 0 10 0,5

parcijalni ispit 1 20

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlodobar(4

odliĉan (5)

0 10 0,5


60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlodobar(4

odliĉan (5)

0 10 0,5


60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlodobar(4

odliĉan (5)

0 10 0,5

Usmeni ispit 30 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst

20 0,5



57



PohaĊanje nastave

Prisustvo na nastavi je obvezno (vrši se evidencija). Više od tri izostanka se smatra neupisanim predmetom. Opravdane izostanke je potrebno dokumentirati ili najaviti. Biljeţi se discipliniranost i praćenje nastave.

prema rasporedu nastave

nema

Aktivnost na nastavi Preferira se interaktivna nastava s diskusijom, pitanjima (pitanja je moguće postavljati e-mailom), izraţavanje kritiĉkog mišljenja, iskustva, stava i sl.

tijekom izravne nastave

nema

Samostalni rad Samostalna obrada jedne djelatne tvari herbicida s gledišta glavnih znaĉajki herbicida.

tijekom semestra

nema

Parcijalni ispit 1

Provjera poznavanja glavnih znaĉajki herbicida (selektivnost, perzistentnost, rezistentnost, ponašanje u okolišu, etjecaj ekoloških faktora na ponašanje u okolišu).

Nakon odslušane nastavne jedinice.

nema

Parcijalni ispit 2

Provjera poznavanja praktiĉnog znaĉaja pojedine podjele herbicida (po vremenu primjene, mehanizmu djelovanja, kemijskoj pripadnosti, naĉinu djelovanja).


nema

Parcijalni ispit 3 Pismeni ispit tipa kviza iz teme samostalnog rada).

Nakon završene izravne nastave.

nema

Usmeno ispitivanje Projerava se teorijsko znanje, vještina aplikacije teorijskog znanja i vještina korištenja „Pregleda registriranih herbicida u Hrvatskoj“ .

Redovni ispitni rokovi.

nema



-formulirati i objasniti glavne znaĉajke herbicida

-utvrditi meĊusobnu povezanost tla, biljke i herbicida

Parcijalni ispit 1, aktivnost na nastavi i usmena provjera.

-razluĉiti praktiĉni znaĉaj pojedinog razvrstavanja herbicida


-odabrati ekotoksikološki povoljnije herbicide

-povezati simptome herbicidnog uĉinka s mehanizmom djelovanja



58



Industrijsko bilje




Milan Pospišil, tel. 239 3701; e-mail: [email protected]

Jasminka Butorac, tel. 239 3632; e-mail: [email protected]

Marina Brĉić, tel. 239 3662; e-mail: [email protected]

Cilj:

Cilj modula je studentima dati potrebna znanja o najznaĉajnijim industrijskim kulturama, njihovom uzgoju i cilju proizvodnje. Studenti trebaju savladati suvremene tehnološke procese proizvodnje industrijskih kultura i njihovih sorti te steći temeljna znanja za nastavak studiranja.

Način rada:




Uredno pohaĊanje predavanja i vjeţbi, izrada i prezentacija seminara, aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje parcijalnih ispita, polaganje usmenog ispita.


opisati stanje i trendove u proizvodnji industrijskog bilja u zemlji i svijetu

opisati morfološka i biološka svojstva industrijskih kultura te prepoznati njihove faze rasta i razvoja radi primjene sredstava za zaštitu bilja i izvoĊenja odgovarajućih tehnoloških mjera

odabrati i za uzgoj preporuĉiti kulture i sorte/hibride koji odgovaraju specifiĉnim agroekološkim uvjetima te procijeniti agronomska svojstva novih sorata i hibrida industrijskih kultura

planirati proizvodnju industrijskog bilja ovisno o pogodnosti ekoloških uvjeta odreĊenog podruĉja ukljuĉujući i izbor odgovarajuće mehanizacije

objasniti osnove tehnologije proizvodnje industrijskih kultura

isplanirati i izraĉunati osnovne parametre (koliĉinu gnojiva, sjemena, itd.) za proizvodnju industrijskih kultura

opisati i objasniti proizvodnju industrijskih kultura kao sirovina za proizvodnju biogoriva

predloţiti uvoĊenje novih kultura u proizvodnju uzimajući u obzir potrebe trţišta te uvoĊenje novih tehnoloških mjera u proizvodnju





59

prezentirati i objasniti probleme u proizvodnji industrijskih kultura koristeći informacijsko-komunikacijsku tehnologiju i predloţiti rješenja

dostići razinu znanja o industrijskim kulturama koja će omogućiti nastavak obrazovanja na diplomskom studiju u podruĉju Biotehniĉkih znanosti.

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Parcijalni ispit 1. (PI1)

25%

60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

1 45 1,5

Parcijalni ispit 2.

(PI2) 25%

60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

1 35 1


25%

60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

1 25 1


25%

60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

1 15 0,5

Pismeni ispit (ukoliko nisu poloţeni parcijalni ispiti)

25% 100% - 0 10 Unesi tekst

Usmeni ispit (ukoliko nisu poloţeni parcijalni ispiti) (UI)

75%

60 – 70%

71 – 80%

81 – 90%

91 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

0 50 2



60



PohaĊanje nastave Na nastavi se studenti potpisuju. Mogu opravdano izostati do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara.



Seminarski rad (S)

(priprema + prezentacija)

Seminarski rad na poĉetku semestra biraju skupine od 3 do 5 studenata. Pisani rad se predaje nastavniku na pregled najmanje sedam dana prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju. Izlaganje seminarskih radova obavlja se na kraju programske cjeline prema dogovorenom rasporedu. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine, a ocjenjuju se prezentacijske vještine i usvojena znanja.

10. tjedan

15. tjedan -

Parcijalni ispiti

(PI 1-4)

Studenti tijekom semestra pišu ĉetiri parcijalna pismena ispita (PI 1 - uljarice, PI 2 - korjenaste kulture, PI 3 - predivo bilje i PI 4 - duhan i hmelj). Ukoliko poloţe sva ĉetiri parcijalna ispita, nakon usmenog ispita upisuje se ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe sva ĉetiri parcijalna ispita, moraju polagati pismeni i usmeni ispit.

PI1 – 7. tjedan

PI2 – 11. tjedan

PI3 – 14. tjedan

PI4 - u prvom tjednu ispitnog roka

-

Pismeni ispit

Pismeni ispit se sastoji od tri raĉunska zadatka - studenti trebaju postaviti, izraĉunati i objasniti rješenje odreĊenog problema obraĊenog na vjeţbama (npr. izraĉunati koliĉinu sjemena za sjetvu, izraĉunati razmak u redu, i sl.). Poloţeni pismeni ispit je uvjet za pristupanje usmenom ispitu.

Ispitni rokovi -

Usmeni ispit Usmeni ispit sastoji se od ĉetiri do pet pitanja. Testira se sposobnost studenta da poveţe usvojene ĉinjenice i sposobnost zakljuĉivanja.

Ispitni rokovi -



Opisati morfološka i biološka svojstva industrijskih kultura te prepoznati njihove faze rasta i razvoja radi primjene sredstava za zaštitu bilja i izvoĊenja odgovarajućih tehnoloških mjera

Seminarski rad. Parcijalni ispit. Usmeni ispit

Odabrati i za uzgoj preporuĉiti kulture i sorte/hibride koji odgovaraju specifiĉnim agroekološkim uvjetima te procijeniti agronomska svojstva novih sorata i hibrida industrijskih kultura


Planirati proizvodnju industrijskog bilja ovisno o pogodnosti ekoloških uvjeta odreĊenog podruĉja ukljuĉujući i izbor odgovarajuće mehanizacije

Seminarski rad. Usmeni ispit

Objasniti osnove tehnologije proizvodnje industrijskih kultura Seminarski rad. Parcijalni ispit. Usmeni ispit

Isplanirati i izraĉunati osnovne parametre (koliĉinu gnojiva, sjemena, itd.) za proizvodnju industrijskih kultura

Radni zadaci tijekom nastave. Seminarski rad. Parcijalni ispit. Pismeni ispit. Usmeni ispit

Opisati i objasniti proizvodnju industrijskih kultura kao sirovina za proizvodnju biogoriva


Prezentirati i objasniti probleme u proizvodnji industrijskih kultura koristeći informacijsko-komunikacijsku tehnologiju i predloţiti riješenja

Sudjelovanje u raspravi. Seminarski rad. Parcijalni ispit. Usmeni ispit


61



Informatika


Predavanja 15; vjeţbe 12; seminar 3


IzvoĊaĉ predavanja: akademik, prof. dr. sc. Vitomir Grbavac, [email protected]

IzvoĊaĉi vjeţbi: akademik, prof. dr. sc. Vitomir Grbavac, [email protected] i mr.sc. Lucija Blašković, [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je upoznavanje studenata s informacijsko-komunikacijskim tehnologijama i vještinama njihova korištenja u suvremenom poslovanju. U tom cilju studenti će ovladati s odreĊenom akademskom razinom informatiĉke pismenosti kroz korištenje standardne informatiĉke tehnologije i softverskih alata zasnovanih na tim tehnologijama.

Način rada:


Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz pokazne primjere, gotove primjere, pismeni ili usmeni ispit.


Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanja, pokazne primjere i seminara, prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.


Ishodi uĉenja za predmet usklaĊeni su s ishodima uĉenja studija. Svladavanjem ishoda uĉenja i kompetencija predmeta student postiţe cilj studijskog programa i osposobljava se za radna mjesta u realnom sektoru.





62

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave predavanja + seminar

Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 30 30 1/4


10 %


Unesi tekst Unesi tekst 30 1/4

Parcijalni ispit 1

(PI1) 45 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 10 1

Parcijalni ispit 2

(PI2) 45 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 10 1

Seminar + Vjeţbe

(SV) 10 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 10 1/2

ILI Pismeni + Usmeni ispit (PUI)

90 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 2

UKUPNO 100% (PI1+PI2+SV)/3 ili

(PUI +SV)/2 30 90 3


63



PohaĊanje nastave (predavanja+vjeţbe)


Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja i 15% vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…. na AFZ-u)


Moguća putem samostalnog zadatka (1/4 ECTS)




Moguća putem samostalnog zadatka (1/4 ECTS)


Prvi programski dio modula:

Evolucija informatiĉkog znanstveno-tehnološkog razvitka, Pojava informacijskog društva, Vaţnost informatike glede daljnjeg poljodjelskog razvitka RH.

Povijesni razvoj informatike kao discipline i znanosti, Kompjutorski sustavi: tehniĉko-tehnološki i razvojni aspekti

Središnja jedinica kompjutorskih sustava (makro, midi, mikro), Obodne jedinice kompjutorskih sustava

Sekundarne memorije kompjutorskih sustava



Drugi programski dio modula:

Sustavna softverska podrška. Aplikativna softverska podrška. Kompjutorske mreţe. Vrste mreţa.

Kompjutorske komunikacije. Kompjutorski mreţni standardi. Naĉini kompjutorskog komuniciranja

Modeli informatiĉkog centra. Personalni informatiĉki aspekti . Ergonomija informatiĉkih sustava

Koncepcijska, analitiĉka, metodologijska i statistiĉka osnova infosustava. Globalni dosezi razvitka Interneta: mogućnosti, ograniĉenja i rješenja

15.tjedan Unesi tekst




Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)




64



Donijeti osoban stav o konkretnom izboru hardverskih i softverskih resursa kompjutorskih sustava


Uspješno razlikovati tehniĉke osobine arhitekture/graĊe raĉunalnih sustava, u smislu: središnje jedinice sustava, središnjeg procesora, sabirnice, registra, primarne i sekundarne memorije, te obodnih (U/I) jedinica raĉunalnih sustava


Spoznati strukturu i organizaciju softverske osnove raĉunalnih sustava (sustavni i aplikativni softver)


Toĉno i sadrţajno razlikovati sve organizacijske elemente podatkovne osnove raĉunalnih sustava


Razlikovati funkcijske osobine organizacije informatiĉkog centra (središnji, lokalni i periferni),

Uspješno razlikovati usrojstvo kompjutroskih mreţa (vrste, razine i protokole - TCP/IP, OSI)

Razlikovati sve specifiĉnosti vezane uz informatiĉka zanimanja


Spoznati razvoj interneta u današnjem svijetu, kao i njegove znaĉajke, te inaĉice, (intranet i extranet)

Spoznati sve relevantne osobine funkcijskih znaĉajki vezanih uz perspektivu informatike u sferi današnje globalizacije i informacijskog društva (virtualna realnost, virtalni svijet, virtualni prostor


Izgraditi i koristiti u praksi znanja vezana uz informatiĉku pismenost i osobne vještine kompjutorske komunikacije.



65



Ishrana bilja


Šifra 26236, ECTS bodovi 6, Engleski jezik R1, E-uĉenje R1

Sati nastave 60: predavanja 42, vjeţbe (praktikum) 14, seminar 4


Prof. dr. sc. Tomislav Ćosić, tel.:+385 1 239 3794, e-mail: [email protected]

Dr. sc. Tomislav Karaţija, tel.:+385 1 239 3982, e-mail: [email protected]

Cilj:

Modul interpretira definicije i klasifikacije biogenih elemenata odnosno biljnih hraniva. Na modulu se studente upoznaje sa sadrţajem mineralnih tvari u biljci te tlu kao izvoru biljnih hraniva. Razmatra se i razraĊuje utjecaj ekoloških ĉimbenika i biljnog metabolizma na primanje hraniva, usvajanje biljnih hranjiva nadzemnim organima biljke i ĉimbenike koji utjeĉu na primanje hraniva nadzemnim organima. U drugom dijelu modula razmatraju se temeljne fiziološke uloge pojedinih makro- i mikroelemenata u biljci, simptomi nedostatka i suviška. Putem vjeţbi demonstrira se i opisuje: uzorkovanje tla, metode analiza biljnog materijala i tla te izraĉun potrebnih doza gnojiva na osnovu analize.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Pouĉavati studente i prezentirati na jednostavan i razumljiv naĉin obrazovni sadrţaj predmeta za koje mora imati kompetencije. Procijeniti u kojoj su mjeri studenti usvojili obrazovne ciljeve i ostvarili oĉekivane ishode uĉenja. Ocijeniti ishode uĉenja studenata kroz zadane kriterije vrednovanja postavljene u našem sustavu ocjenjivanja (ocjene od nedovoljan (1) do odliĉan (5)), i kompatibilne s ECTS sustavom, a koristeći tehnike ispitivanja u obliku postavljenih pitanja pismenog i usmenog ocjenjivanja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊati nastavu. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljanti pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati samostalno ili grupno te aktivno sudjelovati u raspravi.

Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zapošljivost – prema ECTS katalogu:

- Iskazati povezanost temeljnih postavki ishrane bilja, te protumaĉiti i povezati funkcije pojedinih hraniva u biljnom organizmu

- Prepoznati vaţnost ishrane bilja u cjelokupnom tehnološkom procesu uzgoja pojedine kulture

- Identificirati i objasniti esencijalna makro i mikrohraniva

- Prepoznati simptome deficijencije i suviška pojedinih hraniva

- Demonstrirati uzorkovanje tla i biljnog materijala, te pripremu istih za kemijsku analizu




66

- Isplanirati i izraĉunati potrebne koliĉine, te odabrati najpovoljniju vrstu gnojiva prema analizi tla i potrebama pojedine kulture u odreĊenoj fenofazi rasta i razvoja

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni




studenta

ECTS bodovi


- 56 40 1


Korektivni bodovi Aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu naviše

Parcijalni ispit (PI1) 25 60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar(4)

Odliĉan (5)

0 20 1


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 20 1


5 60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 20 1

Seminar (S) 25 Ovisno o prikazanom znanju i vještini pisanja.

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

20 2

Ispravak* (25%)* - - - (25) (2)

Završni ispit (ZI)** 100** 60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0

60

6

UKUPNO 100% PI1+PI2+P3 ili ZI 56 180 6

*Student ima pravo popraviti ocjenu iz parcijalnog ispita ili pristupiti ukoliko je bio sprijeĉen tijekom redovitog odrţavanja parcijalnih ispita

**Ukoliko student ne poloţi predmet putem parcijalnih ispita, izlazi u ispitnom roku na završni ispit


67

Detaljno obrazložena pravila pripremanja, izvedbe i polaganja kolokvija, seminarskih radova, parcijalnih ispita, pisanih ispita:


PohaĊanje nastave


Na nastavi se biljeţi nazoĉnost, prati aktivnost i discipliriranost aktivnog praćenja nastave.

Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi, 15% seminara (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju).


Moguća putem samostalnog zadatka (0,5 ECTS)


Studenti se potiĉu sudjelovati u raspravama prezentaciji ideja i problemskih rješenja. Prati se usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljenja, samostalnog i timskog rada u rješavanja radnih zadataka.

Kontinuirano tijekom nastave


Parcijalni ispit 1 (PI1) Ispit programski obuhvaća uvodni dio i teorijsku osnovu ishrane bilja,.

5.tjedan Moguća putem zasebnog pisanja ispita (1ECTS)

Parcijalni ispit 2 (PI2) Ispit programski obuhvaća makroelemente i folijarnu ishranu.

10. tjedan Moguća putem zasebnog pisanja ispita (1ECTS)

Parcijalni ispit 3 (PI3) Ispit programski obuhvaća mikroelemente. 14. tjedan Moguća putem zasebnog pisanja ispita (1ECTS)

Seminar (S) Student samostalno bira temu iz obraĊenog gradiva. 15.tjedan Moguća uz dogovor (2 ECTS)

Ispravak Student moţe ispraviti ocjenu ili pristupiti, ukoliko nije, jednom od parcijalnih ispita.

15. tjedan -

Završni ispit (UI) Završni ispit sastoji se od 10 pitanja.

Testira se znanje usvojenosti teorije, ĉinjenica analitiĉnost, kritiĉnost i identificiranje praktiĉnih problema.

Ispitni rokovi -


68



Iskazati povezanost temeljnih postavki ishrane bilja. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, završni ispit.

Protumaĉiti i povezati funkcije pojedinih hraniva u biljnom organizmu.

Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, završni ispit.

Prepoznati vaţnost ishrane bilja u cjelokupnom tehnološkom procesu uzgoja pojedine kulture.


Identificirati i objasniti esencijalna makro i mikrohraniva. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, završni ispit.

Prepoznati simptome deficijencije i suviška pojedinih hraniva. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, završni ispit.

Analizirati tlo i komentirati rezultate. Sudjelovanje u vjeţbama, parcijalni ispit, završni ispit.

Isplanirati i izraĉunati potrebne koliĉine, te odabrati najpovoljniju vrstu gnojiva prema analizi tla i potrebama pojedine kulture u odreĊenoj fenofazi rasta i razvoj.


Analizirati biljni materijal i komentirati rezultate. Sudjelovanje u vjeţbama, parcijalni ispit, završni ispit.


69



Izravna prodaja i prerada na seljačkom gospodarstvu


Predavanja:48; seminari:12


Prof.dr.sc. Damir Kovaĉić ([email protected], +385 01 239 3734)

Prof.dr.sc. Samir Kalit ([email protected], +385 01 239 3879)

Prof.dr.sc. Nadica Dobriĉević ([email protected], +385 01 239 3997)

Izv.prof.dr.sc. Daniel Karoly ([email protected]. +385 01 239 4013)

Doc.dr.sc. Pavica Tupajić ([email protected], +385 01 239 3771)

Marina Tomić, mag.ing.agr. ([email protected], +385 01 239 3787)

Cilj:

Cilj modula Izravna prodaja i prerada na seljaĉkom gospodarstvu je stjecanje teorijskih i praktiĉnih znanja o modelima izravne prodaje i primjeni marketinga u izravnoj prodaji.

Način rada:


Odrţavanje predavanja, pomoć pri izradi seminarskih radova


PohaĊanje nastave, izrada seminarskog rada


- Definirati pretpostavke za bavljenje izravnom prodajom

- Predvidjeti vaţnost izravne prodaje na razini ukupnog poljodjelstva, na razini seljaĉkoga gospodarstva te na razini opskrbe trţišta i potrošnje hrane

- Predvidjeti budući razvitak izravne prodaje i pojedinih kanala izravne prodaje

- Procijeniti sposobnost seljaĉkog gospodarstva za bavljenje izravnom prodajom i preporuĉiti odgovarajući model izravne prodaje

- Izraditi i prezentirati koncept izravne prodaje za odabrano seljaĉko gospodarstvo

- Savjetovati seljaĉka gospodarstva o ukljuĉivanju u izravnu prodaju i preradu na seljaĉkom gospodarstvu i unapreĊenje istih

- Ocijeniti uspješnost primjene odreĊenog modela izravne prodaje u praksi








70

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Seminarski rad 30%

nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odliĉan

12 48 2

Usvojenost programskog sadrţaja – kolokvij

20%

Do 8

9-10

11-12

13-14

15-16

nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odliĉan

8 7 0,5

Završni pismeni ispit 40%

Do 14

15-17

18-20

21-23

24-25

nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odliĉan

40 65 3,5


5% 5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst

Kontinuirano pohaĊanje nastave

5% 5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst



Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

Seminarski rad

Seminarski rad je obavezan, izvodi se u grupama od 3-4 studenta. Izrada seminarskog rada sastoji se od sljedećih dijelova: (1) pisanog dokumenta koji obraĊuje zadanu temu i (2) izrade prezentacije na odabranu temu i 3) obrane seminara. Studenti izraĊen seminar (word) predaju e-mailom do zadanog datuma.

12. tjedan predaja seminara, 14. i 15. usmena prezentacija

Nije moguća

Kolokvij

Kolokvij obuhvaća gradivo s predavanja vezanim uz tehnologiju proizvodnje tradicijskih proizvoda. Studenti pišu kolokvij prema datumu koji je u akademskom kalendaru predviĊen za kolokvij. Kolokvij je pismenog oblika i sadrţi 8 zadataka. Ukupno je 16 bodova. Prepisivanje je zabranjeno te povlaĉi disciplinsku odgovornost.

Unesi tekst

Na zadnjem predavanju kada se piše završni pismeni ispit i tijekom redovitih ispitnih rokova

Završni pismeni ispit

Nakon odrţane nastave i predaje i prezentacije seminarskog rada student pristupa pismenom polaganju završnog ispita u trajanju od sat vremena. Završni ispit se sastoji od 25 pitanja povezanih s ishodima uĉenja, a svako pitanje nosi 1 bod.

Zadnje predavanje

Tijekom redovitih ispitnih rokova


71


Dolazak studenata na nastavu se provjerava i uvjet je za dobivanje potpisa. Dozvoljena su 2 izostanka.

Zadnje predavanje

Nadoknada nije predviĊena

Aktivno praćenje nastave

Studenti mogu sudjelovati u diskusijama na predavanjima ili rješavati probleme.

Unesi tekst Nadoknada nije predviĊena



Definirati pretpostavke za bavljenje izravnom prodajom Završni ispit, pismeni

Predvidjeti vaţnost izravne prodaje na razini ukupnog poljodjelstva, na razini seljaĉkog gospodarstva te na razini opskrbe trţišta i potrošnje hrane

Završni ispit, pismeni

Predvidjeti budući razvitak izravne prodaje i pojedinih kanala izravne prodaje


Procijeniti sposobnost seljaĉkog gospodarstva za bavljenje izravnom prodajom i preporuĉiti odgovarajući model izravne prodaje

Kolokvij

Seminarski rad

Izraditi i prezentirati koncept izravne prodaje za odabrano seljaĉko gospodarstvo

Seminarski rad

Savjetovati seljaĉka gospodarstva o ukljuĉivanju u izravnu prodaju i preradu na seljaĉkom gospodarstvu i unaprjeĊenje istih


Ocijeniti uspješnost primjene odreĊenog modela izravne prodaje u praksi



72



Izvođenje melioracijskih sustava


40-4-16


Ivan Šimunić (nositelj), e-mail: [email protected]

Marina Bubalo (suradnik), e-mail: [email protected]

Cilj:

Iskazati razloge izvoĊenja melioracijskih sustava, sljed izvoĊenja pojedinih zahvata te osposobiti studente da mogu primjeniti steĉena znanja u praksi

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Predaje nastavno gradivo, povezuje teme predavanja s primjerima iz prakse, postavlja studentima tijekom predavanja kraća pitanja, potiĉe studente na komentare-raspravu, traţi odgovarajuće odgovore-rješenja u svezi odreĊenog problema obuhvaćenog temom predavanja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave, samostalna izrada vjeţbi te grupna izrada seminara.


Iskazati razloge izvoĊenja melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja, povezati naĉine izvoĊenja melioracijske odvodnje i razliĉite sustave navodnjavanja te isplanirati slijed aktivnosti izvoĊenja melioracijskih sustava odvodnje i/ili navodnjavanja.

Ishodi uĉenja predmeta su dio ishoda uĉenja studijskog programa koji povezuje probleme suvišnih voda u tlu, nedostatak vode u tlu, prepoznaje metode izraĉunavanja viška/manjka vode u tlu, potrebu biljaka za vodom, provodi najprikladnije naĉine gospodarenja na hidromelioriranim površinama.

Nakon teorijskog i praktiĉnog znanja studenti su osposobljeni za planiranje i organiziranje izvoĊenja melioracijskih sustava odvodnje i navodnjavanja, kako na većim poljoprivrednim površinama, tako i na manjim OPG. Osim toga, osposobljeni su odrediti koliĉinu vode koja se distribuira na površinu, pratiti promjene vlage u tlu tijekom vegetacije, uzorkovati i provjeriti u laboratoriju kakvoću drenaţne vode i vode koja se primjenjuje u navodnjavanju. Ishodi uĉenja omogućuju zapošljavanje u poljoprivrednim tvrtkama -koncernima na ĉijim su površinama izvedeni melioracijski sustavi odvodnje i navodnjavanja i u trgovaĉkim društvima koja isporuĉuju opremu i instrumenate koji se koriste u sustavima odvodnje i navodnjavanja.




73

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Pismeni 1-meĊuispit 25

50%

60%

70%

80%

2

3

4

5

20 30 3

Pismeni 2-meĊuispit 25

50%

60%

70%

80%

2

3

4

5

20 30 3

Usmeni 50

50%

60%

70%

80%

2

3

4

5

40 60 6

UKUPNO 100% 40 120 6



MeĊuispiti-parcijalni ispiti

MeĊuispiti-parcijalni ispiti (postoje dva) se odrţavaju tijekom nastave (prvi), odnosno odmah nakon završetka nastave (drugi). Drugom meĊuispitu mogu pristupiti studenti koji su pozitivno riješili prvi meĊuispit. Svaki meĊuispit sadrţi sedam pitanja, koji nose ukupno sedam bodova. Za pozitivnu ocjenu treba skupiti ĉetiri boda, pet bodova vrednuje se ocjenom dobar, šest bodova ocjenom vrlo dobar i svih sedam bodova vrednuje se ocjenom odliĉan. Ocjene na oba meĊuispita ĉine 50% ukupne ocjene predmeta, s tim da student mora biti pozitivno ocijenjeno na usmenom ispitivanju.

Prvi meĊuispit piše se polovicom semestra, dok se drugi meĊuispit piše neposredno nakon završetka semestra.

Nema nadoknade

Pregledavanje programa iz vjeţbi

Tijekom semestra izraĊuju se programi iz vjeţbi koje su sastavni dio odreĊene natavne teme. Po završetku semestra slijedi pregledavanje vjeţbi. Ako su vjeţbe uspješno uraĊene, asistent u indeks stavlja potpis kao znak da student moţe pristupiti usmenom ispitu. Ako su vjeţbe manjkave slijedi njihova korekcija i ponovni pregled.

Neposredno nakon završetka semestra

Dva tjedna nakon završetka semestra

Seminarski radovi

Tijekom semestra studenti obraĊuju odreĊenu temu u sklopu seminarskih radova (manja skupina radi na jednoj temi). Neposredno nakon završetka semestra slijedi pregledavanje i rasprava na temu seminarskih radova. Ako su seminarski radovi uspješno obraĊeni, asistent potpisom u indeks stavlja znak da je seminarski rad uspješno obraĊen i obranjen i da moţe pristupiti usmenom dijelu ispita. Ako su seminarski radovi manjkavi upućuju se na doradu, a zatim slijedi ponovni pregled.




74

Pisani ispiti

Studenti koji nisu pozitivno ocijenjeni na oba meĊuispita ili nisu pristupili meĊuispitima, polaţu završni pisani ispit tijekom ispitnih rokova. Završni pisani ispit sadrţi sedam pitanja, koji nose ukupno sedam bodova. Za pozitivnu ocjenu treba skupiti ĉetiri boda, pet bodova vrednuje se ocjenom dobar, šest bodova ocjenom vrlo dobar i svih sedam bodova vrednuje se ocjenom odliĉan. Ocjena na završnom pisanom ispitu ĉini 50% ukupne ocjene predmeta, s tim da student mora biti pozitivno ocijenjen na usmenom ispitu

Pisani ispiti (ako studenti tijekom nastave nisu pisali meĊuispite) odrţavaju se tijekom ispitnih rokova. Postoje dva ljetna, dva jesenska i dva zimska ispitna roka. Ako je pisani ispit pozitivan isti dan pristupa se usmenom dijelu ispita.

Ako je pisani ispit negativan, student ponovno pristupa pismenom ispitu na jedan od ponuĊenih ispitnih rokova.

Usmeni ispiti

Nakon uspješno završenih vjeţbi, seminarskih radova i pismenih meĊuispita ili završnog pismenog ispita, student pristupa usmenom ispitu. Ako je usmeno ispitivanje pozitivno, student se ocjenjuje pozitivno, a konaĉna ocjena je prosjeĉna koja se sastoji od ocjene na pismenom i usmenom ispitu.

Za usmene ispite postoje dva ljetna ispitna roka, dva jesenska i dva zimska ispitna roka. Već prema studentovu planu i programu pripremanja ispita, student prijavljuje i pristupa na jedan od ponuĊenih ispitnih rokova

Ako je usmeni ispit bio neuspješan, student pristupa ponovno pismenom ispitu na jedan od zadanih ispitnih rokova, a nakon uspješnog pismenog ispita u istom danu obavlja se usmeno ispitivanje.



Pismeni ispiti -meĊuispiti

Tijekom nastave studenti (ako se odluĉe) pišu dva testa, svaki test sadrţi sedam pitanja. Pitanja na testu obuhvaćaju zadatke odreĊenih izraĉunavanja i teoriju. Ako su oba testa pozitivna, studentovo znanje se provjerava još na usmenom ispitu. Broj pitanja na usmenom ispitu zavisi o uspjehu na testovima, a najĉešće se na usmenom dijelu ispita studentu postavlja ĉetiri do šest pitanja koja su usmjerena na razumijevanje i povezivanje gradiva kao i rješavanje odreĊenih problema.

Pismeni ispit-završni

Ako student(i) tijekom nastave nisu pristupili meĊuispitima, onda na jednom od zadanih ispitnih rokova pristupaju završnom pismenom ispitu. Ako je test pismenog ispita pozitivan, onda student(i) pristupaju usmenom ispitu, ako je negativan onda ponavljaju pismeni test. Na usmeni dio ispita mogu pristupiti samo studenti koji su uspješno napisali testove, odnosno završni pismeni ispit.

Usmeno ispitivanje

Nakon uspješno poloţenih testova bilo tijekom nastave ili na završnom pismenom ispitu, studenti pristupaju usmenom ispitivanju. Nakon pozitivnih testova i pozitivnih odgovora na usmenom provjeravanju znanja, studentu se upisuje ocjena u indeks. Ako su testovi pozitivni, a usmeno ispitivanje ocjenjeno negativno, student(i) se upućuju ponovno na pismeni ispit. Konaĉna ocjena na provjeri znanja obuhvaća rezultate (bodove) na testovima i odgovore na usmenom ispitivanju, a dobije se izraĉunom prosjeĉne vrijednosti ocjene na testu i ocjene na usmenom ispitu.


75



Jahanje


Predavanja

Seminar (Seminar na temu izrade osobnog kondicijskog treninga)

Terenske vjeţbe (Terenska nastava na Hipodromu zbog upoznavanja infrastrukture i natjecanja u konjiĉkom sportu

Vjeţbe u praktikumu

Vjeţbe u praktikumu u štali i teretani


Izv. prof. Romana Caput-Jogunica [email protected]

Prof. dr. sc. Ante Ivanković [email protected]

Doc. Dr. sc. Jelena Ramljak [email protected]

Cilj:

Glavni cilj ovog predmeta je usvajanje osnovnih teorijskih i praktiĉnih znanja o konjima i njihovim potrebama, jahaĉu poĉetniku te sustavu i organizaciji konjiĉkog sporta.

Način rada:


Prof. dr. sc. A. Ivanković – predavanja 4 sata; doc. dr. sc. Jelena Ramljak – predavanja 2 sata, vjeţbe u štali 18 sati, terenska nastava 2 sata; izv. prof. dr. sc. Romana Caput-Jogunica, predavanja 2, sata, vjeţbe u teretani 18 sati, terenska nastava 2 sata


Redovito pohaĊanje predavanja i vjeţbi u štali i teretani. Obvezan seminarski rad.



- Razlikovati pasmine konja,

- Definirati hranidbu i smještaj konja,

- Objasniti ulogu kondicijske pripreme u jahanju,

- Izabrati kondicijske vjeţbe za razvoj dominantnih motoriĉkih sposobnosti u jahanja i

- Demonstrirati pripremu konja za jahanje.





76

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni





ECTS bodovi

Pismeni 40%

13-15

11-12

9-10

7-8

odliĉan (5)

vrlo dobar (4)

dobar (3)

dovoljan (2)

8 25 1

Praktiĉni 40% Unesi tekst 1-5 18 35 1,5

Seminarski rad 20% 1-10 1-5 2 12 0,5

UKUPNO 100% Unesi tekst 28 72 3 ECTS



Pisani ispit Kombinacija pitanja s ponuĊenim odgovorima i na koje treba dopuniti

Redovni rokovi -

Praktiĉni ispit Nastavnik promatra studenta koji odraĊuje praktiĉni zadatak

Redovni rokovi Unesi tekst

Seminarski rad Pisani rad prema unaprijed odreĊenim smjernicama za izradu




Razlikovati pasmine konja pismeni

Definirati hranidbu i smještaj konja, pismeni

Objasniti ulogu kondicijske pripreme u jahanju, pismeni

Izabrati kondicijske vjeţbe za razvoj dominantnih motoriĉkih sposobnosti u jahanja i

seminarski rad

Demonstrirati pripremu konja za jahanje. praktiĉni ispit


77



Kakvoća i prerada mesa


Predavanja 38 sati, seminari 4 sata, vjeţbe 18 sati


Ivica Kos, [email protected]

Boro Mioĉ, [email protected]

Ana Kaić, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je osposobiti studente za razumijevanje ĉimbenika koji dovode do razliĉitih manifestacija mesa, poznavanje kategorija i klasa trupova i mesa, razumijevanje morfologije i postmortalnih promjena na mesu, poznavanje naĉina konzerviranja i prerade mesa. TakoĊer, cilj modula je stjecanje vještina za organizaciju, provedbu i nadzor procesa u mesnoj industriji.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Organizirati i provoditi predavanja i vjeţbe, radne zadatke te pripremu i obranu seminarskih radova

Pripremiti literaturne izvore za uĉenje. Organizirati i provoditi testove znanja i usmene ispite

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje predavanja i vjeţbi. Izvršavanje radnih zadataka. Izrada i obrana seminarskog rada.

Polaganje testova znanja. Polaganje usmenog ispita.


- objasniti ĉimbenike kakvoće mesa

- opisati kategorije i klase trupova i mesa

- objasniti osnovne postmortalne procese u mesu

- utvrditi povezanost morfologije mišića, osnovnih metaboliĉkih procesa i vidljivih pokazatelja kakvoće mesa

- objasniti naĉine konzerviranja mesa

- argumentirati primjenu osnovnih tehnoloških procesa u mesnoj industriji





78

Polaganje ispita

Elementi praćenja

Maksimalno bodova ili udio

u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave

5% - - 54 54 0,5


5% -


- - 0,5

Seminarski rad 10%

Sadrţaj 50%

Prezentacija 50%

- 4 20 1

Test znanja 1 + Test znanja 2

30%

50-62,49%

62,50-74,99%

75-87,49%

87,50-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstvan (5)

2 40 1,5

Usmeni ispit 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 66 2,5


(5%) - - - (10) (0,5%)




PohaĊanje nastave

Na nastavi se biljeţe prisustvo studenata na nastavi (na poĉetku i kraju bloka ) i prati sposobnost discipliniranog praćenja nastave.







Tijekom nastave

-


79

Seminarski rad

Teme seminarskog rada se izabiru i/ili dodijeljuju tijekom nastave, a namijenjene su grupnom radu do 3 studenta.

Pisani rad se predaje tjedan dana prije obrane. Korigirani rad se predaje pri obrani rada pred ostalim studentima.

Obranu rada vrše svi ĉlanovi grupe, a ocjenjuje se sadrţaj (50%, izvori podataka, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja, argumentiranost) i prezentacije (50%; prezentacijske vještine, govorniĉke vještine)

U 12. tjednu nastave

-




U 7. i 14. tjednu

-

Usmeni ispit





Do kraja nastave

-



Objasniti ĉimbenike kakvoće mesa Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, testovi znanja, usmeni ispit

Opisati kategorije i klase trupova i mesa Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, testovi znanja, usmeni ispit

Objasniti osnovne postmortalne procese u mesu Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, usmeni ispit

Utvrditi povezanost morfologije mišića, osnovnih metaboliĉkih procesa i vidljivih pokazatelja kakvoće mesa


Objasniti naĉine konzerviranja mesa Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, radni zadaci, testovi znanja, usmeni ispit

Argumentirati primjenu osnovnih tehnoloških procesa u mesnoj industriji



80



Kinologija




Roman Safner, [email protected]

Nikica Šprem, [email protected]

Tea Tomljanović [email protected]

Cilj:

Osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima iz kinologije, kako bi mogao sudjelovati u provedbi raznolikih aktivnosti ove gospodarske i znanstvene grane.

Način rada:






- identificirati elemente i ulogu kinologije u suţivotu s ĉovjekom i oĉuvanju biološke raznolikosti

- prepoznati pozicije i trendove kinologije u zemlji i inozemstvu

- na temelju sinteze steĉenih znanja i vještina ustanoviti i ocijeniti radne i uzgojne karakteristike pojedinih pasmina

- koristiti dostignuta znanja iz biologije i ekologije pasa u stjecanju novih spoznaja za ispravno postupanje

- postaviti istraţivanje, provesti terenski i eksperimentalni rad, prouĉiti literaturu te napisati rad za struĉni ĉasopis

- sudjelovati u definiranju nasljednih osobina i programa zaštite izvornosti autohtonih pasmina

- prepoznati aktualna zbivanja u kinologiji te ih prezentirati u medijima i publicistici

- argumentirati socijalno-ekonomske, profitabilne i odrţive prednosti organizirane kinologije

- organizirati i voditi kinološke poslove i aktivnosti u drţavnim i javnim institucijama

- koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom radu





81

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi





Seminar 15% 1-5 Unesi tekst


Završni ispit Usmeni 55% 1-5 Unesi tekst





Seminar Sudjelovanje u voĊenim seminarima Rokovi utvrĊeni na poĉetku svakog semestra.


Parcijalni pismeni ispiti

Odrţavaju se dva testa prema dijelovima gradiva.



Seminar

Javno izlaganje svog seminara uz odgovaranje na postavljena pitanja kao i postavljanje pitanja drugim izlagaĉima.



Usmeni ispit Odgovaranje na postavljena pitanja u skupinama sukladno prispjelim prijavama na ispitni rok

Rokovi utvrĊeni na poĉetku svakog semestra - ak/god




identificirati elemente i ulogu kinologije u suţivotu s ĉovjekom i oĉuvanju biološke raznolikosti

Pismeni meĊuispit

prepoznati pozicije i trendove kinologije u zemlji i inozemstvu Vjeţbe

ustanoviti i ocijeniti radne i uzgojne karakteristike pojedinih pasmina Vjeţbe

koristiti dostignuta znanja iz biologije i ekologije pasa u stjecanju novih spoznaja za ispravno postupanje

Pismeni meĊuispit

sudjelovati u definiranju nasljednih osobina i programa zaštite izvornosti autohtonih pasmina

Vjeţbe

prepoznati aktualna zbivanja u kinologiji te ih prezentirati u medijima i publicistici Seminar

argumentirati socio-ekonomske, profitabilne i odrţive prednosti organizirane kinologije

Završni ispit Usmeni


82



Konzerviranje krme


19 sati predavanja; 3 sata vjeţbi u praktikumu; 5 sati seminara; 3 sata terenskih vjeţbi


Marina Vranić, [email protected], tel. 01 4550 042, 01 2393 999

Krešimir Bošnjak, [email protected], tel 01 4550 042, 01 239 4027

Josip Leto, [email protected], tel 01 4550 042, 01 239 4079

Cilj:

- Objasniti prednosti i nedostatke sušenja i siliranja voluminozne krme,

- Rangirati usjeve prema pogodnosti za konzerviranje siliranjem i sušenjem

- Objasniti utjecaj pojedinih agrotehnoloških zahvata na konzerviranje krme

- Objasniti utjecaj fenološke faze razvoja trava i mahunarki prilikom košnje na hranjivost krme

- Opisati faze siliranja i sušenja krme

- Objasniti koja se hranjiva gube konzerviranjem krme

- Objasniti uzimanje reprezentativnog uzorka voluminozne krme I metode utvrĊivanja hranjvosti

- Objasniti analitiĉko izvješće hranjive vrijednosti konzervirane krme

Način rada:


Nastavnici organiziraju provedbu modula prema unaprijed utvrĊenom rasporedu, pripremaju nastavne materijale za studente, prate rad i napretke studenata, odrţavaju konzultacije za studente, organiziraju odrţavanje seminara, kolokvija i ispita.


Studenti su obavezni uredno pohaĊati nastavu, izvršavati obaveze prema predviĊenom planu modula, pripremiti i izloţiti seminare, poloţiti kolokvije i završni ispit.


- Objasniti prednosti i nedostatke sušenja i siliranja voluminozne krme,

- Rangirati usjeve prema pogodnosti za konzerviranje siliranjem i sušenjem

- Objasniti utjecaj pojedinih agrotehnoloških zahvata na konzerviranje krme

- Objasniti utjecaj fenološke faze razvoja trava i mahunarki prilikom košnje na hranjivost krme

- Opisati faze siliranja i sušenja krme

- Objasniti koja se hranjiva gube konzerviranjem krme





83

- Objasniti uzimanje reprezentativnog uzorka voluminozne krme I metode utvrĊivanja hranjvosti

- Objasniti analitiĉko izvješće hranjive vrijednosti konzervirane krme

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispiti

Seminari


70%

20%

10%

<290

270-289

250-269

230-249

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

30 40 3

UKUPNO 100% 230-290 30 40 3



Seminar Maksimalno 40 bodova, u obzir se uzima rok izrade seminara, kvaliteta pisanog materijala i izlaganje.

kroz semestar nema

Test znanja 2 testa kroz semestar, svaki test mora biti pozitivno ocijenjen i svaki nosi max 90 bodova

6. i 12. tjedan semestra

usmeni

Završni ispit Završni ispit nosi max 80 bodova 14. tjedan usmeni

Urednost pohaĊanja nastave

Studenti mogu izostati s nastave max 2puta kroz semestar, a ako ne izostanu s nastave ostvaruju pravo na 30 bodova

prema rasporedu kroz semestar

nema



Objasniti prednosti i nedostatke sušenja i siliranja krme Test znanja 1

Rangirati usjeve prema pogodnosti za konzerviranje

Objasniti utjecaj pojedinih agrotehnoloških zahvata na konzerviranje krme Test znanja 1, seminarski rad

Objasniti utjecaj fenološke faze razvoja trava i mahunarki na hranjivost krme Test znanja 2, seminarski rad

Opisati faze siliranja i sušenja krme Test znanja 2, seminarski rad

Objasniti koja se hranjiva gube siliranjem i sušenjem krme Završni ispit

Objasniti uzimanje reprezentativnog uzorka krem i metode utvrĊivanja hranjivosti Završni ispit

Objasniti analitiĉko izvješće hranjive vrijednosti konzervirane krme Završni ispit


84



Laboratorijska tehnologija


Predavanja: 26; seminari: 4; vjeţbe: 30


Neven Antunac, koordinator modula, [email protected]

Nataša Mikulec, suradnik, [email protected]

Darija Bendelja Ljoljić, suradnik, [email protected]

Cilj:

Za stjecanje minimalno potrebnih znanja iz podruĉja Laboratorijske tehnologije za preddiplomsku razinu naobrazbe, modul se sastoji od predavanja, laboratorijskih vjeţbi i seminara. Predavanjima je predviĊeno stjecanje znanja o zahtjevima tehniĉke osposobljenosti i osiguravanja sustava kvalitete u laboratoriju sukladno zahtjevima norme HRN EN ISO/IEC 17025 „Opći zahtjevi za osposobljenost ispitnih i umjernih laboratorija“. Kvaliteta je postala temeljni ĉimbenik opstanka na trţištu, to je nešto što se neprestano gradi, razvija i unapreĊuje. Odluka za uvoĊenje sustava upravljanja kvalitetom u rad laboratorija temelji se na poruci svjetskog trţišta koja glasi: „Ili ćete sve ono što radite, morati raditi kvalitetno ili uopće više nećete trebati raditi, jer ionako nitko neće trebati vaše usluge, analize, proizvode“. Studenti će biti upoznati s pripremom dokumentacije: izradom priruĉnika kvalitete, postupaka, radnih uputa i obrazaca, potrebne za osiguranje dobre laboratorijske prakse (GLP/DLP) u laboratoriju. TakoĊer, studenti će steći teoretska i praktiĉna znanja za utvrĊivanje parametara validacije: planiranje, izvedba i dokumentiranje validacije analitiĉkih metoda. Osnovna naĉela validacijskog postupka temelje se na kemijskim, fizikalnim i mikrobiološkim metodama. Polaganje završnog ispita provodi se putem pismenog testa znanja.

Način rada:


Predavanja: Predavaĉi izvode predavanja kroz power point prezentacije, koje su studentima dostupne u elektronskom obliku u pdf formatu na Merlinu.

Vjeţbe: Vjeţbe se izvode kao auditorne ili praktiĉne u Referentnom laboratoriju za mlijeko i mlijeĉne proizvode, Zavoda za mljekarstvo te su organizirane u grupe s po maksimalno 10 studenata.

Seminarski radovi: Teme seminarskih radova obraĊuju razliĉita tematska podruĉja, s kojima studenti nisu bili detaljno upoznati tijekom semestra. Poĉetkom semestra, teme seminarskih radova dodjeljuju se studentima (1 tema za dvoje studenata). Krajem semestra, studenti prezentiraju svoje radove pred ostalim studentima i dvoje suradnika na modulu. Seminarski rad studenti su duţni predati u elektronskom i pisanom obliku. Ukupnu kvalitetu seminarskog rada (pisani tekst i usmeno izlaganje) nastavnik ocjenjuje brojem bodova od 1-10 dok je za prolaznu ocjenu potrebno ostvariti 5 bodova. Ocjena iz seminarskog rada uzima se u obzir pri dobivanju konaĉne ocjene iz modula Laboratorijska tehnologija.





85


Predavanja i vjeţbe: Prisustvovanje predavanjima i vjeţbama (auditornim i laboratorijskim) je obvezno. U sluĉaju kada student neopravdano izostane s predavanja i vjeţbi (više od 3 puta) gubi pravo na potpis, a predmet mora ponovo upisati u narednoj akademskoj godini. Nastava je organizirana kroz 15 tjedana izravne nastave.

Seminarski radovi: Seminarske radove studenti pripremaju i prezentiraju u Power Point prezentaciji (u trajanju od 10 minuta) a pisana verzija u Word dokumentu mora sadrţavati 5 -10 stranica. Teme seminarskih radova nastavnik dodjeljuje na poĉetku semestra te na taj naĉin osigurava studentima minimalno 10 tjedana za pripremu. Izradi seminarskih radova prethode upute o pristupu znanstvenoj i struĉnoj literaturi kao i priprema sadrţaja rada.


Oĉekivani ishodi uĉenja:

- osposobljenost za rad u laboratoriju,

- poznavanje dokumentacije potrebne za osiguranje dobre laboratorijske prakse,

- poznavanje zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025,

- objasniti pojmove, nazive i definicije iz podruĉja laboratorijske tehnologije,

- definirati i izraĉunati parametre validacije za pojedine analitiĉke metode,

- izraĉunati mjernu nesigurnost,

- primijeniti metode timskog rada i prezentirati seminarska izlaganja.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Predavanja 0% Unesi tekst Uvjet za potpis 26 26 1

Vjeţbe 0% Unesi tekst Uvjet za potpis 28 30 1

Seminarski rad 20%

5 bodova

6-7 bodova

8-9 bodova

10 bodova

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

4 20 1

Pismeni ispit 80%

65-74%

75-84%

85-94%

95-100%

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

2 80 3



86



Seminarski rad

Kriteriji ocjenjivanja seminarskih radova su slijedeći: sadrţaj rada, kvaliteta prezentacije, obim prouĉene literature, sposobnost definiranja kljuĉnih pojmova, razumijevanje, jasnoća izraţavanja studenta. Bodovima od 1-10 ocjenjuju se seminarski radovi po navedenim kriterijima ocjenjivanja seminarskih radova

13. i 14. tjedan nastave u semestru

Unesi tekst

Pismeni ispit

Usvojeno znanje provjerava se pismenim ispitom koji se sastoji od 10 pitanja od kojih svako nosi po 2 boda. Za prolaz studenti moraju imati minimalno 65% od ukupnog broja bodova. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je ostvariti 13-14 bodova, za dobar (3) 15-16 bodova, vrlo dobar (4) 17-18 bodova i za ocjenu odliĉan (5) 19-20 bodova.

2 puta u redovnim ispitnim rokovima (zimski, ljetni i jesenski rok)

Unesi tekst



osposobljenost za rad u laboratoriju Pismeni ispit i seminarski rad

poznavanje dokumentacije potrebne za osiguranje dobre laboratorijske prakse

Pismeni ispit

poznavanje zahtjeva norme HRN EN ISO/IEC 17025

objasniti pojmove, nazive i definicije iz podruĉja laboratorijske tehnologije

definirati i izraĉunati parametre validacije za pojedine analitiĉke metode

izraĉunati mjernu nesigurnost

primijeniti metode timskog rada i prezentirati seminarska izlaganja Seminarski rad


87



Liearno programiranje u ekonomskim analizama


P40, V14, S6


Doc.dr.sc. Biserka Kolarec, Zavod za informatiku i matematiku, tel.: 239 2303,e-mail: [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je upoznavanje i korištenje metoda linearnog programiranja u ekonomskim analizama s naglaskom na modeliranju rada farmi. Predmet zapoĉinje definicijom problema linearnog programiranja i primjerima tipiĉnih problema. Nakon toga se obraĊuju pojmovi linearne algebre nuţni za razumijevanje tehnike rješavanja problema linearnog programiranja. To su pojmovi: determinanti, matrica, sustava linearnih jednadţbi i njihovog rješavanja te vektorskih prostora. Slijedi formulacija problema linearnog programiranja, komentira se pojam skupa mogućih rješenja i optimalnog mogućeg rješenja. Srţ predmeta je ovladavanje Simplex metodom za rješavanje problema linearnog programiranja. Potom se kroz niz primjera studente uvodi u tehniku formuliranja problema linearnog programiranja u konkretnoj praksi rada farme – od izbora metode proizvodnje, programiranja ulaza i izlaza, odabira izmeĊu opcija kupnje i prodaje, korištenja kapitala i investiranja. Studenti će ovladati i tehnikama rješavanja ekonomskih problema metodama teorije igara.

Način rada:


1. Ustrojiti i redovito i savjesno izvoditi nastavu i druge oblike nastavnog rada

2. Pripremati nastavne i ispitne materijale

3. Razraditi i provoditi odgovarajuće metode praćenja i vrednovanja rada studenata

4. Bodovati i ocijeniti rad studenata na ispitima znanja, zadaćama i seminarskim radovima studenata te na projektnom zadatku

5. Poticati studente na samostalan rad i razvijati njihovo zanimanje za predmet

6. Biti dostupan za pitanja studenata na nastavi, u vrijeme konzultacija i prema dogovoru u drugo vrijeme


1. Redovito prisustvovati nastavi

2. Izvršavati nastavne obveze (predavati zadaće, izraditi seminarski rad i projektni zadatak, pristupati ispitima znanja)

3. Aktivno sudjelovati u nastavi pitanjima, davanjem odgovora na problemska pitanja

4. Angaţirano sudjelovati u radu na raĉunalima, raditi u grupama, svladati predviĊene vjeţbe



88


1. Identificirati i prepoznati matematiĉke teorije u korijenima linearnog programiranja

2. Opisati korake u procesu rješavanja problema linearnog programiranja

3. Grafiĉki odrediti skup mogućih rješenja i izraĉunati optimalno rješenje problema linearnog programiranja

4. Rješavati probleme linearnog programiranja primjenom Simplex metode

5. Upotrijebiti Excelove alate u rješavanju problema linearnog programiranja i interpretirati dobiveno izviješće o rješenju

6. Formulirati problem linearnog programiranja na temelju konkretne problemske situacije

7. Utvrditi mogućnosti i potencijalna ograniĉenja upotrebe matematiĉkog programiranja u rješavanju stvarnih problema agrarne ekonomike

8. Provesti istraţivaĉki rad u cilju formiranja modela konkretne problemske situacije

9. Iskazati temelje teorije igara te primijeniti elemente matriĉnih igara na ekonomiju

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno

bodova ili udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1. ispit znanja 40% - - 2 40 1

2. ispit znanja 20% - - 2 30 1

Projektni zadatak 15% - - - 20 1

3. ispit znanja 15% - - 2 20 1

PohaĊanje nastave i izrada zadaća

10% - - 54 70 2


Dodatnih do 10% bodova

- - - - -

UKUPNO 100%

50-60%

61-74%

75-89%

90-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odličan (5)

60 180 6


89



1.ispit znanja Obuhvaća grafiĉko rješavanje problema linearnog programiranja i elemente teorije vektorskih prostora

7.tjedan -

2.ispit znanja Simpleks metoda u rješavanju problema linearnog programiranja, dualni problemi i povezanost rješenja primalnog i dualnog problema

10.tjedan -

Projektni zadatak Programiranje praktiĉnog problema, njegovo rješavanje uz pomoć Excela, interpretacija rješenja i analiza osljetljivosti rješenja

13.tjedan -

3. ispit znanja Elementi teorije igara, primjena teorije igara u rješavanju ekonomskih problema, strategije u igri protiv prirode

16.tjedan -


Evidencija nazoĉnosti studenata, samostalno izraĊivanje zadaća, aktivno sudjelovanje na nastavi

Kroz semestar

-


Studenti se potiĉu odgovarati na problemska pitanja, predlaţu naĉine za rješavanje problema, voĊeni su do ispravnih zakljuĉaka vlastitim kritiĉkim razmišljanjem, rade u grupama na rješavanju konkretnog problema iz prakse


-

Usmeni ispit Za studente koji nisu svladali gradivo kroz semestar. Ocjenjuje se znanje i vještina primjene znanja u rješavanju problema

Ispitni rokovi

-



Identificirati i prepoznati matematiĉke teorije u korijenima linearnog programiranja. Opisati korake u postupku rješavanja problema linearnog programiranja grafiĉkom metodom

Sudjelovanje u problemskoj nastavi i raspravi, izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća

Grafiĉki odrediti skup mogućih rješenja i odrediti optimalno rješenje problema linearnog programiranja


Rješavati probleme linearnog programiranja Simpleks metodom

Izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća, pismeni ispit

Upotrijebiti Excelove alate u rješavanju problema linearnog programiranja i interpretirati dobiveno izvješće o osjetljivosti

Sudjelovanje u problemskoj nastavi u praktikumu izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊen projektni zadatak

Formulirati problem linearnog programiranja na temelju konkretne problemske situacije. Utvrditi mogućnosti i potencijalna ograniĉenja upotrebe linearnog programiranja u rješavanju realnih problema agrarne ekonomike

Sudjelovanje u problemskoj nastavi , izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća, kritiĉka procjena problema u raspravi, pismeni ispit

Provesti istraţivaĉki rad u cilju formiranja modela konkretne problemske situacije

Izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća

Iskazati temelje teorije igara te primijeniti elemente matriĉnih igara na ekonomiju

Sudjelovanje u problemskoj nastavi, samostalno izraĊena zadaća, pismeni ispit


90



Lovstvo





Nikica Šprem, [email protected]

Cilj:

Osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima u lovstvu, kako bi mogao sudjelovati u provedbi raznolikih aktivnosti ove gospodarske i znanstvene grane.

Način rada:






- prepoznati pozicije i trendove u zemlji i inozemstvu u podruĉju lovstva

- analizirati konkretne probleme odrţivog i profitabilnog uzgoja i odstrela divljaĉi, te ih rješavati na temelju sinteze steĉenih znanja i vještina

- koristiti dostignuta znanja iz biologije i ekologije divljaĉi u stjecanju novih spoznaja za ispravno lovno gospodarenje

- postaviti istraţivanje, provesti terenski i eksperimentalni rad, prouĉiti literaturu te napisati rad za struĉni ĉasopis

- sudjelovati u izradi lovno gospodarske osnove i programa zaštite divljaĉi

- sudjelovati u sezonskom prebrojavanju divljaĉi, prezentirati rezultate te na temelju njih predloţiti mjere gospodarenja

- prepoznati aktualna zbivanja u lovstvu te ih prezentirati u medijima i publicistici

- prepoznati dob divljaĉi te procijeniti i ocijeniti vrijednost trofeja

- organizirati i voditi poslove iz lovstva u drţavnim i javnim institucijama

- koristiti informacijsko-komunikacijsku tehnologiju u svakodnevnom radu




91

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi





Seminar 10% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,0

Završni ispit Usmeni 70% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 3,8





Parcijalni pismeni ispiti Odrţavaju se dva testa prema dijelovima gradiva. Rokovi utvrĊeni na poĉetku svakog semestra.

Seminar Javno izlaganje uz odgovaranje na postavljena pitanja.


Usmeni ispit Odgovaranje na postavljena pitanja u skupinama sukladno prispjelim prijavama na ispitni rok




prepoznati pozicije i trendove u zemlji i inozemstvu u podruĉju lovstva Pismeni meĊuispit

analizirati konkretne probleme odrţivog i profitabilnog uzgoja i odstrela divljaĉi, te ih rješavati na temelju sinteze steĉenih znanja i vještina

Završni ispit Usmeni

koristiti dostignuta znanja iz biologije i ekologije divljaĉi u stjecanju novih spoznaja za ispravno lovno gospodarenje

Pismeni meĊuispit

postaviti istraţivanje, provesti terenski i eksperimentalni rad, prouĉiti literaturu te napisati rad za struĉni ĉasopis

Seminar

sudjelovati u izradi lovno gospodarske osnove i programa zaštite divljaĉi kao i u sezonskom prebrojavanju divljaĉi, prezentirati rezultate te na temelju njih predloţiti mjere gospodarenja

Vjeţbe

prepoznati aktualna zbivanja u lovstvu te ih prezentirati u medijima i publicistici Seminar

prepoznati dob divljaĉi te procijeniti i ocijeniti vrijednost trofeja Vjeţbe


92



Ljekovito, aromatično i medonosno bilje


Predavanja 40 sati; auditorne vjeţbe 12 sati; terenske vjeţbe 4 sata; seminari 4 sata


Doc.dr.sc. Klaudija Carović-Stanko, [email protected]

Prof.dr.sc. Stjepan Pliestić, [email protected]

Prof.dr.sc. Milan Pospišil, [email protected]

Dr.sc. Martina Grdiša, [email protected]

Cilj:

Modul osposobljava studente za prepoznavanje najvaţnijih vrsta ljekovitog, aromatiĉnog i medonosnog bilja i njihovih proizvoda te ih upoznaje s mogućnostima njihovog uzgoja u Republici Hrvatskoj.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja i auditornih vjeţbi te voĊenje terenske nastave. Pomoć pri izradi seminara.

Obaveze studenata:

Sudjelovanje u nastavi. Izrada seminarskog rada


- nabrojati glavne komercijalne vrste ljekovitog, aromatiĉnog i medonosnog bilja (LJAMB) u RH

- prepoznati specifiĉnosti LJAMB proizvodnje glede agroekoloških uvjeta uzgoja

- nabrojati aktivne tvari LJAMB vrsta kao i njihovo djelovanje

- provesti dobru agronomsku praksu (DAP) u proizvodnji LJAMB vrsta

- nabrojati LJAMB proizvode, procijeniti kakvoću i navesti metode primjene u ishrani ljudi i domaćih ţivotinja

- osmisliti proizvodnju, doradu i preradu LJAMB vrsta






93

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Usvojenost programskog sadrţaja-završni usmeni ispit

100%

Do 11

12-13

14-16

17-18

19-20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

56 160 4

Izrada seminara 0 0 0 4 20 1,5


0 0 0 0 0 0,5




Usvojenost programskog sadrţaja-završni usmeni ispit

Nakon odrţane nastave student pristupa usmenom polaganju završnog ispita. Završni ispit se sastoji od 5 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja, svako pitanje nosi po 4 boda.

Nakon odrţanih predavanja

Redoviti ispitni rokovi

Aktivnosti na seminarskoj nastavi

Seminarski rad se izvodi pojedinaĉno tijekom izvoĊenja nastave da bi studentima pribliţio programski sadrţaj i naĉine oralne prezentacije istog. Seminarski rad ne ulazi u konaĉnu ocjenu modula.

Zadnja predavanja

Nije moguće


Dolazak studenata na nastavu se provjerava i uvjet je za dobivanje potpisa i pristupanje ispitu.

Zadnje predavanje

Nije moguće



Nabrojati glavne komercijalne vrste ljekovitog, aromatiĉnog i medonosnog bilja (LJAMB) u RH

usmeno

Prepoznati specifiĉnosti LJAMB proizvodnje glede agroekoloških uvjeta uzgoja usmeno

Nabrojati aktivne tvari LJAMB vrsta kao i njihovo djelovanje usmeno

Provesti dobru agronomsku praksu (DAP) u proizvodnji LJAMB vrsta usmeno

Nabrojati LJAMB proizvode, procijeniti kakvoću i navesti metode primjene u ishrani ljudi i domaćih ţivotinja

usmeno

Osmisliti proizvodnju, doradu i preradu LJAMB vrsta usmeno


94



Marketing u poljoprivredi


Predavanja: 41

Seminari: 19


Prof. dr. sc. Damir Kovaĉić, [email protected], +385 1 239 3734)

Dr. sc. Jerko Markovina, [email protected], +385 1 239 4060)

Cilj:

Cilj modula je stjecanje znanja o marketingu i njegovoj primjeni u poljoprivredi, razumijevanje marketinških koncepata te praktiĉna primjena usvojenih teoretskih znanja

Način rada:


Odrţavanje predavanja, pomoć pri izradi seminarskih radova


PohaĊanje nastave, izrada seminarskog rada, polaganje usmenog ispita


Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći:

- Definirati osnovne marketinške koncepte

- Provesti jednostavne marketinške analize

- Definirati marketinšku strategiju na razini proizvoda

- Definirati politke proizvoda, cijena, distribucije i komunikacije

- Prikupiti podatke za kreiranje marketinškog programa

- Kreirati i prezentirati jednostavni marketinški program




95

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Seminarski rad 30%

nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odliĉan

19 41 2

Usvojenost programskog sadrţaja – usmeni ispit

70% Unesi tekst

nedovoljan

dovoljan

dobar

vrlo dobar

odliĉan

41 79 4




Seminarski rad

Seminarski rad je obavezan, izvodi se u grupama od 3-4 studenta. Izrada seminarskog rada sastoji se od sljedećih dijelova: (1) pisanog dokumenta koji obraĊuje zadanu temu i (2) izrade prezentacije na odabranu temu i 3) obrane seminara. Studenti izraĊen seminar (word) predaju e-mailom do zadanog datuma.

14. tjedan predaja seminara,

15. usmena prezentacija

Nije moguća

Završni usmeni ispit

Nakon odrţane nastave i predaje i prezentacije seminarskog rada student pristupa usmenom polaganju završnog ispita u trajanju od sat vremena. Usmeni ispit obuhvaća kompletno gradivo modula, obraĊeno na predavanjima i predviĊeno literaturom

Unesi tekst




Definiranje osnovnih marketinških koncepata Usmeni ispit

Provesti jednostavne marketinške analize Usmeni ispit

Definirati marketinšku strategiju na razini proizvoda Usmeni ispit

Definirati politike proizvoda, cijena, distribucije i komunikacije Usmeni ispit

Prikupiti podatke za kreiranje marketinškog programa Seminarski rad

Kreirati i prezentirati jednostavni marketinški program Seminarski rad


96



Melioracije u poljoprivredi


20 P – 2 S – 8 V


Ivan Šimunić (nositelj), [email protected]

Zoran Grgić (suradnik), [email protected]

Monika Zovko (suradnik),[email protected]

Cilj:

Osposobiti studente za procjenu racionalne primjene melioracijskih zahvata i prihvatljivosti financijskih ulaganja za njihovu provedbu.

Način rada:


Predaje nastavno gradivo, povezuje teme predavanja s primjerima iz prakse, postavlja studentima tijekom predavanja kraća pitanja, potiĉe studente na komentare-raspravu, traţi odgovarajuće odgovore-rješenja u svezi odreĊenog problema obuhvaćenog temom predavanja.


Redovito pohaĊanje nastave, samostalna izrada vjeţbi te grupna izrada seminara.


Ishodi uĉenja predmeta su iskazati sposobnost racionalnog sagledavanja primjene melioracijskih zahvata i prihvatljivosti financijskih ulaganja za njihovu provedbu, povezati osnove planiranja i analize investicija, prepoznati ekonomsku i financijsku ocjenu projekata i procijeniti rizike investiranja, te pratiti pokazatelje ekonomske dobiti i financijskog uspjeha poslovanja na izgraĊenim melioracijskim sustavima.

Ishodi uĉenja predmeta su segment ishoda uĉenja studijskog programa Agrarne ekonomike koji se temelji na prouĉavanju i povezivanju agronomske i ekonomske struke, te prepoznavanju uloge i znaĉaja poljoprivrede kao vaţne djelatnosti u našem društvu i sagledavanju i vrednovanju ruralnog prostora kao okvira za poljoprivredu djelatnost. Nakon teorijskog i praktiĉnog znanja studenti su osposobljeni isplanirati slijed pojedinih postupaka, kao što su planiranje, predinvesticijske i investicijske studije u melioracijama, te pratiti pokazatelje ekonomske dobiti i financijskog uspjeha na izgraĊenim melioracijskim sustavima. Ishodi uĉenja omogućuju zapošljavanje u poljoprivrednim tvrtkama, zatim u tvrtkama koje se bave investiranjem u melioracijsku odvodnju i zaštitu od suvišnih voda i navodnjavanjem, u savjetodavnim i drugim javnim sluţbama koje pruţaju pomoć iz podruĉja melioracija, te u trgovaĉkim društvima koja se bave isporukom opreme i instrumenta u melioracijama.

mailto:,%[email protected]

mailto:,%[email protected]



97

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Pismeni 50

50%

60%

70%

80%

2

3

4

5

20 30 3

Usmeni 50

50%

60%

70%

80%

2

3

4

5

20 30 3

UKUPNO 100% 40 60 3



Pregledavanje programa iz vjeţbi

Tijekom semestra izraĊuju se programi iz vjeţbi koje su sastavni dio odreĊene nastavne teme. Po završetku semestra slijedi pregledavanje vjeţbi. Ako su vjeţbe uspješno uraĊene, asistent u indeks stavlja potpis kao znak da student moţe pristupiti usmenom ispitu. Ako su vjeţbe manjkave slijedi njihova korekcija i ponovni pregled.



Seminarski radovi

Tijekom semestra studenti obraĊuju odreĊenu temu u sklopu seminarskih radova (manja skupina radi na jednoj temi). Neposredno nakon završetka semestra slijedi pregledavanje i rasprava na temu seminarskih radova. Ako su seminarski radovi uspješno obraĊeni, asistent potpisom u indeks stavlja znak da je seminarski rad uspješno obraĊen i obranjen i da moţe pristupiti usmenom dijelu ispita. Ako su seminarski radovi manjkavi upućuju se na doradu, a zatim slijedi ponovni pregled.



Pisani ispiti

Pisani ispit je oblik završnog ispit koji sadrţi sedam pitanja, odnosno ukupno sedam bodova. Za pozitivnu ocjenu treba skupiti ĉetiri boda, pet bodova vrednuje se ocjenom dobar, šest bodova ocjenom vrlo dobar i svih sedam bodova vrednuje se ocjenom odliĉan. Ocjena na završnom pisanom ispitu ĉini 50% ukupne ocjene predmeta, s tim da student mora biti pozitivno ocijenjen na usmenom ispitu

Pisani ispiti odrţavaju se tijekom ispitnih rokova. Postoje dva ljetna, dva jesenska i dva zimska ispitna roka. Ako je pisani ispit pozitivan isti dan pristupa se usmenom dijelu ispita.

Ako je pisani ispit negativan, student ponovno pristupa pismenom ispitu na jedan od ponuĊenih ispitnih rokova.


98

Usmeni ispiti

Nakon uspješno završenih vjeţbi, seminarskih radova i završnog pismenog ispita, student pristupa usmenom ispitu. Ako je usmeno ispitivanje pozitivno, student se ocjenjuje pozitivno, a konaĉna ocjena je prosjeĉna koja se sastoji od ocjene na pismenom i usmenom ispitu.

Za usmene ispite postoje dva ljetna ispitna roka, dva jesenska i dva zimska ispitna roka. Već prema studentovu planu i programu pripremanja ispita, student prijavljuje i pristupa na jedan od ponuĊenih ispitnih rokova

Ako je usmeni ispit bio neuspješan, student pristupa ponovno pismenom ispitu na jedan od zadanih ispitnih rokova, a nakon uspješnog pismenog ispita u istom danu obavlja se usmeno ispitivanje.



Pismeni ispit-završni

Student(i) na jednom od zadanih ispitnih rokova pristupaju završnom pismenom ispitu. Pitanja na završnom pismenom ispitu obuhvaćaju odreĊena izraĉunavanja i teoriju iz nastavnih jedinica. Ako je test pismenog ispita pozitivan, onda student(i) pristupaju usmenom ispitu, ako je negativan onda ponavljaju pismeni test. Na usmeni dio ispita mogu pristupiti samo studenti koji su uspješno riješili završni pismeni ispit.

Usmeno ispitivanje

Nakon uspješno poloţenog završnog pismenog ispita, studenti pristupaju usmenom ispitu. Broj pitanja na usmenom ispitu zavisi o uspjehu na pismenom ispitu, okvirno se postavlja ĉetiri do šest pitanja koja su usmjerena na razumijevanje i povezivanje gradiva kao i rješavanje odreĊenih problema. Ako je usmena provjera znanja ocijenjena pozitivnom ocjenom, student je poloţio predmet. Ako je završni pismeni ispit pozitivno ocijenjen, a usmeno ispitivanje ocjenjeno negativno, student(i) se upućuju ponovno na pismeni ispit i kad poloţi pismeni ispit pristupa usmenom ispitu. Konaĉna ocjena na provjeri znanja obuhvaća rezultate (bodove) na pismenom ispitu i rezultate odgovora na usmenom ispitivanju, a dobije se izraĉunom prosjeĉne vrijednosti ocjene na završnom pismenom i ocjene na usmenom ispitu.


99



Metode i dijagnostika u ishrani bilja


Predavanja (30), seminari (6), laboratorijske i terenske vjeţbe (24)


Prof.dr.sc. Lepomir Ĉoga ([email protected]); 2394066; dr.sc. Sanja Slunjski ([email protected]) 2394046

Cilj:

Stjecanje temeljnih znanja za nastavak studiranja na diplomskom studiju. VoĊenje ishrane bilja na temelju dijagnostiĉkih metoda. Uspostavljanje dijagnoze i davanje preporuka, sukladno zahtjeviima biljne vrste i stupnju opskrbljenosti tla i biljnog materijala hranivima.

Način rada:


Pruţiti cjelovite informacije o nastavnom programu, ispitnoj proceduri i kriterijima ocjenjivanja. Koristeći sva raspoloţiva pomagala, savjesno i na pedagoški prihvatljiv naĉin obraditi i prezentirati studentima nastavni program, vodeći pri tome raĉuna o razini znanja svojih studenata. Tijekom nastavnog procesa kontinuirano provjeravati nauĉeno i usvojeno znanje te steĉene vještine. Omogućiti interakciju, dodatna objašnjenja, rekapitulaciju i pitanja. Analizom prikupljenih podataka odrediti u kojoj su mjeri studenti svladali obrazovne ciljeve i ostvarili oĉekivane ishode uĉenja. Studentima biti dostupan i nakon predavanja i na taj naĉin kontinuirano pratiti njihov rad. Literatura (predavanja, udţbenici, radovi) koja se predlaţe za pripremu ispita mora odgovarati sadrţaju modula i treba biti studentima dostupna. Za studente koji pokazuju visok interes za modul potrebno je osigurati ili ih uputiti na dodatnu literaturu.


Redovito pohaĊanje nastave, aktivno sudjelovanje u nastavi i izvršavanje svih nastavnih obveza koje su na transparentan naĉin navedene u izvedbenom planu i programu nastavnog procesa (predavanja, laboratorijske vjeţbe, terenska nastava, seminari, testovi znjanja, kolokvij iz vjeţbi, sudjelovanje u raspravama na satu, pitanja i komentari na i nakon predavanja, dolazak na konzultatcije)


Po uspješnom završetku modula „Metode i dijagnostika u ishrani bilja student(ica) će moći:

1. definirati znaĉaj i ulogu dijagnostike u ishrani bilja i oĉuvanju okoliša

2. dentificirati i opisati simptome nedostatka i suviška elemenata na razliĉitim biljnim vrstama

3. povezati simptome nedostatka i suviška elemenata s pokretljivošću elemenata u biljci

4. odabrati najpogodniju metodu za determinaciju hraniva u tlu, biljci i supstratima

5. Opisati tehnike i princip rada aparata koji se koriste za odreĊivanje pojedinih makro i mikroelemenata

6. provesti analizu i identificirati uzroke i posljedice neadekvatne opskrbljenosti biljaka hranivima




100

7. napisati izvješće i prezentirati dobivene rezultate

8. usporediti dobivene rezultate s graniĉnim vrijednostima i rezultatima drugih istraţivaĉa i argumentirano iznijeti svoj stav.

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Parcijalni ispit – I 20 %

51-65%

66-80%

81-90 %

81-90 %

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 20 1,2

Parcijalni ispit - II 20 %

51-65%

66-80%

81-90 %

81-90 %

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 20 1,2

Parcijalni ispit - III 20%

51-65%

66-80%

81-90 %

81-90 %

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 20 1,2

Seminar 10 % Unesi tekst 1-5 6 15 0,6

Kolokvij 10 % Unesi tekst 1-5 24 15 0,6

Usmeni ispit 20 % Unesi tekst 1-5 Unesi tekst

30 1,2



101


Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

Parcijalni ispiti U terminu predavanja studenti polaţu tri (3) parcijalna ispita. Svaki dio sadrţi 33,3 % od ukupnog gradiva obraĊenog na nastavi.

I dio u V tjedu; II dio u 10 tjednu i III dio u 15 tjednu

Studenti imaju mogućnost nadoknade samo jednog nepoloţenog dijela ili mogu polagati cijeli ispit u redovnim ispitnim rokovima

Seminarski rad

Studenti tijekom semestra dobivaju seminarski rad iz podruĉja nastavne tematike. Seminarski rad pripremaju samostalno i javno ga prezentiraju u terminu predviĊenom za seminare.

Tijekom semestra

Do izvršenja obveze, jer je seminarski rad sastavni dio ocjene

Kolokvij Na kraju odraĊenih vjeţbi, studenti polaţu program koji je obraĊen na laboratorijskim vjeţbama

Na kraju vjeţbi

Mogućnost nadoknade je predviĊena samo za one studente koji su odradili program iz vjeţbi, a nisu poloţili kolokvij. Studenti koji nisu odradili vjeţbe nemaju mogućnost nadoknade.

Završni ispit

Na završni ispit mogu pristupiti studenti koji su odradili sve obveze tijekom semestra (izlazak na parcijalne ispite, odraĊen seminarski rad, kolokvirane vjeţbe). Ukoliko su studenti tijekom semestra poloţili sva tri parcijalna dijela, odradili seminarski rad i kolokvirali vjeţbe polaţu samo usmeni dio ispita. Za one studente koji su odradilili seminarski rad, kolokvirali vjeţbe, a nisu poloţili parcijalne dijelove ispita izlaze na cjeloviti ispit koji se sastoji od pisanog i usmenog dijela ispita.

Unesi tekst

3 puta godišnje po 2 redovna roka (lipanj srpanj + kolovoz, rujan + sijeĉanj, veljaĉa)



1. Definirati znaĉaj i ulogu dijagnostike u ishrani bilja i oĉuvanju okoliša

1 pitanje za navedeni ishod uĉenja

2. Identificirati i opisati simptome nedostatka i suviška elemenata na razliĉitim biljnim vrstama

2 pitanja za problematiku koja se odnosi na navedeni ishod uĉenja

3. Povezati simptome nedostatka i suviška elemenata s pokretljivošću elemenata u biljci


4. Odabrati najpogodniju metodu za determinaciju hraniva u tlu, biljnom materijalu, supstratima i gnojivima


5. Opisati tehnike i princip rada aparata koji se koriste za odreĊivanje pojedinih makro i mikroelemenata


6. Provesti analizu i identificirati uzroke i posljedice neadekvatne opskrbljenosti biljaka hranivima

1 pitanje za navedeni ishod uĉenja

7. Napisati izvješće i prezentirati rezultate istraţivanja

8. Usporediti dobivene rezultate s graniĉnim vrijednostima i rezuĉltatima drugih istraţivaĉa i argumentirano iznijeti svoj stav



102



Mikrobiologija I biokemija tla


Predavanja: 46; seminari: 4; vjeţbe: 10


Prof.dr.sc. Sanja Sikora, Zavod za mikrobiologiju, [email protected]; tel: 01 2393 880

Izv. prof.dr.sc. Mihaela Blaţinkov, Zavod za mikrobiologiju, [email protected]; tel.:01 2393 699

Ivana Rajnović, Zavod za mikrobiologiju, [email protected], tel.: 01 2393 943

Cilj:

Student stjeĉe temeljna znanja koja omogućuju razumijevanje glavnih mikrobioloških procesa u tlu te njihov utjecaj na zaštitu i oĉuvanje plodnosti tla i i prinose poljoprivrednih kultura.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, organizacija i izvedba laboratorijskih vjeţbi, evidencija prisutnosti studenata na predavanjima i vjeţbama, praćenje aktivnosti studenata tijekom predavanja i vjeţbi, priprema nastavnih materijala (predavanja i vjeţbe) studentima, konzultacije, organiziranje i odrţavanje pismenih i usmenih provjera znanja tijekom sememstra i ispitnih rokova

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje svih oblika nastave, polaganje ispita u vidu testova znanja tijekom semestra (kontinuirana nastava) ili u ispitnom roku.


Nakon uspješnog svladavanja kolegija student će biti sposoban:

- navesti i objasniti ulogu i znaĉaj mikroorganizama i mikrobnih transformacija u primarnoj produktivnosti i zaštiti okoliša kao i u konceptu odrţive poljoprivredne proizvodnje

- definirati razliĉite sustave klasifikacije mikroorganizama kao i osnovne pojmove vezane za taksonomiju, nomenklaturu i identifikaciju mikroorganizama

- identificirati najznaĉajnije skupine bakterija i arheobakterija u tlu kao i najĉešće zastupljene eukariotske organizme u tlu

- objasniti najznaĉajnije mikrobne biokemijske mehanizme stvaranja energije te razumjeti osnove mikrobne genetike

- razumjeti karakteristike tla kao specifiĉnog staništa za mikroorganizme te sloţenost interakcijskih odnosa koji vladaju u sustavu tlo-biljka-mikroorganizmi kao i njihov utjecaj na rasprostranjenost mikroorganizama u tlu

- definirati najznaĉajnije mikrobiološke procese ukljuĉene u transformacije ugljika, dušika, sumpora i fosfora u prirodi te objasniti znaĉaj navedenih procesa za poljoprivrednu proizvodnju i za okoliš





103

- navesti i objasniti ulogu mikrobnih indikatora kvalitete tla

- definirati mikrobiološke procese u proizvodnji organskih gnojiva te navesti razliĉita mikrobiološka gnojiva i objasniti njihove karakteristike i znaĉaj

- preporuĉiti pojedine agrotehniĉke zahvate u cilju poticanja i usmjeravanja korisnih mikrobioloških procesa u tlu te podizanja razine plodnosti tala

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi

Korektivni bodovi

Unesi tekst

Redovno pohaĊanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu naviše

56 56 1

Kolokvij iz vjeţbi Korektivni bodovi

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

1 14 0.5

Test znanja 1 25%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

1.5 35 1.5

Test znanja 2 25%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

1.5 35 1.5

Ispitni rok-usmeni 50%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

Unesi tekst 40 1.5

Ispitni rok- pismeni i usmeni

100% Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 110 4.5



104



PohaĊanje nastave i aktivno sudjelovanje na nastavi

Tijekom semstra vodi se evidencija o prisutnosti studenata na svim oblicima nastave (predavanja, vjeţbe). Opravdanost izostanaka studenata sa nastave je na osnovu ĉl.12. Pravilnika o studiranju na AFZ-u.)

Na svim oblicima nastave, studente se potiĉe na aktivno sudjelovanje kroz raspravu o pojedinim temama. Na vjeţbama se prati motiviranost studenta, samostalnost i preciznost u izvoĊenju pojedinih zadataka.

semestar Unesi tekst

Kolokvij iz vjeţbi Nakon obavljenih laboratorijskih vjeţbi, studenti polaţu pismeni kolokvij koji ukljuĉuje provjeru usvojenih znanja i vještina.

9 tjedan Unesi tekst

Test znanja 1

Obuhvaća prvi programski dio modula:Uloga mikroorganizama tla, Mikrobni metabolizam, Genetika mikroorganizama, Mikrobna raznolikost tla, Raspored mikroorgnizama u tlu

7 tjedan Ispitni rokovi (cjelokupno gradivo)

Test znanja 2

Drugom testu znanja mogu pristupiti studenti koji su poljoţili prvi test znanja. Drugi test znanja obuhvaća slijedeće programske dijelove modula: Ciklus C, Ciklus N - Amonifikacija, Nitrifikacija, Denitrifikacija, Biološka fiksacija dušika, Ciklus P, Ciklus S, Mikrobiologija gnojiva, Utjecaj agrotehniĉkih mjera na mikrobiološke procese u tlu, i Mikrobni indikatori kvalitete tla

15 tjedan Ispitni rokovi (cjelokupšno gradivo)

Ispitni rok-usmeni

Studenti koji su uspješno poloţili oba testa znanja mogu pristupiti usmenom ispitu. Usmeni ispit se najĉešće sastoji od tri do pet pitanja ovisno o prethodno postignutim rezultatima.

Ispitni rokovi

Unesi tekst

Ispitni rok- pismeni i usmeni

Ukoliko student ne poloţi testove znanja tijekom kontinuirane nastave, cjelokupno gradivo polaţe pismenim te nakon toga usmenim putem.

Ispitni rokovi

Unesi tekst


105



navesti i objasniti ulogu i znaĉaj mikroorganizama i mikrobnih transformacija u primarnoj produktivnosti i zaštiti okoliša kao i u konceptu odrţive poljoprivredne proizvodnje


definirati razliĉite sustave klasifikacije mikroorganizama kao i osnovne pojmove vezane za taksonomiju, nomenklaturu i identifikaciju mikroorganizama

identificirati najznaĉajnije skupine bakterija i arheobakterija u tlu kao i najĉešće zastupljene eukariotske organizme u tlu

Aktivno sudjelovanjej tijekom nastave, kolokvij iz vjeţbi, pismeni i usmeni ispit

objasniti najznaĉajnije mikrobne biokemijske mehanizme stvaranja energije te razumjeti osnove mikrobne genetike


razumjeti karakteristike tla kao specifiĉnog staništa za mikroorganizme te sloţenost interakcijskih odnosa koji vladaju u sustavu tlo-biljka-mikroorganizmi kao i njihov utjecaj na rasprostranjenost mikroorganizama u tlu


definirati najznaĉajnije mikrobiološke procese ukljuĉene u transformacije ugljika, dušika, sumpora i fosfora u prirodi te objasniti znaĉaj navedenih procesa za poljoprivrednu proizvodnju i za okoliš

Aktivno sudjelovanje tijekom nastave,kolokvij iz vjeţbi, pismeni i usmeni ispit

navesti i objasniti ulogu mikrobnih indikatora kvalitete tla

definirati mikrobiološke procese u proizvodnji organskih gnojiva te navesti razliĉita mikrobiološka gnojiva i objasniti njihove karakteristike i znaĉaj

preporuĉiti pojedine agrotehniĉke zahvate u cilju poticanja i usmjeravanja korisnih mikrobioloških procesa u tlu te podizanja razine plodnosti tala


preporuĉiti pojedine agrotehniĉke zahvate u cilju poticanja i usmjeravanja korisnih mikrobioloških procesa u tlu te podizanja razine plodnosti tala



106



Mlijeko i mliječni proizvodi


Predavanja:32; seminari:0; vjeţbe:28


Neven Antunac, [email protected]

Dubravka Samarţija, suradnik, [email protected]

Samir Kalit, suradnik, [email protected]

Nataša Mikulec, suradnik, [email protected]

Cilj:

Kroz modul studenti će biti upoznati s osnovama poznavanja kemijsko-fizikalnih i higijenskih parametara kakvoće mlijeka, te ĉimbenicima koji na njih utjeĉu. Studenti će nauĉiti kako se provode referentne, standardne i rutinske analize mlijeka. Studenti će se upoznati s osnovama poznavanja mlijeĉnih proizvoda (obranog mlijeka, vrhnja, maslaca, fermentiranih proizvoda i sira) te njihove osnove tehnologije proizvodnje. Praktiĉni dio modula ukljuĉuje terensku nastavu u mljekari s ciljem upoznavanja pogona za preradu mlijeka u vrhnje, maslac fermentirane proizvode, mlijeko u prahu i sir. Laboratorijske vjeţbe omogućuju studentima kroz praktiĉan i samostalan rad svladavanje osnovnih fizikalno kemijskih analiza mlijeka, jogurta i sira.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Predavanja: Predmetni nastavnik duţan je predavanja organizirati kroz Power Point prezentacije. Predavanja i vjeţbe su organizirane kroz 15 tjedana izravne nastave a podijeljene u 3 nastavne jedinice: a) kemija i fizika mlijeka, b) Fermentirana mlijeka , vrhnje i maslac, c) Sirarstvo. Svaka nastavna jedinica organizirana je kroz 5 tjedana nastave.

Vjeţbe: Vjeţbe se izvode kao auditorne ili praktiĉne u Referentnom laboratoriju za mlijeko i mlijeĉne proizvode, Zavoda za mljekarstvo te su organizirane u grupe s po maksimalno 10 studenata.

Obaveze studenata:

Prisustvovanje predavanjima i vjeţbama je obvezno. U sluĉajevima opravdanog ili neopravdanog izostanka (više od jednom iz svake nastavne jedinice) student je duţan u zakazanom terminu kolokvirati vjeţbe. Kolokvij se sastoji od 6 pitanja (po 2 iz svake nastavne jedinice) od kojih svako nosi po 2 boda. Minimalno je potrebno ostvariti 6 bodova za potpis. Studenti koji ne kolokviraju vjeţbe u zakazanom terminu gube pravo na potpis, te predmet moraju ponovo upisati u narednoj akademskoj godini.

Nakon svake odslušane nastavne jedinice studenti su obvezni predati radni zadatak koji se sastoji od 2 pitanja od kojih svako nosi po 5 bodova.

Pismeni ispit kojem student moţe pristupiti tijekom semestra sastoji se od 3 parcijalna ispita (po jedan za svaku nastavnu jedinicu- a) Kemija i fizika mlijeka, b) Fermentirana mlijeka,vrhnje i maslac i c) Sirarstvo). Svaki parcijalni ispit sastoji se od 7 pitanja (5 iz dijela predavanja a 2 iz vjeţbi) od kojih svako nosi po 2 boda. Ukupan broj bodova koji student moţe ostvariti na svakom parcijalnom ispitu je 14 a za prolaznu ocjenu je potrebno ostvariti minimalno 8 bodova. Izraţeno kroz ocjene: 60-69%






107

dovoljan (2), 70-79% dobar (3), 80-89% vrlo dobar (4) i 90-100% odliĉan (5). Konaĉna ocjena je zbroj ostvarenih bodova kroz pohaĊanje nastave, radne zadatke i provjere znanja za svaku nastavnu jedinicu prema formuli.


Nakon uspješno savladanog modula studenti će moći

- Iskazati parametre kvalitete mlijeka

- Nabrojiti osnovne laboratorijske analize procjene kvalitete mlijeka

- Prepoznati mlijeĉne proizvode i osnove njihove tehnologije proizvodnje.

- Demonstrirati osnove izraĉunavanja u mljekarstvu.

- Isplanirati i organizirati preradu u mljekarskom pogonu.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje predavanja i vjeţbi

4% Unesi tekst

Minimalno 80% iz svake nastavne jedinice

57 28 1

Radni zadatak 3% 1-10 Unesi tekst 0 6 0,5


60-69%

70-79%

80-89%

90-100%

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 50 1,5


60-69%

70-79%

80-89%

90-100%

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 50 1,5


60-69%

70-79%

80-89%

90-100%

Dovoljan(2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

1 50 1,5

UKUPNO 100% 60-100% 60 184 6


108



Predavanja i vjeţbe

Prisustvovanje predavanjima i vjeţbama je obvezno. U sluĉajevima opravdanog ili neopravdanog izostanka (više od jednom iz svake nastavne jedinice) student je duţan u zakazanom terminu kolokvirati vjeţbe. Kolokvij se sastoji od 6 pitanja (po 2 iz svake nastavne jedinice) od kojih svako nosi po 2 boda. Minimalno je potrebno ostavriti 6 bodova za potpis. Studenti koji ne kolokviraju vjeţbe u zakazanom terminu gube pravo na potpis, te predmet moraju ponovo upisati u narednoj akademskoj godini.

Unesi tekst U prvom tjednu zimskog ispitnog roka

Radni zadatak Nakon svake odslušane nastavne jedinice studenti su obvezni predati radni zadatak koji se sastoji od 2 pitanja od kojih svako nosi po 5 bodova.

U toku semestra a nakon svake odslušane nastavne jedinice (5., 10. i 15 tjedan u semestru)

Unesi tekst

Pismeni ispit

Pismeni ispit kojem student moţe pristupiti tijekom semestra sastoji se od 3 parcijalna ispita (po jedan za svaku nastavnu jedinicu- a) Kemija i fizika mlijeka, b) Fermentirana mlijeka,vrhnje i maslac i c) Sirarstvo). Svaki parcijalni ispit sastoji se od 7 pitanja (5 iz dijela predavanja a 2 iz vjeţbi) od kojih svako nosi po 2 boda. Ukupan broj bodova koji student moţe ostvariti na svakom parcijalnom ispitu je 14 a za prolaznu ocjenu je potrebno ostvariti minimalno 8 bodova. Izraţeno kroz ocjene: 60-69% dovoljan (2), 70-79% dobar (3), 80-89% vrlo dobar (4) i 90-100% odliĉan (5).

2 puta u redovnim ispitnim rokovima (zimski, ljetni, jesenski) /

Parcijalno polaganje pismenog ispita tijekom semestra po jednom iz svake nastavne jedinice (5., 10. i 15.tjedan u semestru)

Unesi tekst



Iskazati parametre kvalitete mlijeka Parcijalni ispit 1

Nabrojati osnovne laboratorijske analize procjene kvalitete mlijeka.

Prepoznati mlijeĉne proizvode i osnove njihove tehnologije Parcijalni ispit 1 i 2

Prepoznati mlijeĉne proizvode i osnove njihove tehnologije Parcijalni ispit 2 i 3

Isplanirati i organizirati preradu u mljekarskom pogonu. Radni zadatak


109



Mlinske sirovine


Šifra: 116369; ECTS bodovi: 6; Engleski jezik: R1; E-uĉenje: R1; Sati nastave: 60; Predavanja: 44; Laboratorijske vjeţbe: 6; Terenska nastava: 6; Seminar: 4


Izv. prof. dr. sc. Ţeljko Jukić, tel.:+385 01 239 3781; [email protected]

Prof. dr. sc. Ana Pospišil, tel.: +385 01 239 3783; [email protected]

Izv. prof. dr. sc. Tanja Gotlin Ĉuljak, tel.: +385 01 239 3968; [email protected]

Izv. prof. dr. sc. Snjeţana Topolovec-Pintarić, tel.: +385 01 239 3731; [email protected]

Izv. prof. dr. sc. Edyta Đermić, tel.: +385 01 239 3786; [email protected]

Dario Jareš, dipl. ing., tel.: +385 01 239 3663; [email protected]

Cilj:

Cilj ovog modula je postizanje više razine znanja, samostalnosti i kritiĉnosti kod studenata kada je potrebno donijeti odreĊeni zakljuĉak i viša razina samostalnosti studenta u timskom radu. Cilj ovog modula je povećavanje volumena znanja studenta, dobivanjem kvalitetnih informacija. Isto tako, cilj ovog modula je stvaranje preduvjeta da student, odredi u kojem će se pravcu specijalizirati nakon završenog preddiplomskog studija. Nakon odslušanog gradiva unutar ovog modula, studenti dobivaju novu kvalitetu koja moţe pomoći i kod zapošljavanja nakon završenog preddiplomskog studija.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Pouĉavati studente i na jednostavan i razumljiv naĉin, prezentirati obrazovni sadrţaj predmeta. Provoditi laboratorijske i terenske vjeţbe te organizirati i provesti seminare. Provoditi parcijalne ispite/kolokvije i usmene ispite te procijeniti i ocijeniti znanje studenata.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊanje nastave. Aktivno sudjelovanje u nastavi kroz postavljanje pitanja tijekom predavanja, vjeţbi i seminara. Samostalno i u manjim grupama rješavanje teorijskih i praktiĉnih zadataka. Izrada seminarskih radova samostalno ili u manjim grupama te aktivno sudjelovanje u raspravama. Polaganje parcijalnih pismenih ispita/kolokvija te usmenog ispita.


- Isplanirati slijed pojedinih aktivnosti tijekom prijama mlinskih sirovina u skladišta.

- Objasniti zakonitosti djelovanja odreĊenih ĉimbenika na kakvoću mlinskih sirovina tijekom dorade i skladištenja.

- Prepoznati i analizirati kakvoću ţitarica za mlinsku industriju.

- Prepoznati vaţnost odrţanja kakvoće mlinskih sirovina u razdoblju od ţetve do prerade.







110

- Prepoznati i objasniti razloge nastanka gubitaka u masi i kakvoći mlinskih sirovina u razdoblju

od ţetve do prerade.

- Objasniti kako nastaju mlinski proizvodi i kako se koriste.

Zapošljivost po ishodima uĉenja:sveuĉilišni prvostupnik (baccalaureus) biljnih znanosti

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi


Aktivno sudjelovanje na nastavi*

-

Korektivni bodovi

-


- 54 45

(30)

1

(1)

Seminarski rad Struktura sadrţaj pisanog rada 40%


6 25 1

Parcijalni ispit (P/1) 25 51-60%

61-70%

71-80%

81 - 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 25 1

Parcijalni ispit (P/2)

25

51-60%

61-70%

71-80%

81-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 25 1

(Nadoknada)** (25%) - - - (25) (1)

Usmeni ispit (U) 50 51-60%

61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0

30

30

1

1

UKUPNO 100% (S+P/1+P/2+UI)/4 60 180 6

*Studenti su obavezni zaraditi minimalno 3 ECTS boda kao preduvijet za izlazak na završni usmeni ispit

** Jedan bod moguće je nadoknaditi izradom samostalnog zadatka


111



PohaĊanje nastave


Na predavanjima i vjeţbama utvrĊuje se nazoĉnost studenata (poĉetak i kraj) i prati aktivnost studenata.

Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi, 15% seminara (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju….na AFZ).


Moguća putem samostalnog zadatka (1ECTS)


Prouĉava se aktivnost studenata kroz sudjelovanje u raspravama i prezentacijama ideja i problemskih rješenja. .



(1ECTS)

Seminarski rad (S) (priprema+ prezentacija)

Seminarski rad, samostalno ili u manjoj grupi (3-5 studenata). Tema se odreĊuje na poĉetku semestra i kontinuirano se obraĊuje tijekom semestra. Pisani rad predaje se na pregled dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad predaje se neposredno prije prezentacije i usmenog izlaganja. Seminarski radovi prezentiraju se u 14. i 15. tjednu nastave po dogovorenom tematskom rasporedu. Ocjenjuje se razumijevanje sadrţaja, priprema prezentacije (power point), postupak izvoĊenja prezentacije te sposobnost zakljuĉivanja

1. tjedan

13. tjedan

14. tjedan

Moguća putem samostalnog zadatlka (1ECTS)

Parcijalni ispit 1 (P/1) Ispit, programski obuhvaća 4 (ĉetiri) predavanja i dio nastave odraĊene kroz laboratorijske vjeţbe i terensku nastavu.


Parcijalni ispit 2 (P/2) Ispit, programski obuhvaća 7 (sedam) predavanja i dio nastave odraĊene kroz terensku nastavu.



Student treba ostvariti nuţna 3 ECTS boda za izlazak na usmeni ispit, a ukoliko ne, moţe nadoknaditi izradom samostalnog rada odreĊenog iz programskog sardrţaja predmeta.

Tijekom ispitnih rokova prije usmenog ispita

-

Usmeni ispit (UI) Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja prema programskim cjelinama predmeta. Uvaţava se evaluacija aktivnosti tijekom nastave.Testira se teorijsko znanje, analitiĉnost i rješavanje praktiĉnih problema.

Ispitni rokovi -


112



Isplanirati slijed pojedinih aktivnosti tijekom prijama mlinskih sirovina u skladišta.

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad.

Objasniti zakonitosti djelovanja odreĊenih ĉimbenika na kakvoću mlinskih sirovina tijekom dorade i skladištenja.

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit.

Prepoznati i analizirati kakvoću ţitarica za mlinsku industriju.

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit, usmeni ispit.

Prepoznati vaţnost odrţanja kakvoće mlinskih sirovina u razdoblju od ţetve do prerade.


Prepoznati i objasniti razloge nastanka gubitaka u masi i kakvoći mlinskih sirovina u razdoblju od ţetve do prerade.

Sudjelovanje u raspravama, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit.

Objasniti kako nastaju mlinski proizvodi i kako se koriste. Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit.


113



Motori SUI i traktori


Predavanja: 30; vjeţbe: 30



IzvoĊaĉ vjeţbi: dr.sc. Krešimir Ĉopec, [email protected]

Cilj:

Cilj ovog predmeta je da studenti dobiju neophodna teorijska i praktiĉna znanja o primjeni motora s unutarnjim izgaranjem i traktora u poljoprivredi, njihovoj konstrukciji i principima rada, te pravilnom korištenju.

Način rada:

Obaveze nastavnika:


Obaveze studenata:







114

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi




10 %


Unesi tekst Unesi tekst 60 1

Parcijalni ispit 1

(PI1)

30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 2

Parcijalni ispit 2

(PI2)

30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 2


60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 60 4

UKUPNO 100% (PI1+PI2+UI/3) 60 180 6













Obuhvaća prvi programski dio modula: Princip rada ĉetverotaktnog dizel i benzinskog motora. Princip rada dvotaktnog dizel i benzinskog motora. Teoretski ili idealni energetski procesi motora. Stvarni energetski procesi motora. Konstrukcija ĉetverotaktnih i dvotaktnih dizel i benzinskih motora. Opis dijelova i principi rada pojedinih ureĊaja motora. Karakteristike goriva, ulja i maziva za motore i traktore. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



115


Obuhvaća drugi programski dio modula: Konstrukcija razliĉitih izvedbi traktora. Kategorizacija traktora prema snazi, vuĉnoj sili i ostalim karakteristikama. Parametri prijenosa snage kod razliĉitih izvedbi traktora. Otpori i gubici pri radu traktora. Djelovanje sila na traktor u radu s razliĉitim prikljuĉnim oruĊima i stabilnost traktora na nagibima. Opis dijelova i principi rada pojedinih ureĊaja traktora. . Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.





Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)


Ispitni rokovi

Unesi tekst



Opisati principe rada pojedinih izvedbi motora s unutarnjim izgaranjem


Objasniti teoretske i stvarne procese u motorima s unutarnjim izgaranjem, te izraĉunati stupnjeve korisnog djelovanja pojedinih izvedbi motora


Usporediti tehniĉke karakteristike pojedinih motora Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ili usmeni ispit

Objasniti pojedine karakteristike goriva za motore i odabrati najpogodnija ulja i maziva za motore i traktore


Kategorizirati traktore prema razliĉitim kriterijima Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ili usmeni ispit

Objasniti djelovanje sila na traktor u radu s razliĉitim prikljuĉnim oruĊima i izraĉunati maksimalni nagib na kojem traktor moţe sigurno raditi


Opisati principe rada pojedinih sklopova traktora Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ili usmeni ispit


116



Objekti i oprema u stočarstvu


Predavanja: 38; seminar: 8; terenske vjeţbe: 4; auditorne vjeţbe: 10


prof.dr.sc. Ante Ivanković [email protected]

prof.dr.sc. Boro Mioĉ [email protected]

prof.dr.sc Dubravko Filipović [email protected]

doc.dr.sc. Ivan Mustać [email protected]

prof.dr.sc. Zlatko Janjeĉić [email protected]

prof.dr.sc. Zoran Luković [email protected]

Cilj:

Nakon apsolviranja predmeta student je osposobljen raspoznati sastavnice farmskog gospodarskog dvorišta sukladno tehnologiji farmske proizvodnje, kapacitetu farme, vrsti i kategoriji ţivotinja. Vlada nuţnim znanjima o prostornim, mikroklimatskim i drugim normama koje treba poštivati u drţanju goveda, kopitara, ovaca, koza, svinja i peradi. Poznaje suvremenu opremu koja se koristi u stoĉarskoj proizvodnji te prati suvremene trendove. Usvojio je temeljna znanja o osmišljavanju gospodarskog dvorišta, pozicioniranju objekata unutar gospodarskih dvorišta, modeliranju interijera suvremenih farmskih objekata. Sposoban je izraditi idejni nacrt gospodarskog dvorišta i farmskih objekata sukladno tehnologiji farmske proizvodnje, kapacitetu farme, vrsti i kategoriji ţivotinja.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Izloţiti predviĊeni program predavanja i auditornih vjeţbi. Provesti predviĊeni program terenskih vjeţbi. Pomoći u pripremi dodijeljenih tema seminara

Obaveze studenata:

PohaĊati predviĊeni program predavanja, auditornih i terenskih vjeţbi te usvojiti programom predviĊena znanja.Pripremiti i izloţiti dodijeljene teme seminara


1. identificirati i imenovati osnovne sastavnice suvremenih gospodarskih dvorišta i objekata namijenjenih smještaju ţivotinja,

2. nabrojiti i opisati objekte koji se koriste u stoĉarskoj proizvodnji sukladno tehnologiji proizvodnje, vrsti i kategoriji domaćih ţivotinja,

3. iskazati i obrazloţiti prostorne, mikroklimatske i druge zahtjeve za smještaj domaćih ţivotinja sukladno tehnologiji farmske proizvodnje, vrsti i kategoriji domaćih ţivotinja,








117

4. isplanirati i obrazloţiti prostorne i organizacijske norme primarnih objekata za smještaj domaćih ţivotinja, sukladno tehnologiji farmske proizvodnje, vrsti i kategoriji ţivotinja,

5. izraĉunati i obrazloţiti prostorne norme farmskih pomoćnih objekata namijenjenih uzgoju i korištenju domaćih ţivotinja,

6. prepoznati i nabrojiti opremu koja se koristi sukladno tehnologiji farmske proizvodnje, vrsti i kategoriji domaćih ţivotinja,

7. nabrojiti i opisati objekte i opremu namijenjenih pripremi i skladištenju krmiva, prikupljanju, deponiranju i distribuciji stajnjaka,

8. isplanirati i demonstrirati osnove korake u projektiranju farmskog gospodarskog dvorišta sukladno tehnologiji farmske proizvodnje, vrsti i kategoriji domaćih ţivotinja,

9. argumentirati suvremene zahtjeve na objektima i opremi farmi domaćih ţivotinja, mogućnosti integriranja novih dostignuća u europske proizvodne i poslovne standarde.

10. koristiti dostignute sposobnosti teorijskog i praktiĉnog uĉenja u stjecanju novih znanja i spoznaja iz animalnih znanosti (nastavak obrazovanja kroz formalne i neformalne oblike).

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Test znanja 1. 30%

< 60 %

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

28 60 2,20

Test znanja 2. 25%

< 60 %

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

14 40 1,40

Test znanja 3. 25%

< 60 %

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

14 40 1,40

Seminar 6% Struktura i sadrţaj pisanog rada (50%)

Prezentacija (50%) - 10 0,40

Završni ispit 14%

< 50 %

50 – 62%

63 – 75%

76 – 88%

89 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

- 16 0,60

UKUPNO 100% - 60 166 6,00


118



Test znanja 1. Polaganje ''Test znanja 1.'' obuhvaća izloţeno gradivo u prvom dijelu nastave.

7. tjedan Moguća putem naknadnog pristupa.

Test znanja 2. Polaganje ''Test znanja 2.'' obuhvaća izloţeno gradivo u drugom dijelu nastave.


Test znanja 3. Polaganje ''Test znanja 3.'' obuhvaća izloţeno gradivo u trećem dijelu nastave.


Seminar

Seminarski rad s temom vezanom uz programski sadrţaj studenti zaduţuju samostalno na poĉetku semestra. Pisani rad predaju na pregled tjedan dana prije izlaganja. Studenti pojedinaĉno izlaţu seminarski rad. Ocjenjuje se oblikovanje seminarskog rada i prezentacije, vještina prezentacije, kritiĉnost i analitiĉnost problematike.

7. tjedan

15. tjedan

Moguća u naknadnom terminu.

Završni ispit

Usmeni ispit sastoji se od šet pitanja. Testira se znanje usvojenosti teorije, ĉinjenica, kritiĉnost i identificiranje praktiĉnih probelma. Uvaţava se aktivnost studenta tijekom odrţavanja nastave i vjeţbi.

Ispitni rokovi -



Identificirati i imenovati osnovne sastavnice suvremenih gospodarskih dvorišta i objekata namijenjenih smještaju ţivotinja.

Rasprave tijekom nastave, pismena i usmena provjera.

Nabrojiti i opisati objekte koje se koristi u stoĉarskoj proizvodnji sukladno tehnologiji proizvodnje, vrsti i kategoriji domaćih ţivotinja.

Iskazati i obrazloţiti prostorne, mikroklimatske i druge zahtjeve za smještaj domaćih ţivotinja sukladno tehnologiji farmske proizvodnje, vrsti i kategoriji domaćih ţivotinja.

Isplanirati i obrazloţiti prostorne i organizacijske norme primarnih objekata za smještaj domaćih ţivotinja, sukladno tehnologiji farmske proizvodnje, vrsti i kategoriji ţivotinja.

Izraĉunati i obrazloţiti prostorne norme farmskih pomoćnih objekata namijenjenih uzgoju i korištenju domaćih ţivotinja.

Prepoznati i nabrojiti opremu koja se koristi sukladno tehnologiji farmske proizvodnje, vrsti i kategoriji domaćih ţivotinja.

Nabrojiti i opisati objekte i opremu namijenjenih pripremi i skladištenju krmiva, prikupljanju, deponiranju i distribuciji stajnjaka

Isplanirati i demonstrirati osnove korake u projektiranju farmskog gospodarskog dvorišta sukladno tehnologiji farmske proizvodnje, vrsti i kategoriji domaćih ţivotinja.

Argumentirati suvremene zahtjeve na objektima i opremi farmi domaćih ţivotinja, mogućnosti integriranja novih dostignuća u europske proizvodne i poslovne standarde

Koristiti dostignute sposobnosti teorijskog i praktiĉnog uĉenja u stjecanju novih znanja i spoznaja iz animalnih znanosti (nastavak obrazovanja kroz formalne i neformalne oblike).


119



Održavanje i njega zelenih površina




Miroslav Poje, tel. 239 3772; e-mail: [email protected]

Cilj:

Studenti dobivaju neophodna teorijska i praktiĉna znanja o odrţavanju zelenih površina s većim naglaskom na gradsko zelenilo.

Način rada:






1. Nabrojati funkcije zelenih površina.

2. Objasniti pojam odrţivosti u kontekstu odrţavanja javnih zelenih površina.

3. Opisati postupke odrţavanja biljnog materijala na razliĉitim staništima zelenih površina.

4. Isplanirati redoslijed radnih operacija u sklopu odrţavanja.

5. Pravilno odabrati mjere potrebne za adekvatno odrţavanje zelenih površina.



120

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi


38 38 0.5


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

0 35 1.5


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

0 35 1.5

Seminar (S) 30% Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%

Uvjerljivost prezentacije 50% 22 52 1.5

Usmeni ispit (UI) 10% 0 20 1

UKUPNO 100% (P1+P2+S+UI)/4 60 180 6



Seminarski rad

Studenti na poĉetku semestra dobivaju zadatak za seminarski rad. Formiraju se radne skupine (ovisno o veliĉini studentske grupe).

Izlaganja seminarskih radova odvija se u 13. tjednu nastave u semestru. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se sposobnost timskog rada, prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).

2. tjedan

13. tjedan

Parcijalni ispiti

Studenti tijekom semestra pišu dva parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe oba, nakon usmenog ispita upisuje se ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe sve parcijalne pismene ispite moraju polagati cjelokupno gradivo pismeno i usmeno tijekom ispitnih rokova.

8. tjedan

14. tjedan


Usmeni ispit Sastoji se od tri pitanja kojima se testira sposobnost studenta za povezivanje ĉinjenica i sposobnost zakljuĉivanja.

Ispitni rokovi


121



Nabrojati funkcije zelenih površina. Seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Objasniti pojam odrţivosti u kontekstu odrţavanja javnih zelenih površina.

Pismeni ispit, usmeni ispit

Opisati postupke odrţavanja biljnog materijala na razliĉitim staništima zelenih površina.


Isplanirati redoslijed radnih operacija u sklopu odrţavanja. Radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit, usmeni ispit

Pravilno odabrati mjere potrebne za adekvatno odrţavanje zelenih površina.

Radni zadaci tijekom nastave, seminarski rad, pismeni ispit


122



Održavanje poljoprivrednih strojeva i opreme


Predavanja: 30; vjeţbe: 25; seminarski rad: 5



IzvoĊaĉ vjeţbi i seminara: dr.sc. Krešimir Ĉopec, [email protected]

Cilj:

Cilj ovog predmeta je upoznati studente s vaţnošću redovitog i pravilnog odrţavanja strojeva, te ih kroz predavanja i vjeţbe upoznati s postupcima podešavanja, pravilnog korištenja i odrţavanja pojedinih poljoprivrednih strojeva i opreme, mogućim kvarovima i naĉinima njihovog otklanjanja.

Način rada:


Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz vjeţbe, seminarski rad, pismeni i usmeni ispit.


Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanja i vjeţbi i seminarskog rada prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.






123

Polaganje ispita






studenta

ECTS bodovi




10 %

Aktivno sudjelovanje u nastavi korigira ocjenu naviše


30 1


30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 30 1

Parcijalni ispit 2

(PI2) + seminarski rad

30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 30 1

Parcijalni ispit 3

(PI3) 30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 30 1


60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 60 1

UKUPNO 100% (PI1+PI2+S+PI3+UI/4) 60 180 6




Na nastavi se redovito biljeţe nazoĉni studenti (na poĉetku i kraju bloka) i prati sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave









124


Obuhvaća prvi programski dio modula: Znaĉaj i vrste odrţavanja strojeva. Preventivno, korektivno, proaktivno i cjelovito produktivno odrţavanje. Mogući razlozi otkazivanja rada strojeva. Osnove tribologije. Vrste i uzroci trošenja strojnih dijelova. Adhezivno i abrazivno trošenje. Zamor materijala. Korozija strojnih dijelova i naĉini zaštite od korozije. Vrste i naĉini nanošenja zaštitnih prevlaka. Elektrokemijska zaštita. OdreĊivanje intenziteta istrošenosti strojnih dijelova. Osnove podmazivanja. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.


Parcijalni ispit 2 (PI2 i seminarski rad)

Obuhvaća drugi programski dio modula: Karakteristike radionica za odrţavanje poljoprivrednih strojeva. Male priruĉne radionice, radionice za veće popravke i centralne remontne radionice. Tehniĉko-operativna priprema poslova u radionicama. Dijagnosticiranje stanja strojeva. Tehnološki procesi demontaţe i montaţe strojeva. Alati i postupci pri odrţavanju strojeva. Alati i postupci kod strojne obrade dijelova. Ekonomika obrade strojnih dijelova. Regeneracija strojnih dijelova. Razliĉiti postupci zavarivanja. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica. U okviru ovog programskog dijela modula predviĊena je izrada seminarskog rada na temu: Projektiranje radionica za odrţavanje poljoprivrednih strojeva.

Seminarski rad na poĉetku semestra zaduţuju skupine od 2 do 3 studenata (ovisno o veliĉini studentske grupe). Pisani rad se predaje na pregled najmanje tjedan dana prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se sposobnost timskog rada, prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).



Obuhvaća treći programski dio modula: Odrţavanje traktora. Odrţavanje traktorskog motora. Odrţavanje transmisije traktora. Odrţavanje ostalih ureĊaja traktora. Najĉešći kvarovi traktora i naĉini njihovog otklanjanja. Odrţavanje strojeva za obradu tla. Odrţavanje strojeva za sjetvu i sadnju. Odrţavanje strojeva za aplikaciju pesticida i gnojiva. Odrţavanje strojeva za ţetvu i ubiranje ratarskih kultura. Najĉešći kvarovi kombajna i naĉini njihovog otklanjanja. Odrţavanja strojeva za spremanje sijena, sjenaţe i silaţe. Odrţavanje ureĊaja i opreme za strojnu muţnju. Odrţavanje ureĊaja i opreme za hranjenje i napajanje stoke. Odrţavanje ureĊaja i opreme za izgnojavanje i ventilaciju objekata.


Nadoknada (samostalni zadatak



Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)

Usmeni ispit se sastoji od tri, eventualno dva pitanja (+++), ovisno o prethodnoj aktivnosti studenta . Testira se usvojenost teorije i ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, kreativnost i društvena odgovornost.



125



Odabrati najpovoljnije postupke odrţavanja za pojedine strojeve i iskazati najĉešće moguće uzroke otkazivanja rada strojeva


Odrediti intenzitet istrošenosti glavnih strojnih dijelova i odabrati najpovoljnije naĉine zaštite strojeva od korozije


Projektirati prikladnu radionicu za poljoprivredna gospodarstva i odabrati potrebne alate i opremu za radionicu

Seminarski rad

Objasniti naĉine dijagnosticiranja stanja poljoprivrednih strojeva


Ispravno podesiti poljoprivredne strojeve za pojedine poslove


Demonstrirati postupke odrţavanja strojeva poljoprivrednicima


Prepoznati uzroke kvarova pojedinih poljoprivrednih strojeva



126



Opća entomologija


Predavanja 35, vjeţbe 21, seminari 4


Tanja Gotlin Ĉuljak, [email protected], 00 385 1 2393968

Ivan Juran, [email protected], 00 385 1 2393965

Cilj:

Opća će entomologija dati teoretska saznanja o kukcima s fundamentalnog stanovišta što je u funkciji primijenjene entomologije te će studenti stjecanjem tih znanja moći nastaviti studiranje na diplomskom studiju fitomedicine.

Način rada:


IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje rada studenata, ocijenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom semestra i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koje osiguravaju izlazne kompetencije, omogućava kontaktiranje sa studentima


Redovito pohaĊanje nastave je obvezno. Evidenciju pohaĊanja nastave provodi nositelj predmeta. Za ostvarivanje prava potpisa studenti trebaju nazoĉiti na 80 % predavanja, 85 % seminara i 85 % vjeţbi. Ukoliko je student izostao s nastave više od propisanog, a bez opravdanog razloga, potpis će mu biti uskraćen, a predmet treba ponovno upisati u sljedećoj akademskoj godini.

Studenti tijekom terenskih vjeţbi i vjeţbi u praktikumu trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad. Tijekom vjeţbi studenti su duţni nositi posebne biljeţnice u koje se evidentiraju i opisuju izvedene vjeţbe (predmet vjeţbe, izvoĊenje i zapaţanje). Tijekom vjeţbi, studenti su duţni odraditi samostalni zadatak (na deset jedinki kukaca odrediti poloţaj glave, oblik ticala, usni organ, oblike krila, nogu i zatka). Po završetku vjeţbi iz morfologije, anatomije i biologije, studenti polaţu on line kolokvij u sustavu Merlin (hrvatska i latinska imena dijelova kukaca, unutarnjih organa te oblike metamorfoza, kukuljica i liĉinki).

Studenti mogu polagati predmet tijekom semestra u kojem isti slušaju kroz tri parcijalna ispita. Uvjet za izlazak na drugi i treći parcijalni ispit je uspješno poloţen prvi odnosno drugi parcijalni ispit. Uvjet za ostvarenje konaĉne ocjene nakon poloţena tri parcijalna ispita je i poloţen album iz prepoznavanja morfoloških, anatomskih i bioških karakteristika kukaca.

Studenti koji ne poloţe ispit putem parcijalnih ispita duţni su u vrijeme ispitnih rokova izaći na završni ispit.

Album se polaţe prije izlaska na pisani ispit u vrijeme konzultacija u prostorijama Zavoda za poljoprivrednu zoologiju.




127


1. opisati znaĉaj entomologije, podrijetlo kukaca i rasprostranjenost te gospodarsku vaţnost kukaca (1,6)

2. prepoznati morfološke, anatomske i biološke znaĉajke kukaca (11)

3. identificirati glavne taksonomske grupe kukaca (11)

4. nabrojiti ekološke ĉimbenike i metode praćenja kukaca (3)

5. objasniti utjecaj ekoloških ĉimbenika na visinu populacije štetnika (3)

6. opisati metode uzorkovanja tla i biljaka u svrhu utvrĊivanja gustoće populacije štetnika (3)

7. izraĉunati i odrediti optimalne rokove tretiranja štetnih kukaca temeljem praćenja populacija odreĊenom metodom (3, 8)

8. navesti i opisati znaĉajke interakcije prirodni neprijatelj – štetnik (9,10,12)

9. integrirati znanje iz opće entomologije s drugim modulima iz zaštite bilja (9,14)

10. razviti vještine uĉenja za nastavak studija i/ili cjeloţivotno obrazovanje (14)

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje i sudjelovanje na predavanjima i seminarima

5

81% - 84,9%

85% - 89,9%

90% - 94,9%

95% - 100%

1 bod

2 boda

3 boda

5 bodova

39 39 1,17

PohaĊanje i sudjelovanje na vjeţbama

5

-kontinuirano pohaĊanje vjeţbi

- aktivno sudjelovanje na vjeţbama

- uredno voĊenje dnevnika vjeţbi

1 bod

2 boda

2 boda

21 21 0,7

Parcijalni ispiti PI (3)

70

PI 1-30 %

PI 2-20 %

PI 3-20 %

90-100% (63-70 bodova)

80-89,9% (56-62 boda)

70-79,9% (49-55 bodova)

60-69,9% (42-48 bodova)

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

112 3,73

Prepoznavanje dijelova kukaca

5 -10 odgovora toĉno

-jedan odgovor nije toĉan

5 bodova

3 boda

Unesi tekst 3 0,1

On-line kolokvij – latinska imena

5 -10 odgovora toĉno


5 bodova

3 boda

Unesi tekst 3 0,1


128

Seminarski rad 10

-temeljne ideje, pojmovi i problemi obraĊeni su na primjeren naĉin. -terminologija je ispravna. -student pokazuje kako vlada materijom.

-student se ne koristi odgovarajućom terminologijom, pokazuje kako ne vlada materijom

10 bodova

6 bodova

6 0,2

Završni ispit ZI (PI + UI) (pristupaju studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite tijekom semestra)

70 -isto kao kod testova znanja Unesi tekst

Formiranje konaĉne ocjene:

90-100 bodova

80-89,9 bodova

70-79,9 bodova

60-69,9 bodova

Izvrstan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)




PohaĊanje i sudjelovanje na predavanjima i seminarima


Moţe se opravdati izostanak do 20 % predavanja i 15 % seminara predavanja (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju)


Unesi tekst



Moţe se opravdati izostanak do 15% vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…. na AFZ-u)

Student je obvezan voditi dnevnik vjeţbi (crteţi), odraditi samostali zadatak (rad s kukcima i odreĊivanje oblika ticala, usnih organa, krila, zatka…) te obvezno nazoĉiti terenskoj nastavi (Entomološki muzej u Varaţdinu)


15. tjedan nastave

Unesi tekst

Prvi parcijalni ispit Uvod u entomologiju, morfologija, anatomija i fiziologija kukaca

7. tjedan nastave

Unesi tekst

Drugi parcijalni ispit Razmnoţavanje i razvoj kukaca 10. tjedan nastave

Unesi tekst

Treći parcijalni ispit Ekologija kukaca 12. tjedan nastave

Unesi tekst

Prepoznavanje dijelova kukaca

Iz albuma sa morfološkim, anatomskim i biološkim karakteristikama prepoznati dijelove kukaca i latinske nazive

15. tjedan nastave

Unesi tekst


129

On-line kolokvij-latinska imena

Sa studentima se dogovora termin odrţavanja on-line kolokvija – latinska i hrvatska imena

13. tjedan

Seminarski rad

Seminarski rad na poĉetku semestra zaduţuju skupine od 3 do 5 studenata (ovisno o veliĉini studentske grupe).

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 14. i 15. tjednu nastave u semestru prema dogovorenom rasporedu. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se sposobnost timskog rada, prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).

14. i 15. tjedan nastave

Završni ispit

(PI + UI)

Studenti koji nisu poloţili testove znanja polaţu završni ispit u cijelosti u vrijeme ispitnih rokova. Pisani ispit sastoji se eliminacijskog pitanja i ĉetiri esejska pitanja (po jedno pitanje iz svakog programskog dijela).Usmeni ispit se sastoji od ĉetiri pitanja. Iz svakog programskog djela student treba odgovoriti na više od 60% postavljenih pitanja.Testira se usvojenost teorije i ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, kreativnost i društvena odgovornost.

Udio pisanog ispita u ocijeni završnog ispita iznosi 45%, a usmenog ispita 55 %).




-opisati znaĉaj entomologije, podrijetlo kukaca i rasprostranjenost te gospodarsku vaţnost kukaca

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit, usmeni ispit

-prepoznati morfološke, anatomske i biološke znaĉajke kukaca

-identificirati glavne taksonomske grupe kukaca

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, polaganje albuma, on-line kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit

-nabrojiti ekološke ĉimbenike i metode praćenja kukaca

-objasniti utjecaj ekoloških ĉimbenika na visinu populacije štetnika

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, polaganje albuma, on-line kolokvij, pismeni ispit, usmeni ispit

-opisati metode uzorkovanja tla i biljaka u svrhu utvrĊivanja gustoće populacije štetnika

-izraĉunati i odrediti optimalne rokove tretiranja štetnik kukaca temeljem praćenja populacija odreĊenom metodom

Rješavanje radnih zadataka tijekom nastave. Sudjelovanje u raspravama, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

-navesti i opisati znaĉajke interakcije prirodni neprijatelj - štetnik

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave,seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

-integrirati znanje iz opće entomologije s drugim modulima iz zaštite bilja


-razviti vještine uĉenja za nastavak studija i/ili cjeloţivotno obrazovanje



130



Oplemenjivanje bilja


Predavanja 46h, Vjeţbe 10h, Seminar 4h


Prof. dr. sc. Ivan Pejić, [email protected], 239 3936

Izv. prof. dr. sc. Snjeţana Bolarić, [email protected], 239 3628

Dr. sc. Aleš Vokurka, [email protected], 239 3628

Dr. sc. Silvio Šimon, [email protected], 239 3653

Maja Ţulj Mihaljević, dipl. ing., [email protected], 239 3941

Cilj:

Oplemenjivanje bilja je primijenjena biljna genetika koja ima znaĉajno mjesto u ukupnoj tehnologiji biljne proizvodnje. Razumijevanje osnova, ciljeva, metoda i postignuća oplemenjivanja bilja omogućuje modificiranje tehnologije i postizanja maksimalno uĉinkovite proizvodnje. Poznavanje metoda oplemenjivanja i novih kultivara moţe voditi manjoj primjeni kemijskih zaštitnih sredstava i mineralnih gnojiva te povećati kvalitetu i trţišnu vrijednost proizvoda. Pravilan izbor sorte i tehnologije adekvatne pojedinoj sorti i okolinskim uvjetima moţe imati velike ekonomske uĉinke uz postojeću razinu drugih tehnologija.

Tijekom izvedbe modula studenti usvajaju principe oplemenjivanja i specifiĉnosti oplemenjivanja pojedinih skupina bilja razvrstanih prema naĉinu oplodnje i razmnoţavanja (samooplodne i stranooplodne vrste, jednogodišnje i višegodišnje vrste). Analiziraju se metode i razlike klasiĉnog i molekularnog oplemenjivanja, tj. mogućnosti primjene molekularnih metoda u rješavanju nekih bitnih ograniĉenja klasiĉnih metoda, a s osvrtom na agronomske i ekološke kriterije. Auditorne i laboratorijske vjeţbe pomaţu studentima sistematizirati znanje steĉeno na predavanjima, a kroz seminarski rad u malim grupama studenti se uĉe koristiti literaturu i saţeto komentirati i izloţiti proĉitanu literaturu.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Profesori izvode predavanja, dodjeljuju temu i prate izradu seminara, organiziraju provedbu pismenih ispita i ocjenjivanje, te provode usmene ispite.

Suradnici izvode vjeţbe i sudjeluju u provedbi pismenog ispita.

Obaveze studenata:

Redovno pohaĊanje nastave (predavanja i vjeţbe, te izrada grupnog seminara). Polaganje ispita se provodi preko dva parcijalna testa znanja i ocjene seminarskog rada. U konaĉnici, studenti koji nisu zadovoljni ponuĊenom ocjenom na pismenim ispitima imaju mogućnost odgovarati i usmeno.







131


- Identificirati i opisati sustave reprodukcije najvaţnijih poljoprivrednih kultura te definirati genetsku varijabilnost i njezine izvore;

- Objasniti naĉine nasljeĊivanja najvaţnijih agronomskih svojstava interakciju sorte (genotipa) i okoline u kontekstu biljne proizvodnje;

- Objasniti sliĉnosti i razlike u oplemenjivanju jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja i njihova reproduktivnog materijala;

- Identificirati poţeljni tip sorte i metode oplemenjivanja (konvencionalne i biotehnološke) kod pojedinih poljoprivrednih kultura za razne vidove poljoprivredne proizvodnje;

- Objasniti dosege primjene suvremenih biotehnoloških metoda u oplemenjivanju i njihovo znaĉenje za unapreĊenje biljne proizvodnje;

- Isplanirati i izvesti samooplodnju ili kriţanje i uzgoj potomstva za potrebe razvoja nove sorte;

- Izvoditi ili nadzirati oplemenjivaĉke poljske pokuse (provesti ocjenjivanja i mjerenja vaţnih svojstava, te sistematiĉno voditi dokumentaciju o provedenim analizama);

- Unutar tima izvoditi i nadzirati dijelove višegodišnjeg oplemenjivaĉkog programa.

Povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa (opće kompetencije): Unutar ishoda uĉenja studija Biljne znanosti, Agroekologija, Hortikultura, Ekološka poljoprivreda i ostalih na kojima je modul izborni, znanja steĉena na modulu Oplemenjivanje bilja pomaţu prvostupnicima identificirati i opisati sustave reprodukcije najvaţnijih poljoprivrednih kultura i objasniti naĉine nasljeĊivanja najvaţnijih agronomskih svojstava, te interakciju sorte (genotipa) i okoline u kontekstu biljne proizvodnje. Prvostupnici mogu identificirati poţeljni tip sorte i metode oplemenjivanja, te unutar oplemenjivaĉkog tima izvoditi i nadzirati dijelove praktiĉnog oplemenjivaĉkog programa. Sa znanjima iz ovog modula mogu raditi u tvrtkama koje se bave oplemenjivanjem bilja te proizvodnjom i prodajom sjemena i sadnog materijala.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1. pismeni parcijalni ispit

(15 pitanja)*

45 %

51-65 %

66-80 %

81-90 %

91-100 %

2

3

4

5

28 56 2,5

2. pismeni parcijalni ispit (15 pitanja)**

45 %

51-65 %

66-80 %

81-90 %

91-100 %

2

3

4

5

28 56 2,5

Seminar (ocjena vještine pisanja i izlaganja)

10 % Ekspertna ocjena profesora

2, 3, 4, 5 4 12 1


* studenti koji poloţe prvi parcijalni ispit imaju pravo pristupiti drugom. Ako ne poloţe drugi, imaju pravo još jednom polagati pismeno cjeloviti pismeni ispit.

** studenti koji su poloţili prvi, a nisu drugi parcijalni ispit, imaju pravo još jednom polagati pismeno cjeloviti pismeni ispit. Studenti koji nisu zadovoljni ponuĊenom ocjenom na pismenim ispitima i seminaru imaju mogućnost odgovarati i usmeno, kojom prilikom dokazuju znanje iz cjelokupnog gradiva.


132




Ispit se provodi pomoću 15 pitanja koja traţe kratke odgovore, definicije, skice ili formule, a obuhvaćaju prvih 50 % gradiva.

U 9. tjednu semestra

Moguća samo u sluĉaju opravdanog izostanka


Ispit se provodi pomoću 15 pitanja koja traţe kratke odgovore, definicije, skice ili formule, a obuhvaćaju drugih 50 % gradiva.

U zadnjem tjednu semestra

Moguća samo u sluĉaju opravdanog izostanka

Seminar

Ocjena vještine pisanja i izlaganja. Posebno dodijeljeni zadatak grupama od 3-5 studenata koji studenti izvode izvan redovne nastave. Sastoji se u pravilu u ĉitanju i analizi struĉnog rada ili poglavlja knjige i dodatne literature, te kratkoj prezentaciji uz pomoć PowerPoint-a u kojoj se iznosi suština teme. Pisani rad i kvalitetu prezentacije ocjenjuju profesori. Ocjena seminara moţe modificirati individualnu ocjenu studenta na parcijalnom ili cjelovitom ispitu do 10% (povećati ili smanjiti).

Konzultacije i rasprava o napretku seminara u 10. tjednu semestra, a predaja pisanog teksta i prezentacija i ocjena u zadnjem.

Moguća samo u sluĉaju opravdanog izostanka u vidu individualnog seminara sliĉne tematike.

Pismeni ispit iz cjelovitog gradiva

Ispit se provodi pomoću testa sa 30 pitanja koja traţe kratke odgovore, definicije, skice ili formule, a obuhvaćaju cijelo gradivo.

Polaţu ga studenti koji poloţe prvi parcijalni ispit, a ne poloţe drugi, kao i studenti koji nisu poloţili prvi parcijalni ispit.

Prvi i drugi redovni ispitni rok po završetku semestra.

Izlaskom na slijedeći ispitni rok.

Usmeni ispit

Ispit se provodi u uredu profesora, uvijek u skupinama od 3 studenta koji odgovaraju na po 3 postavljena pitanja. U pravilu, ispitivanje jednog studenta traje oko 20 minuta. Ispit obuhvaća cijelo gradivo i sadrţaj seminara (ocjena seminara ne ulazi u ocjenu usmenog ispita). Testira se znanje usvojenosti teorije, ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉnost i identificiranje praktiĉnih problema.

Polaţu ga studenti koji nisu poloţili preko parcijalnih ispita ili cjelovitog pismenog ispita, te studenti koji su poloţili pismeno, a nisu zadovoljni ocjenom.

U sluĉaju velikog broja prijavljenih studenata, polaţe se kratki pismeni ispit (do 10 pitanja) u cilju selekcije i olakšanog usmenog ispitivanja.

Redovni Izlaskom na slijedeći ispitni rok.

Evidencija redovnog pohaĊanja nastave, aktivnosti na satu i iznadprosjeĉno uspješnih studenata.

Tijekom svih oblika nastave profesori i suradnici vode evidenciju o prisutnosti studenata nastavi, te njihovog zalaganja. Studentima sa istaknutim zanimanjem za nastavne sadrţaje, kao i studentima koji su se istakli u izradi seminara iznad prosjeĉnom ocjenom na ispitu, nudi se sudjelovanje u istraţivaĉkom radu, teme i mentorstvo završnih radova i struĉnih projekata, kao i obavljanje struĉne prakse u Zavodu.

U sluĉaju kada studenti traţe preporuku za stipendije i nagrade, profesori koriste ovu evidenciju.

Tijekom cijelog semestra i prilikom ispita.


133



Identificirati i opisati sustave reprodukcije najvaţnijih poljoprivrednih kultura te definirati genetsku varijabilnost i njezine izvore;

Pismeni ili usmeni ispit.

Objasniti naĉine nasljeĊivanja najvaţnijih agronomskih svojstava interakciju sorte (genotipa) i okoline u kontekstu biljne proizvodnje;


Objasniti sliĉnosti i razlike u oplemenjivanju jednogodišnjeg i višegodišnjeg bilja i njihova reproduktivnog materijala;


Identificirati poţeljni tip sorte i metode oplemenjivanja (konvencionalne i biotehnološke) kod pojedinih poljoprivrednih kultura za razne vidove poljoprivredne proizvodnje;

Pismeni ili usmeni ispit. Radni zadaci kroz vjeţbe.

Objasniti dosege primjene suvremenih biotehnoloških metoda u oplemenjivanju i njihovo znaĉenje za unapreĊenje biljne proizvodnje;

Pismeni ili usmeni ispit. Radni zadaci kroz vjeţbe.

Isplanirati i izvesti samooplodnju ili kriţanje i uzgoj potomstva za potrebe razvoja nove sorte;

Pismeni ili usmeni ispit. Radni zadaci i rasprava kroz vjeţbe i seminar.

Izvoditi ili nadzirati oplemenjivaĉke poljske pokuse (provesti ocjenjivanja i mjerenja vaţnih svojstava, te sistematiĉno voditi dokumentaciju o provedenim analizama);


Unutar tima izvoditi i nadzirati dijelove višegodišnjeg oplemenjivaĉkog programa.



134



Oprašivanje bilja pomoću insekata




Dragan Bubalo, [email protected]

Lidija Sveĉnjak, [email protected]

Saša PrĊun, [email protected]

Cilj:

Stjecanje temeljnih teorijskih i praktiĉnih znanja iz tehnologije oprašivanja koja su primjenjiva na obiteljskim gospodarstvima, posebice onim koji se bave voćarskom, ratarskom i sjemenskom proizvodnjom, kao i onima koji imaju površine u zaštićenim prostorima te dati osnove za daljnju nadogradnju znanja.

Način rada:






Nakon poloţenog ispita, student će moći:

- definirati izravne i neizravne koristi od medonosne pĉele

- identificirati ulogu i znaĉaj prirodnih oprašivaĉa (medonosna pĉela, bumbari i solitarne pĉele) u poljoprivrednoj proizvodnji i ekosustavu

- objasniti funkcioniranje pĉelinje zajednice i zajednice bumbara

- procijeniti snagu pĉelinjih zajednica namijenjenih oprašivanju poljoprivrednih kultura

- provesti dresuru pĉela

- pripremiti pĉelinje zajednice za oprašivanje poljoprivrednih kultura

- isplanirati slijed aktivnosti potrebnih za adekvatno oprašivanje kultiviranih biljnih vrsta





135

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

PohaĊanje nastave - - - 30 15 0,5

1. Parcijalni pisani ispit

25%

65%

75%

85%

95%

2

3

4

5

0 15 0,5


25%

65%

75%

85%

95%

2

3

4

5

0 15 0,5

Seminarski rad 10%

5

6-7

8-9

10

2

3

4

5

0 15 0,5

Završni ispit usmeni 40%

60%

70%

80%

90%

2

3

4

5

0 30 1

(Nadoknada)* (25%) - - - (15) (1)



Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

Seminarski rad

Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta (vezano uz programski sadrţaj predmeta) studenti zaduţuju samostalno ili u skupini (3-4 studenta). Pisani rad predaju na pregled dva tjedna prije izlaganja. Izlaganje radova se odvija u 15. tjednu nastave po dogovorenom rasporedu. Studenti izlaţu rad pojedinaĉno ili kao dio rada, ako se radi o seminarskom radu skupine studenata. Ocjenjuje se pisani rad, sadrţaj i naĉin izlaganja.

15. tjedan

Moguća, putem izrade samostalnog zadatka (1 ECTS)

Pisani ispiti Odrţavaju se dva testa prema dijelovima gradiva. 8. i 15. tjedan Moguća, putem zasebnog pisanja ispita (1 ECTS)

Usmeni ispit Završni ispit na kojem studenti odgovaraj na postavljena pitanja o ispredavanom gradivu.

Ispitni rokovii -


Student treba ostvariti 1,5 ECTS boda za izlazak na usmeni ispit, a ukoliko ih ne ostvari, moţe ih nadoknaditi izradom samostalnog rada iz programskog sadrţaja predmeta.


-


136



Definirati izravne i neizravne koristi od medonosne pĉele Pisani i usmeni ispit

Identificirati ulogu i znaĉaj prirodnih oprašivaĉa (medonosna pĉela, bumbari i solitarne pĉele) u poljoprivrednoj proizvodnji i ekosustavu

Pisani i usmeni ispit

Objasniti funkcioniranje pĉelinje zajednice i zajednice bumbara Pisani i usmeni ispit. Vjeţbe

Procijeniti snagu pĉelinjih zajednica namijenjenih oprašivanju poljoprivrednih kultura

Vjeţbe

Provesti dresuru pĉela Vjeţbe

Pripremiti pĉelinje zajednice za oprašivanje poljoprivrednih kultura Vjeţbe

Isplanirati slijed aktivnosti potrebnih za adekvatno oprašivanje kultiviranih biljnih vrsta



137



Osnove agrarne zoologije




Tomislav Treer [email protected]

Daniel Matulić [email protected]

Marina Piria [email protected]

Cilj:

Osposobiti studente za dobro raspoznavanje ţivotinjskih taksona kako bi uspješno mogli raditi sa ţivotinjama i prouĉavati njihovu ulogu u kontaktima s ĉovjekom.

Način rada:


Odrţavanje nastave prema rasporedu i u predviĊenom broju sati. VoĊenje evidencije o prisutnosti studenata u nastavi, uspješnosti studiranja i postignutim rezultatima. Preporuka udţbenika, priruĉnika i drugih oblika informacija koji su dostupni studentima. Odrţavanje ispita za studente prema rasporedu u propisanim ispitnim rokovima. Odrţavanje konsultacija sa studentima u cilju savladavanja studijskog programa. Organiziranje terenske nastave za studente. Mentorstvo studentima pri izradi završnih radova.


Ispunjavati nastavne i predispitne obaveze. PohaĊati nastavu utvrĊenu nastavnim planom i programom.


- Prepoznati i imenovati vaţnije taksone ţivotinja, posebno one znaĉajne za poljoprivredu

- Iskazati znaĉaj evolucije i dokaze za nju

- Demonstrirati osnove terenskog i laboratorijskog rada sa ţivotinjama

- Sistematizirati ţivotinjske vrste u odgovarajuće kategorije i njihovu ulogu u poljoprivredi





138

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

1. MeĊuispit: 44%

Od 74%

Od 80%

Od 88%

Od 96 %

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstan (5)

12 160 1,3

2. MeĊuispit: 44%

Od 74%

Od 80%

Od 88%

Od 96 %

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstan (5)

12 160 1,3

Završni ispit 12%

Od 74%

Od 80%

Od 88%

Od 96 %

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstan (5)

6 10 0,4

UKUPNO 100% 300 30 Unesi tekst 3



Kolokvij Prepoznati i imenovati vaţnije taksone ţivotinja Do završetka nastave

Kroz ispitne rokove

Parcijalni ispit 1

Protozoa, Parazoa, Platodes, Cnidaria, Ctenophora, Aschelminthes, Nemertina, Mollusca, Oligomeria, Annelida, ostali Polymeria, Arachinda, Crustacea, Myriapoda, Hexapoda

Od 7. tjedna do završetka nastave

Kroz ispitne rokove

Parcijalni ispit 2 Chordonia, Anamnia, Reptilia, Aves, Mammalia Od 9. tjedna do završetka nastave

Kroz ispitne rokove

Usmeni ispit Etologija. Osnovni ekološki pojmovi. Zoogeografija. Paleontologija. Evolucija. Endemi i zaštita ţivotinja




Prepoznati i imenovati vaţnije taksone ţivotinja Kolokvij, parcijalni ispit

Iskazati znaĉaj evolucije i dokaze za nju Usmeni ispit

Demonstrirati osnove terenskog i laboratorijskog rada sa ţivotinjama Usmeni ispit

Sistematizirati ţivotinjske vrste u odgovarajuće kategorije i njihovu ulogu u poljoprivredi

Parcijalni ispit


139



Osnove agrikulture


P 48; S 6; V 6


Prof.dr.sc. Milan Mesić, [email protected], prof.dr.sc. Tomislav Ćosić, [email protected], doc.dr.sc. Mario Sraka, [email protected], Igor Bogunović, dipl.ing., [email protected], Tomislav Karaţija, [email protected], dr.sc. Danijela Jungić, [email protected]

Cilj:

Modul upoznaje studente s osnovnim pojmovima iz agroklimatologije, pedologije, ishrane bilja i opće proizvodnje bilja. Od klimatskih ĉimbenika detaljnije se tumaĉi uloga svjetlosti, topline, vode i gibanja zraĉnih masa na biljnu proizvodnju. Analiziraju se osnovni uvjeti za organski ţivot i njihov utjecaj na poljoprivredu, potrebe poljoprivrednih kultura za toplinom i vodom. U okviru Pedologije upoznaje se studente s vaţnosti poznavanja fizikalnih svojstva tla, o naĉinim istraţivanja tih svojstava, te o mogućnostima primjene rezultata u procesu odrţivog korištenja zemljišta. Nastavni proces omogućiti će studentima bolji naĉin sagledavanja i interpretacije ĉinjenica vezanih uz fiziku tla, kao i samostalno formuliranje zakljuĉaka i višenamjensko korištenje istih.

U dijelu predmeta Ishrana bilja prikazani su definicija i podjela biogenih elemenata i biljnih hranjiva, dinamiĉka ravnoteţa izmeĊu pojedinih oblika hranjiva u tlu, mehanizmi primanja hranjiva iz tla i ĉimbenici koji utjeĉu na primanje hranjiva iz tla, folijarna ishrana, makro i mikro elementi i njihova uloga u biljci. Iz predmeta Opća proizvodnja bilja prikazuju se izabrana poglavlja iz obrade tla, organske i mineralne gnojidbe, reprodukcije i njege kultura, te sustava biljne proizvodnje.

Način rada:


Oblici nastave: predavanja – nastava se izvodi PPT prezentacijama, seminari – studentima se zadaju zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku, vjeţbe – na vjeţbama se riješavaju raĉunski zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku te se znanje zadataka ocjenjuje putem parcijalnih ispita

Ispravljanje ispita












140



1. Definirati tlo i objasniti faktore i procese koji dovode do njegovog postanka, razumjeti osnovne fizikalne, kemijske i biološke znaĉajke tla, te njihov utjecaj na proizvodnu sposobnost i plodnost tla te primijeniti nauĉena znanja na ublaţavanje ili otklanjanje ograniĉenja u gospodarenju tlom, a za potrebe poljoprivredne proizvodnje.

2. Razumjeti zadaće suvremene znanosti o ishrani bilja te njezin odnos prema srodnim disciplinama, razumjeti definicije i klasifikacije biogenih elemenata u tlu ili supstratu kao izvoru hraniva za biljku, poznati ĉimbenike koji utjeĉu na primanje hraniva, razumjeti biogene elemente (makroelementi, mikroelementi), njihovu fiziološku ulogu u biljci te prepoznati simptome nedostataka biogenih elemenata na biljci.

3. Primijeniti racionalnu gnojidbe tla radi sprjeĉavanja pojave simptoma deficijencije biogenih elemenata na biljci, isplanirati slijed pojedinih aktivnosti u biljnoj proizvodnji, objasniti i primijeniti osnovne zakonitosti (obrada, gnojidba, gospodarenje humusom i biljnim ostacima) za provoĊenje dobre poljoprivredne prakse.

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni





ECTS bodovi


50- 65%

66-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 40 1


50- 65%

66-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 40 1


50- 65%

66-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 40 1

Pismeni ispit 100%

50- 65%

66-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

30 60 3



141


Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

Seminarski rad

Studentima se jednom tokom semestra zadaje zadatak vezan uz nastavnu tematiku, te se izvršenje zadatka vrednuje na skali od 1-5. Da bi se seminarski rad smatrao izvršenim, student mora ispuniti obavezu zadanu seminarskim radom.

10 tjedana

Neograniĉeno – do ispunjenja obaveze

Parcijalni ispiti

Studenti tri puta tokom semestra polaţu parcijalne ispite iz cijelina obraĊenih na nastavi. Parcijalni ispit iz nastavne jedince obrada tla ima 5-10 pitanja, parcijalni ispit iz nastavne jedinice ishrana bilja ima 5-10 pitanja i parcijalni ispit iz nastavne jedinice pedologija ima 5-10 pitanja.

1/3 semestra

2/3 semestra

Kraj semestra


Pismeni ispit

Uvjet za izlazak na pismeni ispit (potpis o izvršenim obavezama tijekom semestra), završen i predan seminarski rad i uredno pohaĊanje nastave i vjeţbi. Na pismenom ispitu student polaţe onaj parcijalni ispit kojeg nije poloţio tijekom semestra odnosno sva tri ako je potrebno. Ukoliko student piše sva tri dijela ispita tada mu se ispit sastoji od ukupno 20 pitanja (5 + 5 + 10 – prvi i drugi dio ispita). Završna ocjena se izraţava kao srednja ocjena sva tri parcijalana dijela ispita.


3+1



1. IU 5-10 pitanja iz nastavih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja




142



Osnove biljne patologije


Predavanja 30, vjeţbe u praktikumu 18, Seminar 12



Dr.sc. Joško Kaliterna, [email protected], 00 385 1 2393730

Cilj:

Osnove biljne patologije daju pregled temeljnih saznanja iz šireg podruĉja fitopatologije, vezano uz biljne bolesti i njihove uzroĉnike te mjere njihovog suzbijanja. Stjecanjem navedenih znanja studentima se omogućava nastavak studija u sklopu ostalih modula iz šireg podruĉja fitopatologije.

Način rada:


IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koju osiguravaju ishodi uĉenja i steĉene kompeticije studenata, omogućava kontaktiranje sa studentima.


Redovito pohaĊanje predavanja, vjeţbi u praktikumu te izrada i izlaganje seminarskog rada. Tijekom predavanja studenti trebaju biti zainteresirani te aktivno sudjelovati u nastavi npr. postavljanjem pitanja ili odgovaranjem na postavljena pitanja. Tijekom vjeţbi, studenti trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad te su duţni odraditi postavljene radne zadatke. Po završetku vjeţbi, studenti polaţu kolokvij s ciljem provjere steĉenog znanja u praktikumu.


1. Prepoznati vaţnost i ulogu fitopatologije kao dijela fitomedicine u biljnoj proizvodnji.

2. Opisati i interpretirati glavne fitopatološke struĉne pojmove ĉije poznavanje je bitno za nastavak studija na drugim modulima iz podruĉja fitopatologije i zaštite bilja .

3. Rukovati s osnovnom opremom u fitopatološkim laboratorijima (stereomikroskop, svjetlosni mikroskop, autoklav, laminar i dr.).

4. Izvesti temeljne metode i postupke u fitopatološkoj dijagnostici (priprema i analiza uzoraka, izolacija patogena, priprema preparata za mikroskopiranje i dr.).

5. Razlikovati biljne bolesti od napada biljnih štetnika te razlikovati abiotske (neparazitske) bolesti od biotskih (parazitskih) bolesti.

6. Prepoznati glavne skupine simptoma parazitskih biljnih bolesti na temelju patoloških promjena u biljci (nekroze, hipertrofije i dr.) te na temelju istih procijeniti etiologiju bolesti.

7. Opisati glavne karakteristike uzroĉnika biljnih patogena (gljive, bakterije, virusi i dr.).




143

8. Analizirati i vrednovati ekološke ĉimbenike (temperatura, vlaga i dr.) i njihovu ulogu u epidemiologiji i prognozi biljnih bolesti.

9. Identificirati infektivni inokulum biljnih patogena odgovoran za infekciju biljaka te utvrditi naĉin njegova prijenosa.

10. Opisati obrambene mehanizme biljaka na napad patogena i razvoj bolesti te prepoznati „in vivo“ najĉešće obrambene reakcije biljaka i razlikovati ih od drugih reakcija biljaka.

Povezanost ishoda uĉenja predmeta sa sljedećim ishodima uĉenja studijskih programa:

Izdvojiti osnovna naĉela biljne proizvodnje s naglaskom na naĉela zaštite bilja.

Opisati nepesticidne metode zaštite poljoprivrednih kultura od štetoĉinja i razlikovati kljuĉne elemente konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja.



Determinirati štetoĉinje na osnovi vanjskog izgleda i simptoma napada .

Nabrojiti osnovne znaĉajke pojedinih skupina pesticida.

Opisati mjere suzbijanja štetoĉinja i glavne metode primjene pesticida.

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave (predavanja)

- - - 30 30 1


Korektivni bodovi


Unesi tekst 30 15 1

PohaĊanje i aktivno sudjelovanje na vjeţbama - kolokvij

15 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

18 25 1

Seminarski rad


15 %

Boduju se: struktura i sadrţaj pisanog rada 50 %,

uvjerljivost prezentacije 50 %.

12 15 1 5 bodova

6-7 bodova

8-9 bodova

10 bodova

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5


70 %

PI 1 50 %

PI 2 50 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst

95 2


144

Završni ispit ZI (PI ili UI- pristupaju studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite tijekom semestra)

70 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst

95 2



Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

PohaĊanje nastave

(predavanja)

Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20 % s predavanja (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…na AFZ-u)

Semestar

(30 sati izravne nastave)

Moguća putem izrade samostalnog zadatka (1 ECTS)


Studenti se potiĉu sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih mišljenja, stavova, ideja i problemskih rješenja.

Zapaţena aktivnost se biljeţi u studentskoj evidenciji (+), što omogućuje korekciju konaĉne ocjene.

Kontinuira-no tijekom predavanja

-

PohaĊanje i aktivno sudjelovanje na vjeţbama + kolokvij

Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 15 % s vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…na AFZ-u). Studenti su obvezni odraditi postavljene zadatke u praktikumu i poloţiti kolokvij nakon odrţane nastave. Kolokvij obuhvaća provjeru osnovnih znanja o radu s fitopatološkom laboratorijskom opremom i temeljne metode fitopatološke dijagnostike prilikom determinacije biljnih bolesti i identifikacije biljnih patogena.


3., 5., 8., 9. i 11. tjedan nastave

Unesi tekst

Seminarski rad

(priprema + prezentacija)

Na poĉetku nastave skupine od 2 do 5 studenata (ovisno o veliĉini grupe) odabiru temu seminarskog rada.

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 13. tjednu nastave. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se poznavanje i razumijevanje odabrane tematike, sposobnost zakljuĉivanja, prezentacijske vještine i sposobnost timskog rada

1., 13., 14. i 15. tjedan nastave

Unesi tekst

Prvi parcijalni ispit (PI 1)

Obuhvaća prvi programski dio modula – poznavanje i razumijevanje osnovnih pojmova iz biljne patologije, etiologiju i epidemiologiju biljnih bolesti.

7. tjedan nastave

Unesi tekst

Drugi parcijalni ispit (PI 2)

Obuhvaća drugi programski dio modula – poznavanje i razumijevanje patogeneze i simptomatologije biljnih bolesti, mehanizama otpornosti u biljaka domaćina i patološke specijalizacije biljnih patogena.

13. tjedan nastave

Unesi tekst

Završni ispit ZI (PI ili UI)

Studenti koji nisu poloţili prvi i drugi parcijalni ispit, polaţu ispit u cijelosti.

15. tjedan nastave i u vrijeme ispitnih rokova

Unesi tekst


145



Prepoznati vaţnost i ulogu fitopatologije kao dijela fitomedicine u biljnoj proizvodnji.

Opisati i interpretirati glavne fitopatološke struĉne pojmove ĉije poznavanje je bitno za nastavak studija na drugim modulima iz podruĉja fitopatologije i zaštite bilja.


Rukovati s osnovnom opremom u fitopatološkim laboratorijima (stereomikroskop, svjetlosni mikroskop, autoklav, laminar i dr.).

Izvesti temeljne metode i postupke u fitopatološkoj dijagnostici (priprema i analiza uzoraka, izolacija patogena, priprema preparata za mikroskopiranje i dr.).

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave (vjeţbe u praktikumu), kolokvij

Razlikovati biljne bolesti od napada biljnih štetnika te razlikovati abiotske (neparazitske) bolesti od biotskih (parazitskih) bolesti.

Prepoznati glavne skupine simptoma parazitskih biljnih bolesti na temelju patoloških promjena u biljci (nekroze, hipertrofije i dr.) te na temelju istih procijeniti etiologiju bolesti.


Opisati glavne karakteristike uzroĉnika biljnih patogena (gljive, bakterije, virusi i dr.).


Analizirati i vrednovati ekološke ĉimbenike (temperatura, vlaga i dr.) i njihovu ulogu u epidemiologiji i prognozi biljnih bolesti.


Identificirati infektivni inokulum biljnih patogena odgovoran za infekciju biljaka te utvrditi naĉin njegova prijenosa.


Opisati obrambene mehanizme biljaka na napad patogena i razvoj bolesti te prepoznati „in vivo“ najĉešće obrambene reakcije biljaka i razlikovati ih od drugih reakcija biljaka.



146



Osnove fitomedicine


Predavanja 39 sati, auditorne vjeţbe 21 sat, seminar 0 sati


IzvoĊaĉi predavanja: prof. dr. sc. Renata Baţok, [email protected] , +385 1 239 3969; doc. dr. sc. Edyta Đermić, [email protected] , +385 1 239 3786; doc. dr. sc. Maja Šćepanović, [email protected] , +385 1 239 4033

IzvoĊaĉi vjeţbi: Ana Pintar, dipl. ing., [email protected] +385 1 239 4033; doc. dr. sc. Darko Vonĉina, [email protected] , +385 1 239 3971; Darija Lemić, dipl. ing., [email protected] +385 1 239 3804; Maja Ĉaĉija, dipl. ing., [email protected] , +385 1 239 3965

Cilj:

Zahtjevi za visokoprinosnom, rentabilnom i kvalitetnom poljoprivrednom proizvodnjom nose sa sobom i niz problema, a jedan od osnovnih je kako tu proizvodnju osigurati i oĉuvati. Najveći dio umjesto ĉovjeka odnose štetoĉinje, a to su štetnici, uzroĉnici bolesti i korovi. Znanstveno podruĉje koje se bavi ovim grupama naziva se Fitomedicina, no ona ukljuĉuje i druga podruĉja kao što su fitofarmacija, aplikacija pesticida itd. Ukupni gubici od štetoĉinja procjenjuju se u svijetu na 42%, u Europi na 28%, a u Hrvatskoj na 29,2% potencijalnih priroda poljoprivrednih kultura. Jedini naĉin da se ti gubici smanje ili sprijeĉe temeljito je poznavanje uzroĉnika gubitaka. Isto implicira poznavanje biologije i ekologije štetoĉinja, prognoziranje njihove pojave i vremena uzrokovanja šteta i poznavanje sofisticiranih naĉina, metoda i mogućnosti njihova suzbijanja. Pogrešna ili neuĉinkovita zaštita bilja moţe dovesti do još većih problema kao što su zagaĊenje okoliša, nedozvoljeni ostaci pesticida u hrani, tlu, vodi i dr., trovanja ljudi, ţivotinja i dr., te brojnih drugih negativnih posljedica. Kroz modul Osnove fitomedicine studenti će upoznati glavne štetnike, uzroĉnike bolesti, korove i mogućnosti njihova suzbijanja za snalaţenje u praksi i istovremeno steći osnovna znanja za nastavak studija.

Način rada:


IzvoĊenje nastave prema nastavnom planu, praćenje rada studenata, ocijenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom semestra i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koje osiguravaju izlazne kompetencije, omogućava kontaktiranje sa studentima


Studenti su obavezni redovito prisustvovati na nastavi, a evidenciju nastave provodi predmetni profesor. Za ostvarivanje prava na potpis, studenti su obavezni tijekom cijelog semestra nazoĉiti na najmanje 80% predavanja i 80% vjeţbi. Ukoliko je student izostao sa nastave više od dopuštenog, a bez opravdanog razloga, potpis će mu biti uskraćen te je duţan ponovno upisati predmet u idućoj akademskoj godini.

Studenti su obavezni prisustvovati i vjeţbama, gdje se od njih oĉekuje aktivan angaţman, sudjelovanje u raspravi i rješavanju zadataka. Dozvoljen je opravdan izostanak s ukupno dvije vjeţbe tijekom semestra, pri ĉemu izostanci ne smiju biti iz iste podjedinice modula. Tijekom vjeţbi studenti samostalno rješavaju zadatke zadane od strane nastavnika.

Studenti polaţu predmet kroz ĉetiri parcijalna ispita tijekom 15 tjedana nastave. Za ostvarenje konaĉne ocjene student je duţan poloţiti sva ĉetiri parcijalna ispita. Studenti koji predmet ne poloţe









147

tijekom semestra putem parcijalnih ispita, duţni su polagati parcijalne ispite u vrijeme redovnih ispitnih rokova.



IU 1. grupirati sredstva za zaštitu bilja s obzirom na namjenu, formulaciju i naĉin aplikacije pesticida

IU 2. opisati nepesticidne mjere zaštite bilja i protumaĉiti njihov utjecaj na štetoĉinje

IU 3. opisati pesticidne mjere zaštite bilja i protumaĉiti moguće negativne posljedice njihove primjene

IU 4. opisati raspoloţive metode utvrĊivanja štetoĉinja i potrebe za suzbijanjem

IU 5. izraĉunati dozu i koncentraciju sredstava za zaštitu bilja za primjenu u praksi

IU 6. izraĉunati procjenu šteta od štetoĉinja i ekonomiĉnost zaštite bilja

IU 7. protumaĉiti ţivotni ciklus, štetnost i mogućnosti suzbijanja najvaţnijih štetnih vrsta kukaca (prema popisu kojeg studenti dobiju na poĉetku predavanja)

Povezanost ishoda učenja predmeta (u zagradi) s ishodima učenja studijskog programa Agrarna ekonomika:

Prepoznati biološke i ekonomske zakone u poljoprivrednoj proizvodnji i u donošenju mikro i makroekonomskih odluka u razvoju poljoprivrede i ruralnog prostora (IU 1-7)

Odabrati, primijeniti i interpretirati ekonomske pokazatelje za ocjenu poslovnog uspjeha u poslovanju poljoprivrednih gospodarstava (OPG-a, obrta, zadruga, poduzeća) pomoću standardnih matematiĉkih i statiĉkih metoda i metoda ekonomske analize (IU 6)

Povezanost ishoda učenja predmeta (u zagradi) s ishodima učenja studijskog programa Agroekologija:

Primijeniti holistiĉki pristup u rješavanju jednostavnih problema u domeni zaštite okoliša i poljoprivredne proizvodnje i ocijeni prihvatljivosti pojedinih uzgojnih metoda i zahvata u biljnoj i animalnoj proizvodnji (IU 1-7)

Prezentirati informacije, ideje, probleme i njihova rješenja iz domene povezanosti poljoprivredne proizvodnje i okoliša struĉnoj i općoj javnosti (IU 2-4)

Povezanost ishoda učenja predmeta (u zagradi) s ishodima učenja studijskog programa Biljne znanosti:

Opisati stanje i trendove u poljoprivrednoj proizvodnji, osobito u uţem podruĉju biljne proizvodnje, suvremene potrebe i trendove u odrţivom razvoju ruralnog prostora i ulogu biljne proizvodnje u tim procesima (IU 4)

Definirati osnove tehnologije proizvodnje ratarskih, industrijskih, krmnih i drugih kultura te mjere gospodarenja travnjacima (IU 1-7)

Prepoznati i opisati probleme u proizvodnji ratarskih, industrijskih, krmnih i drugih kultura te procijeniti utjecaj agroekoloških uvjeta na prinos i kvalitetu ratarskih kultura (IU 1-7)

Odabrati i za uzgoj preporuĉiti kulture i sorte/hibride koji odgovaraju specifiĉnim agroekološkim uvjetima te procijeniti agronomska svojstva novih sorata i hibrida ratarskih kultura s ciljem donošenja preporuka za proizvodnju i poslovanje (IU 4, 6, 7)

Samostalno kreirati tehnologiju proizvodnje ratarskih, industrijskih i krmnih kultura te voditi suvremene tehnološke procese unutar srodnih poljoprivrednih grana (povrćarstvo, voćarstvo, stoĉarstvo itd.) (IU 1-7)

Planirati proizvodnju ratarskih kultura, organizirati nabavu repromaterijala, mehanizacije i opreme (IU 1, 5, 6)

Povezanost ishoda učenja predmeta (u zagradi) s ishodima učenja studijskog programa Ekološka poljoprivreda:

Identificirati i obrazloţiti ulogu konvencionalne poljoprivrede kao korisnika prostora i izvora oštećenja okoliša te objasniti pokazatelje pritiska poljoprivrede na okoliš (IU 1-7)

Ukazati na prednosti energetske bilance ekološke u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu (IU 2, 3)

Preporuĉiti oblike i argumentirati prednosti zaštite usjeva bez primjene agrokemikalija te mjere ishrane bilja na temelju uzgoja leguminoza, zelene gnojidbe i optimalnog plodoreda (IU 1-7)

Identificirati prednosti i nedostatke pojedinih tehnologija u biljnoj proizvodnji i uzgoju ţivotinja (IU 1-7)

Povezanost ishoda učenja predmeta (u zagradi) s ishodima učenja studijskog programa Hortikultura:


148

Prepoznati i odabrati specifiĉne tehnologije proizvodnje i prerade u hortikulturi (IU 1-7)

Odabrati i primijeniti osnovne metode i koncepte planiranja i upravljanja u hortikulturnoj organizaciji (IU 1-7)

Razlikovati specifiĉnosti proizvodnje/uzgoja bilja na otvorenom i u zaštićenim prostorima i objasniti njihove prednosti (IU 1-7)

Izdvojiti najvaţnije proizvodne i organizacijske probleme u hortikulturnoj proizvodnji u Hrvatskoj i u svijetu i predloţiti rješenja (IU 1-7)

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

I parcijalni ispit - dio Fitofarmacija

25%

60-69%;

70-79%;

80-89%;

90-100%.

Dovoljan (2);

Dobar (3);

Vrlo dobar (4);

Odliĉan (5).

15 45 1.5

II parcijalni ispit - dio Zoologija

25%

60-69%;

70-79%;

80-89%;

90-100%.

Dovoljan (2);

Dobar (3);

Vrlo dobar (4);

Odliĉan (5).

17 51 1.7

III parcijalni ispit - dio Fitopatologija

25%

60-69%;

70-79%;

80-89%;

90-100%.

Dovoljan (2);

Dobar (3);

Vrlo dobar (4);

Odliĉan (5).

14 42 1.4

IV parcijalni ispit - dio Herbologija

25%

60-69%;

70-79%;

80-89%;

90-100%.

Dovoljan (2);

Dobar (3);

Vrlo dobar (4);

Odliĉan (5).

14 42 1.4



149



I parcijalni ispit - dio Fitofarmacija

Parcijalni ispit se sastoji od odreĊenog broja teoretskih pitanja i ĉetiri raĉunska zadatka. Uvjet za ispravljanje parcijalnog ispita su toĉno odgovorena tri eliminacijska pitanja te najmanje dva raĉunska zadatka rješena u potpunosti. Pitanja ukljuĉuju:nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije te se u tom sluĉaju ispit poništava.

5. tjedan nastave

U redovnim ispitnim rokovima.

II parcijalni ispit - dio Zoologija

Parcijalni ispit se sastoji od odreĊenog broja teoretskih pitanja. Pitanja ukljuĉuju:nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije te se u tom sluĉaju ispit poništava.

8. tjedan nastave


III parcijalni ispit - dio Fitopatologija


11. tjedan nastave


IV parcijalni ispit - dio Herbologija


15. tjedan nastave


PohaĊanje vjeţbi

Na svakoj vjeţbi biljeţi se nazoĉnost svih studenata (na poĉetku i kraju bloka) te se prati sposobnost aktivnog praćenja i sudjelovanja na vjeţbama. Moguće je opravdati izostanak sa najviše dvije vjeţbe tijekom semestra, pri ĉemu dva izostanka ne smiju biti iz istog dijela modula.

Kraj semestra.

Dozvoljene i opravdane izostanke moguće je opravdati ispriĉnicom školskog lijeĉnika.



1. grupirati sredstva za zaštitu bilja s obzirom na namjenu, formulaciju i naĉin aplikacije pesticida

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit.

2. opisati nepesticidne mjere zaštite bilja i protumaĉiti njihov utjecaj na štetoĉinje


3. opisati pesticidne mjere zaštite bilja i protumaĉiti moguće negativne posljedice njihove primjene


4. opisati raspoloţive metode utvrĊivanja štetoĉinja i potrebe za suzbijanjem


5. izraĉunati dozu i koncentraciju sredstava za zaštitu bilja za primjenu u praksi

Sudjelovanje u raspravama, rješavanje radnih zadataka tijekom vjeţbi, pismeni ispit.

6. izraĉunati procjenu šteta od štetoĉinja i ekonomiĉnost zaštite bilja

Sudjelovanje u raspravama, rješavanje radnih zadataka tijekom vjeţbi, pismeni ispit.

7. protumaĉiti ţivotni ciklus, štetnost i mogućnosti suzbijanja najvaţnijih štetnih vrsta kukaca (prema popisu kojeg studenti dobiju na poĉetku predavanja)



150



Osnove herbologije


predavanja, vjeţbe i terenska nastava


Maja Šćepanović, [email protected] r

Cilj:

Cilj predmeta je upoznati studente s štetama koje korovi nanose poljoprivrednoj proizvodnji te pomoću poznavanja biologe i ekologije ekonomski znaĉajnih korovnih vrsta odrediti mjere odnosno sustave suzbijanja korova s naglaskom na nekemijske mjere borbe.

Način rada:


- upoznati studente s pravima i obvezama na predmetu, kriterijima i naĉinima ocjenjivanja, rasporedu odrţavanja parcijalnih ispita te potrebnoj obveznoj i preporuĉenoj literaturi za predmet

- upoznati studente s ishodima uĉenja za predmet i za nastavnu jedinicu

- usmjeravati rad studenta na vjeţbama i terenskoj nastavi

- omogućiti studentima konzultacije i na poĉetku semestra upoznati ih s terminima odraţavanja konzultacija, a navedene termine takoĊer objaviti na oglasnoj ploĉi Zavoda i putem platforme za e-ucenje (Merlin)

- rezultate ispita objaviti na oglasnoj ploĉi Zavoda i na Merlinu te omogućiti studentima uvid u pismene ispite za vrijeme konzultacija


- redovito pohaĊanje nastave i ponašanje na nastavi i ispitima sukladno Etiĉkom kodeksu Sveuĉilišta u Zagrebu


- iskazati direktne i indirektne štete koje korovi nanose poljoprivrednim kulturama i okolišu

- prepoznati vaţnost i problematiku korova u tehnološkom procesu uzgoja pojedine kulture

- imenovati karakteristike korovnih vrsta i njihov utjecaj na ĉovjeka i okoliš

- razvrstati korovne vrste prema botaniĉkoj podjeli, prema ţivotnom ciklusu, prema kulturi koju zakorovljuju, prema sezonskoj dinamici nicanja i prema graĊi lista

- objasniti biologiju i ekologiju ekonomski najznaĉajnijih korovnih vrsta

- sistematizirati po botaniĉkoj pripadnosti ekonomski najvaţnije korovne vrste u Hrvatskoj i njihove ekološke znaĉajke



151

- determinirati uskolisne i širokolisne korovne vrste pri razliĉitim razvojnim fazama (od sjemena do odrasle biljke)

- objasniti kritiĉni period zakorovljenosti te izraĉunati prag štetnosti odnosno gubitke prinosa uzrokovanim korovima u ekonomski znaĉajnim poljoprivrednim kulturama

- opisati prednosti i nedostatke razliĉitih mjera borbe protiv korova (preventivne i direktne: mehaniĉke, fizikalne, biološke i kemijske)

Povezanost ishoda uĉenja modula s ishodima uĉenja studijskog programa:

- Opisati nepesticidne metode zaštite poljoprivrednih kultura od štetoĉinja i razlikovati kljuĉne elemente konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja

- Procijeniti i izraĉunati vrijednost direktnih i indirektnih šteta od bolesti, štetnika i korova.

- Opisati morfologiju, anatomiju i biologiju najvaţnijih vrsta štetoĉinja te ih grupirati u osnovne sistematske kategorije.

- Determinirati štetoĉinje na osnovi vanjskog izgleda i simptoma napada .

- Opisati mjere suzbijanja štetoĉinja

- Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za cijeloţivotno obrazovanje

Ishodi uĉenja i zapošljivost:

Student stjeĉe vještinu primjene osnovnih znanja o biologiji i ekologiji korova i procjene direktnih i indirektnih šteta uzrokovanih korovima u razliĉitim poljoprivrednim kulturama. Sposoban je za daljnje uĉenje i nastavak školovanja na podruĉju suzbijanja korova i fitofarmacije. Kompetentan je za rad kao savjetnik poljoprivrednim proizvoĊaĉima za utvrĊivanje korovne flore i potrebe za suzbijanjem korova u poljoprivrednim usjevima

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

1. Kolokvij 10

60-69=2

70-79=3

80-89=4

90-100=5

postignuti rezultat x udio u ocjeni/100

1 18 0,6

2. Kolokvij 15

60-69=2

70-79=3

80-89=4

90-100=5


1 27 0,9

3. Kolokvij 10

60-69=2

70-79=3

80-89=4

90-100=5


1 18 0,6

1. Parcijalni test znanja

39

60-69=2

70-79=3

80-89=4

90-100=5


2 69 2,3


152


26

60-69=2

70-79=3

80-89=4

90-100=5


1 48 1,6

Pismeni ispit 65

60-69=2

70-79=3

80-89=4

90-100=5


0 117 3,9

UKUPNO 100% Unesi tekst 6 180 Unesi tekst



1. Kolokvij

Determinacija sjemenki korova. Tijekom vjeţbi studentima su dostupne sjemenke korova i relavanta literatura za determinaciju. TakoĊer iz uzoraka sjemena kulture odreĊuju primjese, odnosno prisutnost korovnih vrsta. Kod kolokvija studenti moraju obaviti determinaciju korova (latinski naziv) na osnovu sjemenki (broj sjemenki i korovna vrsta).

Tijekom semestra i ispitnih rokova

Da. 3 + 1

2. Kolokvij

Determinacija kotiledona korova. Tijekom vjeţbi studentima su pripremljeni kotiledoni korovnih vrsta (u lonĉićima ili stiropornim posudama) te uz pomoć relevantne literature determiniraju korovne vrste po izniklim kotiledonima. U sklopu vjeţbi studentima je osigurano prepoznavanje korovnih vrsta i u poljskim uvjetima na pokušalištu AF.

Kod kolokvija studenti moraju determinirati korovne vrste na osnovu kotiledona te za svaku vrstu (latinski naziv) naznaĉiti u koju porodicu pripada (latinski naziv)

Tijekom semestra i ispitnih rokova

Da. 1

3. Kolokvij

Herbarij. Na poĉetku nastave studentima je dostupna detaljna obavijest oko izrade herbarija kao i popis potrebne literature. U sklopu vjeţbi studentima su dostupne herbarizirane korovne vrste u stadiju kotiledona i odraslom stadiju. Studenti moraju herbarizirati 15 kotiledona korova i 30 korova u odraslom stadiju te ih razvrsati po sistematskoj pripadnosti. Nakon pregledanog herbarija studenti imaju usmenu provjeru znanja o herbariziranim biljnim vrstama

Tijekom semestra ili tijekom ispitnih rokova

Nema


Provjera znanja o definicijama, podjeli, karakteristikama korova te štetama koje priĉinjavaju korovi. Razmnoţavanje korova, biologija korova te principi ekologije korova te uĉincima ĉimbenika na fenološke stadije korova. Sistematska podjela znaĉajnih korovnih vrsta.

Tijekom semestra Ne


Provjera znanja o interakciji izmeĊu biljaka populacija (korov-kultura) te utvrĊivanja gubitka prinosa uzrokovanim prisutnošću korova u usjevu. Invazivne biljne vrste. Metode borbe protiv korova.

Tijekom semestra Ne

Pismeni ispit Studenti koji ne poloţe predmet kroz parcijalne ispite znanja, završni ispit polaţu pismenim putem

Ispitni rokovi 3+1


153




1. Kolokvij


2. Kolokvij


3. Kolokvij

- iskazati direktne i indirektne štete koje korovi nanose poljoprivrednim kulturama i okolišu

- prepoznati vaţnost i problematiku korova u tehnološkom procesu uzgoja pojedine kulture

- imenovati karakteristike korovnih vrsta i njihov utjecaj na ĉovjeka i okoliš

- razvrstati korovne vrste prema botaniĉkoj podjeli, prema ţivotnom ciklusu, prema kulturi koju zakorovljuju, prema sezonskoj dinamici nicanja i prema graĊi lista

- objasniti biologiju i ekologiju ekonomski najznaĉajnijih korovnih vrsta



- objasniti kritiĉni period zakorovljenosti te izraĉunati prag štetnosti odnosno gubitke prinosa uzrokovanim korovima u ekonomski znaĉajnim poljoprivrednim kulturama

opisati prednosti i nedostatke razliĉitih mjera borbe protiv korova (preventivne i direktne: mehaniĉke, fizikalne, biološke i kemijske)



154



Osnove hidraulike i toplinske tehnike u poljoprivredi


Predavanja 40; auditorne vjeţbe 20


IzvoĊaĉi predavanja: prof.dr.sc. Stjepan Pliestić, [email protected]; doc.dr.sc. Ivan Mustaĉ,

[email protected]

IzvoĊaĉ vjeţbi: dr.sc. Ante Galić, [email protected]

Cilj:

Student stjeĉe temeljna znanja iz hidraulike i toplinske tehnike koji su primijenjeni u poljoprivrednim postrojenjima, strojevima, ureĊajima i opremi u podruĉju poljoprivredne proizvodnje, transporta, dorade i prerade poljoprivrednih proizvoda.

Način rada:


Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz seminarske radove, vjeţbe, pismeni i usmeni ispit.


Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanjima, vjeţbama i seminarima, prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.







155

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi




0 % Aktivno sudjelovanje u nastavi korigira ocjenu naviše

Unesi tekst 30 0

Seminarski rad (S) (priprema + prezentacija)

0 % Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%

Uvjerljivost prezentacije 50% 0 0 0

Parcijalni ispit 1

(PI1) 25 %

55 - 64 %

65 – 79 %

80 – 89 %

90 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

0 30 2

Parcijalni ispit 2

(PI2) 25 %

55 - 64 %

65 – 79 %

80 – 89 %

90 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

0 30 2

Usmeni ispit (UI) 50%

55 - 64 %

65 – 79 %

80 – 89 %

90 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

0 30 2

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI/4) 60 180 6





Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u)




Studenti se potiĉu sudjelovati u raspravama, prezentaciji ideja i problemskih rješenja, argumentiranju mišljenja i stavova. Prati se usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljenja, timskog rada i društvene odgovornosti. Prati se sposobnost samostalnog izvoĊenja laboratorijskih vjeţbi.

Zapaţena aktivnost na satu biljeţi se u studentskoj evidenciji (+), što omogućuje korekciju konaĉne ocjene naviše (++) ili beneficiju na usmenom ispitu (+++).




156

Seminarski rad (S) (priprema+prezentacija)


Unesi tekst


Obuhvaća prvi programski dio modula koji obraĊuje osnove hidraulike, hidrostatiku, hidrodinamiku, elemente i strojeve hidrauliĉkih sustava u poljoprivredi, te crpke i ventilatore. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća drugi programski dio modula koji obraĊuje podruĉje termodinamike (toplina, koliĉina topline i specifiĉni toplinski kapacitet, toplinsko širenje plinova, glavne stavke termodinamike, para, istjecanje kroz otvore, zakoni koliĉine gibanja za tekućine, Prijelaz topline, izmjenjivaĉi topline, toplinski strojevi i postrojenja te pomoćni ureĊaji u toplinskom strojevima). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.





Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)


Ispitni rokovi

Unesi tekst



Pokazati intuitivno i formalno znanje i razumijevanje temeljnih koncepata, naĉela, teorija i rezultata.

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave – pismeni ispit, usmeni ispit

Tehniĉko razmišljanje, zakljuĉivanje i argumentiranje.

Razlikovanje hidrauliĉkih i toplinskih sustava primjenjivih u poljoprivrednoj tehnici, dokazivanje analogne tvrdnje.

Povezivanje razliĉitih koncepata i rezultata i mogućnost njihove primjene.

Samostalno analiziranje i postavljanje tehniĉkih zadatka.

Postavljanje dijagnostike postrojenja temeljene na fizikalnim naĉelima i zakonitostima.


157



Osnove povrćarstva


Predavanja: 34; vjeţbe u praktikumu: 22; seminar: 4


Doc. dr. sc. Boţidar Benko, [email protected]

Dr. sc. Sanja Fabek, [email protected]

Sanja Radman, mag. ing. hort., [email protected]

Cilj:

Stjecanje osnovnih teorijskih i praktiĉnih znanja o proizvodnji povrća na otvorenomi i u zaštićenim prostorima te osposobljavanje studenata za planiranje i voĊenje proizvodnje povrća na poljoprivrednom gospodarstvu.

Način rada:


Odrţavanje predavanja i vjeţbi u praktikumu. Odrţavanje kolokvija i testova znanja te završnog ispita


Redovito pohaĊanje nastave. Polaganje usmenih i pismenog kolokvija te testova znanja


• Sistematizirati povrtne vrste po odreĊenim kriterijima

• Valorizirati utjecaj agroekoloških uvjeta na proizvodnju povrća

• Argumentirati mišljenje o prednostima i nedostacima pojedinog sustava proizvodnje

• Utvrditi koliĉinu inputa za proizvodnju povrća

• Preporuĉiti prikladan rok i tehnologiju uzgoja pojedine povrtne vrste obzirom na lokaciju i namjenu proizvodnje





158

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Kontinuirana provjera znanja putem kolokvija iz vjeţbi

35 %

< 8

8-10

10-12

12-14

14-16

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

22 80 2

Usvojenost programskog sadrţaja iz općeg povrćarstva – 1.test znanja

30 %

< 10

10-12

12-14

14-16

16-18

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

12 40 1

Usvojenost programskog sadrţaja iz specijalnog povrćarstva – 2.test znanja

35 %

< 10

10-12

12-14

14-16

16-18

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

26 100 3

Završni ispit 65 %

< 10

10-12

12-14

14-16

16-18

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst




Kontinuirana provjera znanja putem kolokvija iz vjeţbi

Tijekom semestra studenti polaţu tri usmena kolokvija (20% konaĉne ocjene) i jedan pismeni kolokvij. Usmeni kolokviji se provode pojedinaĉnom provjerom znanja studenata na ţivom biljnom materijalu. Poloţeni kolokvij iz poznavanja povrtnih vrsta u fazi kotiledonskih listova je uvjet za potpis, a njegova nadoknada nije moguća. Prije pismenog kolokvija odrţava se radionica za studente. Pismeni kolovij se sastoji od 3 zadatka, od kojih svaki nosi 5 % konaĉne ocjene.

Nakon svake odrţane vjeţbe

Tijekom redovitih ispitnih rokova, osim kotiledona

Usvojenost programskog sadrţaja iz općeg povrćarstva – 1.test znanja

Prvi test znanja se odrţava u 6. tjednu nastave, nakon odslušanog programskog sadrţaja modula iz općeg povrćarstva. Test znanja se sastoji od 18 pitanja, od kojih svako nosi po 1 bod. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je 10 bodova.

Nakon dijela odrţanih predavanja



159

Usvojenost programskog sadrţaja iz specijalnog povrćarstva – 2.test znanja

Drugi test znanja se odrţava u zadnjem tjednu nastave, nakon odslušanog programskog sadrţaja modula iz specijalnog povrćarstva. Test znanja se sastoji od 18 pitanja, od kojih svako nosi po 1 bod. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je 10 bodova.

Zadnji tjedan nastave


Završni ispit

Završni ispit polaţu studenti koji tijekom semestar nisu poloţili jedan ili oba testa znanja. Završni ispit sadrţi ukupno 36 pitanja, od kojih svako nosi po 1 bod. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je 20 bodova.


Unesi tekst



Sistematizirati povrtne vrste po odreĊenim kriterijima Usmeni koloviji, test znanja

Valorizirati utjecaj agroekoloških uvjeta na proizvodnju povrća Test znanja, završni ispit

Argumentirati mišljenje o prednostima i nedostacima pojedinog sustava proizvodnje

Test znanja, završni ispit

Utvrditi koliĉinu inputa za proizvodnju povrća Sudjelovanje na radionici, rješavanje zadataka-pismeni kolokvij

Preporuĉiti prikladan rok i tehnologiju uzgoja pojedine povrtne vrste obzirom na lokaciju i namjenu proizvodnje



160



Osnove proizvodnje krmnog bilja


Sati nastave: 30; predavanja: 12; vjeţbe u praktikumu: 16; seminar: 2


Darko Uher, [email protected]

Dubravko Maćešić, [email protected]

Cilj:

Cilj modula Osnove proizvodnje krmnog bilja omogućuje studentima savladavanje osnove proizvodnje i upotrebe krmnog bilja na oranicama korištenjem kapaciteta i potencijala za podmirenjem potreba, vrsta i kategorija stoke kvalitetnom voluminoznom krmom (sijeno, silaţa i sjenaţa).

Način rada:


Na nastavi se redovito biljeţe nazoĉni studenti (na poĉetku i kraju bloka) i prati sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Prati se usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljenja, timskog rada i društvene odgovornosti.


PohaĊanje nastave (predavanja + vjeţbe) i izrada seminarskog rada (priprema + prezentacija). Pisani seminarski rad se predaje na pregled najmanje dva tjedna prije izlaganja. Korigirani seminarski rad predaje se pri izlaganju. Svi ĉlanovi radne skupine izlaţu seminarski rad.


- objasniti pravilni izbor tehnoloških zahvata pri proizvodnji i korištenju krmnog bilja na oranicama

- argumentirati potrebu i odabrati naĉin oĉuvanja biljne raznolikosti na oranicama

- analizirati prikladnost krmnog bilja, sorata, hibrida i tehnologija uzgoja s obzirom na ĉimbenike okoliša

- utvrditi kakvoću, krmnu i hranidbenu vrijednost krmnog bilja na oranicama

- kritiĉki vrednovati tehnološka rješenja uvaţavajući naĉela dobre poljoprivredne prakse



161

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi


- - - 28 25 0,5

Aktivno sudjelovanje u nastavi*

Korektivni bodovi

Aktivno sudjelovanje u nastavi korigira ocjenu na više

Unesi tekst

15 0,5

Seminarski rad; S (priprema+prezentacija)

25% Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%. Prezentiranje 50%.

2 10 0,5


25%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 12,5 0,5


25%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 12,5 0,5


60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 15 0,5

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI)/4 30 90 3




Na nastavi se redovito biljeţe nazoĉni studenti (na poĉetku i kraju bloka) i prati sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u).





Kontinuirano tijekom predavanja



162


Seminarski rad na poĉetku semestra zaduţuju skupine od 3 do 5 studenata (ovisno o veliĉini studentske grupe). Pisani rad se predaje na pregled najmanje dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 15. tjednu nastave u semestru prema dogovorenom rasporedu. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se sposobnost timskog rada, prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).

1. tjedan

13. tjedan

5. tjedan



Obuhvaća prvi programski dio modula: znaĉenje krmnog bilja na oranicama u prehrani domaćih ţivotinja (goveda, ovce i koze), ozime krmne kulture, jare krmne kulture, sitnozrne mahunarke, trave, teoriju iz domene krmnog bilja na oranicama i dio vjeţbi – izraĉune sjetvene norme i hranidbena vrijednost (doc. D. Uher i prof. D. Maćešić). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica; izraĉuni testiraju primjenu teorije u praksi, razumijevanje, analizu i evaluaciju.

8. tjedan



Obuhvaća drugi programski dio modula: teoriju iz domene jarih krmnih kultura, naknadnih i postrnih krmnih kultura, spremanje i ĉuvanje sijena, silaţe i sjenaţe i dio vjeţbi – izraĉune sjetvene norme i hranidbena vrijednost (doc. D. Uher). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica; izraĉuni testiraju primjenu teorije u praksi, razumijevanje, analizu i evaluaciju.

15. tjedan





-

Usmeni ispit (UI)

Usmeni ispit se sastoji od tri, eventualno dva), ovisno o prethodnoj aktivnosti studenta pitanja (za +++). Testira se usvojenost teorije i ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, kreativnost i društvena odgovornost.

Ispitni rokovi




Objasniti pravilni izbor tehnoloških zahvata pri proizvodnji i korištenju krmnog bilja na oranicama.


Argumentirati potrebu i odabrati naĉin oĉuvanja biljne raznolikosti na oranicama.

Sudjelovanje u raspravama, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Analizirati prikladnost krmnog bilja, sorata, hibrida i tehnologija s obzirom na ĉimbenike okoliša.

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave – seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Utvrditi kakvoću, krmnu i hranidbenu vrijednost krmnog bilja na oranicama.


Kritiĉki vrednovati tehnološka rješenja uvaţavajući naĉela dobre poljoprivredne prakse

Sudjelovanje u raspravama – pismeni ispit, usmeni ispit


163



Osnove tehnologije rakija od grožđa i vinjaka


Predavanja (30) + vjeţbe (30)


Pavica Tupajić, [email protected]

Edi Maletić, [email protected]

Marin Mihaljević Ţulj, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je stjecanje struĉnih znanja iz tehnologije rakija od groţĊa, vinskih destilata i vinjaka. Obrazovanje struĉnjaka sposobnog za samostalno djelovanje u pripremi i voĊenju procesa proizvodnje rakija od groţĊa.

Način rada:


IzvoĊenje predavanja, vjeţbi te ostalih oblika nastave - konzultacije, mentorstvo na struĉnim projektima i završnim radovima, osiguranje nastavnih materijala te aktivna komunikacija sa studentom tijekom cijelog semestra.


Uredno pohaĊanje i aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje ispita


Navesti i raspraviti poţeljna sortna svojstva groţĊa u proizvodnji vinjaka.

Diskutirati ĉimbenike kakvoće masulja i komine groţĊa kao sirovina za proizvodnju rakije.

Objasniti specifiĉne tehnološke operacije prerade groţĊa i provoĊenja vrenja u proizvodnji pojedinih vrsta rakija.

Protumaĉiti postupak destilacije i naĉin frakcioniranja destilata u proizvodnji rakija od groţĊa i vina.

Imenovati osnovne sastojke rakija od groţĊa te nabrojiti faktore koji utjeĉu na njihovu tvorbu i konaĉnu zastupljenost u rakiji.





164

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Test znanja, prvi 25% 0-10 1-5 2 30 1

Test znanja, drugi 25% 0-10 1-5 2 30 1

Završni ispit 50% 0-5 1-5 2 60 2

UKUPNO 100%

Aritmetiĉka sredina pozitivnih ocjena

- 60 2 50%

60%

75%

90%

Dovoljan (2)

Dobar 3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)



Test znanja

Tijekom odrţavanja nastave provodi se provjera znanja putem testova i to dva puta u semestru. Student je obavezan pristupiti na testove znanja. U sluĉaju da student uspješno poloţi testove i postigne zadovoljavajuću ocjenu (izraĉunata preko aritmetiĉke sredine postignutih bodova) ista mu se moţe priznati kao ocjena na pismenom ispitu.

Prvi test

9. tjedan

10. tjedan

Drugi test

14. tjedan

15. tjedan

Završni ispit

Student pristupa polaganju pismenog završnog ispita u predviĊenim ispitnim rokovima. Postignuta pozitivna ocjena na završnom ispitu je konaĉna ili izraĉunata kao aritmetiĉka sredina pozitivnih ocjena postignutih na dva testa znanja i završnom ispitu.

Redoviti ispitni rokovi (dva ispitna termina)



Navesti i raspraviti poţeljna sortna svojstva groţĊa u proizvodnji vinjaka. Testovi znanja i završni ispit

Diskutirati ĉimbenike kakvoće masulja i komine groţĊa kao sirovina za proizvodnju rakije.

Testovi znanja i završni ispit

Objasniti specifiĉne tehnološke operacije prerade groţĊa i provoĊenja vrenja u proizvodnji pojedinih vrsta rakija.


Protumaĉiti postupak destilacije i naĉin frakcioniranja destilata u proizvodnji rakija od groţĊa i vina.


Imenovati osnovne sastojke rakija od groţĊa te nabrojiti faktore koji utjeĉu na njihovu tvorbu i konaĉnu zastupljenost u rakiji.



165



Osnove troškova i kalkulacija u poljoprivredi


Predavanja: 15 sati; auditorne vjeţbe: 10 sati, seminar: 5 sati


Prof.dr.sc. Zoran Grgić, [email protected]

Dr.sc. Branka Šakić Bobić, [email protected]

Cilj:

Studenti će savladati osnovna znanja iz teorije troškova i ekonomike poslovanja potrebnih za samostalnu izradu kalkulacija troškova u poljoprivredi, te kalkualciju cijene koštanja i prodajne cijene pojedinih vrsta poljoprivredne proizvodnje. Cilj modula je i ovladavanje vještinama ocjena isplativosti proizvodnje u obiteljskim gospodarstvima i poljoprivrednim poduzećima.

Način rada:


Odrţavanje auditornih vjeţbi i predavanja. Pomoć pri izradi seminara




- nabrojiti vrste troškova, mjesta i nositelje troškova

- identificirati kritiĉne toĉke u kretanju troškova

- objasniti strukturu kalkulacija, kretanje i proraĉune troškova

- izraĉunati cijene koštanja pojedinih poljoprivrednih proizvodnji

- odabrati odgovarajuće vrste i metode kalkulacije




166

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Usvojenost programskog sadrţaja-završni pismeni ispit

55%

Do 23

24-27

28-32

33-37

38-40

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

15 30 1


0% Unesi tekst Unesi tekst 5 30 1

Kontinuirano pohaĊanje nastave –kolokvij

45%

Do 29

30-34

35-40

41-45

46-50

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

10 30 1





Nakon odrţane nastave i poloţenog kolokvija student pristupa pismenom polaganju završnog ispita u trajanju od sat vremena. Završni ispit se sastoji od 20 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja, a svako pitanje nosi 2 boda.




Seminarski rad se izvodi u grupama od 3-5 studenata tijekom izvoĊenja nastave da bi studentima pribliţio programski sadrţaj i naĉine oralne prezentacije istog. Seminarski rad ne ulazi u konaĉnu ocjenu modula.

Zadnje predavanje

Nije moguća

Kontinuirano pohaĊanje nastave –kolokvij

Kolokvij se izvodi u zadnjem tjednu odrţavanja nastave u terminu koji je predviĊen za vjeţbe. Studenti na kolokviju dobivaju 5 zadatka, od kojih svaki nosi 10 bodova. Poloţeni kolokvij je uvjet za izlazak na završni pismeni ispit.

Zadnje predavanje




nabrojiti vrste troškova, mjesta i nositelje troškova pismeni

identificirati kritiĉne toĉke u kretanju troškova pismeni

objasniti strukturu kalkulacija, kretanje i proraĉune troškova pismeni

izraĉunati cijene koštanja pojedinih poljoprivrednih proizvodnji pismeni

odabrati odgovarajuće vrste i metode kalkulacije pismeni


167



Osnove ukrasnih i sportskih travnjaka


Predavanja: 23; vjeţbe u praktikumu: 1; seminar: 4; terenske vjeţbe: 2


doc.dr. sc. Krešimir Bošnjak, [email protected]; prof dr.sc. Josip Leto; [email protected]; prof. dr. sc. Marina Vranić, [email protected]

Cilj:

Nabrojati, opisati i prepoznati osnovne vrste i kultivare trava za ukrasne i sportske travnjake

Opisati zahtjeve pojedine vrste i kultivara prema uvjetima okoliša

Definirati kriterije za odabir trava za ukrasne travnjake

Saţeti i opisati tehnološke zahvate u planiranju, zasnivanju i odrţavanju ukrasnih travnjaka

Nabrojati i prepoznati najvaţnije korove, bolesti i štetnike i opisati mjere zaštite

Način rada:




Redovito pohaĊanje nastave, izrada seminara, polaganje parcijalnih ispita tijekom semestra, polaganje usmenog ispita


Prepoznati stadije rasta i razvojne stadije trava i mahunarka

Objasniti osnovne principe rasta, formiranja prinosa i korištenja biljne mase na travnjaku










168

Polaganje ispita

Elementi praćenja


u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


7 % Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst

Seminari 59 % Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst

Pismeni ispiti 34 %

>90 %

80-89 %

70-79 %

60-69 %

<60 %

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

Nedovoljan (1)





Pismeni ispit Ukupno 60 bodova, vrednovanje po bodovnoj skali iz tablice 1

Okvirno 7 i 14 tjedan nastave

Usmeni ispit

Semnarski rad

Kriteriji vrednovanja – relevantnost rada, dubina i kritiĉki osvrt, Izrada rada u skladu sa uputama, predaja rada u dogovorenom roku. Ukupno seminar nosi 70 bodova. Vrednovanje po skali iz tablice 1

Po dogovoru Unesi tekst


Dozvoljeni izostanci – prema Pravilniku o studiranju na preddiplomskim i diplomskim studijima AF. Redovito prisustvo na nastavi vrednuje se za dodatnih 15 bodova, što ĉini 7 % ukupne ocjene.









Pismeni ispit



Saţeti i opisati tehnološke zahvate u planiranju, zasnivanju i odrţavanju ukrasnih travnjak

Seminarski rad


169



Osnove vinogradarstva


Predavanja (38) , seminari (12), vjeţbe (10)


Jasminka Karoglan Kontić, [email protected] ; Marko Karoglan, [email protected] ; Darko Preiner, [email protected] ; Zvjezdana Marković, [email protected]

Cilj:

Cilj modula je stjecanje osnovnih znanja iz vinogradarstva za studente studija koji se obrazuju u podruĉju agroekologije, ekološke poljoprivrede, zaštite bilja i sl. Ovim studentima vinogradarstvo nije uţa struka no poznavanje razliĉitih proizvodnih sustava, pa tako i vinogradarskog, nuţno je kao temelj za razumijevanje podruĉja u kojima se obrazuju. Studenti će se upoznati sa znaĉenjem vinogradarstva kao gospodarske grane, te će uĉiti o biologiji i ekologiji vinove loze kao i tehnologiji proizvodnje groţĊa i najvaţnijim sortama i podlogama.

Način rada:


Odrţavanje izravne nastave - predavanja, vjeţbe. Osmišljavanje tema za seminarske radove i sastavljanje testova znanja te njihovo ocjenjivanje. Odrţavanje usmenih ispita i konzultacija. Izrada nastavnih materijala.


Redovito pohaĊanje i aktivno sudjelovanje na predavanjima i vjeţbama, izrada i prezentiranje seminarskog rada. Polaganje ispita.


1. Objasniti vaţnost vinogradarstva kao gospodarske grane u svijetu i Hrvatskoj

2. Prepoznati i opisati graĊu i funkciju organa vinove loze

3. Opisati faze godišnjeg biološkog ciklusa i najvaţnije fiziološke procese kod vinove loze

4. Vrednovati klimatske podatke sa stanovišta prikladnosti za uzgoj vinove loze

5. Objasniti vaţnost korištenja loznih podloga i odabira sorata prikladnih za pojedina vinogradarska podruĉja

6. Opisati najvaţnije agro- i ampelotehniĉke zahvate u vinogradarstvu i argumentirati njihovu vaţnost

7. Opisati postupak razmnoţavanja i proizvodnje sadnog materijala

8. Pripremi i prezentirati seminarski rad na zadanu temu u suradnji s grupom studenata






170

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Predavanja+vjeţbe - - - 48 48 1,5

Izrada i prezentacija seminarskog rada (S)

20%

(sadrţaj pisanog rada 70%;

prezentacija 30%)

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

14 42 1,5

Test znanja 1 (T1) 40%

50-60%

61-70%

71-80%

81-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 45 1,5


50-60%

61-70%

71-80%

81-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 45 1,5

UKUPNO 100% Sx20+T1x40+T2x40/100 60 180 6

Završni ispit* (ZI) 80 %

50-60%

61-70%

71-80%

81-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 90 3

UKUPNO 100% (Sx20+ZIx80)/100

* studenti koji tijekom semestra ne poloţe testove znanja pristupaju u ispitnom roku cjelovitom završnom usmenom ispitu koji ĉini 80% ocjene, a preostalih 20% ĉini ocjena seminarskog rada



Predavanja+ vjeţbe Na nastavi se provjerava i biljeţi nazoĉnost studenata. Student moţe opravdano izostati sa najviše 15% sati izravne nastave.

semestar (60 sati izravne nastave)

-

Izrada i prezentacija seminarskog rada

Grupe studenata u prvim tjednima nastave dobivaju teme seminarskog rada koje moraju izraditi i prezentirati u dogovorenom terminu. U istom terminu duţni su predati pisani rad.

Ocjenjuje se pisani rad (prikupljanje podataka, analiza zadane teme te iznošenje zakljuĉaka), vještina prezentacije i sposobnost suradnje u timu

sukladno dogovorenom terminu

Iznimno, u sluĉaju opravdanog razloga student izraĊuje samostalno seminarski rad


171

Test znanja 1

Studentu je omogućena provjera znanja tijekom odrţavanja nastave kroz dva testa znanja. Test znanja 1 obuhvaća gospodarsku vaţnost vinogradarstva, morfologiju, fenologiju i ekologiju vinove loze te podizanje vinograda. Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje ĉinjenica i sposobnost njihovog povezivanja

7. tjedan nastave

Studenti koji poloţe Test znanja 2 mogu pristupiti ispravku Testa znanja 1 prvi tjedan po završetku nastave

Test znanja 2

Test znanja 2 obuhvaća sorte vinove loze i lozne podloge, razmnoţavanje i tehnologiju proizvodnje u rodnom vinogradu. Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje ĉinjenica i sposobnost njihovog povezivanja. Na temelju ocjena iz testova znanja i seminarskog rada studentima dobivaju završnu ocjenu ispita prema formuli (Sx20+T1x40+T2x4)/100

15. tjedan


Završni ispit

Student koji ne poloţi testove znanja tijekom semestra pristupa polaganju cjelovitog usmenog završnog ispita u previĊenim ispitnim rokovima. Na ispitu se studentu u pravilu postavljaju tri pitanja iz razliĉitih dijelova programskog sadrţaja. Završna ocjena iz predmeta dobiva se prema formuli (Sx20+ZIx80)/100

ispitni rokovi -



Objasniti vaţnost vinogradarstva kao gospodarske grane u svijetu i Hrvatskoj

seminarski rad, test znanja, završni ispit

Prepoznati i opisati graĊu i funkciju organa vinove loze vjeţbe u praktikumu, test znanja, završni ispit

Opisati faze godišnjeg biološkog ciklusa i najvaţnije fiziološke procese kod vinove loze


Vrednovati klimatske podatke sa stanovišta prikladnosti za uzgoj vinove loze

vjeţbe u praktikumu, seminarski rad, test znanja, završni ispit

Objasniti vaţnost korištenja loznih podloga i odabira sorata prikladnih za pojedina vinogradarska podruĉja


Opisati najvaţnije agro- i ampelotehniĉke zahvate u vinogradarstvu i argumentirati njihovu vaţnost

seminarski rad, vjeţbe na terenu, test znanja, završni ispit

Opisati postupak razmnoţavanja i proizvodnje sadnog materijala seminarski rad, vjeţbe u praktikumu, test znanja, završni ispit

Pripremi i prezenti seminarski rad na zadanu temu u suradnji s grupom seminarski rad


172



Pčelarstvo




Dragan Bubalo, [email protected]; Lidija Sveĉnjak, [email protected]; Saša PrĊun, [email protected]

Cilj:

Stjecanje temeljnih teorijskih i praktiĉnih znanja iz pĉelarstva koja su neophodna za uspješno poslovanje, posebice obiteljskim gospodarstvima koje se bave pĉelarstvom, kao i tvrtkama koje se bave proizvodnjom i plasmanom meda i ostalih pĉelinjih proizvoda te dati osnove za daljnju nadogradnju znanja.

Način rada:






- definirati izravne i neizravne koristi od pĉela

- identificirati ulogu i znaĉaj pĉela u poljoprivrednoj proizvodnji i ekosustavu

- nabrojiti pasmine pĉela s obzirom na proizvodne odlike

- objasniti funkcioniranje pĉelinje zajednice

- prepoznati osnovne medonosne biljne vrste

- objasniti nastanak meda te opisati njegov sastav i fizikalna svojstva

- prepoznati osnovne vrste meda

- definirati specifiĉnosti selekcije kod pĉela u odnosu na selekciju drugih ţivotinja

- primijeniti tehnološke postupke neophodne za racionalno pĉelarenje

- isplanirati slijed aktivnosti i odabrati opremu za proizvodnju meda, peludi, propolisa, matiĉne mlijeĉi, pĉelinjeg otrova i voska

- primijeniti pravovremenu zdravstvenu zaštitu pĉelinjih zajednica.





173

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

PohaĊanje nastave - - - 60 45 1,5


25%

65%

75%

85%

95%

2

3

4

5

0 30 1


25%

65%

75%

85%

95%

2

3

4

5

0 30 1

Seminarski rad 10%

5

6-7

8-9

10

2

3

4

5

0 30 1

Završni ispit usmeni 40%

60%

70%

80%

90%

2

3

4

5

0 45 1,5

(Nadoknada)* (25%) - - - (30) (1)



Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

Seminarski rad

Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta (vezano uz programski sadrţaj predmeta) studenti zaduţuju samostalno ili u skupini (3-4 studenta). Pisani se rad predaje na pregled dva tjedna prije izlaganja. Izlaganje seminarski h radova zapoĉinje u 14. tjednu nastave po dogovorenom rasporedu. Studenti izlaţu rad pojedinaĉno ili kao dio rada, ako se radi o seminarskom radu skupine studenata. Ocjenjuje se pisani rad, sadrţaj i naĉin izlaganja.

14. i 15. tjedan

Moguća, putem izrade samostalnog zadatka (1 ECTS)

Pisani ispiti Odrţavaju se dva testa prema dijelovima gradiva. 8. i 15. tjedan

Moguća, putem zasebnog pisanja ispita (1 ECTS)

Usmeni ispit Završni ispit na kojem studenti odgovaraj na postavljena pitanja o ispredavanom gradivu.

Ispitni rokovii -


Student treba ostvariti 3 ECTS boda za izlazak na usmeni ispit, a ukoliko ih ne ostvari, moţe ih nadoknaditi izradom samostalnog rada iz programskog sadrţaja predmeta.


-


174



Definirati izravne i neizravne koristi pĉela te identificirati ulogu i znaĉaj pĉela u poljoprivrednoj proizvodnji i ekosustavu


Nabrojiti pasmine pĉela s obzirom na proizvodne odlike i objasniti funkcioniranje pĉelinje zajednice


Prepoznati osnovne medonosne biljne vrste Pisani i usmeni ispit. Vjeţbe

Objasniti nastanak meda te opisati njegov sastav i fizikalna svojstva kao i prepoznati osnovne vrste meda

Pisani i usmeni ispit. Vjeţbe

Definirati specifiĉnosti selekcije kod pĉela u odnosu na selekciju drugih ţivotinja


Isplanirati slijed aktivnosti za proizvodnju meda, peludi, propolisa, matiĉne mlijeĉi, pĉelinjeg otrova i voska

Pisani i usmeni ispit. Vjeţbe

Primijeniti pravovremenu zdravstvenu zaštitu pĉelinjih zajednica Pisani i usmeni ispit


175



Pedologija


Predavanja 39 sati; vjeţbe 18 sati (auditorne 2, terenske 4, laboratorijske 12); seminari 3 sata


Aleksandra Bensa [email protected] 239-3802

Danijela Jungić [email protected] 239-4049

Vedran Rubinić [email protected] 239-4028

Kristina Krklec [email protected] 239-4028

Zdravka Sever Štrukil [email protected] 239-3958

Cilj:

Cilj modula je razumjevanje naĉina postanka tla, usvajanje znanja o osnovnim morfološkim, fizikalnim i kemijskim svojstvima tla, te temeljnih znanja o tipovima tala u Republici Hrvatskoj, koja su temelj odrţivog gospodarenja prirodnim resursima.

Način rada:

Obaveze nastavnika

Redovno izvoditi nastavu. Pratiti prisustvo studenata na nastavi. Odrţavati konzultacije sa studentima po potrebi. Organizirati 3 testa znanja tijekom semestra i cjelovite ispite u redovitim ispitnim rokovima

Obaveze studenata

Uredno pohaĊati nastavu. Izraditi program/seminar laboratorijskih vjeţbi. Polagati parcijalne ispite znanja tijekom semestra ili cjelovit ispit u redovitim ispitnim rokovima

- Ishodi učenja modula

Po uspješnom završetku modula Pedologija studenti će moći:

- prepoznati pedogenetske procese temeljem morfoloških znaĉajki tla

- identificirati tipove tla na terenu

- opisati osnovna fizikalna i kemijska svojstva tla

- grupirati tla prema razliĉitim kriterijima

- nabrojiti ograniĉenja pojedinog tipa tla za korištenje u poljoprivredi

- isplanirati terenska i laboratorijska istraţivanja tla







176

Polaganje ispita

Elementi praćenja


uocjeni

Bodovna skalaocje

na



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave

- - - 57 57 1,5


33% 55-65%

66-75%

76-85%

86-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 40 1,5

Parcijalni ispit 2 (P2)

33% 55-65%

66-75%

76-85%

86-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 40 1,5


33% 55-65%

66-75%

76-85%

86-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan(5)

1 43 1,5

Ukupno 100% (PI1 + PI2 + PI3)/3 60 180 6

Detaljno obrazložena pravila pripremanja, izvedbe i polaganja kolokvija, seminarskih radova, parcijalnih ispita, pisanih i usmenih ispita


PohaĊanje nastave Na nastavi se uredno biljeţe nazoĉni studenti

Moguć izostanak do 20% predavanja, vjeţbe obavezne 100%




Obuhvaća prvi programski dio modula: pedogenetski ĉimbenici (matiĉni supstrat, klima, reljef, organizmi, vrijeme), pedogenetski procesi, morfologija tla, faze pedoloških istraţivanja

6. tjedan

-


Obuhvaća drugi programski dio modula: fizikalna svojstva tla (tekstura, struktura, gustoće, poroziteti, voda u tlu, zrak i toplina u tlu), kemijska svojstva tla (pH, aciditeti, alkallitet, salinitet, adsorpcija, humus)

11. tjedan

-


Obuhvaća treći programski dio modula: naĉela hrvatske klasifikacije tala, automorfna tla (nerazvijena, humusno-akumulativna, kambiĉna, eluvijalno-iluvijalna, antropogena, tehnogena), hidromorfna tla (aluvijalna, pseudoglejna, semiglejna, glejna, tresetna), halomorfna i subakvalna tla

15. tjedan

-

Nadokanada (samostalni zadatak)

Ukoliko student izostane s laboratorijskih vjeţbi (terenske, odreĊivanje fizikalnih ili kemijskih svojstava tla) moguća je izrada seminarskog rada o temi s koje je izostao i izlaganje pred nastavnikom

Tijekom ispitnih rokova, prije izlaska na ispit


177

Završni ispit U sluĉaju da student ne poloţi ispit putem parcijalnih ispita tijekom semestra, polaţe cjeloviti pisani ispit koji ukljuĉuje cjelokupno gradivo

Tijekom ispitnih rokova



Prepoznati pedogenetske procese temeljem morfoloških znaĉajki tla

Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 1

Identificirati tipove tla na terenu Sudjelovanje u raspravama na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 3

Opisati osnovna fizikalna i kemijska svojstva tla Program/seminarski rad laboratorijskih vjeţbi, Parcijalni ispit 2

Nabrojiti ograniĉenja pojedinog tipa tla za korištenje u poljoprivredi

Parcijalni ispit 2 i Parcijalni ispit 3

Grupirati tla prema razliĉitim kriterijima Parcijalni ispit 3

Isplanirati terenska i laboratorijska istraţivanja tla Program/seminarski rad laboratorijskih vjeţbi Parcijalni ispit 1


178

OPĆI PODACI O MODULU


Pedologija krajobraza


Predavanja 34 sata, seminari 6 sati, vjeţbe 20 sati


Stjepan Husnjak ([email protected]), Danijela Jungić ([email protected])

Cilj:

Da studenti steknu aktivna znanja o postanku, osnovnim svojstvima tla, graĊi i plodnosti tla, o osnovnim principima klasifikacija, te utjecaja pedološkog pokrova na oblikovanje i vrjednovanje krajobraza.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Odrţavanje predavanja, seminara i vjeţbi, pruţanje konzultacija; organizacija ispitnih testova i ispita, organizacija terenske nastave

Obaveze studenata:

PohaĊanje predavanja, vjeţbi i izrada seminarskih radova

Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zapošljivost-prema ECTS katalogu:

Po uspješnom završetku modula Pedologija krajobraza studenti će moći:

- Utvrditi dominantne pedogenetske ĉimbenike i procese pri nastanku razliĉitih tala

- Opisati i interpretirati morfološka, fizikalna i kemijska svojstva

- Procijeniti dominantna ograniĉenja s aspekta pogodnosti tla za korištenje u poljoprivredi

- Razvrstati tla u skupine prema stupnju pogodnosti za razliĉite namjene

- Identificirati klase i tipove tla

- Planirati terenska i laboratorijska pedološka istraţivanja tla


179

Polaganje ispita

Elementi praćenja

Max.bodova ili udio u

ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave

- - - 56 56 1,9

Test znanja 1 25%

60% (12-14)

70% (14,5-16)

80% (16,5-18)

90% (18,5-20)

Dovoljan(2)

Dobar(3)

V.dobar (4)

Odliĉan (5)

1 30 1

Test znanja 2 25%

60% (12-14)

70% (14,5-16)

80% (16,5-18)

90% (18,5-20)

Dovoljan(2)

Dobar(3)

V.dobar (4)

Odliĉan (5)

1 30 1

Test znanja 3 25%

60% (12-14)

70% (14,5-16)

80% (16,5-18)

90% (18,5-20)

Dovoljan(2)

Dobar(3)

V.dobar (4)

Odliĉan (5)

1 30 1

Test znanja 4 25%

60% (12-14)

70% (14,5-16)

80% (16,5-18)

90% (18,5-20)

Dovoljan(2)

Dobar(3)

V.dobar (4)

Odliĉan (5)

1 34 1,1

UKUPNO 100% Prosj.ocjena= (TZ1+TZ2+TZ3+TZ4)/4

60 180 6


Elementi praćenja

Opis Rok Nadoknada

Testovi Studenti imaju mogućnost polaganja modula putem parcijalnih testova od kojih svaki ĉini 25% ukupne ocjene. Testovi su pismeni i organizirani su u sklopu nastave, a konaĉna ocjena dobije se iz prosjeka sva 4 poloţena testa. Nakon 1. testa, daje se studentima mogućnost ponovljenog testa. Ukoliko ne poloţe, gube pravo nastavka polaganja modula putem parcijalnih testova i upućuju se na cjeloviti pismeni ispit.

Parcijalni test 1

Uvod, povijest i podjela pedologije, definicija tla i zemljišta; pedogen.faktori i procesi; morfološka svojstva tla

Organizirani su unutar redovite nastave

1 popravni test

Parcijalni test 2

Fizikalna svojstva tla (meh.sastav, gustoća tla, struktura tla, vodni reţim i reţim vlaţnosti, kretanje vode u tlu, mjerenje vlage, vaţnost vode u tlu, kretanje zrak, Kz, vaţnost zraka u tlu, toplinska svojstva i topl.reţim tla, vaţnost topline u tlu

Parcijalni test 3

Kemijska svojstva tla : mineral.i org.tvar tla, glavni elementi u tlu, oksidacijsko-redukcijski procesi u tlu, adsorpc.kompleks tla, sorpcija tvari u tlu, otopina tla


180

Parcijalni test 4

Organizmi tla, klasifikacija i pedokartiranje: Mikro i makroorganizmi u tlu, uvod u klasifik.tla, vrste i svrha klasifikacije, automorfna tla- nerazvijena,humusno akumulativna kambiĉna, eluvijalno-iluvijalna, antropog. i tehnogena klasa; odjel, klase i tipovi hidromorfnih, halomorfnih i subakvalnih tala, postupci i metode pedološkog kartiranja, namjena i mjerila pedol.karata

Cjeloviti pismeni ispit

Provodi se u sluĉaju da studenti nisu poloţili modul putem parcijalnih testova i polaţu ispit u redovitim ispitnim rokovima.

2 redoviita roka u ljetnom i jesen.terminu

Seminar. radovi

Studenti su obavezni nakon obavljenih terenskih i laboratorijskih vjeţbi napisati seminarski rad

2 tjedna nakon vjeţbi

Provjeravanje ishoda učenja:


Utvrditi dominantne pedogenetske ĉimbenike i procese pri nastanku razliĉitih tala

Testovi, pismeni ispit

Opisati i interpretirati morfološka, fizikalna i kemijska svojstva

Procijeniti dominantna ograniĉenja s aspekta pogodnosti tla za korištenje u poljoprivredi

Razvrstati tla u skupine prema stupnju pogodnosti za razliĉite namjene

Identificirati klase i tipove tla

Planirati terenska i laboratorijska pedološka istraţivanja tla


181

PODACI O PREDMETU/MODULU


Plivanje


Predavanja, seminar (na temu izrade osobnog treninga u bazenu), vjeţbe u praktikumu, vjeţbe u praktikumu u teretani i bazenu


Izv. prof. Romana Caput-Jogunica [email protected]

Cilj:

Cilj izbornog predmeta Plivanje je uĉenje i usavršavanje teorijskih i praktiĉnih znanja o sportsko-rekreativnom plivanju.

Način rada:


Predavanja 6, sata, vjeţbe u teretani 8 sati i bazenu 12 sati


Redovito pohaĊanje predavanja i vjeţbi u teretani i bazenu Obvezan seminarski rad.



- Definirati zakonitosti ponašanja tijela u vodi,

- Objasniti utjecaj plivanja na zdravlje,

- Demonstrirati najmanje dvije plivaĉke tehnike prema osobnom izboru,

- Demonstrirati vjeţbe izvan i u vodi za usavršavanje pojedinih plivaĉkih tehnika

- Pripremiti osobni trening plivanja.



182

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Pismeni 40% 1 - 15

13-15 - 5

11-12 - 4

9 - 10 - 3

7 – 8 - 2

4 25 1

Praktiĉni 40% Unesi tekst 1-5 20 30 1,5

Seminarski rad 20% 1-10 1-5 2 8 0,5

UKUPNO 100% Unesi tekst 26 63 3 ECTS



Pisani ispit Kombinacija pitanja s ponuĊenim odgovorima i na koje treba dopuniti

Redovni rokovi -

Praktiĉni ispit Nastavnik promatra studenta koji odraĊuje praktiĉni zadatak

Redovni rokovi Unesi tekst

Seminarski rad Pisani rad prema unaprijed odreĊenim smjernicama za izradu




Definirati zakonitosti ponašanja tijela u vodi, pismeni

Objasniti utjecaj plivanja na zdravlje pismeni

Demonstrirati najmanje dvije plivaĉke tehnike prema osobnom izboru praktiĉni

Demonstrirati vjeţbe izvan i u vodi za usavršavanje pojedinih plivaĉkih tehnika praktiĉni

Pripremiti osobni trening plivanja Seminarski rad


183



Poljoprivreda i okoliš


P 40; S 4; V 16


Prof.dr.sc. Milan Mesić, [email protected], prof.dr.sc. Ivica Kisić, [email protected], doc.dr.sc. Ţeljka Zgorelec, [email protected], prof.dr.sc. Klara Barić, [email protected], prof.dr.sc. Snjeţana Kereša, [email protected]

Cilj:

Modul treba u agronomu razviti osjećaj odgovornosti za okoliš, napose tlo kao jedinstveno, ograniĉeno, nezamjenjivo, neprenosivo nacionalno blago i prirodnu baštinu kojom on upravlja, a za posljedice štetnih utjecaja preuzima odgovornost. Student će biti upoznati sa ulogama tla: proizvodne, ekološko - regulacijske, gospodarsko - socijalne i kulturne i suvremenim konceptom VUPT – MFCAL.

U modulu će biti objašnjen utjecaj najvaţnijih biljno uzgojnih, i zahvata u uzgoju stoke na tlo, preko njega na vodu i okoliš, odnosno druge terestriĉke i akvatiĉne ekosustave, kulturne krajobraze i ruralni prostor. Kako poljoprivredna proizvodnja utjeĉe na okoliš i njegovu odrţivost. Studentima će biti predstavljeno suvremeno naĉelo na kojemu se temelji zaštita okoliša od zahvata u poljoprivredi: “Kodeks za okoliš prihvatljivog gospodarenja” te utjecaj okolišnih pitanja na promjene u svjetskim sustavima gospodarenja u poljoprivredi iznuĊene utjecajem biljno-uzgojnih zahvata na tlo i terestriĉke ekosustave. Odnosno, kako te promjene utjeĉu na gospodarsku politiku i ruralni razvitak u nas i svijetu.

Način rada:


Oblici nastave: predavanja – nastava se izvodi PPT prezentacijama; seminari – studentima se zadaju zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku; vjeţbe – na vjeţbama se riješavaju raĉunski zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku te se znanje zadataka ocjenjuje putem parcijalnih ispita

Ispravljanje ispita











184


Nakon poloţenog modula student će moći:

1. Iskazati sveobuhvatno temeljno znanje o ekologiji i funkcijama agroekosustava u smislu kruţenja tvari, vodenih resursa, bioraznolikosti i uloga tla,

2. Objasniti prirodne i antropogeno izazvane promjene u agroekosustavu i njihov utjecaj na tlo, vodene resurse i poljoprivrednu proizvodnju,

3. Razumjeti povezanost i interdisciplinaronost poljoprivrede i njene uloge u oĉuvanju okoliša i prirodnih resursa na nacionalnoj i globalnoj razini

4. Analizirati zahvate u poljoprivredi, koji neprijeporno utjeĉu na okoliš, i uĉiniti ih odrţivim, dakle gospodarski, socijalno i etiĉki prihvatljivim

5. Argumentirati kako promjene ka odrţivom gospodarenju utjeĉu na gospodarsku politiku, ruralni razvitak u nas, i

6. Pratiti i primjenjivati najvaţnije aktualne poljoprivredno okolišne programe FAO i EU i programe znanstvenih istraţivanja u poljoprivredi EU

Polaganje ispita

Elementi praćenja


u ocjeni




studenta

ECTS bodovi


50 65%

65-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 50 2


50 65%

65-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 50 2

Pismeni ispit 100%

50 65%

65-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 80 2



185



Seminarski rad

Studentima se jednom tokom semestra zadaje zadatak vezan uz nastavnu tematiku, te se izvršenje zadatka vrednuje na skali od 1-5. Da bi se seminarski rad smatrao izvršenim, student mora ispuniti obavezu zadanu seminarskim radom.


Parcijalni ispiti Studenti dva puta tokom semestra polaţu parcijalne ispite iz cijelina obraĊenih na nastavi. Parcijalni ispit ima 10 pitanja. Ispit ima ukupno 10 bodova.



Pismeni ispit

Uvjet za izlazak na pismeni ispit (potpis o izvršenim obavezama tijekom semestra), završen i predan seminarski rad i uredno pohaĊanje nastave i vjeţbi. Na pismenom ispitu student polaţe onaj parcijalni ispit kojeg nije poloţio tijekom semestra odnosno oba ako je potrebno. Ukoliko student piše oba dijela ispita tada mu se ispit sastoji od ukupno 20 pitanja (10 + 10 – prvi i drugi dio ispita). Završna ocjena se izraţava kao srednja ocjena oba parcijalna ispita.


3+1



1. IU 2 pitanja iz nastavih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja





6. IU Izvršen seminarski radi iz nastavne cijeline koja obuhvaća navedeni ishod uĉenja


186



Poslovna statistika 1


P44, V12, S4


Doc.dr.sc.Biserka Kolarec, tel.: 239 2303, E-mail: [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je ovladavanje osnovnim statistiĉkim znanjima. Predmet obuhvaća temelje deskriptivne i inferencijalne statistike. Pri izboru gradiva i primjera vodi se raĉuna o specifiĉnom kontekstu agroekonomske struke. Dio o deskriptivnoj statistici obuhvaća sadrţaje o tipovima podataka, njihovoj organizaciji, prezentaciji i interpretaciji, skalama mjerenja i numeriĉkim deskriptivnim pokazateljima. Posebna se pozornost poklanja razvoju statistiĉke pismenosti i opće kulture pri interpretaciji statistiĉkih pokazatelja. U kratkom dijelu o osnovama teorije vjerojatnosti izlaţu se elementi nuţni za razumijevanje sloţenijih koncepata. Uvode se i opisuju pojmovi diskretne i kontinuirane sluĉajne varijable i njihove raspodjele: binoma, geometrijska, hipergeometrijska, Poissonova, normalna, uniformna, eksponencijalna i t-raspodjela. Ostatak predmeta posvećen je inferencijalnoj statistici – intervalnim procjenama oĉekivanja i vjerojatnosti i testiranju hipoteza o njima.

Način rada:


1. Ustrojiti i redovito i savjesno izvoditi nastavu i druge oblike nastavnog rada

2. Pripremati nastavne i ispitne materijale

3. Razraditi i provoditi odgovarajuće metode praćenja i vrednovanja rada studenata

4. Bodovati i ocijeniti rad studenata na ispitima znanja, zadaćama i seminarskim radovima studenata te na projektnom zadatku

5. Poticati studente na samostalan rad i razvijati njihovo zanimanje za predmet

6. Biti dostupan za pitanja studenata na nastavi, u vrijeme konzultacija i prema dogovoru u drugo vrijeme


1. Redovito prisustvovati nastavi

2. Izvršavati nastavne obveze (predavati zadaće, izraditi seminarski rad i praktiĉni rad na raĉunalu, pristupati ispitima znanja)

3. Aktivno sudjelovati u nastavi pitanjima, davanjem odgovora na problemska pitanja

4. Angaţirano sudjelovati u radu, raditi u grupama, svladati predviĊene vjeţbe



187


1. klasificirati skale mjerenja i tipove podataka

2. organizirati podatke i grafiĉki ih prikazati (stupĉastim i kruţnim dijagramom, histogramom)

3. izraĉunati osnovne numeriĉke mjere zadanih podataka

4. primijeniti Excelove alate za deskriptivnu statistiku

5. utvrditi vjerojatnosti dogaĊaja i koristiti statistiĉke tablice

6. diferencirati raspodjele diskretnih sluĉajnih varijabli i kontinuiranih sluĉajnih varijabli

7. identificirati i razlikovati razne tipove vjerojatnostnih raspodjela

8. komentirati izgled grafa funkcije gustoće normalne raspodjele u ovisnosti o veliĉini standardne devijacije

9. konstruirati interval procjene za oĉekivanja i udjele

10. formulirati hipotezu, testirati je i donijeti zakljuĉak o njezinoj istinitosti na temelju testa

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

1.ispit znanja 40%

50-60%

61-74%

75-89%

90-100%

dovoljan (2)

dobar(3)

vrlo dobar(4)

odliĉan(5)

2 30 1

2.ispit znanja 30%

50-60%

61-74%

75-89%

90-100%

dovoljan (2)

dobar(3)

vrlo dobar(4)

odliĉan(5)

2 30 1

3.ispit znanja 20%

50-60%

61-74%

75-89%

90-100%

dovoljan (2)

dobar(3)

vrlo dobar(4)

odliĉan(5)

2 20 1


- - - 56 80 2


Dodatnih do 10%

- - - - -

Izrada seminarskog rada

10% - - - 20 1

UKUPNO 100% 60 180 6


188



1.ispit znanja Obuhvaća elemente deskriptivne statistike, numeriĉke deskriptivne pokazatelje, grafiĉka prezentacija i interpretacija podataka

7. tjedan -

2.ispit znanja Diskretne i kontinuirane sluĉajne varijeble i njihove raspodjele. Statistika uzoraka

12.tjedan -

3. ispit znanja Inferencijalna statistika – intervalne procjene i testiranje hipoteza: udjeli i srednje vrijednosti

16. tjedan -



Kroz semestar

-




-

Usmeni ispit Za studente koji nisu svladali gradivo kroz semestar. Ocjenjuje se znanje i vještina primjene znanja u rješavanju problema Ispitni rokovi

Ispitni rokovi -

Seminarski rad Primjena teorije statistike uzoraka na konkretnom problemskom zadatku

13. tjedan -



Klasificirati skale mjerenja i tipove podataka. Organizirati podatke i grafiĉki ih prikazati. Raĉunati osnovne numeriĉke deskriptivne mjere podataka


Primijeniti Excelove alate za deskriptivnu statistiku

Sudjelovanje u radu u praktikumu, grupni rad na zadatcima, samostalno izraĊena zadaća

Utvrditi vjerojatnost dogaĊaja. Diferencirati raspodjele diskretnih i kontinuiranih sluĉajnih varijabli. Koristiti statistiĉke tablice

Sudjelovanje u problemskoj nastavi i raspravi, izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća, pismeni ispit

Identificirati i razlikovati razne vjerojatnostne raspodjele


Komentirati izgled grafa funkcije gustoće normalne raspodjele u ovisnosti o veliĉini standardne devijacije

Sudjelovanje u raspravi, izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća

Konstruirati interval procjene za oĉekivanja i udjele Izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća, pismeni ispit

Formulirati hipotezu, testirati je i donijeti zakljuĉak o njezinoj istinitosti na temelju testa



189



Predikatna, pjenušava i specijalna vina




Ana Jeromel, [email protected]

Marko Karoglan, [email protected]

Ivana Puhelek, [email protected]

Ana Marija Jagatić Korenika, [email protected]


Cilj:

Cilj modula Predikatna, pjenušava i specijalna vina je omogućiti studentima stjecanje temeljnih znanja o specifiĉnostima proizvodnje predikatnih, pjenušavih i specijalnih vina, osnovnim kategorijama predikatnih vina, kemijskim promjenama tijekom perioda dozrijevanja groţĊa, posebnostima u kemijskom sastavu mošta, postupcima primarne prerade groţĊa za pojedinu kategoriju predikatnog vina, mogućim naĉinima dozrijevanja, uvjetima ĉuvanja i punjenja.

Način rada:


Sudjelovanje u oblicima izvorne nastave-predavanjima; izvoĊenje ostalih oblika nastave- konzultacije; završni radovi, osiguranje i dostupnost nastavnih materijala te aktivna komunikacija sa studentom tijekom cijelog semestra


Redovito pohaĊanje i aktivno sudjelovanje na predavanjima i vjeţbama


Iskazati definicije pojedinih kategorija predikatnih, pjenušavih i specijalnih vina

Objasniti postupak proizvodnje predikatnih, pjenušavih i specijalnih vina

Razlikovati specifiĉnosti proizvodnje predikatnih, pjenušavih i specijalnih vina

Isplanirati pojedine faze proizvodnje predikatnih i pjenušavih vina

Opisati osnovne senzorne karakteristike pojedinih predikatnih, pjenušavih i specijalnih vina







190

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Test znanja, prvi dio 50% 0-30 1-5 2 30 1

Test znanja, drugi dio 50% 0-30 1-5 2 30 1

UKUPNO 100% Aritmetiĉka sredina dobivenih pozitivnih ocjena

4 60 2

Završni test 100% 0-30 1-5 2 60 2

UKUPNO 100%

Od 60%

Od 75%

Od 85%

Od 95%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

60 2



Test znanja

Studentu je omogućena provjera znanja tijekom odrţavanja nastave i to u dva dijela. U sluĉaju da student poloţi oba testa znanja, krajnja ocjena (aritmetiĉka sredina ) priznaje mu se kao prolazak završnog ispita

- -

Završni test Student pristupa polaganju pismenog završnog testa u previĊenim ispitnim rokovima. Po ţelji umjesto pismenog student moţe izaći i na usmeni završni test

- -



Iskazati definicije pojedinih kategorija predikatnih, pjenušavih i specijalnih vina

Test znanja ili završni test

Objasniti postupak proizvodnje predikatnih, pjenušavih i specijalnih vina Test znanja ili završni test

Razlikovati specifiĉnosti proizvodnje predikatnih, pjenušavih i specijalnih vina


Isplanirati pojedine faze proizvodnje predikatnih i pjenušavih vina Test znanja ili završni test

Opisati osnovne senzorne karakteristike pojedinih predikatnih, pjenušavih i specijalnih vina

Aktivno kroz vjeţbe te pasivno, teorijski, putem završnog testa


191



Prerada mlijeka na OPG-u


Predavanja 30, seminari 18, Vjeţbe 12


Izv. prof. dr. sc. Samir Kalit, [email protected],

Dr. sc. Nataša Mikulec, [email protected]

Dr. sc. Ţeljka Mesić, [email protected]

Iva Dolenĉić Špehar, dip. Inţ. agr., [email protected]

Cilj:

Savladati teoretska i praktiĉna znanja iz tehnologije prerade mlijeka na OPG-u i temeljne zahtjeve proizvodnje i prerade mlijeka na OPG-u.

Način rada:


Prenošenje teoretskih i praktiĉnih znanja iz tehnologije prerade mlijeka na OPG-u, osobna iskustva i praktiĉne pokazne vjeţbe iz podruĉja prerade mlijeka na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.


Svladavanje teoretskih i praktiĉnih znanja iz prerade mlijeka na OPG-u i izrada seminarskog rada o autohtonim sirevima hrvatske i njihovom današnjem znaĉaju.


1. Prepoznati, objasniti i organizirati tehnološke zahtjeve u proizvodnji mlijeka i mlijeĉnih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

2. Demonstrirati tehnološke postupke (radne operacije) u proizvodnji i preradi mlijeka na OPG-u.

3. Identificirati specifiĉnosti i temeljne zahtjeve proizvodnje i prerade mlijeka na OPG-u.

4. Iskazati znaĉajke hrvatskih autohtonih sireva.

5. Nabrojiti elemente zaštite autohtonih sireva na razini EU te elemente izravne prodaje mlijeĉnih proizvoda.






192

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Test znanja I dio 25 1-5 5 18 36 1,8

Test znanja II dio 25 1-5 5 20 40 2,0

Seminar 25 1-5 5 18 27 1,8

Usmeni ispit 25 1-5 5 4 4 0,4

UKUPNO 100% 1-5 60 107 6



Test znanja I i II dio

Testovi se sastoji od 8 pitanja, svako pitanje nosi 2 boda. Za poloviĉan odgovor student dobiva 1 bod, a za potpuni odgovor 2 boda. Stoga je ukupan broj bodova 16, a skala raspona ocjena je: 9 i 10 bodova = dovoljan (2), 11 i 12 bodova = dobar (3), 13 i 14 bodova = vrlo dobar (4) i 15 i 16 bodova = odliĉna (5).

Nakon odslušane cjeline i u ispitnim rokovima

Prilikom slijedećeg testa znanja ili u ispitnom roku

Seminari Ocjenjuje se da li je student seminarom obuhvatio sve zadane cjeline i njegov naĉin izlaganja (da li ĉita sa slajdova ili je pripremio izlaganje).

Zadnji tjedan prije kraja cjeline

U ispitnom roku

Usmeni ispit Postavljaju se tri pitanja kako bi se utvrdilo da li student razumije i povezuje gradivo.

Zadnji tjedan u semestru

U ispitnim rokovima



Prepoznati, objasniti i organizirati tehnološke zahtjeve u proizvodnji mlijeka i mlijeĉnih proizvoda na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima (OPG).

Test znanja I i usmeni ispit

Demonstrirati tehnološke postupke (radne operacije) u proizvodnji i preradi mlijeka na OPG-u.

Test znanja II i usmeni ispit

Identificirati specifiĉnosti i temeljne zahtjeve proizvodnje i prerade mlijeka na OPG-u.


Iskazati znaĉajke hrvatskih autohtonih sireva. Seminar i usmeni ispit

Nabrojiti elemente zaštite autohtonih sireva na razini EU te elemente izravne prodaje mlijeĉnih proizvoda.



193



Prerada voća i povrća


Predavanja: 30; laboratorijske vjeţbe: 26; seminar: 4


IzvoĊaĉi predavanja: prof.dr.sc. Nadica Dobriĉević, [email protected]; prof.dr.sc. Sandra Voća,

[email protected]

IzvoĊaĉi vjeţbi: prof.dr.sc. Sandra Voća, [email protected] ;Jana Šic Ţlabur, prof.biol.kem, [email protected]

Cilj:

Glavni cilj predmeta je upoznati studente sa mehaniĉkim i kemijskim sastavom voća i povća namijenjenog za preradu i konzerviranje, naĉinima konzerviranja uz pregled opreme i strojeva koji se koriste u prehrambenoj industriji.

Način rada:


Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz seminarske radove, laboratorijske vjeţbe, pismeni i usmeni ispit.


Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanja, laboratorijske vjeţbe, seminarski radovi prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.








194

Polaganje ispita






studenta

ECTS bodovi


Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 56 56 0.5



Unesi tekst

30 0.5


10 %

Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%


4 20 1

Parcijalni ispit 1

(PI1) 25 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 2

(PI2) 25 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 3

(PI 3) 25 %

60 – 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1


60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+PI3+UI/5) 60 180 6


195





Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…. na AFZ-u)









Seminarski rad na poĉetku semestra zaduţuju skupine od 2 do 3 studenata (ovisno o veliĉini studentske grupe).

Pisani rad se predaje asistentici na pregled najmanje tjedan dana prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 14. tjednu nastave u semestru prema dogovorenom rasporedu. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine i ocjenjuju se sposobnost timskog rada, prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).

1. tjedan

13. tjedan

14. tjedan

15. tjedan



Obuhvaća prvi programski dio modula:teoriju iz domene kvalitete voća i povrća kroz mehaniĉki i kemijski sastav, pregled uzroĉnika kvarenja te rast i razvoj mikroorganizama (Dobriĉević). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.

5.tjedan

Parcijalni ispit 2(PI 2)

Obuhvaća drugi programski dio: teoriju iz domene uništavanja mikroorganizama primjenom niskih, viših i visokih temperatura te biološku fermentaciju (Voća). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća treći programski dio modula: teoriju iz domene primjene sredstava za zaslaĊivanje, aditive te ambalaţu i pripadajuće materijale (Voća). Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.





Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)




196



Definirati kvalitetu svjeţeg voća i povrća za preradu Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave – seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Iskazati najbolji naĉin prerade voća i povrća Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave – seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Povezati temeljna znanja o mehaniĉkim i kemijskim parametrima voća, povrća i naĉina konzerviranja


Prepoznati kvalitetu postupka, opreme, strojeva i proizvoda u procesu prerade voća i povrća sukladno vaţećim zakonskim regulativama


Isplanirati slijed aktivnosti u procesu dorade, prerade, ambalaţiranja i skladištenja voća, povrća i preraĊevina

Radni zadaci tijekom nastave, Seminarski rad

Prezentirati rezultate pojedinih provedenih aktivnosti vezanih za preradu i konzerviranje voća i povrća

Seminarski rad

Pripremiti i voditi proces prerade, konzerviranja i ĉuvanja preraĊevina voća i povrća



197



Primijenjena herbologija


P-26, S-0, T-4


Klara Barić, [email protected]

Cilj:

Razvoj funkcionalnog znanja, integriranje i apliciranje znanja steĉenih iz predmeta Osnove herbologije i Herbicidi. Stjecanje tehniĉkog znanja o principima suzbijanja korova u višegodišnjim nasadima, ratarskim i povrćarskim kulturama.

Način rada:


- -upoznavanje studenta s ciljevima i ishodima uĉenja (ukupno za predmet i za pojedine nastavne cjeline), kriterijima i naĉinima ocjenjivanja, proceduri odrţavanja parcijalnih ispita znanja,

- -planiranje izravne nastave i aktivnosti studenta

- -priprema predavanja, zadataka za samostalni rad, testova i dr.

- -dostavljanje nastavnih materijala (prezentacija, separata i sl.) putem Merlina

- -ocjenjivanje studenata

- -evidencija studenata prema: pohaĊanju nastave, aktivnosti na nastavi, ocjenama parcijalnih ispita

- -komunikacija sa studentima (grupno i pojedinaĉno)

- -odrţavanje konzultacija (usmeno i putem e-maila)


- -redovito pohaĊanje nastave (dozvoljeno max. 3 izostanka, )

- -aktivno sudjelovanje na nastavi (izraţavanje mišljenja, postavljanje pitanja, prijedlozi, obavljanje kraćih zadataka)

- -parcijalno polaganje ispita,

- -usmeno ispitivanje ukolikonije provjera nije obavljena uspješno putem parcijalnih testova znanja,

- -etiĉno ponašanje.


- -formulirati prednosti i nedostatke pojedinih naĉina odrţavanja tla u višegodišnjim nasadima

- morfološke i ekološke znaĉajke kulture (kompeticijske sposobnosti) povezati s kritiĉnim razdobljem zakorovljenosti u glavnim ratarskim kulturama

- integrirati suzbijanje korova u tehnologiju uzgoja kulture



198

- klasificirati i objasniti problematiku suzbijanja korova u povrću

- ovisno o kulturi razluĉiti direktne i indirektne šteta od korova

Ishodi uĉenja predmeta su povezani sa sljedećim ishodima studijskog programa:

- Razlikovati osnovne znaĉajke uzgoja ratarskih, povrćarskih i drvenatsih kultura od štetoĉinja te integrirati mjere zaštite bilja u tehnologiju uzgoja istih.

- Opisati mjere suzbijanja štetoĉinja i glavne metode primjene pesticida.

- Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za cijeloţivotno obrazovanje.

- Procijeniti i izraĉunati vrijednost direktnih i indirektnih šteta od bolesti, štetnika i korova.

Ishodi uĉenja i zapošljivost: Student stjeĉe tehniĉko znanje i vještinu apliciranja osnovnih spoznaja o suzbijanju korova u tehnologiju uzgoja pojedine kulture (višegodišnje, ratarske i povrćarske). Stjeĉe temelje za daljnje uĉenje i specijalizaciju u istom podruĉju. Kompetentan je za rad na vlastitom gospodarstvu ili kao savjetnik drugim poljoprivrednim proizvoĊaĉima.

Polaganje ispita

Elementi praćenja


u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

pohaĊanje nastave

10 od 0 do 3 minusa

0 izost. =10 bodova;

1 izost.=5 bodova

P-26

T-4 - 0,3

aktivnost na nastavi i samostalni rad

30 oznake plusevima od 0 do 3 „+“

+++=30 bodova

++=25 bodova

+=10 bodova

P-26

T-4 - 0,9


60-70=2

71-80=3

80-90=4

više od 90=5


1 22 0,75


60-70=2

71-80=3

80-90=4

više od 90=5


1 22 0,75


60-70=2

71-80=3

80-90=4

više od 90=5


1 10 0,3



199



PohaĊanje nastave Prisustvo na nastavi je obvezno. Više od tri izostanka se smatra neupisanim predmetom. Opravdane izostanke je potrebno dokumentirati ili najaviti.

nema nema

Aktivnost na nastavi Interaktivna nastava s diskusijom, pitanjima (pitanja je moguće postavljati e-mailom), izraţavanje kritiĉkog mišljenja i stava.

tijekom izravne nastave

nema

Samostalni rad Kraći zadaci za samostalni rad kod kuće ili na izravnoj nastavi (kviz pitanja).

tijekom aktualne nastavne jedinice

nema

Parcijalni ispit 1 Ispit znanja iz principa suzbijanja korova u ratarskim kulturama. Pitanja su esejskog tipa, ukljuĉuju kognitivno i afektivno podruĉje.


nema

Parcijalni ispit 2 Ispit znanja iz principa suzbijanja korova u povrćarskim kulturama. Pitanja su esejskog tipa, ukljuĉuju kognitivno i afektivno podruĉje.


nema

Parcijalni ispit 3 Ispit znanja iz principa suzbijanja korova u višegodišnjim nasadima. Pitanja su esejskog tipa, ukljuĉuju kognitivno i afektivno podruĉje.


nema

Usmeno ispitivanje Studenti koji ne poloţe predmet kroz parcijalne ispite znanja, završni ispit polaţu usmenim putem.

U redovnom ispitnom roku.

nema



Morfološke i ekološke znaĉajke kulture (kompeticijske sposobnosti) povezati s kritiĉnim razdobljem zakorovljenosti u glavnim ratarskim kulturama.

Parcijalni ispit znanja 1.

Klasificirati i objasniti problematiku suzbijanja korova u povrću. Parcijalni ispit 2.

Prednosti i nedostatke pojedinih naĉina odrţavanja tla u višegodišnjim nasadima.

Parcijalni ispit 3.

Integrirati suzbijanje korova u tehnologiju uzgoja kulture. Ovisno o kulturi, obuhvaćeno u pojedinom parcijalnom ispitu znanja.

Ovisno o kulturi razluĉiti direktne i indirektne šteta od korova. Prema specifiĉnosti korovne flore i kulture, obuhvaćeno u svakom parcijalnom ispitu znanja.


200



Primjena ukrasnog bilja




Miroslav Poje, tel. 239 3772; e-mail: [email protected]

Cilj:

Studenti dobivaju neophodna teorijska i praktiĉna znanja koja im omogućavaju razumijevanje vaţnosti pravilnog odabira biljnog materijala.

Način rada:






1. nabrojati biljne vrste korištene u razliĉitim povijesnim razdobljima vrtne umjetnosti,

2. razlikovati razliĉite naĉine sadnje,

3. prepoznati razlike izmeĊu razliĉitih osjetilnih karakteristika biljaka,

4. razlikovati vizualne karakteristike biljnog materijala,

5. objasniti prednosti pravilne primjene i nedostatke nepravilne primjene biljnog materijala,

6. pravilno odabrati ukrasno bilje za razliĉita klimatska podruĉja RH i

7. prezentirati rezultate pojedinih aktivnosti u sklopu izrade seminarskog rada.



201

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi


50 50 0.5


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

0 35 1.5


50 – 59%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

0 35 1.5

Seminar (S) 30% Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%

Uvjerljivost prezentacije 50% 10 40 1.5

Usmeni ispit (UI) 10% 0 20 1

UKUPNO 100% (P1+P2+S+UI)/4 60 180 6



Seminarski rad

Studenti na poĉetku semestra dobivaju zadatak za seminarski rad.

Ovisno o veliĉini studentske grupe, eventualna izlaganja seminarskih radova odvijaju se u 13. tjednu nastave u semestru. Ocjenjuju se prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).

2. tjedan

13. tjedan

Parcijalni ispiti

Studenti tijekom semestra pišu dva parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe oba, nakon usmenog ispita upisuje se ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe sve parcijalne pismene ispite moraju polagati cjelokupno gradivo pismeno i usmeno tijekom ispitnih rokova.

8. tjedan

14. tjedan


Usmeni ispit Sastoji se od tri pitanja kojima se testira sposobnost studenta za povezivanje ĉinjenica i sposobnost zakljuĉivanja.

Ispitni rokovi


202



Nabrojati biljne vrste korištene u razliĉitim povijesnim razdobljima vrtne umjetnosti.

Pismeni ispit, usmeni ispit

Razlikovati razliĉite naĉine sadnje. Pismeni ispit, usmeni ispit

Prepoznati razlike izmeĊu razliĉitih osjetilnih karakteristika biljaka. Radni zadaci tijekom nastave, seminarski rad

Razlikovati vizualne karakteristike biljnog materijala. Radni zadaci tijekom nastave, pismeni ispit, usmeni ispit

Objasniti prednosti pravilne primjene i nedostatke nepravilne primjene biljnog materijala.


Pravilno odabrati ukrasno bilje za razliĉita klimatska podruĉja RH. Pismeni ispit, usmeni ispit

Prezentirati rezultate pojedinih aktivnosti u sklopu izrade seminarskog rada. Seminarski rad


203



Računovodstvo u poljoprivredi


Predavanja: 30 sati; auditorne vjeţbe: 24 sata; seminar: 6 sati


Prof.dr.sc. Zoran Grgić, [email protected]

Dr.sc. Vesna Oĉić, [email protected]

Dr.sc. Branka Šakić Bobić, [email protected]

Cilj:

Stjecanje osnovnih znanja iz raĉunovodstva, te posebnosti raĉunovodstva u poljoprivrednim poslovnim sustavima, usvajanje osnovnih vještina analiza financijskih izvješća i ocjene boniteta poslovanja poslovnih sustava u agrobiznisu.

Način rada:


Odrţavanje auditornih vjeţbi i predavanja. Pomoć pri izradi seminara




- nabrojiti vrste raĉunovodstva sa specifiĉnostima svake od njih

- objasniti osnovne karakteristike jednostavnog i dvojnog sustava knjigovodstva

- imenovati poslovne knjige jednostavnog i dvojnog knjigovodstva

- grupirati raĉune (konta)

- demonstrirati knjiţenje na T-raĉunima

- objasniti horizontalnu i vertikalnu financijsku analizu

- izraĉunati bonitet analiziranog poslovnog sustava



mailto:%[email protected]


204

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


70%

Do 23

24-27

28-32

33-37

38-40

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

54 120 4

Izrada seminara 30%

Do 11

12-13

14-16

17-18

19-20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

6 60 2




Usvojenost programskog sadrţaja

Nakon odrţane nastave i obranjenog seminarskog rada student pristupa pismenom polaganju završnog ispita u trajanju od sat vremena.Završni ispit se sastoji od 20 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja, a svako pitanje nosi 2 boda.


Unesi tekst

Izrada seminara

Seminarski rad se izvodi u grupama od 3-5 studenata i za studente je obavezan. Seminari su vezani uz analizu financijskih izvještaja i ocjenu boniteta tvrtke, te se oĉekuje samostalna obrada završne teme uz javnu prezentaciju.

Zadnje predavanje

Nije moguća



nabrojiti vrste raĉunovodstva sa specifiĉnostima svake od njih pismeni

objasniti osnovne karakteristike jednostavnog i dvojnog sustava knjigovodstva pismeni

imenovati poslovne knjige jednostavnog i dvojnog knjigovodstva pismeni

grupirati raĉune (konta) pismeni

demonstrirati knjiţenje na T-raĉunima pismeni

objasniti horizontalnu i vertikalnu financijsku analizu pismeni

izraĉunati bonitet analiziranog poslovnog sustava pismeni


205



Ratarstvo




Ana Pospišil, tel. 239 3783; e-mail: [email protected]

Jasminka Butorac, tel. 239 3632; e-mail: [email protected]

Milan Pospišil, tel. 239 3701; e-mail: [email protected]

Zlatko Sveĉnjak, tel. 239 3774; e-mail: [email protected]

Dubravko Maćešić, tel. 239 3702; e-mail: [email protected]

Cilj:

Slušanjem i polaganjem ispita student ovladava znanjima i vještinama potrebnim za uspješnu ratarsku proizvodnju u razliĉitim proizvodnim uvjetima.

Način rada:


Odrţavanje predavanja, izvoĊenje vjeţbi i seminara, ocjenjivanje seminara, provoĊenje parcijalnih ispita tijekom semestra, provoĊenje pismenog i usmenog ispita.


Uredno pohaĊanje predavanja i vjeţbi, izrada seminara, aktivno sudjelovanje u nastavi, polaganje parcijalnih ispita tijekom semestra, polaganje pismenog i usmenog ispita.



- Opisati ratarske, industrijske i krmne kulture i oznaĉiti njihove morfološke i fiziološke karakteristike

- Prepoznati ratarske, industrijske i krmne kulture u razliĉitim fazama rasta i razvoja radi primjene odgovarajućih tehnoloških mjera i korištenja odgovarajuće poljoprivredne mehanizacije

- Planirati proizvodnju ratarskih, industrijskih i krmnih kultura ovisno o pogodnosti agroekoloških uvjeta odreĊenog podruĉja ukljuĉujući i izbor odgovarajuće poljoprivredne mehanizacije u datim agroekološkim uvjetima

- Opisati i objasniti proizvodnju ratarskih, industrijskih i krmnih kultura kao sirovina za prehrambenu i druge industrije

- Izraĉunati koliĉinu sjemena za sjetvu ratarskih, industrijskih i krmnih kultura, izraĉunati razmak u redu

- Analizirati potrebe za poljoprivrednom mehanizacijom u proizvodnji razliĉitih ratarskih, industrijskih i krmnih kultura.







206

- Analizirati i koristiti suvremene tehnologije u proizvodnji ratarskih, industrijskih i krmnih kultura

- Prikupiti nove informacije vezane za proizvodnju ratarskih, industrijskih i krmnih kultura korištenjem informacijsko-komunikacijske tehnologije.

- Predloţiti uvoĊenje novih kultura u proizvodnju uzimajući u obzir potrebe trţišta.

- Dostići razinu znanja u proizvodnji ratarskih, industrijskih i krmnih kultura koja će omogućiti nastavak obrazovanja na diplomskom studiju u podruĉju poljoprivredne tehnike i drugih studija

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Parcijani ispit 1. (P1)

20%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

21 30 1

Parcijalni ispit 2. (P2)

20%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

9 30 1


20%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

19 30 1


20%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

11 30 1

Usmeni ispit UI 20%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

Unesi tekst

60 2

Pismeni i usmeni ispit (ukoliko nisu poloţeni parcijalni ispiti)

100%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

Unesi tekst

180 6

UKUPNO 100% (P1+P2+P3+P4+UI)/5 60 180 6


207



PohaĊanje nastave Na nastavi se studeni prozivaju. Mogu opravdano izostati do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara.



Parcijalni ispit

Studenti tijekom semestra pišu ĉetiri parcijalna pismena ispita. Ukoliko poloţe sva ĉetiri kolokvija, nakon usmenog ispita upisuje se ocjena u indeks. Ukoliko ne poloţe sva ĉetiri parcijalna testa, moraju polagati pismeni i usmeni ispit.

P1 – 6. tjedan

P2 – 8. tjedan

P3 – 13. tjedan

P4 – 15. tjedan

Ukoliko studenti nisu poloţili jedan ili dva parcijalna ispita, mogu na kraju semestra polagati parcijalne testove koje nisu poloţili (samo jedan rok za popravne parcijalne ispite).

Pismeni ispit

Pismeni dio ispita sastoji se od dva raĉunska zadatka – studenti trebaju izraĉunati koliĉinu sjemena za sjetvu i izraĉunati razmak u redu kod kultura koje su obraĊene u predavanjima i vjeţbama.Poloţen pismeni ispit je uvjet za pristupanje usmenom ispitu.


Usmeni ispit Usmeni ispit sastoji se pet pitanja. Testira se sposobnost studenta da poveţe usvojene ĉinjenice i sposobnost zakljuĉivanja.




Opisati ratarske, industrijske i krmne kulture i oznaĉiti njihove morfološke i fiziološke karakteristike


Prepoznati ratarske, industrijske i krmne kulture u razliĉitim fazama rasta i razvoja radi primjene odgovarajućih tehnoloških mjera i korištenja odgovarajuće poljoprivredne mehanizacije


Planirati proizvodnju ratarskih, industrijskih i krmnih kultura ovisno o pogodnosti agroekoloških uvjeta odreĊenog podruĉja ukljuĉujući i izbor odgovarajuće poljoprivredne mehanizacije u datim agroekološkim uvjetima


Opisati i objasniti proizvodnju ratarskih, industrijskih i krmnih kultura kao sirovina za prehrambenu i druge industrije

Seminarski rad. Parcilani ispit. Usmeni ispit.

Izraĉunati koliĉinu sjemena za sjetvu ratarskih, industrijskih i krmnih kultura, izraĉunati razmak u redu

Rješavanje zadataka tijekom nastave. Pismeni ispit.

Analizirati potrebe za poljoprivrednom mehanizacijom u proizvodnji razliĉitih ratarskih, industrijskih i krmnih kultura.

Usmeni ispit

Analizirati i koristiti suvremene tehnologije u proizvodnji ratarskih, industrijskih i krmnih kultura

Usmeni ispit.


208



Razvoj opreme i strojeva u poljoprivredi


Predavanja 38; auditorne vjeţbe 18; seminari 4


IzvoĊaĉi predavanja: prof.dr.sc. Stjepan Pliestić, [email protected]; prof. dr. sc. Nadica Dobriĉević,

[email protected]; prof. dr. sc. Dubravko Filipović, [email protected]; prof. dr. sc. Silvio Košutić,

[email protected]; prof. dr. sc. Stjepan Sito, [email protected] ; prof. dr. sc. Ivan Šimunić, [email protected]; prof. dr. sc. Neven Voća, [email protected]; prof. dr. sc. Sandra Voća, [email protected]

IzvoĊaĉ vjeţbi: dr.sc. Ante Galić, [email protected]

IzvoĊaĉ seminara: prof. dr. sc. Nadica Dobriĉević, [email protected]; prof. dr. sc. Sandra Voća,

[email protected]

Cilj:

Student stjeĉe temeljna znanja iz razvoja strojeva, ureĊaja i opreme koji su primijenjeni u podruĉju poljoprivredne proizvodnje, transporta, dorade i prerade poljoprivrednih proizvoda.

Način rada:


Nastavnik predaje gradivo predviĊeno sadrţajem predmeta, provjerava nauĉeno gradivo i vrednuje usvojeno znanje i steĉene vještine kroz seminarske radove, vjeţbe, pismeni i usmeni ispit.


Student je obavezan prisustvovati svim oblicima izvoĊenja nastave, predavanjima, vjeţbama i seminarima, prema Pravilniku o studiranju na Agronomskom fakultetu.














209

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi





Unesi tekst

30 0

Seminarski rad (S) (priprema + prezentacija)

0 % Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%

Uvjerljivost prezentacije 50% 4 14 0

Parcijalni ispit 1

(PI1) 25 %

55 - 64 %

65 – 79 %

80 – 89 %

90 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

0 20 2

Parcijalni ispit 2

(PI2) 25 %

55 - 64 %

65 – 79 %

80 – 89 %

90 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

0 20 2


55 - 64 %

65 – 79 %

80 – 89 %

90 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

0 20 2

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI/4) 60 160 6





Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminara (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u)









210


Seminarski rad na poĉetku semestra zaduţuje svaki student pojedinaĉno.

Pisani rad se predaje na pregled najmanje tjedan dana prije izlaganja. Korigirani rad predaje se pri izlaganju.

Izlaganja seminarskih radova poĉinju u 7. tjednu nastave u semestru prema dogovorenom rasporedu. Studenti samostalno izlaţu seminare i ocjenjuju prezentacijske vještine, analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja (sinteze).



Obuhvaća prvi programski dio modula koji obraĊuje osnove razvoja strojeva i opreme, razvoj linija za izgaranje biomase te strojeve i opremu u preradi voća. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća drugi programski dio modula koji obuhvaća opremu u primjeni navodnjavanja, razvoj ureĊaja i opreme (traktora, strojeva za spremanje sijena i silaţe, muznih ureĊaja), strojeve i mehanizaciju (u bilinogojstvu, za ţetvu i ubiranje) te razvoj tehnike u voćarstvu i vinogradarstvu. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.





Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)


Ispitni rokovi

Unesi tekst



Pokazati intuitivno i formalno znanje i razumijevanje temeljnih koncepata, naĉela, teorija i rezultata.


Tehniĉko razmišljanje, zakljuĉivanje i argumentiranje. Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave – seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Povezivanje razliĉitih koncepata i rezultata i mogućnost njihove primjene.


Samostalno analiziranje i postavljanje tehniĉkih zadatka. Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave – pismeni ispit, usmeni ispit

Postavljanje tehnološkog zadatka, timski rad, konstruiranje i izrada prototipa.



211



Repelentno i insekticidno bilje


Predavanja 20 sati; seminari 2 sata; auditorne vjeţbe 8 sati


Doc.dr.sc. Klaudija Carović-Stanko, [email protected]

Dr.sc. Martina Grdiša, [email protected]

Cilj:

Studenti dobivaju detaljna znanja o teoretskim i primijenjenim aspektima repelentnog i insekticidnog, nematocidnog, fungicidnog te ostalog bilja kao i primjeni pripravaka u ekološkoj proizvodnji bilja.

Način rada:




Sudjelovanje u nastavi. Izrada seminarskog rada.


- Prepoznati repelentne i insekticidne biljne vrste (RIB)

- Pripremiti ekološke pripravke za zaštitu bilja

- Imenovati aktivne tvari odabranih RIB vrsta i njihovo djelovanje

- Organizirati tehnologiju proizvodnje pojedinih RIB vrsta

- Poznavati agronomske uvjete za proizvodnju, doradu i preradu RIB vrsta za lokalno i šire drţavno podruĉje

- Planirati proizvodnju, doradu i preradu RIB vrsta




212

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi


100%

Do 11

12-13

14-16

17-18

19-20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

28 70 2

Izrada seminara 0 Unesi tekst Unesi tekst 2 20 0,5


0 Unesi tekst Unesi tekst 0 0 0,5





Nakon odrţane nastave student pristupa polaganju završnog ispita. Završni ispit se sastoji od 4 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja, svako pitanje nosi po 5 bodova.

Nakon odslušanih predavanja

Na redovitim ispitnim rokovima


Seminarski rad se izvodi pojedinaĉno tijekom izvoĊenja nastave da bi studentima pribliţio programski sadrţaj i oralnu prezentaciju. Seminarski rad ne ulazi u konaĉnu ocjenu modula.

Zadnje predavanje

Nije moguće



Zadnje predavanje

Nije moguće



Prepoznati repelentne i insekticidne biljne vrste (RIB) pismeno

Pripremiti ekološke pripravke za zaštitu bilja pismeno

Imenovati aktivne tvari odabranih RIB vrsta i njihovo djelovanje pismeno

Organizirati tehnologiju proizvodnje pojedinih RIB vrsta pismeno

Poznavati agronomske uvjete za proizvodnju, doradu i preradu RIB vrsta za lokalno i šire drţavno podruĉje

pismeno

Planirati proizvodnju, doradu i preradu RIB vrsta pismeno


213



Ribarstvo








Ivica Aniĉić, [email protected]


Cilj:

Cilj je osposobiti studenta za vladanje temeljnim znanjima u ribarstvu, kako bi mogao sudjelovati u provedbi vrlo raznolikih aktivnosti ove privredne i znanstvene grane.

Način rada:







- Identificirati osnovne probleme i postupke u ribarstvu

- Isplanirati temeljne radnje u ribolovu i akvakulturi

- Sistematizirati riblje vrste u odgovarajuće kategorije, te prepoznati najvaţnije bolesti riba

- Opisati temeljne zakonitosti fizike i kemije voda

- Demonstrirati uzorkovanje vode, planktona i bentosa

- Iskazati temeljne morfološke, anatomske i fiziološke osobine riba

- Objasniti zadani problem u ribarstvu kroz seminarski rad








214

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1. MeĊuispit: Pismeni 20% 1-5 Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst 1,2




Završni ispit: Seminar: Usmeni i pismeni


UKUPNO 100% Unesi tekst Unesi tekst

Unesi tekst 6





Parcijalni pismeni ispiti

Odrţavaju se ĉetiri testa prema dijelovima gradiva.



Usmeni ispit Javno izlaganje seminara uz odgovaranje na postavljena pitanja.





Identificirati osnovne probleme i postupke u ribarstvu Pismeni meĊuispit

Isplanirati temeljne radnje u ribolovu i akvakulturi Pismeni meĊuispit

Sistematizirati riblje vrste u odgovarajuće kategorije, te prepoznati najvaţnije bolesti riba Pismeni meĊuispit

Opisati temeljne zakonitosti fizike i kemije voda Pismeni meĊuispit

Demonstrirati uzorkovanje vode, planktona i bentosa Vjeţbe

Iskazati temeljne morfološke, anatomske i fiziološke osobine riba Pismeni meĊuispit

Objasniti zadani problem u ribarstvu kroz seminarski rad Završni ispit: Seminar: Usmeni i pismeni


215



Samonikle biljne vrste i uporabna vrijednost


P36 V8 S8 T8


Doc. dr. sc. Dubravka Dujmović Purgar, [email protected]

Izv.prof.dr.sc. Vesna Ţidovec, [email protected]

Doc.dr.sc. Ivanka Ţutić, [email protected]

Doc.dr.sc. Sandro Bogdanović, [email protected]

Cilj:

Integriranje elementarnih znanja o samoniklom bilju. Klasifikacija najvaţnijih samoniklih vrsta koje rastu na podruĉju Republike Hrvatske na temelju uporabne vrijednosti. Teoretska i praktiĉna analiza mogućnosti boljeg korištenja raznolikosti samoniklog bilja u razliĉitim djelatnostima.

Način rada:


Predavanje, vjeţbe, seminarski radovi i terenska nastava


Redovito pohaĊanje cjelokupne nastave, ispunjavanje individualnih ili grupnih zadataka u toku nastave, izrada seminara, polaganje ispita


- identificirati samonikle biljne vrste i njihove meĊuodnose

- klasificirati samonikle vrste s obzirom na uporabnu vrijednost

- prepoznavati otrovne i štetne samonikle biljne vrste

- izdvojiti i procijeniti potencijalne samonikle vrste za uzgoj u hortikulturi

- predloţiti proces evaluacije vrsta za introdukciju u hortikulturu

- procijeniti razinu zaštite samonikle flore u Republici Hrvatskoj na osnovu Crvene knjige vaskularne flore Hrvatske i Ekološke mreţe (Natura 2000)

- prezentirati mogućnosti upotrebe pojedinih samoniklih biljnih vrsta i biti osposobljeni za timski rad






216

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave 10 Max. 2 izostanka Unesi tekst Unesi tekst 1

Kolokviji 10

60%

70%

80%

90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 30 1

Pismeni ispit 10

60%

70%

80%

90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 30 1

Seminarski rad 30

60%

70%

80%

90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 30 1

Usmeni ispit 40

60%

70%

80%

90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

20 60 2

UKUPNO 100% Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst Unesi tekst



PohaĊanje nastave Redovito pohaĊanje i aktivno sudjelovanje u nastavi Unutar semestra Unesi tekst

Kolokviji Prepoznavanje samoniklih biljnih vrsta Tijekom odrţavanja nastave

Unesi tekst

Pismeni ispit Pitanja prema odrţanim nastavnim jedinicama Redoviti rokovi Unesi tekst

Seminarski rad Pisani rad, sadrţaj i naĉin izlaganja Tijekom odrţavanja nastave

Unesi tekst

Usmeni ispit Pitanja prema odrţanim nastavnim jedinicama Redoviti rokovi Unesi tekst


217



Identificirati samonikle biljne vrste i njihove meĊuodnose Kolokvij

Klasificirati samonikle vrste s obzirom na uporabnu vrijednost Pismeni i usmeni ispit

Izdvojiti i procijeniti potencijalne samonikle vrste za uzgoj u hortikulturi Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

Predloţiti proces evaluacije vrsta za introdukciju u hortikulturu Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

Procijeniti razinu zaštite samonikle flore u Republici Hrvatskoj na osnovu Crvene knjige vaskularne flore Hrvatske i Ekološke mreţe (Natura 2000)

Seminarski rad, pismeni i usmeni ispit

Prezentirati mogućnosti upotrebe pojedinih samoniklih biljnih vrsta i biti osposobljeni za timski rad

Seminarski rad


218



Sigurnost hrane

ECTS bodovi: 6; status predmeta: izborni

Studij: Agrarna ekonomika, Agro ekologija, Animalne znanosti, Biljne znanosti, Proizvodnja i prerada mlijeka, Hranidba ţivotinja i hrana, Ekološka poljoprivreda i agroturizam

Semestar: VI Bs, II Ms; razina znanja engleskog: R1; razina primjene tehnologije e-uĉenje u nastavi R1


P 26, S 18, V16


Prof.dr.sc. Dubravka Samarţija (nositelj predmeta) [email protected]; prof. dr.sc. Stipe Orešković (suradnik) [email protected]; doc. dr.sc. Antun Kostelić (suradnik) [email protected]; prof. dr. sc. Ante Ivanković (suradnik) [email protected]; prof. dr. sc. Renata Baţok (suradnik) [email protected]; prof. dr. sc. Mirza Hadţiosmanović (suradnik) [email protected]; prof. dr.sc. Darko Grbeša (suradnik) [email protected], dr. sc. Iva Dolenĉić Špehar (suradnik) [email protected]

Cilj:

Programski, predmet obuhvaća predavanja (P), auditorne vjeţbe (AV) i terenske vjeţbe (TV), te seminarski rad (S). Za vrijeme odrţavanja nastave studenti tijekom predavanja, auditornih i terenskih vjeţbi usvajaju znanja iz podruĉja sigurnosti hrane kroz nastavne cjeline: zahtjevi javnog zdravstva, kontaminenti hrane, sljedivost, primjena HACCP-a, zakonodavstvo. Upoznavanje studenata sa primjenom sigurnosnih mjera, standarda, u manjim, srednjim ili velikim poslovnim organizacijama organizirano je preko terenskih vjeţbi. Cilj seminarskog rada je obraditi, izraditi te prezentirati rad na zadanu temu uz raspravu.

Način rada:


Predavanja: Predmetni nastavnik mora predavanja organizirati kao power point prezentacije s osiguranim vremenom za interaktivnu nastavu. Predavanja nastavnih jedinica koje obuhvaća predmet moraju biti organizirana prema satnici i odrţati se unutar 15 tjedana izravne nastave

Seminari: Seminarske radove studenata organizira i provodi nastavnik na predmetu u cilju dopune i proširenja znanja iz cjelokupnog podruĉja sigurnosti hrane. Teme seminarskih radova nastavnik mora studentima dodijeliti na poĉetku semestra i osigurati im 2-4 tjedna za izradu. Nastavnik daje upute o naĉinu izrade seminarskih radova, pristupu znanstvenoj literaturi i bazama podataka, korisnim linkovima. Nastavnik (u prisutnosti još jednog nastavnika) organizira usmenu prezentaciju seminarsk ih radova, aktivno sudjeluje u raspravi zajedno sa sa ostalim studentima. Ovisno o ukupnom broju upisanih studenata nastavnik odreĊuje broj studenata u skupini (4-6 studenata) koji će samostalno izraditi, prezentirati i sudjelovati u izlaganju seminara. Ukupnu kvalitetu seminarskog rada (usmeno izlaganje i power point prezentaciju) nastavnik ocjenjuje ocjenom koja ulazi u konaĉnu ocjenu.

Auditorne i terenske vjeţbe: Predmetni nastavnik mora predavanja iz auditornih vjeţbi organizirati kao power point prezentaciju s osiguranim vremenom za interaktivnu nastavu. Terenske vjeţbe organizira predmetni nastavnik s ciljem upoznavanja studenata sa temeljnim naĉelima sigurnosti hrane u poslovnim organizacijama.









219

Zadaća: Predmetni nastavnik tijekom semestra dodijeljuje svakom studentu zadaću iz odreĊenog podruĉja sigurnosti hrane. Zadaća se sastoji od 5 kratkih pitanja na koja student mora odgovoriti u pisanom obliku te dati predmetnom nastavniku na uvid. Zadaća se ocjenjuje ocjenom od 1-5 te ulazi u konaĉnu ocjenu.


Prisustvovanje predavanjima, vjeţbama i seminarima je obvezno i ulazi u konaĉnu ocjenu. Seminarski rad zamišljen je kao rad u skupini koja ima zadatak obraditi zadanu temu. Obveza svakog studenta unutar odreĊene skupine da prezentira obraĊenu temu u power point prezentaciji nakon koje ostali studenti i nastavnik imaju pravo studentu odnosno skupini studenata postaviti pitanja. Vrijeme izlaganja pripremljenog seminara je 10-15 minuta. Tijekom semestra ovisno o nastavnom planu, svaki student mora napisati zadaću u pisanom obliku, a koja sastoji od 5 pitanja na koja student mora odgovoriti i predati predmetnom nastavniku na uvid. Zadaća se ocjenjuje ocjenom od 1-5 i ulazi u konaĉnu ocjenu.

U sluĉajevima opravdanog ili neopravdanog izostanka ( >20%) sa predavanja i(li) vjeţbi i(li) seminara, studenti su obvezni u zakazanim terminima tijekom semestra ili unutar 4 tjedna nakon završenog semestra priloţiti ispriĉnicu kojom dokazuju razlog izostanka s nastave. U sluĉaju kada student izostane s predavanja, vjeţbi i seminara više od 20% gubi pravo na potpis, te predmet mora ponovno upisati u narednoj akademskoj godini.

Tijekom semestra pismeni dio ispita koji se organizira u redovitim ispitnim rokovima student moţe, ako ţeli, poloţiti preko tri parcijalna pismena ispita dok se usmeni ispit organizira samo ukoliko student ţeli poboljšati konaĉnu ocjenu.

Za studente pismeni ispit organizira se tijekom redovitih ispitnih rokova.


- Objasniti zdravstvene zahtjeve hrane u proizvodnom lancu od „farme do stola“.

- Prepoznati moguće opasnosti (kontaminente) u proizvodnji hrane te identificirati zdravstvene i ekonomske posljedice kontaminacije hrane za ljude i ţivotinje.

- Opisati sastavnice koncepta sigurnosti hrane te imenovati institucionalni i zakonodavni okvir podruĉja sigurnosti hrane.

- Kreirati HACCP plan kroz utvrĊivanje kritiĉnih kontrolnih toĉaka u proizvodnom procesu Integrirati razliĉite pristupe sigurnosti hrane prilikom samostalnog voĊenja gospodarstva.


220

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispit 80%

56-67%

68-80%

81-92%

93-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0-30 100 5


6,67% 1-5

Dovoljan (2), Dobar (3), Vrlo dobar (4), Odliĉan (5)

20 30 0,5

Izrada zadaće 6,67% 1-5

Dovoljan (2), Dobar (3), Vrlo dobar (4), Odliĉan (5)

3-5 2 0,25

Dolaznost studenta na nastavu

6,67%% 0% Pravo na potpis

0 0 0,25

UKUPNO 100% Unesi tekst Unesi tekst 132 6



Pismeni ispit

Pismeni ispit kojem student moţe pristupiti tijekom semestra je organiziran kroz tri parcijalna ispita. Svaki parcijalni ispit sastoji se od 8 pitanja od kojih svako nosi 2 boda. Ukupan broj bodova koje student moţe ostvariti na pismenom ispitu je 16. Izraţeno kroz ocjene: 9-10 bodova dovoljan (2), 11-12 dobar (3), 13-14 bodova vrlo dobar (4), 15-16 bodova odliĉan (5).

2 puta u svakom ispitnom roku (jesenski, zimski i ljetni roj. Za parcijalno polaganje pismenog ispita 1 puta tijekom semestra za svaki od triju pismenih ispita

Unesi tekst

Usmeni ispit Organizira se iskljuĉivo na zahtjev studenta koji ţeli poboljšati konaĉnu ocjenu na naĉin da se studentu postavi 4-5 pitanja.

2 puta u svakom ispitnom roku (jesenski, zimski i ljetni rok).

1 komisijski ispit

Unesi tekst

Seminarski rad

Ocjenom od 1-5 se ocjenjuje usmena i(li) pismena prezentacija seminarskog rada studenta unutar neke skupine i odgovori na pitanja postavljeni tijekom prezentacije rada.

2-4 tjedan nastave u semestru Unesi tekst



Pismeni ispit


221



Sistematska poljoprivredna entomologija


Predavanja 30, vjeţbe 30


Tanja Gotlin Ĉuljak, [email protected], 00 385 1 2393968

Ivan Juran, [email protected], 00 385 1 2393965

Cilj:

Upoznati studente sa sistematikama kukaca vaţnih u poljoprivrednoj proizvodnji i dati im osnovna znanja koja im omogućuju samostalno prepoznavanje kukaca do vrste te suzbijanje najznaĉajnijih štetnika. Modul je i temelj za one koji nastavljaju diplomski studij.

Smatra se kako podrijetlo kukaca seţe unatrag 500 i više milijuna godina. Kukci su najrasprostranjenija i najbrojnija grupa unutar ţivotinjskog svijeta i ima ih više od 5 milijuna vrsta. Sistematska poljoprivrdna entomologija dat će studentima uvod u carstvo kukaca znaĉajnih za poljoprivredne kulture. Obradit će sistematike kukaca od one najstarije do najnovijih sistematskih podjela, pritom objašnjavajući razloge promjena sistematika i rasporeda kukaca prema sistematskim podjelama. Objasnit će se morfološke, biološke i ekološke karakterisike unutar razreda Hexapoda, podjela na Apterygota i Pterygota te daljnje podjele po pojedinim redovima, porodicama i rodovima. Studenti će nauĉiti prepoznati kukce do sistematske kategorije porodice, kao i koje vrste (štetne i korisne) tim porodicama pripadaju.

Način rada:


IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje rada studenata, ocijenjivanje i vrednovanje rada studenta tijekom semestra i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koje osiguravaju izlazne kompetencije, omogućava kontaktiranje sa studentima


Redovito pohaĊanje nastave je obvezno. Evidenciju pohaĊanja nastave provodi nositelj predmeta. Za ostvarivanje prava potpisa studeti trebaju nazoĉiti na 80 % predavanja, 85 % seminara i 85 % vjeţbi. Ukoliko je student izostao s nastave više od propisanog, a bez opravdanog razloga, potpis će mu biti uskraćen, a predmet treba ponovno upisati u sljedećoj akademskoj godini.

Studenti tijekom terenskih vjeţbi i vjeţbi u praktikumu trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad. Tijekom vjeţbi studenti su duţni nositi posebne biljeţnice u koje se evidentiraju i opisuju izvedene vjeţbe (predmet vjeţbe, izvoĊenje i zapaţanje). Tijekom vjeţbi, studenti su duţni odraditi dva samostalna zadatka (hetrometabolnih i holometabolnih kukaca) - odrediti sistematsko mjesto pet kukaca koje im zada predmetni nastavnik. Tijekom vjeţbi, studenti su duţni preparirati 15 kukaca, a na kraju semestra predati entomološku zbirku s ukupno 30 prepariranih kukaca.

Studenti mogu polagati predmet tijekom semestra u kojem isti slušaju kroz dva parcijalna ispita ukoliko su poloţili predmet Opća entomologija. Uvjet za izlazak na drugi parcijalni ispit je uspješno poloţen prvi parcijalni ispit.




222

Uvjet za ostvarenje konaĉne ocjene nakon poloţena dva parcijalna ispita je i poloţen album iz prepoznavanja najvaţnijih štetnika koji ĉine štetu na bilju.

Studenti koji ne poloţe ispit putem parcijalnih ispita duţni su u vrijeme ispitnih rokova izaći na pisani ispit i poloţiti album iz prepoznavanja najvaţnijih štetnika koji ĉine štete na bilju.

Album iz prepoznavanja najvaţnijih štetnika i simptoma koje ĉine na bilju polaţe se prije izlaska na pisani ispit u vrijeme konzultacija u prostorijama Zavoda za poljoprivrednu zoologiju.


Ishodi uĉenja predmeta

1. identificirati vaţnost i ulogu poljoprivredne entomologije u okviru zaštite bilja (1, 6)

2. procijeniti veliĉinu šteta koje pojedine skupine kukaca ĉine poljoprivrednim kulturama (2)

3. opisati morfologiju, anatomiju i biologiju ekonomskih vrsta štetnika iz grupe heterometabola (11)

4. opisati morfologiju, anatomiju i biologiju ekonomskih vrsta štetnika iz grupe holometabola (11)

5. determinirati štetnike na osnovi vanjskog izgleda i simptoma napada na poljoprivrednoj kulturi (11)

6. opisati mjere suzbijanja ekonomski vaţnih štetnika (8,9,10)

7. utvrditi pragove tolerantnosti najvaţnijih štetnika za odreĊene poljoprivredne kulture (3)

8. organizirati integriranu zaštitu bilja od ekonomski vaţnih štetnika te ju prezentirati proizvoĊaĉima i drugim interesnim skupinama koji će ju integrirati u tehnologiju uzgoja odreĊenih poljoprivrednih kultura (8,9,10, 13)

9. kreirati programe zaštite poljoprivrednih kultura od štetnika temeljem novih spoznaja i tehnologija (13)

10. integrirati znanje iz sistematske poljoprivredne entomologije s drugim modulima iz zaštite bilja (14)

11. razviti vještine uĉenja za nastavak studija i/ili cjeloţivotno obrazovanje (14)

ISHODI UĈENJA STUDIJSKOG PROGRAMA ZAŠTITE BILJA

1. Izdvojiti osnovna naĉela poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na zaštitu bilja

2. Identificirati vrste šteta od biljnih nametnika

3. Izdvojiti osnovne metode praćenja i prognoze štetnika na poljoprivrednim kulturama, biljne bolesti i njihove uzroĉnike

4. Prepoznati i protumaĉiti zakonodavne mehanizme kojima su regulirana pojedina podruĉja u zaštiti bilja

5. Identificirati osnove i zakonitosti u proizvodnji povrtlarskih, drvenastih i ratarskih kultura

6. Opisati i argumentirati ulogu i znaĉaj fitomedicine u poljoprivrednoj proizvodnji

7. Identificirati štetoĉinju temeljem simptoma napada

8. Definirati strategiju suzbijanja sukladno konvencionalnoj, integriranoj i ekološkoj zaštiti bilja

9. Prepoznati najvaţnije nepesticidne metode zaštite bilja i opisati mogućnosti njihove primjene u suzbijanju nametnika na poljoprivrednim kulturama

10. Provesti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja (štetnika, bolesti i korova) po naĉelima konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja

11. Opisati morfologiju i anatomiju kukaca, rast i razmnoţavanje te osnovne sistematske kategorije kukaca temeljene na morfološkoj graĊi i razvojnim osobinama

12. Ocijeniti osnovne prednosti i nedostatke kemijske metode zaštite bilja te mehanizama kojima se umanjuju negativne strane kemijske metode zaštite bilja

13. Prezentirati problem pojave štetoĉinja na poljoprivrednoj kulturi, pojasniti razloge pojave te preporuĉiti metode i moguće strategije suzbijanja

14. Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili daljnje cjeloţivotno obrazovanje


223

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni


Ocjena Br. sati izravne nastave


studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje i sudjelovanje na predavanjima

5

81 % - 84,9 % dolazaka na nastavu

1 bod

30 30 1


2 boda


3 boda

95 % - 100 % dolazaka na nastavu

5 bodova


5

-kontinuirano pohaĊanje vjeţbi

1 bod

30 30 1 - aktivno sudjelovanje na vjeţbama

2 boda

- uredno voĊenje dnevnika vjeţbi

2 boda


75

PI 1-35 %

PI 2-40 %

90-100% bodova

67,5-75 bodova izvrstan

Unesi tekst 105 3,51

80-89,9% bodova

(60-67,4 boda) vrlo dobar

70-79,9% bodova

(52,5-59,9 bodova) dobar

60-69,9% bodova

(45-52,4 bodova) dovoljan

Prepoznavanje štetnika

5

-10 odgovora toĉno


5 bodova

3 boda 0 5 0,16

Izrada entomološke zbirke

10

-pravilno preparirani i sistematizirani kukci

-nepravilnosti u prepariranju kukaca

10 bodova

6 bodova Unesi tekst 10 0,33

Završni ispit ZI (PI + UI) (pristupaju studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite tijekom semestra)

75 -isto kao kod testova znanja

-isto kao kod testova znanja

Unesi tekst 105 3,51

Formiranje konaĉne ocjene:

90-100 bodova

80-89,9 bodova

70-79,9 bodova

60-69,9 bodova

Izvrstan

Vrlo dobar

Dobar

Dovoljan



224



PohaĊanje i sudjelovanje na predavanjima


Moţe se opravdati izostanak do 20 % predavanja (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u)


Unesi tekst



Moţe se opravdati izostanak do 15% vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…. na AFZ-u)

Student je obvezan voditi dnevnik vjeţbi (crteţi), odraditi dva samostalna zadatka (hetrometabolni i holometabolnih kukaca) - odrediti sistematsko mjesto pet kukaca koje im zada predmetni nastavnik. Tijekom vjeţbi, studenti su duţni preparirati 15 kukaca.


15. tjedan nastave

Unesi tekst


Sistematika, morfološke i biološke karakteristike heterometabolnih kukaca. Za najvaţnije heterometabolne štetnike treba znati na kojoj kulturi rade štetu, broj generacija, mjesto prezimljenja, izgled šteta te prognozu i signalizaciju. Popis štetnika nalazi se u sustavu Merlin.

7. tjedan nastave Unesi tekst


Sistematika, morfološke i biološke karakteristike holometabolnih kukaca. Za najvaţnije holometabolne štetnike treba znati na kojoj kulturi rade štetu, broj generacija, mjesto prezimljenja, izgled šteta te prognozu i signalizaciju. Popis štetnika nalazi se u sustavu Merlin.


Prepoznavanje štetnika

Iz albuma dostupnih na Zavodu za poljoprivrednu zoologiju i u sustavu Merlin studenti polaţu prepoznavanje najvaţnijih štetnika i šteta koje ti kukci ĉine na poljoprivrednim kulturama.


Izrada entomološke zbirke

Studenti trebaju izraditi entomološku zbirku – preparirati i sistematizirati 30 kukaca, od ĉega 15 kukaca prepariraju u okviri izravne nastave – vjeţbi.

15. tjedan nastave/prije izlaska na ispit

Unesi tekst

Završni ispit (PI + UI)

Studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite polaţu završni ispit u cijelosti u vrijeme ispitnih rokova. Pisani ispit sastoji se eliminacijskog pitanja i ĉetiri esejska pitanja (po jedno pitanje iz svakog programskog dijela).Usmeni ispit se sastoji od ĉetiri pitanja. Iz svakog programskog djela student treba odgovoriti na više od 60 % postavljenih pitanja.Testira se usvojenost teorije i ĉinjenica, analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, kreativnost i društvena odgovornost.

Udio pisanog ispita u ocijeni završnog ispita iznosi 45%, a usmenog ispita 55 %).

Ispitni rokovi


225



-identificirati vaţnost i ulogu poljoprivredne entomologije u okviru zaštite bilja

-procijeniti veliĉinu šteta koje pojedine skupine kukaca ĉine poljoprivrednim kulturama


-opisati morfologiju, anatomiju i biologiju ekonomskih vrsta štetnika iz grupe heterometabola

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, polaganje albuma, izrada entomološke zbirke, pismeni ispit, usmeni ispit

-opisati morfologiju, anatomiju i biologiju ekonomskih vrsta štetnika iz grupe holometabola

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave, polaganje albuma, izrada entomološke zbirke, pismeni ispit, usmeni ispit

-opisati mjere suzbijanja ekonomski vaţnih štetnika Rješavanje radnih zadataka tijekom nastave. Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit

-utvrditi pragove tolerantnosti najvaţnijih štetnika za odreĊene poljoprivredne kulture

-organizirati integriranu zaštitu bilja od ekonomski vaţnih štetnika te ju prezentirati proizvoĊaĉima i drugim interesnim skupinama koji će ju integrirati u tehnologiju uzgoja odreĊenih poljoprivrednih kultura


-kreirati programe zaštite poljoprivrednih kultura od štetnika temeljem novih spoznaja i tehnologija


-integrirati znanje iz sistematske poljoprivredne entomologije s drugim modulima iz zaštite bilja

-razviti vještine uĉenja za nastavak studija i/ili cijeloţivotno obrazovanje



226



Sjemenarstvo i rasadničarstvo


Predavanja 42; seminari 4: auditorne vjeţbe 10; terenska nastava 4


Doc.dr.sc. Klaudija Carović-Stanko; [email protected]

Dr.sc. Martina Grdiša; [email protected]

Cilj:

Studenti dobivaju neophodna teorijska i praktiĉna znanja o sjemenu i sadnom materijalu koja su temelj za razumijevanje i primjenu u sjemenarstvu i rasadniĉarstvu. Osposobljeni su za rad u vladinim i nevladinim ustanovama, sjemenskim i rasadniĉarskim tvrtkama, institutima, fakultetima, inspekcijskim sluţbama i sl.

Način rada:




Sudjelovanje u nastavi. Izrada i prezentacija seminarskog rada.


- prepoznati sjeme i sadni materijal izabranih vrsta

- opisati kategorije sjemena i sadnog materijala

- planirati proizvodnju sjemena i sadnog materijala u razliĉitim agroekološkim uvjetima

- objasniti samooplodnju, stranooplodnju i vegetativni sustav razmnoţavanja sjemena i sadnog materijala

- odabrati tehnologiju proizvodnje sjemena samooplodnih vrsta na primjerima kultivara

- odabrati tehnologiju proizvodnje stranooplodnih vrsta na primjerima kultivara

- razlikovati vegetativni naĉin proizvodnje sadnog materijala na primjerima vrsta i kultivara

- prilagoditi metode sušenja, dorade i ĉuvanje sjemena i sadnog materijala prema vrstama

- kreirati i planirati sjemensko-rasadniĉarske projekte za OPG, d.o.o. i d.d., te njihovu izvedbu




227

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Usvojenost programskog sadrţaja – meĊuispit I

30%

Do 59

60 do 69

70 do 79

80 do 89

90 do 100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

18 50 1,5


30%

Do 59

60 do 69

70 do 79

80 do 89

90 do 100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

19 50 1,5


30%

Do 59

60 do 69

70 do 79

80 do 89

90 do 100

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

19 50 1,5

Izrada seminara 10%

Do 11

12 do 13

14 do 16

17 do 18

19 do 20

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Izvrstan

4 30 1


0 0 0 0 0 0,5





Nakon odrţane nastave iz djela modula student pristupa pismenom polaganju meĊuispita u trajanju od sat vremena. MeĊuispit se sastoji od 20 pitanja povezanih sa ishodima uĉenja.

U sklopu nastave

Na redovitim ispitnim rokovima kao završni pismeni ispit

Usvojenost programskog sadrţaja – meĊuispit II


U sklopu nastave


Usvojenost programskog sadrţaja – meĊuispit III


U sklopu nastave



228

Izrada seminara

Seminarski rad se izvodi u grupama od 2-3 studenta i za studente je obavezan. Teme seminara su vezane uz proizvodnju sjemena ili rasadniĉarstvo odabrane biljne vrste. Oĉekuje se samostalna obrada teme uz javnu prezentaciju.

Zadnja dva predavanja

Nije moguće



Zadnje predavanje

Nije moguće



prepoznati sjeme i sadni materijal izabranih vrst pismeno

opisati kategorije sjemena i sadnog materijala pismeno

planirati proizvodnju sjemena i sadnog materijala u razliĉitim agroekološkim uvjetima

pismeno

objasniti samooplodnju, stranooplodnju i vegetativni sustav razmnoţavanja sjemena i sadnog materijala

pismeno

odabrati tehnologiju proizvodnje sjemena samooplodnih vrsta na primjerima kultivara

pismeno

odabrati tehnologiju proizvodnje sjemena stranooplodnih vrsta na primjerima kultivara

pismeno

razlikovati vegetativni naĉin proizvodnje sadnog materijala na primjerima vrsta i kultivar

pismeno


229



Smjernice ishrane bilja u hortikulturi



Sati nastave 60: predavanja 44, vjeţbe (praktikum) 14, seminar 2


Prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić, tel.:385 1 239 3955, e- mail: [email protected]

Igor Palĉić, mag.ing.agr., tel.:385 1 239 3805, e- mail: [email protected]

Cilj:

Ishrana bilja nekad i danas, gospodarski znaĉaj, te njene specifiĉnosti u hortikulturi. Zakonske regulative za primjenu gnojiva u praksi u skladu s EU. Smjernice za budućnost. Kvaliteta, a ne koliĉina hrane postaje dominantna odrednica u modernoj povrćarskoj, voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji. Podizanje višegodišnjih nasada, proizvodnja povrća, ureĊivanje okoliša te proizvodnja travnih tepiha opasan je ĉin ako se odabere neadekvatno tlo, jer greške u startu skupo se plaćaju. Nastavom u dvorani studente će se upoznati s vaţnošću reakcije i otopine tla, te ĉimbenicima koji utjeĉu na raspoloţivost biljnih hraniva u tlu. Objasnit će im se vaţnost biogenih elemenata, no i opasnost od toksiĉnih elemenata, kako u hrani, tako i u okolišu. Upoznat će se i s gnojidbom temeljenoj na dijagnosticiranju na terenu i kemijskoj analizi u laboratoriju (vjeţbe), te razlikama u njihovoj primjeni u razliĉitim segmentima hortikulture. Terenska nastava obuhvatit će lokalitete i objekte navedene problematike. Na terenu će se studente upoznati s akutnim problemima poput razliĉitih kloroza te ĉitavog niza fizioloških poremećaja, najĉešće posljedici krive reakcije tla ili antagonizma iona zbog neadekvatne gnojidbe, te ih educirati kako izbjeći navedene greške u pripremnim radovima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Pouĉavati studente i prezentirati na jednostavan i razumljiv naĉin obrazovni sadrţaj predmeta za koje mora imati kompetencije. Procijeniti u kojoj su mjeri studenti usvojili obrazovne ciljeve i ostvarili oĉekivane ishode uĉenja. Ocijeniti ishode uĉenja studenata kroz zadane kriterije vrednovanja postavljene u našem sustavu ocjenjivanja (ocjene od nedovoljan (1) do odliĉan (5)), i kompatibilne s ECTS sustavom, a koristeći tehnike ispitivanja u obliku postavljenih pitanja pisanog ocjenjivanja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊati nastavu. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljati i odgovarati na pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati samostalno ili grupno te aktivno sudjelovati u raspravi.


- Prepoznati vaţnost ishrane bilja te njezine specifiĉnosti i gospodarski znaĉaj u hortikulturi.

- Navesti i objasniti osnovne ĉimbenike koji utjeĉu na usvajanje hraniva.

- Klasificirati kemijske elemente te objasniti njihove fiziološke uloge u biljci i/ili toksiĉno djelovanje.




230

- Opisati interakcije meĊu hranivima i ĉimbenike plodnosti tla.

- Izdvojiti problematiku ishrane bilja u raznim segmentima hortikulture.

- Povezati karakteristike tla i simptome u biljci.

- Identificirati vizualne simptome nedostatka i/ili viška biogenih elemenata na hortikulturnim biljkama.

- Analizirati tlo i komentirati rezultate.

- Analizirati biljni materijal i komentirati rezultate.

- Nabrojiti vrste gnojiva i opisati njihove karakteristike.

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio

u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave



-

10

-


58 45 1


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar(4)

Odliĉan (5)

0 25 2


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 25 2


Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

25 1

Ispravak* (35%)* - - - (25) (2)


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 60 6

UKUPNO 100% PI1+PI2+S/3 ili ZI 58 180 6

*Student ima pravo popraviti ocjenu iz jednog parcijalnog ispita ili pristupiti ukoliko je bio sprijeĉen tijekom redovitog odrţavanja parcijalnih ispita



231



PohaĊanje nastave



Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi, 15% seminara (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju.na AFZ).







Parcijalni ispit 1 (PI1) Ispit programski obuhvaća uvodni dio i teorijsku osnovu ishrane bilja, ĉimbenike plodnosti tla, ionske interakcije te makroelemente.

6.tjedan Moguća putem zasebnog pisanja ispita (2ECTS)

Parcijalni ispit 2 (PI2) Ispit programski obuhvaća drugi dio, mikroelemente, mineralna gnojiva i organska gnojiva.


Seminar (S) Student samostalno obraĊuje zadanu temu iz sadrţaja modula, te prezentira i odgovara na pitanja.

15.tjedan Moguća uz dogovor (1 ECTS)


15. tjedan -

Završni ispit (ZI) Završni ispit sastoji se od 25 pitanja.


Ispitni rokovi -



Prepoznati vaţnost ishrane bilja te njezine specifiĉnosti i gospodarski znaĉaj u hortikulturi.


Navesti i objasniti osnovne ĉimbenike koji utjeĉu na usvajanje hraniva.


Klasificirati kemijske elemente te objasniti njihove fiziološke uloge u biljci i/ili toksiĉno djelovanje.


Opisati interakcije meĊu hranivima i ĉimbenike plodnosti tla. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, završni ispit.

Izdvojiti problematiku ishrane bilja u raznim segmentima hortikulture.


Povezati karakteristike tla i simptome u biljci. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, završni ispit.

Identificirati vizualne simptome nedostatka i/ili viška biogenih elemenata na hortikulturnim biljkama.


Analizirati tlo i komentirati rezultate. Sudjelovanje u vjeţbama, parcijalni ispit, završni ispit.

Analizirati biljni materijal i komentirati rezultate. Sudjelovanje u vjeţbama, parcijalni ispit, završni ispit.

Nabrojiti vrste gnojiva i opisati njihove karakteristike. Sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit, završni ispit.


232



Specijalna zoologija


Predavanja 32 (P 32); seminari 6 (S 6); vjeţbe 22 (PK 6, L 10, T 6)


Dinka Grubišić, Zavod za poljoprivrednu zoologiju (III paviljon, prizemlje)

tel: 01 23 93 967, e-mail: [email protected]

Cilj:

Kroz odabrana poglavlja predmeta Specijalna zoologija studenti će usvojiti neophodna teorijska i praktiĉna znanja potrebna za prepoznavanje štetnika (nematode, grinje, puţevi, glodavci, ptice) i problema koje u biljnoj proizvodnji uzrokuju isti. Cilj predmeta je takoĊer pouĉiti studente vještinama pravilnog uzorkovanja biljnog materijala i tla te prikladnim metodama analize uzoraka i identifikacije spomenutih štetnih organizama. Studenti će moći izraditi preporuku za suzbijanje ili zaštitu nasada od štetnih nematoda, grinja, puţeva, glodavaca i ptica.

Način rada:


Nastavnik kroz predavanja studentima prenosi neophodna teorijska znanja vezana uz poglavlja (Nematoda, Acarina, Gastropoda, Simplicidentata, Aves). Putem vjeţbi u praktikumu te laboratorijskih i terenskih vjeţbi pouĉava studente vještinama prepoznavanja štetnih organizama na temelju morfologije i anatomije; prikupljanju te analizi biljnog materijala i uzoraka tla te potom izradi preporuka za suzbijanje štetnih organizama prihvatljivim mjerama suzbijanja za odreĊeni tip biljne proizvodnje.

Nastavnik biljeţi pohaĊanje, prati i potiĉe aktivnost studenata u svim oblicima nastave. Priprema i osuvremenjuje nastavni materijal koji prezentira studentima, priprema pisane (parcijalne) ispite znanja tijekom semestra i ocjenjuje ih. Odabire aktualne teme studentskih seminarskih radova, pouĉava studente njihovoj izradi te prezentaciji i ocjenjuje ih. Pregledava studentske crteţe izraĊene u praktikumu, organizira i prati rad studenata u laboratoriju i na terenu. Priprema završni pisani ispit, ocjenjuje ga, provodi usmeni dio ispita i ocjenjuje studente s obzirom na cjelokupne provedene elemente praćenja.


Studenti redovito pohaĊaju i aktivno sudjeluju na predmetnim predavanjima, seminarima te vjeţbama u praktikumu, laboratoriju i na terenu. Za ostvarenje prava na potpis studenti moraju nazoĉiti na 80% predavanja, 85% seminara i 85% vjeţbi. Nazoĉnost na terenskoj nastavi je obavezna. IzraĊuju crteţe za trajanja vjeţbi u praktikumu. Izrada svih crteţa je preduvjet za ostvarenje prava na potpis. Samostalno, u paru ili u grupi odraĊuju laboratorijske i terenske zadatke. IzraĊuju pisani seminarski rad i pripremaju PP prezentacije te izlaţu seminar pred kolegama i nastavnikom. Pripremaju se i pristupaju parcijalnim pisanim ispitima kroz semestar ili završnom pisanom ispitu te usmenom ispitu u ispitnim rokovima. Parcijalni pisani ispiti poloţeni tijekom semestra priznaju se tekuće akademske godine te studenti tijekom ispitnih rokova polaţu samo usmeni ispit.



233


Ishodi uĉenja predmeta i povezanost s ishodima uĉenja studija (2.)

1. Opisati morfologiju, anatomiju i biologiju biljnoparazitskih nematoda (Nematoda, Nemathelminthes), grinja (Acarina, Arthropoda), puţeva (Gastropoda, Mollusca), Ptica (Aves, Avertebrata) i glodavaca (Simplicidentata, Mammalia). (2,7,13)

2. Nabrojati i identificirati najznaĉajnije vrste nematoda, grinja, puţeva, ptica i glodavaca štetnih u biljnoj proizvodnji temeljem morfoloških znaĉajki. Prepoznati i razlikovati simptome na biljkama domaćinima i povezati ih s njihovim uzroĉnicima - nematodama, grinjama, puţevima, pticama i glodavcima. (2,7,13)

3. Opisati metode uzorkovanja tla i biljaka u svrhu pregleda na prisutnost biljnoparazitskih nematoda. (3,7,13)

4. Opisati metodiku uzorkovanja biljnog materijala u svrhu pregleda na prisutnost grinja. (3,7,13)

5. Opisati metodiku pregleda proizvodnih površina na prisutnost glodavaca. (3,7,13)

6. Demonstrirati metode izdvajanja nematoda iz uzoraka tla i biljnog materijala. (3,13)

7. Nabrojati metode zaštite bilja od nematoda, grinja, puţeva, ptica i glodavaca. Opisati metode zaštite te objasniti prednosti i nedostatke istih. (8,9,10,13)

8. Identificirati i analizirati uzroke pojave znaĉajnih štetoĉinja (biljnoparazitskenematode, grinje, puţevi, ptice, glodavci) te organizirati pravovremene metode prognoze pojave i štetnosti istih s ciljem planiranja odgovarajućih i pravovremenih mjera zaštite bilja. (2,3,7,8,10)

9. Organizirati integriranu zaštitu bilja od biljnoparazitskih nematoda, grinja, puţeva, ptica i glodavaca te ju prezentirati proizvoĊaĉima i drugim interesnim skupinama koji će ju integrirati u tehnologiju uzgoja ratarskih, povrćarskih i drvenastih kultura. (6,8,9,10,13)

10. Prezentirati znanje i rezultate analiza putem tiska, struĉnih sluţbi, radionica struĉnim osobama i općoj publici. (8,13)

ISHODI UĈENJA STUDIJSKOG PROGRAMA ZAŠTITE BILJA

1. Izdvojiti osnovna naĉela poljoprivredne proizvodnje s naglaskom na zaštitu bilja

2. Identificirati vrste šteta od biljnih nametnika

3. Izdvojiti osnovne metode praćenja i prognoze štetnika na poljoprivrednim kulturama, biljne bolesti i njihove uzroĉnike

4. Prepoznati i protumaĉiti zakonodavne mehanizme kojima su regulirana pojedina podruĉja u zaštiti bilja

5. Identificirati osnove i zakonitosti u proizvodnji povrtlarskih, drvenastih i ratarskih kultura

6. Opisati i argumentirati ulogu i znaĉaj fitomedicine u poljoprivrednoj proizvodnji

7. Identificirati štetoĉinju temeljem simptoma napada

8. Definirati strategiju suzbijanja sukladno konvencionalnoj, integriranoj i ekološkoj zaštiti bilja

9. Prepoznati najvaţnije nepesticidne metode zaštite bilja i opisati mogućnosti njihove primjene u suzbijanju nametnika na poljoprivrednim kulturama

10. Provesti zaštitu poljoprivrednih kultura od štetoĉinja (štetnika, bolesti i korova) po naĉelima konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja

11. Opisati morfologiju i anatomiju kukaca, rast i razmnoţavanje te osnovne sistematske kategorije kukaca temeljene na morfološkoj graĊi i razvojnim osobinama

12. Ocijeniti osnovne prednosti i nedostatke kemijske metode zaštite bilja te mehanizama kojima se umanjuju negativne strane kemijske metode zaštite bilja

13. Prezentirati problem pojave štetoĉinja na poljoprivrednoj kulturi, pojasniti razloge pojave te preporuĉiti metode i moguće strategije suzbijanja

14. Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili daljnje cjeloţivotno obrazovanje


234

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave (predavanja i vjeţbe)

- - - 54 54 1.8

Seminarski rad (S)

Izrada pisanog dijela i usmeno izlaganje:

20%

10 bodova

8-9 bodova

6-7 bodova

5 bodova

odliĉan 5

vrlo dobar 4

dobar 3

dovoljan 2

6 10 0,34

-tehniĉko oblikovanje

- rad je oblikovan prema danim uputama-2 boda

-rad ima manja formalna odstupanja od danih uputa - 1 bod

- rad ima velika odstupanja od danih uputa-0 bodova

-sadrţajno oblikovanje rada

-problematika rada prikladno obraĊena, struĉna terminologija ispravno korištena, studenti pokazuju razumijevanje materije- 6 bodova

-problematika rada djelomiĉno ispravno pripremljena, terminologija djelomiĉno ispravno korištena, studenti djelomiĉno razumijevaju materiju- 3 boda

-problematika neprikladno prikazana, studenti ne pokazuju razumijevanje materije-0 bodova

-izlaganje seminarskog rada

- PP prezentacija sadrţajno i tehniĉki prikladno ureĊena, suradnja studenata u izlaganju, primjerena, duţina trajanja izlaganja prikladna- 2 boda

- PP prezentacija sadrţajno i tehniĉki djelomiĉno prikladna, studenti neravnomjerno sudjeluju u izlaganju, duţina trajanja izlaganja prekoraĉena -1 bod

- PP prezentacija sadrţajno i tehniĉki neureĊena, studenti nespremni, duţina trajanja izlaganja neprimjerena- 0 bodova


10%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

0 24 0.8

Parcijalni ispit 2

(PI2) 20%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

0 40 1.33


235

Završni pisani ispit (PI)

-student polaţe ukoliko nije poloţio parcijalne ispite

30%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

0 64 2.13

Usmeni ispit (UI)

-student polaţe po poloţenom pisanom dijelu ispita

50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

0 52 1.73

UKUPNO 100% PI1x0.10+PI2x0.20+UIx0.5+Sx0.2 ili PIx0.3+UIx0.5+Sx0.2

60 180 6.00



PohaĊanje nastave

predavanja i vjeţbe

Na nastavi se redovito biljeţi nazoĉnost studenata. Prati se aktivnost studenata i praktiĉna izrada crteţa u praktikumu te rad u laboratoriju i na terenu.

Student mora pohaĊati 80% predavanja, 85% vjeţbi i 85% seminara (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju... na AFZ-u). Kao dodatni uvjet za potpis jesu svi crteţi izraĊeni u praktikumu za vrijeme semestra.


-

Seminarski rad (S)

Izrada pisanog dijela i usmeno izlaganje

Temu seminarskog rada na poĉetku semestra zaduţuju skupine od 2-4 studenta.

Pisani dio rada predaje se na pregled nastavniku najmanje dva tjedna prije izlaganja.

Usmeno izlaganje radova uz PP prezentaciju. Ocjenjuje se pisani dio rada sadrţajno i tehniĉki te izlaganje kroz sposobnost timskog rada, prezentacijske vještine, tehniĉku izvedbu PP prezentacije, odgovore na postavljena pitanja.

1. tjedan

12. tjedan

14. i 15. tjedan

-

Parcijani ispit 1 (PI1) Obuhvaća prvi programski dio predmeta (Nematoda). Studenti koji su poloţili prvi parcijalni ispit mogu pristupiti drugom parcijalnom ispitu.

8. tjedan -

Parcijalni ispit 2 (PI2) Obuhvaća drugi programski dio predmeta

(Acarina, Gastropoda, Simplicidentata, Aves). 15. tjedan -

Završni pisani ispit

(PI)

Završni pisani ispit student polaţe ukoliko nije poloţio parcijalne pisane ispite tijekom semestra. Obuhvaća cjelokupno gradivo predmeta. Poloţeni pisani dio ispita preduvjet je za polaganje usmenog dijela ispita.

Ispitni rokovi -

Usmeni ispit

Usmeni ispit polaţu studenti koji su poloţili pisane parcijalne ispite tijekom semestra ili po poloţenom završnom ispitu u ispitnim rokovima. Ispit obuhvaća cjelokupno gradivo predmeta.

Ispitni rokovi -


236



Opisati morfologiju, anatomiju i biologiju biljnoparazitskih nematoda (Nematoda, Nemathelmintes), grinja (Acarina, Arthropoda), puţeva (Gastropoda, Mollusca), Ptica (Aves, Avertebrata) i glodavaca (Simplicidentata, Mammalia)

Izrada crteţa u praktikumu, seminarski radovi, Parcijalni ispit 1 i 2, Završni pisani ispit, usmeni ispit

Nabrojati i identificirati najznaĉajnije vrste nematoda, grinja, puţeva, ptica i glodavaca štetnih u biljnoj proizvodnji temeljem morfoloških znaĉajki. Prepoznati i razlikovati simptome na biljkama domaćinima i povezati ih s njihovim uzroĉnicima - nematodama, grinjama, puţevima, pticama i glodavcima.

Izrada crteţa u praktikumu, seminarski radovi,

Parcijalni ispit 1 i 2, Završni pisani ispit, usmeni ispit

Opisati metode uzorkovanja tla i biljaka u svrhu pregleda na prisutnost biljnoparazitskih nematoda.

Praćenje rada na terenskim vjeţbama, Parcijalni ispit 1, Završni pisani ispit, usmeni ispit

Opisati metodiku uzorkovanja biljnog materijala u svrhu pregleda na prisutnost grinja.

Parcijalni ispit 2, Završni pisani ispit, usmeni ispit

Opisati metodiku pregleda proizvodnih površina na prisutnost glodavaca.

Parcijalni ispit 2, Završni pisani ispit, usmeni ispit

Demonstrirati metode izdvajanja nematoda iz uzoraka tla i biljnog materijala

Praćenje rada studenata na laboratorijskim vjeţbama - individualni ili grupni rad studenata na ureĊajima i opremi za izdvajanje nematoda.

Nabrojati metode zaštite bilja od nematoda, grinja, puţeva, ptica i glodavaca. Opisati metode zaštite te objasniti prednosti i nedostatke istih

Parcijalni ispit 1 i 2, Završni pisani ispit, usmeni ispit

Identificirati i analizirati uzroke pojave znaĉajnih štetoĉinja (biljnoparazitske nematode, grinje, puţevi, ptice, glodavci) te organizirati pravovremene metode prognoze pojave i štetnosti istih s ciljem planiranja odgovarajućih i pravovremenih mjera zaštite bilja

Usmeni ispit

Organizirati integriranu zaštitu bilja od biljnoparazitskih nematoda, grinja, puţeva, ptica i glodavaca te ju prezentirati proizvoĊaĉima i drugim interesnim skupinama koji će ju integrirati u tehnologiju uzgoja ratarskih, povrćarskih i drvenastih kultura.

Usmeni ispit

Prezentirati znanje i rezultate analiza putem tiska, struĉnih sluţbi, radionica struĉnim osobama i općoj publici

Izrada i prezentacija seminarskog rada.


237

OPĆI PODACI O MODULU

Naziv modula:

Sredstva za suzbijanje biljnih patogena

Struktura izvedbe nastave:

Predavanja: 20 sati; vjeţbe auditorne: 4 sata; vjeţbe laboratorijske: 6 sati

Ime, prezime i kontakti nastavnika i suradnika na modulu:

Izv. prof. dr. sc. Edyta Đermić ([email protected])

Izv. prof. dr. sc. Snjeţana Topolovec-Pintarić ([email protected])

Doc. dr. sc. Darko Vonĉina ([email protected])

Cilj:

Poduĉiti studente i razviti njihove kompetencije u smislu odabiranja odgovarajuće skupine te djelatnih tvari i pripravaka za suzbijanje biljnih patogena potrebnih u radu u poljoapotekama ili u poljoprivrednim gospodarstavima i kompanijama razliĉitih profila unutar sektora biljne proizvodnje. Opremiti studente predznanjima neophodnim za praćenje nastavnih sadrţaja iz podruĉja zaštite bilja koje donose izborni moduli u višim godinama studija na diplomskom studiju Fitomedicina, ali i drugim srodnim studijima.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Nastavnici su obavezni primjenom prikladnih nastavnih metoda omogućiti studentima stjecanje znanja i kompetencija zacrtanih planom modula. Tijekom redovitog odrţavanja nastave, kompetentni nastavnici - sudionici obrazovnog procesa trebaju tijekom izvoĊenja ovog jednosemestralnog modula razvijati studentske kompetencije u odabiru odgovarajuće skupine te pojedinih djelatnih tvari i pripravaka za suzbijanje biljnih patogena potrebnih pri radu u poljoprivrednoj apoteci. Time će studenti steći predznanja za praćenje nastavnih sadrţaja iz podruĉja zaštite bilja koje donose izborni moduli u narednim godinama studija na diplomskom studiju Fitomedicina, ali i drugim srodnim studijima.

Obaveze studenata:

Unutar ovog modula od studenata se oĉekuje redovito i angaţirano pohaĊanje i sudjelovanje u svim oblicima nastave, te savladavanje nastavnih ciljeva.

Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zapošljivost - prema ECTS katalogu:

Studenti koji uspješno savladaju ovaj modul moći će nabrojati glavne skupine sredstava za suzbijanje biljnih patogena, sistematizirati fungicidne tvari u pripadajuće kemijske skupine, iskazati prednosti i nedostatke primjene fungicida, sistematizirati baktericidne tvari, iskazati prednosti i nedostatke primjene baktericida, objasniti strategije suzbijanja biljnih virusa, objasniti fenomen rezistentnosti na fungicide, nabrojati tipove rezistentnosti, odabrati adekvatan test za testiranje rezistentnosti, argumentirati opravdanost antirezistentnog programa i nabrojati njegove preporuke, objasniti fenomen rezistentnosti na baktericide i identificirati ĉimbenike biološkog suzbijanja.

Ishodi uĉenja u ovom modulu kompatibilni su u njihovom općem ali i specijalistiĉkom dijelu ishodima uĉenja pripadajućeg studija, a steĉena znanja i kompetencije će studentima omogućiti zapošljivost u poljoprivrednim apotekama, ali i u poljoprivrednim gospodarstavima i kompanijama razliĉitih profila u sektoru proizvodnje bilja.





238

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Sudjelovanje na predavanjima 20 2

Sudjelovanje na auditornim vjeţbama 4 6 0,4

Sudjelovanje na laboratorijskim vjeţbama 6 9 0,6

Pisani ispit 100%

0-59%

60-69%

70-79%

80-89%

90-100%

Nedovoljan (1)

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

25

UKUPNO 100% 1-5 30 40 3



Ispit Pisani ispit Redoviti ispitni rokovi Unesi tekst



nabrojati glavne skupine sredstava za suzbijanje biljnih patogena

set pitanja unutar pisanog ispita

sistematizirati fungicidne tvari u pripadajuće kemijske skupine

iskazati prednosti i nedostatke primjene fungicida

sistematizirati baktericidne tvari

iskazati prednosti i nedostatke primjene baktericida

objasniti strategije suzbijanja biljnih virusa

objasniti fenomen rezistentnosti na fungicide

nabrojati tipove rezistentnosti

odabrati adekvatan test za testiranje rezistentnosti

argumentirati opravdanost antirezistentnog programa i nabrojati njegove preporuke

objasniti fenomen rezistentnosti na baktericide

identificirati ĉimbenike biološkog suzbijanja


239



Sustavi gospodarenja travnjacima


12 sati predavanja; 4 sati vjeţbi u praktikumu; 6 sati seminara; 8 sati terenskih vjeţbi


Marina Vranić, [email protected], tel. 01 4550 042, 01 2393 999

Krešimir Bošnjak, [email protected], tel 01 4550 042, 01 239 4027

Josip Leto, [email protected], tel 01 4550 042, 01 239 4079

Cilj:

- Opisati i prepoznati osnovne trave i mahunarke za košnju i napasivanje

- Opisati agrotehnologiju proizvodnje krme na livadama i pašnjacima

- Objasniti osnovne tehnologije korištenja krme s livada i pašnjaka te sustave napasivanja

- Objasniti naĉine, te prednosti i nedostatke sušenja i siliranja voluminozne krme

- Objasniti utjecaj agrotehnoloških zahvata na hranjivost krme

Način rada:


Nastavnici organiziraju provedbu modula prema unaprijed utvrĊenom rasporedu, pripremaju nastavne materijale za studente, prate rad i napretke studenata, odrţavaju konzultacije za studente, organiziraju odrţavanje seminara, kolokvija i ispita.


Studenti su obavezni uredno pohaĊati nastavu, izvršavati obaveze prema predviĊenom planu modula, pripremiti i izloţiti seminare, poloţiti kolokvije i završni ispit.


- Opisati i prepoznati osnovne trave i mahunarke za košnju i napasivanje

- Opisati agrotehnologiju proizvodnje krme na livadama i pašnjacima

- Objasniti osnovne tehnologije korištenja krme s livada i pašnjaka

- Opisati sustave napasivanja

- Objasniti naĉine, te prednosti i nedostatke sušenja i siliranja voluminozne krme

- Objasniti utjecaj agrotehnoloških zahvata na hranjivost krme





240

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispiti

Seminari


70 %

20%

10%

<290

270-289

250-269

230-249

Odliĉan (5)

Vrlo dobar (4)

Dobar (3)

Dovoljan (2)

30 40 3

UKUPNO 100% 230-290 30 40 3



Seminar Maksimalno 40 bodova, u obzir se uzima rok izrade seminara, kvaliteta pisanog materijala i izlaganje.

kroz semestar nema

Test znanja 2 testa kroz semestar, svaki test mora biti pozitivno ocijenjen i svaki nosi max 90 bodova

6. i 12. tjedan semestra

usmeni

Završni ispit Završni ispit nosi max 80 bodova 14. tjedan usmeni

Urednost pohaĊanja nastave

Studenti mogu izostati s nastave max 2puta kroz semestar, a ako ne izostanu s nastave ostvaruju pravo na 30 bodova

prema rasporedu kroz semestar

nema



Opisati i prepoznati osnovne trave i mahunarke za košnju i napasivanje Test znanja 1

Opisati agrotehnologiju proizvodnje krme na livadama i pašnjacima Test znanja 1, seminarski rad

Objasniti osnovne tehnologije korištenja krme s livada i pašnjaka Test znanja 2, seminarski rad

Opisati sustave napasivanja Test znanja 2, seminarski rad

Objasniti naĉine, te prednosti i nedostatke sušenja i siliranja voluminozne krme

Završni ispit

Objasniti utjecaj agrotehnoloških zahvata na hranjivost krme Završni ispit


241

OPĆI PODACI O PREDMETU/ MODULU

Naziv predmeta / modula:

Sustavi suzbijanja štetnih organizama (26457)

ECTS bodovi: 6

Status predmeta: obvezni

Studiji BS: Ekološka poljoprivreda, semestar: III

Razina znanja engleskog : R1, razina primjene tehnologije e-uĉenja u nastavi R1

Struktura izvedbe nastave(predavanja, seminari, vježbe):

P 35, S 9, TV 8, V 8


Prof. dr. sc. Boţena Barić (nositelj predmeta) [email protected]; doc. dr. sc. Klara Barić (suradnik), [email protected]; doc.dr. sc. Darko Vonĉina (suradnik), [email protected]; izv.prof. dr. sc. Edyta Đermić (suradnik) [email protected] ; dr. sc. Ivana Pajaĉ Ţivković (suradnik) [email protected]

Cilj:

Modul je organiziran u tri dijela: entomološki, fitopatološki i herbološki U svakom se dijelu modula opisuju najvaţniji štetni organizmi u poljoprivrednim kulturama, njihovo praćenje i naĉini suzbijanja u konvencionalnoj, integriranoj i ekološkoj poljoprivredi. Unutar ova tri sustava rašĉlanjuju se direktne i indirektne mjere suzbijanja, sliĉnosti i razlike meĊu njima. Posebna se pozornost pridaje biološkim mjerama suzbijanja.

Nakon završene pojedine nastavne cjeline studentima se omogućuje parcijalno polaganje pismenim putem. Studenti koji redovito prate nastavu i aktivno sudjeluju u nastavi i uĉe tijekom nastave mogu prijaviti ispit u zimskom roku, kada je na usmenom ispitu presudna prosjeĉna ocjena iz sva tri dijela. Za studente koji nisu uspjeli poloţiti parcijalne ispite organizira se pismeni ispit iz dijela fitopatologije i herbologije, dok se entomološki dio usmeno polaţe.

Način rada:

• Obveze nastavnika:

Predavanja: Predmetni nastavnici predavanje organiziraju kao power point prezentacije s osiguranim vremenom za interaktivnu nastavu. Predavanja nastavnih jedinica koje obuhvaća predmet moraju biti organizirana prema satnici i odrţati se unutar 15 tjedana izravne nastave. Predmetna je nastava organizirana u tri cjeline: entomološki dio, fitopatološki dio i herbološki dio.

Seminarske radove studenata organizira i provodi nastavnik na predmetu u cilju dopune i proširenja znanja iz cjelokupnog podruĉja. Teme seminarskih radova nastavnik mora dodijeliti studentima na poĉetku semestra i osigurati im minimalno 8 tjedana za pripremu. Nastavnik organizira usmenu prezentaciju seminarskih radova i zajedno sudjeluje u raspravi. Vjeţbe koje studenti prolaze ne ocjenjuju se posebno, nego se evidentira njihovo zalaganje na vjeţbama.







242

• Obveze studenata

Preporuĉuje se prisutnost na predavanjima, uz moguće izostanke od 30%. Vjeţbe i seminari su obavezni dio nastave. Obveza svakog studenta je izrada seminarskog rada i prezentacija u power point-u nakon ĉega se razvija rasprava izmeĊu studenata i nastavnika. Studenti, slušaĉi seminarskog rada zajedno s nastavnikom ocjenjuju zalaganje, prezentaciju i obranu seminarskog rada.

• Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zapošljivost – prema ECTS katalogu:


- prepoznati najvaţnije štetne organizme u poljoprivrednim kulturama

- odabrati naĉin praćenja i procijeniti populaciju štetnih organizama

- odabrati najpovoljniji naĉin suzbijanja štetnih organizama.

- integrirati biološke mjere suzbijanja u zaštitu od štetnih organizama.

Ishodi navedenog predmeta u potpunosti se uklapaju u ishode uĉenja studija Ekološka poljoprivreda.

Predmet osposobljava studente za rad na poljoprivrednim gospodarstvima i savjetodavnim sluţbama.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


0% 35 35

PohaĊanje vjeţbi 0% Pravo na potpis 16 22 0,6

Seminari 9 28 1,4

Pismeni ispit: entomološki dio

33,3% Od 60%

Od 70%

Od 80%

Od 90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

75 4

Pismeni ispit: fitopatološki dio

33,3%

Pismeni ispit: herbološki dio

33,3%

UKUPNO 60 160 6


243

Detaljno obrazloženje pravila pripremanja, izvedbe i polaganja kolokvija, seminarskih radova, parcijalnih ispita, pisanih i usmenih ispita:


Pismeni ispit

Uvjet za pristupanje pismenom ispitu u redovitim ispitnim rokovima je potpis iz pohaĊanja vjeţbi.

Pismeni ispit se sastoji od 10 pitanja od kojih svaki prema sloţenosti nosi od 1 do 3 boda.

Za prolaznu ocjenu potrebno je pozitivno riješiti 60% pitanja

2 puta u svakom ispitnom roku

Usmeni ispit

Usmenom ispitu mogu pristupiti studenti koji su postigli pozitivnu ocjenu na pismenom ispitu. Usmeni ispit se organizira na naĉin da se provjerava razumijevanje, povezivanje i kreativno razmišljanje na temelju postavljena 2 do 3 pitanja sadrţana u pismenom dijelu ispita.

Na temelju odgovora student moţe povisiti ili sniziti ocjenu pismenom dijelu ispita.

2 puta u svakom ispitnom roku i 1 komisijski ispit



prepoznati najvaţnije štetne organizme u poljoprivrednim kulturama

set pitanja unutar pisanog ispita i usmenog ispita.

odabrati naĉin praćenja i procijeniti populaciju štetnih organizama

odabrati najpovoljniji naĉin suzbijanja štetnih organizama

integrirati biološke mjere suzbijanja u zaštitu od štetnih organizama


244



Suvremene tehnologije čuvanja i pakiranja voća


P 36 S 4 V 20


Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić ([email protected])

Goran Fruk, dipl. ing. ([email protected])

Cilj:

Razumjeti fizološke i biokemijske procese u plodovima voćaka poslije berbe. Poznavati ĉimbenike koji utjeĉu na odrţavanje kakvoće voća poslije berbe. Usvojiti osnovne analize kakvoće plodova voćaka.

Način rada:


Odrţavanje predavanja, vjeţbi i seminara


Redovito pohaĊanje nastave, redovito izlaţenje na ispite, uredno izvršavanje obveza, uredno odraĊen laboratorijski zadatak, pozitivno ocijenjen seminar


- objasniti osnovne fiziološke procese u voću poslije berbe

- definirati i objasniti utjecaj uzgojnih ĉimbenika na kakvoću voća poslije berbe

- identificirati i objasniti sustave ĉuvanja voća u normalnoj i kontroliranoj atmosferi

- organizirati i provesti odreĊivanje roka berbe voća

- isplanirati i provesti slijed aktivnosti u ĉuvanju plodova voća

-objasniti i primijeniti steĉena znanja i vještine u ĉuvanju plodova

- prezentirati rezultate pojedinih provedenih aktivnosti vezanih za ĉuvanje voća




245

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

Laboratorijski zadatak

15 % 1-5 1-5 20 8 2

Seminar 10 % 1-5 1-5 4 8 1

I. meĊuispit 38 % 1-5 1-5 18 16 1.5

II. meĊuispit 37 % 1-5 1-5 18 16 1.5

Završni ispit 75 % 1-5 1-5 16 32 3

UKUPNO 100% 1-5 60 48 6



Laboratorijski zadatak

Samostalno izraditi analize plodova u laboratoriju, napisati laboratorijsko izvješće i postaviti ga na sustav za e-uĉenje

Prema dogovoru s nastavnikom

Obvezna odrada vjeţbi

Seminar Izraditi seminar s najmanje 15 relevantnih referenci iz znanstvene literature u skladu s dobivenim uputama i u zadanom roku postaviti ga na sustav za e-uĉenje

Obvezna odrada vjeţbi

I. meĊuispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja u sustavu za e-uĉenje

Obvezno polaganje

II. meĊuispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja u sustavu za e-uĉenje

Obvezno polaganje

Završni ispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja u sustavu za e-uĉenje ili zadovoljavajuće odgovoriti usmeno na postavljena pitanja

Ako su poloţeni meĊuispiti, nije potrebno izaći na završni ispit.



objasniti osnovne fiziološke procese u voću poslije berbe pismeni ili usmeni ispit

definirati i objasniti utjecaj uzgojnih ĉimbenika na kakvoću voća poslije berbe pismeni ili usmeni ispit

identificirati i objasniti sustave ĉuvanja voća u normalnoj i kontroliranoj atmosferi pismeni ili usmeni ispit

organizirati i provesti odreĊivanje roka berbe voća laboratorijski zadatak

isplanirati i provesti slijed aktivnosti u ĉuvanju plodova voća seminar

objasniti i primijeniti steĉena znanja i vještine u ĉuvanju plodova pismeni ili usmeni ispit

prezentirati rezultate pojedinih provedenih aktivnosti vezanih za ĉuvanje voća seminar


246



Tehnika u stočarskoj proizvodnji


Predavanja: 30; vjeţbe 30



IzvoĊaĉi vjeţbi: dr.sc. Krešimir Ĉopec, [email protected], dipl.ing. Goran Fabijanić, [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je upoznati studente sa strojevima i opremom koji se koriste u stoĉarskoj proizvodnji, principom rada strojeva i njihovih sklopova, pravilnim agregatiranjem pogonskih i prikljuĉnih strojeva i opreme, te njihovim podešavanjem i korištenjem.

Način rada:






Ishodi uĉenja za predmet usklaĊeni su s ishodima uĉenja studija. Svladavanjem ishoda uĉenja i kompetencija predmeta student postiţe cilj studijskog programa i osposobljava se za radna mjesta u realnom sektoru.





247

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi




10 % Aktivnim sudjelovanjem u nastavi moţe se korigirati ocjena naviše

Unesi tekst 60 1

Parcijalni ispit 1

(PI1) 30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 2

(PI2) 30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1

Parcijalni ispit 3

(PI3) 30 %

60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 20 1


60 - 70 %

71 – 80 %

81 – 90 %

91 – 100 %

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlodobar 4

Odliĉan 5

0 60 1

UKUPNO 100% (PI1+PI2+PI3+UI/4) 60 180 6





Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja i 15% vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u)








248


Obuhvaća prvi programski dio modula: Strojevi za spremanje sijena. Vrste kosilica, princip rada oscilacijskih i rotacijskih kosilica, kosilice s rotoudaraĉima, kosilice-gnjeĉilice. Univerzalni i specijalni strojevi za spremanje sijena, strojevi za rastresanje, okretanje i prigrtanje sijena. Samoutovarne prikolice. Strojevi za spremanje sjenaţe. Preše za ĉetvrtaste i valjkaste bale, ovijaĉi bala. Sušare za sijeno. Strojevi za spremanje silaţe. Univerzalni i specijalni silaţni kombajni. Silosi za silaţu. Elektriĉne ograde. Elektromotori u poljoprivredi. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća drugi programski dio modula Princip rada muznih strojeva, razliĉite izvedbe muznih strojeva, vrste izmuzišta. Muzni roboti. Oprema za prihvat i ĉuvanje mlijeka. UreĊaji za hlaĊenje mlijeka. Oprema za hranjenje goveda. Mobilni strojevi za izuzimanje silaţe i raspodjelu hrane. Stacionarni strojevi i ureĊaji za raspodjelu hrane. Oprema za napajanje goveda. Oprema za izgnojavanje krutog i tekućeg stajskog gnoja. Mobilni i stacionarni ureĊaji za izgnojavanje u stajama za goveda. Oprema za ventilaciju staja za goveda. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.



Obuhvaća treći programski dio modula: UreĊaji za pripremu hrane za svinje. Razliĉite izvedbe mlinova i mješalica. Oprema za hranjenje svinja suhom hranom. Oprema za hranjenje svinja ovlaţenom i tekućom hranom. Oprema za napajanje svinja. Oprema za izgnojavanje u stajama za svinje. Oprema za ventilaciju staja za svinje. Oprema za hranjenje razliĉitih vrsta peradi kod podnog i kaveznog naĉina uzgoja. Oprema za napajanje peradi. Oprema za izgnojavanje kod podnog i kaveznog naĉina uzgoja peradi. Oprema za ventilaciju peradnjaka Razliĉite izvedbe inkubatora. Oprema za sakupljanje, sortiranje i pakiranje jaja. Pitanja iz teorijskog dijela su otvorenog tipa i ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica.





Unesi tekst

Usmeni ispit (UI)




249



Odabrati najpovoljnije postupke za ubiranje i spremanje krmnog bilja i objasniti naĉine rada strojeva za spremanje krmnog bilja


Odabrati najprikladnije pogonske strojeve u stoĉarskoj proizvodnji i omogućiti njihovo racionalno iskorištenje


Projektirati postavljanje elektriĉnih ograda za razliĉite kategorije ţivotinja


Odabrati najprikladniju izvedbu muznog stroja i organizaciju muţnje


Odabrati najprikladniji naĉin dopreme i raspodjele hrane za stoku i objasniti principe rada ureĊaja za hranjenje, kao i opreme za napajanje


Odabrati najprikladniji naĉin izgnojavanja objekata za drţanje stoke i objasniti principe rada ureĊaja za izgnojavanje


Odabrati najprikladniji naĉin ventilacije objekata za drţanje stoke i objasniti principe rada ureĊaja za ventilaciju



250



Temelji uzgoja bilja


P 40; S 4; V 16


Prof.dr.sc. Ivica Kisić, [email protected] ; prof.dr.sc. Milan Mesić, [email protected]; Darija Bilandţija, dipl.ing., [email protected]; Igor Bogunović, dipl.ing., [email protected]

Cilj:

Agrosfera kao “ekološki okvir” uzgoja bilja, i agroekosustav kao temeljna ekološka jedinica u poljoprivredi. Agroekološki ĉimbenici i kulturni krajobrazi poljoprivrednih regija Hrvatske kao nacionalno blago kojim upravlja agronom. Znaĉaj promišljenog i odgovornog pristupa svakom zahvatu u uzgoju bilja. Uzgoj bilja - jednogodišnjih usjeva i trajnih nasada kao okosnica odrţivog razvitka i suvremenog koncepta polivalentnog korištenja prostora. Zahvati u uzgoju bilja: obrada tla, gnojidba na otvorenom i u zatvorenim prostorima, sjetva, njega usjeva i nasada, preventivno suzbijanje korova, ţetva i berba, poslijeţetveni postupci. Agromelioracijski zahvati. Kako zahvate koji zadire u okoliš uĉiniti odrţivim, odnosno gospodarski, socijalno i etiĉki prihvatljivim? Suvremeni sustavi gospodarenja, razlozi reafirmacije ekstenzivnih sustava gospodarenja (low intensity farming systems) i korjenitih promjena pred kojima se nalazi svjetska i europska poljoprivreda. Plodored, plodoredna vrijednost i snošljivost pojedinih usjeva. Obiljeţja intenzivne, odrţive i ekološke poljoprivrede, njihov utjecaj na kulturne krajobraze, ruralni - regionalni razvitak i mjere zajedniĉke poljoprivredne politike zemalja EU.

Način rada:


Koordinirati izvoĊenje nastave, definirati ciljeve izvoĊenja nastave, biti na raspolaganju za konzultacije, dostupnost putem emaila

Oblici nastave: predavanja – nastava se izvodi PPT prezentacijama; seminari – studentima se zadaju zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku; vjeţbe – na vjeţbama se riješavaju raĉunski zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku

Ispravljanje ispita


Dolazak na nastavu, sudjelovanje u izvoĊenju nastave, izrada seminara








251



1. Iskazati povezanost temeljnih agrikulturalnih znanja (tlo, biljka, ţivotinja) sa specifiĉnim zahtjevima u poljoprivredi

2. Prepoznati vaţnost primjene pojedine obrade u provoĊenju odrţive poljoprivredne proizvodnje

3. Isplanirati slijed pojedinih aktivnosti u biljnoj proizvodnji

4. Objasniti i primijeniti osnovne zakonitosti (obrada, gnojidba, gospodarenje humusom i biljnim ostacima) za provoĊenje dobre poljoprivredne prakse

5. Opisati i izraĉunati osnovne hidropedološke raĉunske problem, izraĉunavanje zaliha fiziološki aktivne vode

6. Izraĉunati temperaturne pragove, potencijalnu i stvarnu evapotranspiraciju, te izraditi klimadijagram prema Walteru

7. Izraĉunati pojedinaĉna i grupirati kompleksna mineralna gnojiva u poljoprivredi za odreĊivanje potrebne dozacije u poljoprivrednoj proizvodnji

8. Izraditi plodored i odrediti potrebe za kalcifikaciju.

Polaganje ispita

Elementi praćenja


ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi


50 65%

65-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 40 1

2. parcijalni ispit 33% 10 40 1

3. parcijalni ispit 33% 10 40 1

Završni ispit 100% 30 50 3




Seminarski rad

Studentima se jednom tokom semestra zadaje zadatak vezan uz nastavnu tematiku. Da bi se seminarski rad smatrao izvršenim, student mora ispuniti obavezu zadanu seminarskim radom.


Parcijalni ispiti Studenti tri puta tokom semestra polaţu parcijalne ispite iz cijelina obraĊenih na nastavi.

1/3 semestra

2/3 semestra

Kraj semestra



252

Završni ispit

Uvjet za izlazak na završni ispit (potpis o izvršenim obavezama tijekom semestra), završen i predan seminarski rad i uredno pohaĊanje nastave i vjeţbi. Na zavšnom ispitu student koji nije poloţio samo jedan parcijalni ispit usmeno odgovara nepoloţeni dio. Student koji nije poloţio 2 od 3 parcijalna ispita, izalazi na cijeloviti pismeni ispit, te potom usmeni. Studenti koji su poloţili sve dijelove parcijalnih ispita izlaze samo na usmeni ispit. Završna ocjena se dodijeljuje nakon usmenog ispita.


3+1









7. i 8. IU 4 pitanja iz nastavih cijelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja


253



Ukrasno bilje


24 + 12 + 24


Vesna Ţidovec, Zavod za ukrasno bilje i krajobraznu arhitekturu, 2393705; [email protected]

Cilj:

Studente upoznati s osnovnim kategorijama ukrasnog bilja, naĉinima njegove proizvodnje, primjene, podizanja zelenih površina, mjerama njege I odrţavanja.

Način rada:


Odrţavanje predavanja, vjeţbi, seminara, ispita, konzultacija, praćenje rada i ocjenjivanje studenata.


Redovito pohaĊanje nastave, vjeţbi, terenske nastave, izrada seminarskog rada, izvješća s terenske nastave.


- Identificirati osnovne vrste ukrasnog bilja;

- Razumijeti tehnologiju proizvodnje cvjećarskih kultura;

- Razumijeti tehnologiju proizvodnje drvenastih kultura;

- Odabrati i slijediti upute o proizvodnji, mjerama njege i odrţavanja;

- Izabrati biljne vrste za primjenu u razliĉitim situacijama.



254

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1. test znanja 40% Od 50%

Od 65%

Od 75%

Od 85%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

10 30 2

2. test znanja 40% 12 36 2

Seminarski rad 20% 14 42 1

Kolokvij Unesi tekst Unesi tekst +/- 12 36 0,5

Izvješće s terenske nastave

Unesi tekst Unesi tekst +/- 12 36 0,5




Kolokvij

Provodi se 6 puta tijekom semestra. Studenti uĉe po unaprijed pripremljenim materijalima prepoznavati po 20 najĉešćih vrsta ukrasnog bilja prema kategorijama trajnosti i odrvenjelosti. Traţi se prepoznavanje vrste, njen latinski naziv. Za toĉno odgovaranje dobiva se '+'.

Na vjeţbama tijekom semestra.

Jednokratno tijekom semestra ili po dogovoru.

Izvješće s terenske nastave

Studenti su za vrijeme terenske nastave duţni postavljati pitanja vezana uz proizvodnju i primjenu ukrasnog bilja, te biljeţiti viĊeno. Do kraja semestra predaju rukom pisano izvješće s terenske nastave.

Do kraja semestra.

Nema

Seminarski rad

Svaki student/-ica dobiva pojedinaĉno zadatak kojim je potrebno struĉno opisati zadanu vrstu, znanstveno i narodno ime, zajedniĉka obiljeţja porodice i roda zadane vrste, porijeklo te morfološki opis. Seminarski rad predaje se u obliku power point prezentacije, a svako toĉno i potpuno odgovoreno pitanje (5) nosi jedan bod.

Do sredine prosinca.

Nema

Parcijalni ispiti

Studenti tijekom semestra polaţu dva parcijalna ispita koja obuhvaćaju 1. Uvod i cvjećarski dio; 2. Rasadniĉarstvo i dendrološki dio gradiva. Ispiti obuhvaćaju gradivo predavanja, a sastoje se od ukupno 25 pitanja koja se odnose na definicije, nabrajanja, završavanje reĉenica, zaokruţivanje. Za pripremu ispita studentima sluţe predavanja, obavezna i preporuĉena literatura.

Do predviĊenog datuma u semestru.

Nema

Završni ispit Obuhvaća sadrţaj ĉitavog kolegija (gradivo predavanja). Ispitni rokovi. Ispitni rokovi


255



- Identificirati osnovne vrste ukrasnog bilja - Seminarski rad, kolokviji tijekom semstra

- Razumijeti tehnologiju proizvodnje cvjećarskih kultura

- Izvješće s terenske nastave, pismeni ispit

- Razumijeti tehnologiju proizvodnje drvenastih kultura

- Izvješće s terenske nastave, pismeni ispit

- Odabrati i slijediti upute o proizvodnji, mjerama njege i odrţavanju

- Pismeni ispit

- Izabrati biljne vrste za primjenu u razliĉitim uvjetima - Seminarski rad, pismeni ispit


256



Uvod u ekološku poljoprivredu


P 28; S 12; V 20


Prof.dr.sc. Ivica Kisić, [email protected]; Darija Bilandţija, dipl.ing., [email protected]

Cilj:

Sa ekspanzijom poljoprivrede visokih agro-kemijskih ulaganja, kao svojevrsna kritika i otporom konceptu razvijaju se alternative takvoj poljoprivredi koje se manje-više mogu svesti u naziv ekološka (organska) poljoprivreda. Dok ekološka poljoprivreda u Europi doţivljava stalnu ekspanziju, premda se nigdje ne raĉuna da bi taj oblik znaĉajnije premašio 15-ak postotaka ukupnih površina, u nas još uvijek smo na poĉetku. Trenutno ukupne površine u eko-uzgoju na podruĉju RH su samo 2,45% ukupnih poljoprivrednih površina. Ekološka poljoprivreda kao alternativa konvencionalnoj kemijskoj poljoprivredi javlja se tijekom 20-og stoljeća u drţavama srednje i sjeverne Europe. Postoje nekoliko temeljnih usmjerenja ovakve poljoprivrede: Biodinamiĉka poljoprivreda koja se pojavljuje u dvadesetim godinama prošlog stoljeća u Njemaĉkoj. Organska poljoprivreda koja korijene ima u Engleskoj u Poljoprivrednom testamentu iz 1940. Biološka poljoprivreda koja se na temeljima biodinamiĉke poljoprivrede javlja tijekom pedesetih godina prošlog stoljeća u Njemaĉkoj i Švicarskoj. Poĉetkom osamdesetih godina prošlog stoljeća pojavljuje se uravnoteţeni poljoprivredni sustav permakultura.

Nakon završetka modula studenti će moći demonstrirati temeljno znanje i razumijevanje elementarnih pojmova uzgoja bilja i stoke prema ekološkim poĉelima, problema, prednosti, nedostaka, uvjeta i ograniĉenja raznih regija RH za razvoj ovog vida poljoprivrede.

Način rada:


Koordinirati izvoĊenje nastave, definirati ciljeve izvoĊenja nastave, biti na raspolaganju za konzultacije, dostupnost putem emaila

Oblici nastave: predavanja – nastava se izvodi PPT prezentacijama; seminari – studentima se zadaju zadaci vezani uz trenutnu nastavnu tematiku; vjeţbe (terenske vjeţbe) – posjet OPG

Ispravljanje ispita


Dolazak na nastavu, sudjelovanje u izvoĊenju nastave, izrada seminara



Vjeţbe (terenske)




257


Nakon završenog modula student će moći:

1. Opisati obiljeţja, poziciju i vaţnost ekološke poljoprivrede u odnosu na ostale sustave gospodarenja u poljoprivredi

2. Ukazati na prednosti energetske i okolišne bilance ekološke u odnosu na konvencionalnu poljoprivredu

3. Preporuĉiti oblike i argumentirati prednosti uzgoja usjeva bez primjene agrokemikalija

4. Identificirati prednosti i nedostatke pojedinih tehnologija u biljnoj proizvodnji (konvencionalna – ekološka)

5. Argumentirati vaţnost ekološke poljoprivrede u oĉuvanju biološke raznolikosti i njezin doprinos multifunkcionalnosti poljoprivrede

6. Objasniti okvirne smjernice standardizacije i prepoznatljivosti proizvoda ekološke poljoprivrede

7. Organizirati rad te samostalno upravljati tehnološkim procesima u ekološkoj poljoprivredi na vlastitom gospodarstvu, kao i u sklopu većih proizvodnih sustava

8. Samostalno prezentirati informacije, probleme i rješenja iz domene ekološke poljoprivrede

9. Objasniti deklariranje, oznaĉavanje ekoloških proizvoda

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

1. parcijalni ispit 50% 50 65%

66-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

15 50 1,5

2. parcijalni ispit 50% 15 50 1,5

Završni ispit 100% 30 80 3




Seminarski rad

Studentima se jednom tokom semestra zadaje zadatak vezan uz nastavnu tematiku. Da bi se seminarski rad smatrao izvršenim, student mora ispuniti obavezu zadanu seminarskim radom.


Parcijalni ispiti Studenti dva puta tokom semestra polaţu parcijalne ispite iz cijelina obraĊenih na nastavi.




258

Završni ispit

Uvjet za izlazak na završni ispit (potpis o izvršenim obavezama tijekom semestra), završen i predan seminarski rad i uredno pohaĊanje nastave i vjeţbi. Na zavšnom ispitu student koji nije poloţio samo jedan parcijalni ispit usmeno odgovara nepoloţeni dio. Student koji nije poloţio oba parcijalna ispita, izlazi na cijeloviti pismeni ispit, te potom usmeni. Studenti koji su poloţili sve dijelove parcijalnih ispita izlaze samo na usmeni ispit. Završna ocjena se dodijeljuje nakon usmenog ispita.


3+1



1. i 2. IU 2 pitanja iz nastavih cjelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja

3. IU 2 pitanja iz nastavih cjelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja



6. IU 1 pitanje iz nastavih cjelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja

7. IU 1 pitanje iz nastavih cjelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja

8. i 9. IU 2 pitanja iz nastavih cjelina koja obuhvaćaju navedeni ishod uĉenja


259



Uvod u mikrobiologiju tla


Predavanja: 22; seminari:2; vjeţbe (laboratorijske): 6


Prof.dr.sc. Sanja Sikora, Zavod za mikrobiologiju, 01 2393 880, [email protected]

Izv.prof.dr.sc. Mihaela Blaţinkov, Zavod za mikrobiologiju, 01 2393 699; [email protected]

Ivana Rajnović, dipl.ing., Zavod za mikrobiologiju, 01 2393 881, [email protected]

Cilj:

Student stjeĉe temeljna znanja o glavnim karakteristikama mikroorganizama te njihovom znaĉaju i funkciji u mikrobiološkim procesima u tlu koji imaju kljuĉnu ulogu u oĉuvanju i podizanju razine plodnosti tla te primjenu u odrţivoj poljoprivrednoj proizvodnji.

Način rada:


Odrţavanje predavanja, organizacija i izvedba laboratorijskih vjeţbi, evidencija prisutnosti studenata na predavanjima i vjeţbama, praćenje aktivnosti studenata tijekom predavanja i vjeţbi, priprema nastavnih materijala (predavanja i vjeţbe) studentima, konzultacije, organiziranje i odrţavanje pismenih i usmenih provjera znanja tijekom sememstra i ispitnih rokova


Redovito pohaĊanje svih oblika nastave, poloţen kolokvij iz vjeţbi, polaganje ispita u vidu testova znanja tijekom semestra (kontinuirana nastava) ili u ispitnom roku.


- opisati strukturu i objasniti funkciju prokariotskih i eukariotskih stanica

- razumjeti osnove mikrobnog metabolizma i mogućnosti iskorištavanja pojedinih metaboliĉkih procesa u poljoprivrednoj proizvodnji kao i njihovu ulogu u prirodnim sredinama

- prepoznati vaţnost poznavanja interakcijskih odnosa izmeĊu mikroorganizama i njihove sredine te mogućnost primjene navedenih spoznaja u razliĉitim mikrobiološkim procesima znaĉajnim za poljoprivredu i zaštitu okoliša

- navesti i objasniti mikrobiološke procese u ciklusu kruţenja najznaĉajnijih biogenih elemenata i njihov utjecaj na ishranu višeg bilja i na okoliš

- prepoznati znaĉaj mikroorganizma i korisnih mikrobioloških procesa u odrţivoj poljoprivrednoj proizvodnji i podizanju razine plodnosti tla





260

Polaganje ispita






studenta

ECTS bodovi


korektivni bodovi - - 28 28 0.5

Kolokvij iz vjeţbi

Uvjet za pristup ispitu

Korektivni bodovi

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

0 12 0.5

Test znanja 1 25%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

1 15 0.5

Test znanja 2 25%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 2

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

1 15 0.5

Ispitni rok-usmeni 50%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 2

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

Unesi tekst 20 1.0

Ispitni rok-pismeni i usmeni

100%

55-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 2

Vrlo dobar4

Odliĉan 5

Unesi tekst 50 2.0





Tijekom semestra vodi se evidencija o prisutnosti studenata na svim oblicima nastave (predavanja, vjeţbe). Moţe se opravdati izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju na AFZ-u.)

Na vjeţbama se prati motiviranost te preciznost studenata u izvoĊenju praktiĉnog rada.

Redovito pohaĊanje nastave studenata se evidentira te omogućuje korekciju konaĉne ocjene.

semestar Unesi tekst

Kolokvij iz vjeţbi Nakon upoznavanja studenata s teorijskim znanjima iz laboratorijskog praktikuma, studenti pristupaju pismenom kolokviju. Poloţeni kolokvij uvjet je za pristup ispitu.

4. tjedan 7. tjedan


261

Test znanja 1

Obuhvaća programski dio modula iz opće mikrobiologije: uvod, morfologija eukariota, morfologija prokariota, respiracije, fermentacije, ekologija, genetika, ishrana, rast i razmnoţavanje mikroorganizama,

8 tjedan

Ispitni rokovi

(cjelovito gradivo)

Test znanja 2

Drugom testu znanja mogu pristupiti studenti koji su poloţili prvi test znanja.

Drugi test znanja obuhvaća programski dio modula iz mikrobiologije tla: mikroorganizmi u prirodnim sredinama, Ciklus C-razgradnja organskih ostataka u tlu, ciklus N (amonifikacija, nitrifikacija, denitrifikacija), biološka fiksacija dušika (simbiozna, asimbiozna, asocijativna)

15 tjedan

Ispitni rokovi

(cjelovito gradivo)

Ispitni rok-usmeni Studenti koji su uspješno poloţili oba testa znanja mogu pristupiti usmenom ispitu. Usmeni ispit se najĉešće sastoji od tri do pet pitanja ovisno o prethodno postignutim rezultatima.

Ispitni rokovi

Unesi tekst

Ispitni rok-pismeni i usmeni

Ukoliko student ne poloţi testove znanja tijekom kontinuirane nastave, cjelokupno gradivo polaţe pismenim te nakon toga usmenim putem.

Ispitni rokovi

Unesi tekst



-opisati strukturu i objasniti funkciju prokariotskih i eukariotskih stanica Pismeni i usmeni ispit

-razumjeti osnove mikrobnog metabolizma i mogućnosti iskorištavanja pojedinih metaboliĉkih procesa u poljoprivrednoj proizvodnji kao i njihovu ulogu u prirodnim sredinama

Pismeni i usmeni ispit

-prepoznati vaţnost poznavanja interakcijskih odnosa izmeĊu mikroorganizama i njihove sredine te mogućnost primjene navedenih spoznaja u razliĉitim mikrobiološkim procesima znaĉajnim za poljoprivredu i zaštitu okoliša


-navesti i objasniti mikrobiološke procese u ciklusu kruţenja najznaĉajnijih biogenih elemenata i njihov utjecaj na ishranu višeg bilja i na okoliš


prepoznati znaĉaj mikroorganizma i korisnih mikrobioloških procesa u odrţivoj poljoprivrednoj proizvodnji i podizanju razine plodnosti tla



262



Uvod u opću mikrobiologiju


Predavanja 20 sati, vjeţbe 10 sati


Mirna Mrkonjić Fuka, [email protected]

Cilj:

Predmet upoznaje studente s osnovama opće i primijenjene mikrobiologije. Studenti stjeĉu temeljna znanja o mikroorganizama i o njihovoj ulozi u fermentacijskim procesima vaţnim za stoĉarsku proizvodnju.

Način rada:


Organizirati i provoditi predavanja i vjeţbe, radne zadatke, pripremu i obranu seminarskih radova te testove znanja i usmene ispite. Pripremiti literaturne izvore za uĉenje


Redovito pohaĊanje predavanja i vjeţbi. Izvršavanje radnih zadataka

Izrada i obrana seminarskog rada

Polaganje testova znanja i usmenog ispita


1. definirati osnovne pojmove vezane uz mikrobiologiju te razumjeti znaĉaj i ulogu mikroorganizama,

2. objasniti razlike u strukturi i funkciji prokariotskih i eukariotskih stanica,

3. razumjeti genetiĉko ustrojstvo i mehanizme genetiĉkih rekombinacija prokariota,

4. opisati rast, ishranu i razmnoţavanje mikroorganizama,

5. definirati ekološke ĉimbenike i njihov utjecaj na mikroorganizme,

6. objasniti interakcije izmeĊu mikroorganizmima i razlikovati kategorije mikrobnih odnosa,

7. razumjeti osnove mikrobnog metabolizma i metaboliĉke razlike izmeĊu mikroorganizama,

8. opisati najznaĉajnije vrste fermentacija te navesti glavne predstavnike mikroorganizama istih,

9. prepoznati vaţnost i ulogu bakterija mlijeĉne kiseline u razliĉitim fermentacijskim procesima znaĉajnim za stoĉarsku proizvodnju.



263

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave 5% - - 28 40 0,5


5% -


- - 0,5

Seminarski rad - - - - - -

Test znanja 1+

Test znanja 2 40%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Izvrstan (5)

2 20 1

Usmeni ispit 50%

60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 30 1


(5%) - - - (10) (0,5%)




PohaĊanje nastave

Na nastavi se biljeţi prisustvo studenata na nastavi (na poĉetku i kraju bloka ) i prati sposobnost discipliniranog praćenja nastave.







Tijekom nastave

-




U 10. i 14. tjednu

-


264

Usmeni ispit


Ispitni rokovi -



Do kraja nastave

-



Definirati osnovne pojmove vezane uz mikrobiologiju te razumjeti znaĉaj i ulogu mikroorganizama

Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, testovi znanja, usmeni ispit

Objasniti razlike u strukturi i funkciji prokariotskih i eukariotskih stanica


Razumjeti genetiĉko ustrojstvo i mehanizme genetiĉkih rekombinacija prokariota


Opisati rast, ishranu i razmnoţavanje mikroorganizama Sudjelovanje u raspravama tijekom nastave, testovi znanjai, usmeni ispit

Definirati ekološke ĉimbenike i njihov utjecaj na mikroorganizme


Objasniti interakcije izmeĊu mikroorganizmima i razlikovati kategorije mikrobnih odnosa


Razumjeti osnove mikrobnog metabolizma i metaboliĉke razlike izmeĊu mikroorganizama



265



Uvod u poslovnu matematiku


P48, V12


Doc. dr. sc. Biserka Kolarec, Zavod za informatiku i matematiku, telefon: 239 2303, e-mail: [email protected]

Dr. sc. Darko Biljaković, viši predavaĉ, Zavod za informatiku i matematiku, telefon: 239 3806, e-mail: [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je svladavanje osnovnih matematiĉkih znanja nuţnih za nastavak matematiĉkog obrazovanja na studiju. Predmet poĉinje izlaganjem temelja financijske matematike: kamatnim raĉunom i raĉunom zajma. Nakon toga se daju osnovni elementi linearne algebre: vektorski i matriĉni raĉun, linearni sustavi i linearna regresija. ObraĊuju se i primjeri ekonomski relevantnih primjena linearne algebre kao što su analiza ulaza i izlaza i linearno programiranje. U tu je cjelinu integriran i kratki pregled analitiĉke geometrije u ravnini, koji ĉini prijelaz prema sljedećoj cjelini u kojoj se daje pregled elementarnih funkcija. Poseban naglasak stavlja se na funkcije koje se pojavljuju u ekonomskim primjenama i modelima. Na to se nastavlja cjelina o diferencijalnom raĉunu i njegovim ekonomskim primjenama. Slijedi dio o funkcijama više varijabli i elementima diferencijalnog raĉuna u tom kontekstu. Modul završava kratkim uvodom u integralni raĉun i njegovim primjenama.

Način rada:


Ustrojiti i redovito i savjesno izvoditi nastavu i druge oblike nastavnog rada

Pripremati nastavne i ispitne materijale

Razraditi i provoditi odgovarajuće metode praćenja i vrednovanja rada studenata

Bodovati i ocijeniti rad studenata na ispitima znanja, zadaćama i seminarskim radovima studenata te na projektnom zadatku

Poticati studente na samostalan rad i razvijati njihovo zanimanje za predmet

Biti dostupan za pitanja studenata na nastavi, u vrijeme konzultacija i prema dogovoru u drugo vrijeme


Redovito prisustvovati nastavi

Izvršavati nastavne obveze (predavati zadaće, pristupati ispitima znanja)

Aktivno sudjelovati u nastavi pitanjima, davanjem odgovora na problemska pitanja

Angaţirano sudjelovati u radu, raditi u grupama, svladati predviĊene vjeţbe




266


1. Razlikovati razne tipove kamatnih raĉuna i izraĉunati sve komponente raĉuna kamata i zajmova

2. Izraĉunati rang, determinantu i inverz matrice, prepoznati specijalne matrice

3. Primijeniti matriĉni raĉun u rješavanju sustava linearnih jednadţbi

4. Dizajnirati problem ulaza-izlaza za zadanu ekonomiju i riješiti ga

5. Postaviti i grafiĉki riješiti problem linearnog programiranja

6. Raspoznati tipove funkcija s naglaskom na onima koje imaju ekonomsko znaĉenje

7. Primijeniti diferencijalni raĉun na probleme optimizacije

8. Odrediti ekstrem funkcije jedne i više varijabli

9. Raĉunati integrale elementarnih funkcija te primijeniti integralni raĉun na problem odreĊivanja površine

Polaganje ispita

Elementi praćenja


u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

1.ispit znanja 40% - - 2 40 2

2.ispit znanja 30% - - 2 30 1

3.ispit znanja 20% - - 2 20 1


10% - - 54 90 2


Dodatnih do 10%

- - - - -

UKUPNO 100%

50-60%

61-74%

75-89%

90-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odličan (5)

60 180 6


267



1.ispit znanja Obuhvaća elemente kamatnog i matriĉnog raĉuna i ekonomske primjene – metodu ulaza i izlaza, linearnu regresiju i grafiĉko rješavanja problema linearnog programiranja

7./8. tjedan -

2.ispit znanja Elementarne funkcije, funkcije s ekonomskim znaĉenjem, diferencijalni raĉun i primjene

12.tjedan -

3. ispit znanja Funkcije dvije varijable, ekstremi funkcija dvije varijable, elementi integralnog raĉuna

15./16. tjedan -



Kroz semestar

-



Kontinu-irano tijekom nastave

-

Usmeni ispit Za studente koji nisu svladali gradivo kroz semestar. Ocjenjuje se znanje i vještina primjene znanja u rješavanju problema Ispitni rokovi

Ispitni rokovi -



Razlikovati razne tipove kamatnih raĉuna i izraĉunati sve komponente raĉuna kamata i zajmova


Izraĉunati rang, determinantu i inverz matrice, prepoznati specijalne matrice


Primijeniti matriĉni raĉun u rješavanju sustava linearnih jednadţbi. Dizajnirati problem ulaza-izlaza i riješiti ga. Postaviti i grafiĉki riješiti problem linearnog programiranja


Raspoznati tipove funkcija s naglaskom na funkcije s ekonomskim znaĉenjem


Primijeniti diferencijalni raĉun na probleme optimizacije Sudjelovanje u problemskoj nastavi i raspravi, izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća, pismeni ispit

Odrediti ekstrem funkcije jedne i više varijabli Sudjelovanje u problemskoj nastavi i raspravi, izrada problemskih zadataka, samostalno izraĊena zadaća

Odrediti integrale elementarnih funkcija i primijeniti ga na problem odreĊivanja površine



268



Uvod u populacijsku i kvantitativnu genetiku



Sati nastave 60: predavanja 38; vjeţbe (praktikum) 16; seminar 6


Prof. dr. sc. Marija Đikić, tel.: 385 1 239 3799, e-mail: [email protected]

Cilj:

Cilj predmeta je pouĉiti studente o teorijskim spoznajama populacijske i kvantitativne genetike. Osposobiti studente determinirati genetske strukture populacija, definirati svojstva, varijabilnost svojstava kao i utjecaj genetskih i okolišnih ĉimbenika na promjene varijabilnosti svojstava u populacijama razliĉitih vrsta organizama, ali posebno u pulacijama domaćih ţivotinja. Objasniti znaĉaj promjena/selekcije na genetsku strukture populacije u primjni uzgoja i korištnju domaćih ţivotinja za proizvodnju mlijeka mesa i jaja te oĉuvanju bioraznolikosti ţivotinja.

Program modula: Razmotriti razvoj, usporediti znaĉaj populacijske i kvantitativne genetike s drugim biološkim i društvenim disciplinama u razvoju standarda društva; Identificirati i usporediti staru i novu terminologiju; Determinirati genetiĉku strukturu populacije i povezati s promjenama frekvencija gena i genotipova u populacijama (posebno domaćih) ţivotinja; Razmotriti vaţnost male populacije i parametre ∆F, Fx i Ft u stoĉarstvu. Povezati genske mape i kvantitativna svojstva, utvrditi genotipske vrijednosti i prosjeke, varijabilnost varijance i kovarijance svojstava u populaciji; Utvrditi odnose fenotipskih i genetskih varijanci te genetiĉke parametre; Osnovni genetski parametri za selekciju ţivotinja. Inbriding i male populacije u stoĉarstvu. Na vjeţbama primjeniti teorijske spoznaje u praktiĉnom rješavanju problema uz individualni pristup studentu i njihov samostalni rad. Seminari tematski vezani uz sadrţaj predmeta s naglaskom na najnovija znanstvena dostignuća.

Način rada:


Pouĉavati studente i prezentirati na jednostavan i razumljiv naĉin obrazovni sadrţaj modula za koji treba imati kompetencije. Procijeniti u kojoj su mjeri studenti usvojili obrazovne ciljeve i ostvarili oĉekivane ishode uĉenja. Ocijeniti ishode uĉenja studenata kroz zadane kriterije vrednovanja postavljene u našem sustavu ocjenjivanja (ocjene od nedovoljan (1) do odliĉan (5)) i kompatibilne s ECTS sustavom, a koristeći tehnike ispitivanja u obliku postavljenih pitanja pismenog i usmenog ocjenjivanja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊati nastavu. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljati pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati samostalno ili grupno te aktivno sudjelovati u raspravi. Tijekom nastave poloţiti parcijalne pismene ispite/kolokvije kao uvjet za polaganje usmenog završnog ispita.



269

- Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zaposlenje – prema ECTS katalogu:

Na predmetu studenti od ishoda uĉenja trebaju: Razumjeti vaţnost teorijskih spoznaja populacijske i kvantitativne genetike u odnosu na druge biološke i društvene discipline u svrhu razvoja stoĉarske/poljoprivredne proizvodnje i industrije; Determinirati genetsku strukturu i promjene genetske strukture populacija ţivotinja; Identificirati fenotipsku i genetsku varijabilnost svojstava posebno u populacijama ţivotinja; Razumjeti i znati izraĉunati genske uĉinke i komponente varijanci za procjene uzgojnih vrijednosti; Specificirati genetske parametre svojstava u postavljanju uzgojnih ciljeva i selekcijskih programa ţivotinja, Razumjeti i znati izraĉunati parametre genetskih veza i stupanj uzgoja u srodstvu; Objasniti i primijeniti znaĉaj selekcije ţivotinja i ekonomske efikasnosti u stoĉarskoj/poljoprivrednoj proizvodnji i industriji. Ove ishode uĉenja treba povezati s ishodima uĉenja studija u Animalnim znanostima koji determiniraju uzgoj i korištenje razliĉitih vrsta domaćih ţivotinja s praktiĉnom primjenom znanja u formiranju odreĊenih genotipova/fenotipova ţivotinja i odabira za odreĊene sustave drţanja i tehnologija proizvodnje proizvoda koje traţe standardi današnjeg trţišta.

Ishodi uĉenja i zapošljivost: inţenjer/inţenjerka animalnih znanosti ili baccalaureus/baccalaurea (univ.bacc. ing agr.)

Polaganje ispita

Elementi praćenja Maksimalno bodova ili udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi


- 54 45 1

Aktivno sudjelovanje na nastavi *

Korektivni bodovi


30 1

Seminarski rad 25 Struktura sadrţaj pisanog rada 50%


6 25 1

Parcijalni ispit( PI1) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91- 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar(4)

Odliĉan (5)

0 25 1


61-70%

71-90%

91- 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan (5)

0 25 1

(Nadoknada)** (25%) - - - (25) (1)

Usmeni ispit (U) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

0 30 1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI)/4 60 180 6


** Jedan bod je moguće nadoknaditi izradom samostalnog zadatka


270



PohaĊanje nastave


Na nastavi se biljeţi nazoĉnost (poĉetak i kraj), prati aktivnost i discipliriranost aktivnog praćenja nastave.

Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi, 15% seminara (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju na AFZ).




Studenti se potiĉu sudjelovati u raspravama prezentaciji ideja i problemskih rješenja Prati se usvajanje teorijskih i ĉinjeniĉnih znanja, prezentacijskih i komunikacijskih vještina, kritiĉkog mišljena, samostalnog i timskog rada i rada rješavanja radnih zadataka.

Zapaţena aktivnost se biljeţi u studentskoj evidenciji (+) što omogućuje korekciju konaĉne ocjene na više (++) ili beneficiju na usmenom ispitu (+++).


Moguća putem samostalnog zadatka(1ECTS)

Seminarski rad (S) (priprema +prezentacija)

Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta vezano uz programski sadrţaj predmeta i studija studenti zaduţuju samostalno ili grupno (3-5 studenata ovisno o studijskoj grupi) na poĉetku semestra.

Pisani rad se predaje na pregled dva tjedna prije izlaganja na nastavi. Korigirani rad predaje se neposredno pri izlaganju prezentacije.

Izlaganja seminarskih radva poĉinju u 13. tjednu nastave u semestru po dogovorenom tematskom rasporedu. Svaki student pojedinaĉno izlaţe rad ili dio rada ako je grupna izrada. Ocjenjuje se oblikovanje i razumijevanje sadrţaja, oblikovanje prezentacije, vještine prezentavcije, timski rad analitiĉnost i sposobnost zakljuĉivanja.

1. tjedan

13. tjedan

14. tjedan

Moguća nadoknada putem samostalnog zadatka (1ECTS)

Parcijalni ispit 1 (PI1) Ispit, programski obuhvaća uvodni dio i teorijsku osnovu s praktiĉnom zadacima genetska struktura populacije frekvencije i promjene frekvencija gena i genotipova kao osnove varijabilnosti, bioraznolikosti populacija za selekciju i uzgoj ţivotinja. Ispit je pismeni putem kolokvija

Pitanja iz teorijskog dijela ispituju poznavanje i razumijevanje ĉinjenica, a izraĉuni zadataka identificiranje i primjenu teorije u praksi, razumijevnje i analizu te povezivanje s drugim programskim sadrţajima studija.


Parcijalni ispit2 (PI2) Ispit programski obuhvaća drugi dio, podruĉje kvantitativne genetike, analizu prosjeka i odstupanja geneotipskih vrijednosti svojstava populacije, varijabilnost, osnove inbridinga temeljem analize svojstava male populacije. Ispit je pismeni putem kolokvija. Pitanja iz teorijskog dijela ispituju poznavanje i razumijevanje teorijskih spoznaja, a problemi, izraĉun za primjenu u praksi.



Student treba ostvariti nuţna 3 ECTS boda za izlazak na usmeni ispit, a ukoliko ne, moţe nadoknaditi izradom samostalnog rada.


-

Usmeni ispit(UI) Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja prema programskim cjelinama predmeta. Uvaţava se evaluacija aktinosti tijekom nastave (+++)


Ispitni rokovi -


271



Razumijeti vaţnost teorijskih spoznaja populacijske i kvantitativne genetike u odnosu na druge biološke i društvene discipline u svrhu razvoja stoĉarske industrije.

Na nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, izrada seminarskog rada, pismeni i usmeni ispiti

Determinirati genetsku strukturu i promjene genetske strukture u populacijama

Na nastavi samostalna ili grupna izrada radnih zadataka, aktivno sudjelovanje u analizi rezultata. Pismeni ispit, pitanja iz teorijskih spoznaja, rješavanje problema s praktiĉnom primjenom, usmeni ispit, povezati teoriju i praksu. Izrada seminarskog rada na temu o najnovijim znanstvenim dostignućima iz genomike populacija

Identificirati fenotipsku i genetsku varijabilnost svojstava u populacijama ţivotinja

Na nastavi samostalna ili grupna izrada radnih zadataka aktivno sudjelovanje u analizi rezultata, pismeni ispit teorija i rješavanje problema. Usmeni ispit fenotipska i genetska varijabilnost u uzgoju i selekciji domaćih ţivotinja. Seminarski rad kapaciteti proizvodnje kod razliĉitih vrsta uzgojno valjanih ţivotinja.

Razumijeti i znati izraĉunati genske uĉinke i komponente varijanci za procjenu uzgojnih vrijednosti

Na nastavi samostalno rješavanje problema i analiza rezultata. Pismeni ispit teorija i rješavanje problema. Usmeni ispit, genski uĉinci i uzgojni programi u stoĉarstvu.

Specificirati genetske parametre u postavljanju uzgojnih ciljeva i selekcijskih programa ţivotinja.

Usmeni ispit, vaţnost genetskih parametara I strategije uzgojnih ciljeva u selekciji domaćih ţivotinja.

Razumjeti i izraĉunati parametre genetskih veza i stupanj uzgoja u srodstvu

Na nastavi samostalno rješavanje radnih zadataka. Pismeni ispit teorijske spoznaje i rješavanje problema. Usmeni ispit, teorijska osnova uzgoja u srodstvu znaĉaj i primjena u stoĉarstvu.

Objasniti i primijeniti znaĉaj selekcije ţivotinja i ekonomske efikasnosti u stoĉarskoj industriji.

Seminarski rad na temu uzgojno stoĉarstvo I strategije razvoja proizvodnje mlijeka i mesa.


272



Uvod u tehnologiju proizvodnje grožđa i vina


Predavanja (40); seminari (4); vjeţbe (16)


Pavica Tupajić [email protected] ; Darko Preiner [email protected] ; Domagoj Stupić [email protected] ; Ţeljko Andabaka [email protected]

Cilj:

Osigurati studentu opća znanja iz vinogradarstva/vinarstva kao vaţne gospodarske grane, ponajprije kao uvod u druge vinogradarsko-vinarske module.

Način rada:


Odrţavanje izvorne nastave - predavanja, vjeţbe. Osmišljavanje tema za seminarske radove i sastavljanje testova znanja te njihovo ocjenjivanje. Odrţavanje usmenih ispita i konzultacija. Izrada nastavnih materijala.




- razumjeti vaţnost vinogradarstva i vinarstva u svijetu

- razumjeti i definirati znaĉaj i perspektive vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj

- definirati ĉimbenike kakvoće vina

- nabrojati najvaţnije sorte vinove loze u svijetu i Hrvatskoj

- objasniti vaţnost okolinskih ĉimbenika za uzgoj vinove loze

- prepoznati najvaţnije svjetske zemlje i regije za proizvodnju vina

- opisati najvaţnija hrvatska podruĉja za proizvodnju vina

- pripremiti i prezentirati seminarski rad na zadanu temu u suradnji s grupom studenata

- nabrojiti zakonske propise iz vinogradarstva i vinarstva, objasniti sustav kontrole proizvodnje i zaštite zemljopisnog podrijetla vina u svijetu i Hrvatskoj

- definirati najvaţnije kemijske spojeve u groţĊu i vinu






273

Polaganje ispita


udio u ocjeni





ECTS bodovi



20% 60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

14 46 1,5 -sadrţaj pisanog rada

-prezentacija

70%

30%


60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 46 1,5


50-60%

61-70%

71-80%

81-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 46 1,5

UKUPNO 100% Sx20+T1x40+T2x40/100 60 180 6


50-60%

61-70%

71-85%

86-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 90 3

UKUPNO 100% (Sx20+ZIx80)/100






-


Grupe studenata (najĉešće 3-5) u prvim tjednima nastave dobivaju teme seminarskog rada koje moraju izraditi i prezentirati u dogovorenom terminu. U istom terminu duţni su predati pisani rad.



Nema nadoknade


274

Test znanja 1

Studentu je omogućena provjera znanja tijekom odrţavanja nastave kroz dva testa znanja. Test znanja 1 obuhvaća teme Vinova loza u svijetu i RH, te Ĉimbenici kakvoće groţĊa. Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje ĉinjenica i sposobnost njihovog povezivanja.

7. tjedan nastave

Nema nadoknade

Test znanja 2

Test znanja 2 obuhvaća teme Sorte vinove loze, Kakvoća mošta/vina, te Vinska legislativa. Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje ĉinjenica i sposobnost njihovog povezivanja. Na temelju ocjena iz testova znanja i seminarskog rada studentima dobivaju završnu ocjenu ispita prema formuli (Sx20+T1x40+T2x4)/100

15. tjedan Nema nadoknade

Završni ispit


ispitni rokovi -



Razumjeti vaţnost vinogradarstva i vinarstva u svijetu seminarski rad, test znanja, završni ispit

razumjeti i definirati znaĉaj i perspektive vinogradarstva i vinarstva u Hrvatskoj


definirati ĉimbenike kakvoće vina test znanja, završni ispit

nabrojati najvaţnije sorte vinove loze u svijetu i Hrvatskoj

vjeţbe u praktikumu, seminarski rad, sudjelovanje u raspravama, test znanja, završni ispit

objasniti vaţnost okolinskih ĉimbenika za uzgoj vinove loze

radni zadaci tijekom nastave, test znanja, završni ispit

prepoznati najvaţnije svjetske zemlje i regije za proizvodnju vina

seminarski rad, sudjelovanje u raspravama, test znanja, završni ispit

opisati najvaţnija hrvatska podruĉja za proizvodnju vina seminarski rad, sudjelovanje u raspravama, test znanja, završni ispit

pripremiti i prezentirati seminarski rad na zadanu temu u suradnji s grupom studenata

seminarski rad

nabrojati zakonske propise iz vinogradarstva i vinarstva, objasniti sustav kontrole proizvodnje i zaštite zemljopisnog podrijetla vina u svijetu i Hrvatskoj

sudjelovanje u raspravama, test znanja, završni ispit

definirati najvaţnije kemijske spojeve u groţĊu i vinu sudjelovanje u raspravama, test znanja, završni ispit


275



Uzgoj i korištenje goveda


Predavanja 34; seminar 4; terenske vjeţbe 8; auditorne vjeţbe 14


prof.dr.sc. Ante Ivanković, [email protected]

doc.dr.sc. Miljenko Konjaĉić, [email protected]

doc.dr.sc. Jelena Ramljak, [email protected]

dr.sc. Ivica Kos, [email protected]

dr.sc. Nikolina Kelava Ugarković, [email protected]

Cilj:

Nakon apsolviranja predmeta student je osposobljen za samostalno bavljenje govedarskom proizvodnjom, poznaje anatomske osobitosti goveda, moţe upravljati fiziološkim procesima, odabire pasmine za odgovarajuća proizvodna usmjerenja, vodi uzgoj i selekciju stada. Osposobljen je za korištenje suvremenih tehnologija i postupaka u uzgoju goveda, posjeduje vještine voĊenja proizvodnog procesa mlijeĉne i tovne farme. TakoĊer, student je sposoban integrirati nova, teorijska i praktiĉna znanja u cilju podizanja razine uĉinkovitosti govedarske proizvodnje. Brine se o dobrobiti ţivotinja i oĉuvanju okoliša.

Način rada:


Izloţiti predviĊeni program predavanja i auditornih te provesti predviĊeni programi terenskih vjeţbi

Pomoći u pripremi dodijeljenih tema seminara


PohaĊati predviĊeni program predavanja i usvojiti programom predviĊena znanja

PohaĊati predviĊeni program auditornih vjeţbi i usvojiti programom predviĊena znanja

PohaĊati predviĊeni program terenskih vjeţbi i usvojiti programom predviĊena znanja

Pripremiti i izloţiti dodijeljene teme seminara


- prepoznati i obrazloţiti osobitosti, ekonomsku i biološku poziciju govedarske u poljoprivrednoj proizvodnji,

- prepoznati i opisati najvaţnije pasmine goveda u Hrvatskoj i svijetu,

- objasniti anatomske i fiziološke funkcionalne osobitosti goveda kao preţivaĉa,

- samostalno upravljati poslovima vezanim za reprodukciju na govedarskoj farmi,







276

- prepoznati i obrazloţiti suvremene tehnologije proizvodnje mlijeka i govedskog mesa,

- organizirati rad i samostalno upravljati tehnološkim procesima na mlijeĉnoj govedarskoj farmi,

- organizirati rad i samostalno upravljati tehnološkim procesima na tovnoj govedarskoj farmi,

- prepoznati i obrazloţiti tehnološke, zdravstvene i ekonomske zahtjeve i rizike u govedarskoj proizvodnji,

- prepoznati proizvodne indikatore, prednosti i ograniĉenja koja utjeĉu na rezultate proizvodnje, predloţiti poboljšanja u proizvodnji,

- izraditi godišnji plan financijskih prihoda i rashoda, utroška rada, krmiva, amortizacije stada, objekata i opreme, izraĉunati odgovarajuće proizvodne indikatore

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Test znanja 1. 30%

< 60 %

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

24 45 1,60

Test znanja 2. 25%

< 60 %

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

18 40 1,50

Test znanja 3. 25%

< 60 %

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

18 40 1,50

Seminar 6%

Struktura i sadrţaj pisanog rada (50%)

Prezentacija (50%)

1-5 - 10 0,40

Završni ispit 14%

< 50 %

50 – 62%

63 – 75%

76 – 88%

89 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

- 30 1,00

UKUPNO 100% - 60 165 6,00


277





Test znanja 2. Polaganje ''Test znanja 2.'' obuhvaća izloţeno gradivo u drugom dijelu nastave.


Test znanja 3. Polaganje ''Test znanja 3.'' obuhvaća izloţeno gradivo u trećem dijelu nastave.


Seminar


15. tjedan. Moguća u naknadnom terminu.

Završni ispit

Usmeni ispit sastoji se od šet pitanja. Testira se znanje usvojenosti teorije, ĉinjenica, kritiĉnost i identificiranje praktiĉnih probelma. Uvaţava se aktivnost studenta tijekom odrţavanja nastave i vjeţbi.

Ispitni rokovi -



Prepoznati i obrazloţiti osobitosti, ekonomsku i biološku poziciju govedarske u poljoprivrednoj proizvodnji.


Prepoznati i opisati najvaţnije pasmine goveda u Hrvatskoj i svijetu.

Objasniti anatomske i fiziološke funkcionalne osobitosti goveda kao preţivaĉa.

Samostalno upravljati poslovima vezanim za reprodukciju na govedarskoj farmi.

Prepoznati i obrazloţiti suvremene tehnologije proizvodnje mlijeka i govedskog mesa.

Organizirati rad i samostalno upravljati tehnološkim procesima na mlijeĉnoj govedarskoj farmi.

Organizirati rad i samostalno upravljati tehnološkim procesima na tovnoj govedarskoj farmi

Prepoznati i obrazloţiti tehnološke, zdravstvene i ekonomske zahtjeve i rizike u govedarskoj proizvodnji.

Prepoznati proizvodne indikatore, prednosti i ograniĉenja koja utjeĉu na rezultate proizvodnje, predloţiti poboljšanja u proizvodnji

Izraditi godišnji plan financijskih prihoda i rashoda, utroška rada, krmiva, amortizacije stada, objekata i opreme, izraĉunati odgovarajuće proizvodne indikatore.


278



Uzgoj i korištenje konja


Predavanja 32; seminar 4; terenske vjeţbe 4; kliniĉke vjeţbe16; auditorne vjeţbe 4


prof.dr.sc. Ante Ivanković, [email protected]

doc.dr.sc. Jelena Ramljak, [email protected]

Cilj:

Nakon apsolviranja predmeta student je osposobljen za samostalno bavljenje uzgojem konja, poznaje funkcionalnu anatomiju, fiziologiju i etologiju konja, poznaje vaţne pasmine konja, uzgojne modele te je sposoban samostalno voditi selekciju konja. Moţe samostalno utvrditi korektnost tjelesne graĊe konja, uoĉiti nedostatke i uporabne potencijale. TakoĊer, poznaje tehnologije i postupke u uzgoju, osnovne norme objekata za smještaj konja, krmiva i krmne normative te moţe sastaviti primjeren dnevni, mjeseĉni i godišnji plan hranidbe. Poznaje naĉela i vještine osnovne obuke konja. Upoznat je s konjiĉkim konjiĉkim disciplinama te moţe pratiti natjecanja. Poznaje tehnologije uzgoja konja za sport, rekreaciju, proizvodnju mlijeka i mesa. Raspoznaje znakove bolesti i metaboliĉkih poremećaja. Osposobljen je za samostalno voĊenje konjiĉkog pogona, praćenje aktualnih i integraciju novih tehnologija i tehnika. Brine se o dobrobiti konja, jahaĉa te o oĉuvanju okoliša.

Način rada:


Izloţiti predviĊeni program predavanja i auditornih vjeţbi. Provesti predviĊeni program terenskih i kliniĉkih vjeţbi. Pomoći u pripremi dodijeljenih tema seminara


PohaĊati predviĊeni program predavanja, auditornih, terenskih i kliniĉkih vjeţbi te usvojiti programom predviĊena znanja. Pripremiti i izloţiti dodijeljene teme seminara


- prepoznati i obrazloţiti osobitosti, ekonomsku i biološku poziciju konjogojstva u poljoprivrednoj proizvodnji,

- prepoznati i opisati najvaţnije pasmine konja,

- objasniti anatomske i fiziološke osobitosti konja,

- samostalno upravljati poslovima vezanim za reprodukciju i selekciju na konjiĉkom pogonu,

- isplanirati i objasniti norme u pogledu smještaja, hranidbe i njege konja,

- identificirati i obrazloţiti suvremene modele uzgoja i korištenja konja, navesti i opisati konjiĉke natjecateljske discipline,

- prepoznati i obrazloţiti tehnološke, zdravstvene i ekonomske zahtjeve u uzgoju i korištenju konja,




279

- organizirati rad i samostalno upravljati poslovima voĊenja farme konja,

- izraĉunati indikatore uspješnosti proizvodnje, prepoznati i rangirati prednosti, ograniĉenja i rizike, predloţiti poboljšanja u proizvodnji,

- demonstrirati vještinu pristupa konju, pruţanje osnovne njege te poznavanje konjiĉke opreme

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Test znanja 1. 25%

< 60%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

20 40 1,35

Test znanja 2. 25%

< 60%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

20 40 1,35

Test znanja 3. 25%

< 60%

60 – 69%

70 – 79%

80 – 89%

90 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

20 40 1,35

Seminar 8%

Struktura i sadrţaj pisanog rada (50%)

Prezentacija (50%)

1-5 - 15 0,60

Završni ispit 17%

< 50%

50 – 62%

63 – 75%

76 – 88%

89 – 100%

( 1 )

( 2 )

( 3 )

( 4 )

( 5 )

- 40 1,35

UKUPNO 100% - 60 175 6,00


280









Seminar


15. tjedan. Moguća u naknadnom terminu.

Završni ispit

Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja. Testira se znanje usvojenosti teorije, ĉinjenica, kritiĉnost i identificiranje praktiĉnih probelma. Uvaţava se aktivnost studenta tijekom odrţavanja nastave i vjeţbi.

Ispitni rokovi

-



Prepoznati i obrazloţiti osobitosti, ekonomsku i biološku poziciju konjogojstva u poljoprivrednoj proizvodnji.


Prepoznati i opisati najvaţnije pasmine konja.

Objasniti anatomske i fiziološke osobitosti konja.

Samostalno upravljati poslovima vezanim za reprodukciju i selekciju na konjiĉkom pogonu.

Isplanirati i objasniti norme u pogledu smještaja, hranidbe i njege konja.

Identificirati i obrazloţiti suvremene modele uzgoja i korištenja konja, navesti i opisati konjiĉke natjecateljske discipline.

Prepoznati i obrazloţiti tehnološke, zdravstvene i ekonomske zahtjeve u uzgoju i korištenju konja.

Organizirati rad i samostalno upravljati poslovima voĊenja farme konja.

Izraĉunati indikatore uspješnosti proizvodnje, prepoznati i rangirati prednosti, ograniĉenja i rizike, predloţiti poboljšanja u proizvodnji.

Demonstrirati vještinu pristupa konju, pruţanje osnovne njege te poznavanje konjiĉke opreme.


281



Uzgoj i korištenje kunića

Struktura izvedbe nastave (predavanja, seminari, vjeţbe):

Sati nastave 60: predavanja 44, auditorne vjeţbe 12, seminar 4


Prof. dr. sc. Zlatko Janjeĉić; 01/2393951 : [email protected]

Doc. dr. sc. Jasna Pintar; 01/2393925 : [email protected]

Dr. sc. Dalibor Bedeković; 01/2394007 : dbedeković@agr.hr

Cilj:

Cilj predmeta je omogućiti studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktiĉnih znanja iz kunićarstva koja su neophodna za uspješno poslovanje, osobito na obiteljskim gospodarstvima te daje osnove za daljnju nadogradnju znanja.

Način rada:




Redovito pohaĊati nastavu. Studenti su duţni prisustvovati na 75% predavanja i vjeţbi. U sluĉaju neopravdanog izostanka više od 3 puta, studenti dobivaju dodatni seminarski rad na temu iz podruĉja koje su propustili na nastavi. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljati pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati samostalno ili grupno te aktivno sudjelovati u raspravi.

Tijekom nastave poloţiti parcijalne pismene ispite/kolokvije kao uvjet za polaganje usmenog završnog ispita.



- identificirati obiljeţja i ulogu kunićarske proizvodnje

- nabrojiti pasmine i hibride kunića s obzirom na proizvodne karakteristike

- ustanoviti sliĉnosti i razlike izmeĊu naĉina pripusta kunića

- prepoznati bolesti kunića

- izraĉunati konverziju stoĉne hrane u tovu kunića



mailto:dbedeković@agr.hr


282

- objasniti razlike izmeĊu kunića i zeca

- isplanirati hranidbeni pokus

- prepoznati i odabrati kvalitetne rasplodne ţivotinje

- isplanirati plan pripusta i reprodukcije kunića

- pripremiti opremu i objekte za drţanje, hranidbu i napajanje kunića

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

PohaĊanje nastave


-

-

56 45

1


Korektivni bodovi


30 1

Seminarski rad 25 Struktura i sadrţaj pisanog rada 50%


4 25 1

Parcijalni ispit (PI -1) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91 - 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan (5)

0 25 1

Parcijalni ispit (PI-2)

25 0 25 1

(Nadoknada)** (25%) - - - (25) (1)

Usmeni ispit(U) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 30

1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI)/4 60 180 6




283



PohaĊanje nastave



Moţe se opravdati izostanak 20% predavanja, 15% vjeţbi, 15% seminara (ĉl. 12., Pravilnik o studiranju.na AFZ).





Zapaţena aktivnost se biljeţi u studentskoj evidenciji (+) što omogućuje korekciju konaĉne ocjene naviše (++) ili beneficiju na usmenom ispitu (+++).




Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta, a vezano uz programski sadrţaj predmeta studenti zaduţuju samostalno ili grupno (3-5 studenata ovisno o studiskoj grupi) na poĉetku semesta. Pisani rad predaju na pregled dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad se predaje neposredno prije prezentavije i izlaganja. Izlagannje seminarskih radova odrţava se u 13 tjednu nastave po dogovorenom tematskom rasporedu. Svaki student pojedinaĉno izlaţe rad ili dio grupnog rada. Ocjenjuje se razumijevanje sadrţaja oblikovanje rada i prezentacije (power point), vještine prezentacije, kritiĉnost i analitiĉnost problematike te sposobnost zakljuĉivanja.

13. tjedan Moguća putem samostalnog zadatka (1ECTS)

Parcijalni ispit 1 (PI-1) Ispit, programski obuhvaća zoološku klasifikaciju i porijeklo kunića. Pasmine kunića i opis hibridnih kunića. Osnovne anatomske znaĉajke kunića, te razlike izmeĊu kunića i zeca. Karakteristike muţjaka i ţenki kunića u reprodukciji, naĉini pripusta i tehnike utvrĊivanja graviditeta te opremu i objekte za uzgoj kunića. Ispit je pismeni putem kolokvija.


Parcijalni ispit 2 (PI-2) Ispit programski obuhvaća drugi dio, odgoj mladih kunića, laktacija i sisanje, odbiće i postupan prijelaz na hranidbu krmnim smjesama. Završna faza uzgoja hibridnih kunića za meso ili tov kunića do starosti od 90 dana. Specifiĉnosti probave, pojava koprofagije, karakteristiĉne za kuniće. Osnovna naĉela hranidbe kunića i potrebe za hranjivim tvarima. Hranidbene norme za pojedine kategorije kunića. Klaoniĉka obrada i plasman kunića. Bakterijske, virusne i parazitarne bolesti te bolesti uvjetovane greškama u hranidbi i drţanju kunića. Prevencija nastajanja bolesti.

Ispit je pismeni putem kolokvija.





-

Usmeni ispit (UI) Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja prema programskim cjelinama predmeta. Uvaţava se evaluacija aktinosti tijekom nastave (+++)


Ispitni rokovi

-


284



- identificirati obiljeţja i ulogu kunićarske proizvodnje

- nabrojiti pasmine i hibride kunića s obzirom na proizvodne karakteristike

- ustanoviti sliĉnosti i razlike izmeĊu naĉina pripusta kunića

- prepoznati bolesti kunića

- izraĉunati konverziju stoĉne hrane u tovu kunića

- objasniti razlike izmeĊu kunića i zeca

- isplanirati hranidbeni pokus

- prepoznati i odabrati kvalitetne rasplodne ţivotinje

- isplanirati plan pripusta i reprodukcije kunića

- pripremiti opremu i objekte za drţanje, hranidbu i napajanje kunića

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad, praktiĉan rad u pokusnom objektu


285



Uzgoj i korištenje peradi

Struktura izvedbe nastave (predavanja, seminari, vjeţbe):

Sati nastave 60:

Predavanja 38, Auditorne vjeţbe 8, Seminar 14


Prof. dr. sc. Zlatko Janjeĉić; 01/2393951 : [email protected]

Dr. sc. Dalibor Bedeković; 01/2394007 : dbedeković@agr.hr

Cilj:

Cilj predmeta je omogućiti studentima stjecanje znanja i vještina iz tehnologije uzgoja peradi, proizvodnje mesa i jaja te njihovu pripremu i plasman na trţište. Uz to ih se ţeli osposobiti za rad na farmama za uzgoj peradi.

Način rada:




Redovito pohaĊati nastavu. Studenti su duţni prisustvovati na 75% predavanja i vjeţbi. U sluĉaju neopravdanog izostanka više od 3 puta, studenti dobivaju dodatni seminarski rad na temu iz podruĉja koje su propustili na nastavi. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljati pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati samostalno ili grupno te aktivno sudjelovati u raspravi.

Tijekom nastave poloţiti parcijalne pismene ispite/kolokvije kao uvjet za polaganje usmenog završnog ispita.



- identificirati glavne subjekte i elemente u proizvodnji peradskog mesa i jaja

- nabrojiti vrste, pasmine i hibride peradi

- opisati glavna obiljeţja peradarske farme, peradnjaka, opreme u peradnjaku

- odabrati sustav za hranjenje i napajanje prema vrsti peradi

- objasniti ulogu hranidbe u uzgoju peradi


mailto:dbedeković@agr.hr


286

- izraĉunati potrebe na hrani i vodi za pojedine kategorije peradi

- prilagoditi mikroklimatske uvjete peradnjaka dobi peradi

- isplanirati redoslijed radnih operacije tijekom uzgoja i tova pilića, purića

- upravljati peradarskom farmom.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

PohaĊanje nastave


- - - 46 45 1


Korektivni bodovi


30 1

Seminarski rad 25 Struktura sadrţaj pisanog rada 50%


14 25 1

Parcijalni ispit (PI -1) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91 - 100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan (5)

0 25 1

Parcijalni ispit (PI-2)

25 0 25 1

(Nadoknada)** (25%) - - - (25) (1)

Usmeni ispit(U) 25 51-60%

61-70%

71-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 30 1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI)/4 60 180 6




287



PohaĊanje nastave








Zapaţena aktivnost se biljeţi u studentskoj evidenciji (+) što omogućuje korekciju konaĉne ocjene naviše (++) ili beneficiju na usmenom ispitu (+++).




Seminarski rad s odreĊenom temom ili po izboru studenta, a vezano uz programski sadrţaj predmeta studenti zaduţuju samostalno ili grupno (3-5 studenata ovisno o studiskoj grupi) na poĉetku semesta. Pisani rad predaju na pregled dva tjedna prije izlaganja. Korigirani rad se predaje neposredno prije prezentavije i izlaganja. Izlagannje seminarskih radova odrţava se u 4., 9. 13. i 15. tjednu nastave po dogovorenom tematskom rasporedu. Svaki student pojedinaĉno izlaţe rad ili dio grupnog rada. Ocjenjuje se razumijevanje sadrţaja oblikovanje rada i prezentacije (power point), vještine prezentacije, kritiĉnost i analitiĉnost problematike te sposobnost zakljuĉivanja.

4. tjedan

9. tjedan

13. tjedan

15. tjedan


Parcijalni ispit 1 (PI-1) Ispit, programski obuhvaća fenotipska i anatomska obiljeţja peradi. Naĉini uzgoja i drţanja peradi, mikroklima, oprema i objekti na peradarskim farmama. Proizvodnja jednodnevnog podmlatka peradi. Proizvodnja kokošjih jaja. Ispit je pismeni putem kolokvija.


Parcijalni ispit 2 (PI-2) Ispit programski obuhvaća drugi dio, tehnologija tova hibridnih pilića. Rasprostranjenost, naĉini drţanja i iskorištavanja, specifiĉnosti razmnoţavanja i pasmine pura, gusaka, pataka i ostale peradi.

Ispit je pismeni putem kolokvija.





-

Usmeni ispit (UI) Usmeni ispit sastoji se od pet pitanja prema programskim cjelinama predmeta. Uvaţava se evaluacija aktinosti tijekom nastave (+++)


Ispitni rokovi -


288



- identificirati glavne subjekte i elemente u proizvodnji peradskog mesa i jaja

- nabrojiti vrste, pasmine i hibride peradi

- opisati glavna obiljeţja peradarske farme, peradnjaka, opreme u peradnjaku

- odabrati sustav za hranjenje i napajanje prema vrsti peradi

- objasniti ulogu hranidbe u uzgoju peradi

- izraĉunati potrebe na hrani i vodi za pojedine kategorije peradi

- prilagoditi mikroklimatske uvjete peradnjaka dobi peradi

- isplanirati redoslijed radnih operacije tijekom uzgoja i tova pilića, purića

- - upravljati peradarskom farmom.

Sudjelovanje u raspravama, pismeni ispit, usmeni ispit, seminarski rad, praktiĉan rad u pokusnom objektu


289



Vinarstvo




Ana Jeromel, [email protected]

Ivana Puhelek, [email protected]

Ana Marija Jagatić Korenika, [email protected]


Cilj:

Osnovni cilj modula Vinarstvo je omogućiti studentima stjecanje temeljnih znanja o kemijskom sastavu mošta i vina, utjecaju pojedinih tehnoloških procesa proizvodnje na promjene u sastavu vina i utjecaju na organoleptiĉna svojstva.

Način rada:


Sudjelovanje u oblicima izvorne nastave-predavanjima; izvoĊenje ostalih oblika nastave- konzultacije; završni radovi, osiguranje i dostupnost nastavnih materijala te aktivna komunikacija sa studentom tijekom cijelog semestra


Redovito pohaĊanje i aktivno sudjelovanje na predavanjima i vjeţbama


Imenovati osnovne grupe kemijskih spojeva zastupljenih u groţĊu, moštu i vinu

Objasniti osnove tehnološke procese proizvodnje vina

Isplanirati postupak proizvodnje vina

Odabrati prikladno vinsko suĊe i strojeve koji će osigurati optimalne uvjete za proizvodnju vina

Opisati naĉine primjene te izraĉunati potrebne koliĉine enoloških sredstava korištenih u pojedinim postupcima proizvodnje vina

Prepoznati osnovne mirise i okuse vina






290

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Test znanja, prvi dio 50% 0-30 1-5 2 30 1

Test znanja, drugi dio

50% 0-30 1-5 2 30 1

UKUPNO 100% Aritmetiĉka sredina dobivenih

pozitivnih ocjena 4 60 2

Završni test 100% 0-30 1-5 2 60 2

UKUPNO 100%

Od 60%

Od 75%

Od 85%

Od 95%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)



Test znanja

Studentu je omogućena provjera znanja tijekom odrţavanja nastave i to u dva dijela. U sluĉaju da student poloţi oba testa znanja, krajnja ocjena (aritmetiĉka sredina ) priznaje mu se kao prolazak završnog ispita

- -

Završni test Student pristupa polaganju pismenog završnog testa u previĊenim ispitnim rokovima. Po ţelji umjesto pismenog student moţe izaći i na usmeni završni test

- -



Imenovati osnovne grupe kemijskih spojeva zastupljenih u groţĊu, moštu i vinu


Objasniti osnove tehnološke procese proizvodnje vina Test znanja ili završni test

Isplanirati postupak proizvodnje vina Test znanja ili završni test

Odabrati prikladno vinsko suĊe i strojeve koji će osigurati optimalne uvjete za proizvodnju vina


Opisati naĉine primjene te izraĉunati potrebne koliĉine enoloških sredstava korištenih u pojedinim postupcima proizvodnje vina

Kroz praktiĉne zadatke tijekom vjeţbi te završni test

Prepoznati osnovne mirise i okuse vina Aktivno kroz vjeţbe te pasivno, teorijski, putem završnog testa


291



Vinogradarstvo I


Predavanja (34) , seminari (16), vjeţbe (10)


Jasminka Karoglan Kontić [email protected]

Zvjezdana Marković [email protected]

Ţeljko Andabaka [email protected]

Cilj:

Stjecanje temeljnih znanja o biologiji i ekologiji vinove loze, naĉinima razmnoţavanja u vinogradarstvu, te stvaranju osnove za proizvodnju kvalitetnog sadnog materijala.

Način rada:


Odrţavanje izvorne nastave - predavanja, vjeţbe. Osmišljavanje tema za seminarske radove i sastavljanje testova znanja te njihovo ocjenjivanje. Odrţavanje usmenih ispita i konzultacija. Izrada nastavnih materijala.




1. Definirati vaţnost vinogradarstva kroz povijest

2. Prepoznati i opisati graĊu i funkciju organa vinove loze

3. Opisati faze godišnjeg biološkog ciklusa i najvaţnije fiziološke procese kod vinove loze

4. Objasniti vaţnost pojedinih klimatskih ĉimbenika za uzgoj vinove loze i odabir sorata

5. Vrednovati klimatske podatke sa stanovišta prikladnosti za uzgoj vinove loze

6. Argumentirati potrebu korištenja loznih podloga i navesti karakteristike vaţne pri izboru podloga za pojedina vinogradarska podruĉja

7. Objasniti vaţnost oplemenjivanja vinove loze za proizvodnju kvalitetnog sadnog materijala

8. Opisati postupak klonske i sanitarne selekcije te razmnoţavanja i proizvodnje sadnog materijala

9. Pripremiti i prezentirati seminarski rad na zadanu temu u suradnji s grupom studenata





292

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi



20% 60-70%

71-80%

81-90%

91-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

14 46 1,5

-sadrţaj pisanog rada

-prezentacija

70%

30%


50-60%

61-70%

71-80%

81-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 46 1,5


50-60%

61-70%

71-80%

81-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 46 1,5

UKUPNO 100% Sx20+T1x40+T2x40/100 60 180 6


50-60%

61-70%

71-80%

81-100%

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar(4)

odliĉan (5)

2 92 3

UKUPNO 100% (Sx20+ZIx80)/100






-


Grupe studenata (najĉešće 5) u prvim tjednima nastave dobivaju teme seminarskog rada koje moraju izraditi i prezentirati u dogovorenom terminu. U istom terminu duţni su predati pisani rad.



Iznimno, u sluĉaju opravdanog razloga student izraĊuje samostalno seminarski rad


293

Test znanja 1

Studentu je omogućena provjera znanja tijekom odrţavanja nastave kroz dva testa znanja. Test znanja 1 obuhvaća povijest vinove loze, morfologiju, fiziologiju i fenologiju te utjecaj okolinskih ĉimbenika na rast i razvoj vinove loze. Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje ĉinjenica i sposobnost njihovog povezivanja

7. tjedan nastave


Test znanja 2

Test znanja 2 obuhvaća sistematiku loza i lozica, lozne podloge, razmnoţavanje i oplemenjivanje vinove loze. . Pitanja su otvorenog tipa i ispituju poznavanje ĉinjenica i sposobnost njihovog povezivanja. Na temelju ocjena iz testova znanja i seminarskog rada studentima dobivaju završnu ocjenu ispita prema formuli (Sx20+T1x40+T2x4)/100

15. tjedan


Završni ispit


ispitni rokovi -



Definirati vaţnost vinogradarstva kroz povijest seminarski rad, test znanja, završni ispit

Prepoznati i opisati graĊu i funkciju organa vinove loze vjeţbe u praktikumu, test znanja, završni ispit

Opisati faze godišnjeg biološkog ciklusa i najvaţnije fiziološke procese kod vinove loze


Objasniti vaţnost pojedinih klimatskih ĉimbenika za uzgoj vinove loze i odabir sorata


Vrednovati klimatske podatke sa stanovišta prikladnosti za uzgoj vinove loze

vjeţbe u praktikumu, radni zadaci tijekom nastave, test znanja, završni ispit

Argumentirati potrebu korištenja loznih podloga i navesti karakteristike vaţne pri izboru podloga za pojedina vinogradarska podruĉja


Objasniti vaţnost oplemenjivanja vinove loze za proizvodnju kvalitetnog sadnog materijala


Opisati postupak klonske i sanitarne selekcije te razmnoţavanja i proizvodnje sadnog materijala


Pripremiti i prezenti seminarski rad na zadanu temu u suradnji s grupom studenata

seminarski rad


294



Voćarstvo


Predavanja 38; vjeţbe 18; seminari 4


Nositelj predmeta/modula: doc.dr.sc. Martina Skendrović Babojelić (izvoĊaĉ predavanja, vjeţbi i

seminara), e-mail: [email protected], telefon: 01 239 4070

Suradnici: prof.dr.sc. Tomislav Jemrić, (izvoĊaĉ predavanja), e-mail: [email protected], telefon: 01

2393612; Goran Fruk,dipl.ing.; (izvoĊaĉ vjeţbi i seminara), e-mail: [email protected], telefon: 01 239 3842

Cilj:

Cilj predmeta je upoznati studente sa osnovnim pojmovima iz općeg i specijalnog voćarstva koji su potrebni za razumijevanje ostalih modula iz voćarske tematike. Stjecanjem temeljnih znanja i vještina omogućena je praktiĉna primjena odreĊenih pomotehniĉkih i agrotehniĉkih zahvata u voćarskoj proizvodnji.

Način rada:


Odrţavanje predavanja sukladno sadrţaju predmeta, organizacija i izvoĊenje terenskih i laboratorijskih vjeţbi, provjera i ocjenjivanje steĉenog znanja i vještina kroz seminare, parcijalne i pismene ispite i usmeni ispit.


Redovito pohaĊanje predavanja, terenskih i laboratorijskih vjeţbi, aktivno sudjelovanje u nastavi, izrada i prezentacija seminara, polaganje parcijalnog, pismenog i usmenog ispita


Ishodi uĉenja predmeta usklaĊeni su s ishodima uĉenja studija na kojem se predmet izvodi.

Nakon uspješno savladanog predmeta i poloţenog ispita student će steći osnovna znanja iz voćarske tematike koja će mu biti potrebna za daljnji nastavak studij i zapošljavanje u sektoru vezanom za voćarsku proizvodnju odnosno moći će:

Definirati pojam i znaĉaj voćarstva te objasniti sistematiku voćaka

Razlikovati rodne i nerodne izbojke znaĉajnih voćnih vrsta

Utvrditi fenofaze rasta i razvoja voćaka

Primijeniti odreĊeni naĉin i tehniku rezidbe i razmnoţavanja ovisno o voćnoj vrsti

Odabrati naĉin sadnje i njege voćaka, ovisno o zahtjevima voćne vrste

Procijeniti optimalni rok berbe i uvjete ĉuvanja plodova najznaĉajnijih voćnih vrsta

Razlikovati pomološka svojstva i kakvoću plodova pojedinih voćnih vrsta





295

Opisati i interpretirati morfološke i uzgojne znaĉajke jezgriĉavog voća (jabuka, kruška, dunja, mušmula i oskoruša)

Opisati i interpretirati morfološke i uzgojne znaĉajke koštićavog (šljiva, trešnja, višnja, breskva, marelica) i lupinastog voća (orah, lješnjak, bajam i kesten)

Opisati i interpretirati morfološke i uzgojne znaĉajke jagodastog (jagoda, malina, kupina, ribiz i ogrozd) i juţnog voća (agrumi, smokva, rogaĉ)

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave i aktivnost na nastavi

10% Unesi tekst Unesi tekst 38 60 2

Seminarski rad 20% 50 % - struktura, sadrţaj i naĉin pisanja rada, + 50 % naĉin izlaganja i prezentacija

4 30 1

Parcijalni ispit (Kolokvij vjeţbe)

20%

60-70 %

71-80 %

81-90 %

91-100 %

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

18 15 0,5

Pismeni ispit (PI) 25%

60-70 %

71-80 %

81-90 %

91-100 %

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

Unesi tekst 60 2


60-70 %

71-80 %

81-90 %

91-100 %

dovoljan 2

dobar 3

vrlo dobar 4

odliĉan 5

Unesi tekst 15 0,5




PohaĊanje nastave (predavanje + vjeţbe)

Na nastavi se studenti upisuju i prozivaju. Opravdava se izostanak do 20% predavanja, 15% vjeţbi i 15% seminari

Semestar (15 tjedana x 4 sata = 60 sati izravne nastave



Nastavnik potiĉe studente na aktivnost vezanu uz nastavnu temu. Otvara se rasprava u kojoj studenti iznose svoje mišljenje i stavove, kroz koje se onda prati sposobnost kritiĉkih izraţavanja i drugih vještina te se izraĊuju samostalni zadaci. Navedene aktivnosti se evidentiraju s (++ ili --) što pruţa mogućnost korekcije završne ocjene (++ -povećanje; -- smanjenje ili nadoknada).




296

Seminarski rad

Na poĉetku semestra studenti sami odaberu temu seminarskog rada (samostalan prijedlog ili s popisa tema prijedloga nastavnika) i prema unaprijed zakazanim rokovima predaju sminarski rad u elektronskom i tiskanom obliku. Ocjenjuje se kvaliteta napisanog rada, a nakon prezentacije i izlaganje rada (odrţava se obiĉno krajem semestra) ocjenjuje se i prezentacijske vještine i sposobnost zakljuĉivanja.

2. tjedan

12. tjedan

14. tjedan


Pismeni ispit (PI)

Studenti nakon odslušanih predavanja pišu pismeni ispit. Nakon polaganja ispita polaţu usmeni ispit i upisuje im se prosjeĉna ocjena u indeks (ili korigirana ocjena (zasluţena prethodnom aktivnošću u nastavi (++).

PI – 14. tjedan

Ako studenti ne poloţe pismeni ispit, omogućuje im se polaganje popravnog pismenog ispita prije ispitnih rokova (samo je jedan rok za popravne pismene ispite)

Usmeni ispit

Sastoji se od pet pitanja. Na temelju odgovora ocjenjuju se znanje i sposobnost studenata u povezivanju usvojenih ĉinjenica kao i sposobnost logiĉnog zakljuĉivanja.


Parcijalni ispit (Kolokvij vjeţbe)

Nakon odraĊenih vjeţbi prema odreĊenim cjelinama nastavnog plana, piše se kolokvij iz vjeţbi. Poloţeni kolokvij uvjet su za izlazak na pismeni ispit.

P1 - 7.tjedan

P2 - 13. tjedan Unesi tekst



Definirati pojam i znaĉaj voćarstva te objasniti sistematiku voćaka

Odabrati naĉin sadnje i njege voćaka, ovisno o zahtjevima voćne vrste Parcijalni ispit/usmeni ispit

Razlikovati rodne i nerodne izbojke znaĉajnih voćnih vrsta

Razlikovati pomološka svojstva i kakvoću plodova pojedinih voćnih vrsta

Utvrditi fenofaze rasta i razvoja voćaka

Primijeniti odreĊeni naĉin i tehniku rezidbe i razmnoţavanja ovisno o voćnoj vrsti

Procijeniti optimalni rok berbe i uvjete ĉuvanja plodova najznaĉajnijih voćnih vrsta

Terenske vjeţbe, laboratorijske vjeţbe, seminarski rad, sudjelovanje u raspravama, parcijalni ispit/usmeni ispit

Opisati i interpretirati morfološke i uzgojne znaĉajke jezgriĉavog voća (jabuka, kruška, dunja, mušmula i oskoruša)

Opisati i interpretirati morfološke i uzgojne znaĉajke koštićavog (šljiva, trešnja, višnja, breskva, marelica) i lupinastog voća (orah, lješnjak, bajam i kesten)

Opisati i interpretirati morfološke i uzgojne znaĉajke jagodastog (jagoda, malina, kupina, ribiz i ogrozd) i juţnog voća (agrumi, smokva, rogaĉ)

Seminarski rad/Pismeni ispit/usmeni ispit


297



Voćarstvo 1


P 32 S 8 V 20


Prof. dr. sc. Tomislav Jemrić ([email protected])

Doc. dr. sc. Martina Skendrović Babojelić ([email protected])

Goran Fruk, dipl. ing. ([email protected])

Cilj:

Razumjeti morfološka svojstva i fizološke zakonitosti rasta i rodnosti voćaka. Usvojiti osnovne vještine uzgoja voćaka.

Način rada:


Odrţavanje predavanja, vjeţbi i seminara


Redovito pohaĊanje nastave, redovito izlaţenje na ispite, uredno izvršavanje obveza, predaja dviju zadaća, pozitivno ocijenjen seminar


- objasniti vaţnost voća u ljudskoj prehrani

- identificirati i vrjednovati uvjete uzgoja voćaka

- opisati osnovne fiziološke procese rasta i rodnosti voćaka

- identificirati sustave uzgoja voćaka

- organizirati i provesti agrotehniĉke zahvate u voćnjaku tijekom vegetacije

- prepoznati i opisati razliĉite vrste rodnih izbojaka voćaka

- isplanirati i provesti slijed pojedinih aktivnosti u procesu uzgoja voćaka

-objasniti i primijeniti steĉena znanja i vještine u uzgoju voćaka

- provesti rezidbu voćnjaka u razdoblju mirovanja





298

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena




ECTS bodovi

I. i II. zadaća 8 % 1-5 1-5 12 8 1

Seminar 7 % 1-5 1-5 8 8 1

Kolokvij - morfologija 10 % 1-5 1-5 8 5 1

I. meĊuispit 38 % 1-5 1-5 16 15 1.5

II.meĊuispit 37 % 1-5 1-5 16 15 1.5

Završni ispit 75 % 1-5 1-5 32 30 3

UKUPNO 100% 1-5 60 51 6



I. i II. Zadaća Samostalno izraditi zadaću u skladu s dobivenim uputama i u zadanom roku postaviti je na sustav za e-uĉenje

Prema dogovoru s nastavni-kom

Obvezna odrada terenskih vjeţbi

Seminar Izraditi seminar s najmanje 15 relevantnih referenci iz znanstvene literature u skladu s dobivenim uputama i u zadanom roku postaviti ga na sustav za e-uĉenje


Obvezna odrada terenskih vjeţbi

Kolokvij - morfologija Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja u sustavu za e-uĉenje


Obvezno polaganje

I. meĊuispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja u sustavu za e-uĉenje


Obvezno polaganje

II. meĊuispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja u sustavu za e-uĉenje


Obvezno polaganje

Završni ispit Toĉno odgovoriti na najmanje 60 % pitanja u sustavu za e-uĉenje ili zadovoljavajuće odgovoriti usmeno na postavljena pitanja


Ako su poloţeni meĊuispiti, nije potrebno izaći na završni ispit.


299



objasniti vaţnost voća u ljudskoj prehrani pismeni ili usmeni ispit

identificirati i vrjednovati uvjete uzgoja voćaka pismeni ili usmeni ispit, pismena zadaća

opisati osnovne fiziološke procese rasta i rodnosti voćaka pismeni ili usmeni ispit, pismena zadaća

identificirati sustave uzgoja voćaka pismeni ili usmeni ispit

organizirati i provesti agrotehniĉke zahvate u voćnjaku tijekom vegetacije

seminar

prepoznati i opisati razliĉite vrste rodnih izbojaka voćaka pismeni ispit

provesti rezidbu voćnjaka u razdoblju mirovanja praktiĉna provjera


300



Zadrugarstvo i poslovno povezivanje u agrobiznisu


Predavanja:18; seminari: 12


prof. dr. sc. ĐurĊica Ţutinić ([email protected], +385 1/239-3742)

doc. dr. sc. Mario Njavro ([email protected],+385 1/239-3761)

izv. prof. dr. sc. Marija Cerjak ([email protected], +385 1/239-3739)

Aleksandar Nedanov, dipl. ing. ([email protected], +385 1/239-3733)

Cilj:

Osposobiti studente za razumijevanje organizacijskih posebitosti zadruţnog modela poduzetništva te drugih oblika povezivanje u agrobiznisu. Studenti se upoznavanju s osnovnim principima zadruţnog marketinga I zadruţnog menadţmenta te se osposobljavaju za kritiĉku analizu poslovnih i marketinških planova zadruţne proizvodnje.

Način rada:

Obaveze nastavnika i suradnika:

Odrţavanje predavanja, organizacija seminarske nastave, odrţavanje konzultacija i pomoć pri izradi seminarskih radova; odrţavanje pismenih/usmenih ispita.


PohaĊanje nastave, izrada i javna obrana seminarskog rada, polaganje kolokvija (meĊuispita) i/ili usmenog ispita. Studenti samostalno pišu seminarske radove i provode jednostavna istraţivanja na odabrane teme povezane s predavanjima te ih izlaţu pred nastavnim osobljem i ostalim studentima nakon ĉega slijedi rasprava i donošenje zakljuĉaka.


- opisati i objasniti specifiĉnosti zadruţnog poduzetništva u odnosu na druge poslovne oblike,

- opisati zadruţna naĉela i vrijednosti te objasniti dualnost (dualnu prirodu) zadruge u stvaranju ekonomskih i socijalnih vrijednosti za društvo i drţavu,

- prepoznati kljuĉne ĉimbenike u osnivanju i poslovanju zadruge te objasniti njihov utjecaj na poslovne rezultate zadruge,

- opisati i objasniti menadţmentski plan razvoja poslovanja zadruge,

- prepoznati i opisati kljuĉne elemente u stvaranju marketinški plan zadruţne proizvodnje,

- prepoznati i opisati oblike poslovnog povezivanja u poljoprivredi i agrobiznisu i

- prezentirati seminarsku temu i argumentirati zakljuĉke.




301

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Prisutnost na nastavi 10%

Seminarski rad 30%

/

60%

70%

80%

90%

nedovoljan (1)

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

12 36 1,1

Završni ispit

(usvojenost predavanja)

60%

/

60%

70%

80%

90%

nedovoljan (1)

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

18 54 1,9


60%

/

60%

70%

80%

90%

nedovoljan (1)

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)


60%

/

60%

70%

80%

90%

nedovoljan (1)

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

UKUPNO 100% 30 90 3



Seminarski rad

Seminarski rad je obavezan i izvodi se u grupama od maksimalno dvoje studenta. Izrada seminarskog rada sastoji se od: (1) pisanog dokumenta koji obraĊuje zadanu temu i (2) javne obrane teme seminara.

Kriteriji za odreĊivanje ocjene seminara:

Odličan (5) – rad je kvalitetno strukturiran, precizno,

detaljno i koherentno napisan. Korištena je ispravno citirana i relevantna literatura. Izlaganje je jasno, teorijski utemeljeno, obogaćeno primjerima, i aţurnim podacima, a odgovori na pitanja toĉni i kreativni.

Vrlo dobar (4) – rad je logiĉki strukturiran, iznosi relevantne ĉinjenice i teorije te najaţurnije podatke, ali nedostaje kreativnosti i originalnosti. Literatura je korektno obraĊena i

10. tjedan predaja seminara;

11.-15. tjedan usmena obrana seminara

Naknadna obrana seminara nije moguća


302

ispravno citirana. Izlaganje je jasno i sadrţajno, no odgovori na pitanja su nepotpuni i ne ukazuju na dublje promišljanje o temi.

Dobar (3) – u radu su prikazana samo neka relevantna

podruĉja što ukazuje da je proĉitana literatura obraĊena korektno, ali djelomiĉno. Nedostaju objašnjenja osnovnih pojmova i nema konzistentnog, niti kritiĉkog pristupa. Izlaganje studenata je jasno i informativno, ali bez sposobnosti povezivanja teorije s praktiĉnim iskustvima.

Dovoljan (2) –nema osobnog doprinosa studenta i postoje sadrţajni nedostaci u radu. Osnovni pojmovi su površno objašnjeni, nedostaje kvalitetnijeg povezivanja pojmova i kritiĉkog pristupa. Izlaganje i odgovori na pitanja su oskudni, bez povezivanja ĉinjenica i student nije u stanju samostalno odgovarati na većinu pitanja.

1. test znanja

Mogućnost polaganja prve programske cjeline nastavnog gradiva (socioekonomska evolucija suradnje i osnove zadrugarstva i vrste poslovnog povezivanja u poljoprivredi) na temelju predavanja i literature. MeĊuispit se izvodi u trajanju 60 min. .

11. tjedan Nije moguća

2. test znanja

Mogućnost polaganja druge programske cjeline nastavnog gradiva ( Financijski menadţment i marketing u zadrugarstvu). MeĊuispit se izvodi u trajanju 60 min. Uvjet za pristup je pozitivno poloţen 1. test znanja

15. tjedan Nije moguća

Završni pismeni/usmeni ispit

Nakon odrţane nastave, predaje i prezentacije seminarskog rada student pristupa završnom pismenom i/ili usmenom ispitu ako nije poloţio oba testa znanja. Završni ispit obuhvaća kompletno gradivo modula, obraĊeno na predavanjima i predviĊenom literaturom.

Nakon odrţane nastave



Biljeţe se dolasci i aktivnost studenata na nastavi (predavanja +sem. )

Tijekom semestra Nije moguća



Opisati i objasniti specifiĉnosti zadruţnog poduzetništva u odnosu na druge poslovne oblike

Prvi test znanja, završni ispit

Opisati zadruţna naĉela i vrijednosti te objasniti dualnost (dualnu prirodu) zadruge u stvaranju ekonomskih i socijalnih vrijednosti za društvo i drţavu

Prvi i drugi test znanja, završni ispit

Prepoznati kljuĉne ĉimbenike u osnivanju i poslovanju zadruge te objasniti njihov utjecaj na poslovne rezultate zadruge

Seminarska nastava (pisani oblik i usmena prezentacija)

Opisati i objasniti menadţmentski plan razvoja poslovanja zadruge

Drugi test znanja, završni ispit

Prepoznati i opisati kljuĉne elemente u stvaranju marketinški plan zadruţne proizvodnje

Drugi test znanja, završni ispit, seminarska nastava (pisani oblik i usmena prezentacija)

Prepoznati i opisati oblike poslovnog povezivanja u poljoprivredi i agrobiznisu


Prezentirati seminarsku temu, vrednovati i argumentirati zakljuĉke



303



Zakonodavstvo u agrobiznisu


Predavanja: 28; seminar: 32


IzvoĊaĉi predavanja: prof. dr. sc. Ramona Franić, [email protected] ; prof. dr. sc. Vjekoslav Par, [email protected], doc. dr. sc. Mario Njavro, [email protected]

Suradnici: Tihana Ljubaj, mag.ing.agr., [email protected]; Mateja Jeţ Rogelj, dipl. ing., [email protected]

Cilj:

Poznavanje legislative u agro-poduzetništvu, koje omogućuje završenom prvostupniku nuţna znanja za obavljanje poslovnih aktivnosti, u voĊenju poljoprivrednog gospodarstva, rada u upravnim i struĉnim sluţbama agrobiznisa

Način rada:

Obaveze nastavnika i suradnika:

Odrţavanje predavanja, organizacija seminarske nastave, odrţavanje konzultacija i pomoć pri izradi seminarskih radova; odrţavanje pisanih parcijalnih ispita i usmenih ispita.


PohaĊanje nastave, izrada i javna obrana seminarskog rada, polaganje parcijalnih ispita ii usmenog ispita. Studenti pišu seminarske radove u skupinama i provode jednostavna istraţivanja na odabrane teme povezane s predavanjima. Na nastavi sudjeluju u raspravama i potiĉu se na argumentirano donošenje zakljuĉaka.


- Objasniti općeniti pojam i svrhu zakona i zakonodavstva

- Opisati obiljeţja, znaĉenje i znaĉaj hrvatskog Ustava

- Identificirati najvaţnije zakonske propise u hrvatskom agrobiznisu i pojasniti njihov sadrţaj i primjenu

- Prepoznati i pojasniti najvaţnije zakonske propise Zajedniĉke poljoprivredne politike EU

- Istraţiti i objasniti obiljeţja meĊunarodnih organizacija, ugovora i poslovnih propisa u meĊunarodnom poslovanju u agrobiznisu

- Pripremiti seminarski rad u timu i argumentirano ga prezentirati

Opće kompetencije: poznavanje legislative u agrobiznisu i njena primjena u obavljanju poslovnih aktivnosti, samostalnom poduzetništvu, upravnim i struĉnim sluţbama. Analitiĉnost, kritiĉko mišljenje, sposobnost rada u timu, samostalnost u interpretaciji zakonskih propisa.







304

Polaganje ispita

Elementi praćenja


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Nazoĉnost na nastavi (predavanja)i

- - - 28 28 1

Aktivnost na nastavi - Aktivnim sudjelovanjem moţe se

korigirati konaĉna ocjena 1

Seminarski rad (S) 25% 50% sadrţaj i tehniĉka priprema

50% uvjerljivost izlaganja 32 42 1

Prvi parcijalni ispit – pisani (PI1)

25%

10-11,5 bod.

12-13,5 bod.

14-15,5 bod.

16-18 bod.

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

25 1

Drugi parcijalni ispit – pisani (PI2)

25%

10-11,5 bod.

12-13,5 bod.

14-15,5 bod.

16-18 bod.

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

25 1

Nadoknada (25%) Ekspertna procjena nastavnika (25) (1)

Završni pisani ispit – cjeloviti (ZPI)

(50%)

20-23 boda

24-27 bod.

28-31 bod.

32-36 bod

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

(50) (2)

Završni usmeni ispit (UI)*

25% Ekspertna procjena nastavnika 30 1

UKUPNO 100% (S+PI1+PI2+UI)/4 60 150 6

*Za izlazak na završni pisani ili usmeni ispit potrebno je ostvariti 3 ECTS-a. U sluĉaju da se redovitim aktivnostima (nazoĉnost na nastavi, izrada i prezentacija seminara i parcijalni pisani ispiti) ne ostvari dovoljan broj ECTS-a, moguće je 1 bod nadoknaditi samostalnim zadatkom.


305



Nazoĉnost na nastavi

Nazoĉnost studenata na nastavi se biljeţi na poĉetku i na kraju bloka. Opravdati se moţe do 20% izostanaka. U sluĉaju više izostanaka, student ne ostvaruje 1 ECTS bod.

Kont.

Nadoknada je moguća putem izrade samostalnog zadatka


Aktivnost u raspravama tijekom predavanja i seminarskih prezentacija nagraĊuje se plusevima (+) Tri ostvarena plusa osiguravaju 1 ECTS bod i korigiraju završnu ocjenu na više..

Kont.


Seminarski rad

Seminarski rad zaduţuje troje do petoro studenata, ovisno o veliĉini studentske grupe. Pisani rad predaje se najkasnije tjedan dana prije izlaganja.

Kvaliteta pisanog rada i ppt prezentacije ocjenjuje se prema sljedećim elementima: tehniĉkoj izvedbi – strukturi teksta i gramatiĉkoj preciznosti, logiĉkoj strukturi i utemeljenosti na ĉinjenicama, korištenim izvorima i aţurnosti podataka i informacija.

Prezentacija se ocjenjuje prema dinamici, uvjerljivosti izlaganja i kvaliteti odgovora na pitanja nastavnika. Izlaţu svi ĉlanovi skupine, ĉime dokazuju i svoje sudjelovanje u izradi.

6.tjedan nastave

7.-15. tjedan


Parcijalni pisani ispiti

Pišu se dva parcijalna ispita. Sadrţaj prvog parcijalnog ispita obuhvaća poglavlja općenito o zakonodavstvu u agrobiznisu, hrvatski Ustav i hrvatsko zakonodavstvu u agrobiznisu. Drugi parcijalni ispit obuhvaća teme iz europskog poljoprivrednog zakonodavstva i propisa meĊunarodnih trgovinskih organizacija. Za višu ocjenu ispit se moţe ponoviti.

6.i 13. tjedan nastave

Moguća na redovitom roku kada se piše cjeloviti ispit

Završni pisani ispit - cjeloviti

Polaţu ga studenti koji nisu izašli ili zadovoljili na parcijalnim ispitima. Obuhvaća cjelovitu graĊu predmeta, sadrţi dvostruko više pitanja i bodova od parcijalnih ispita.

Ispitni rokovi

Usmeni ispit Usmeni se polaţe kod nastavnika iz ĉije domene je odabran seminarski rad. Studentu se postavljaju tri pitanja iz cjelovitog sadrţaja modula.

Ispitni rokovi



- Objasniti općeniti pojam i svrhu zakona i zakonodavstva

Rasprava na predavanjima, seminarski radovi, prvi parcijalni pisani ispit, usmeni ispit

- Opisati obiljeţja, znaĉenje i znaĉaj hrvatskog Ustava

- Identificirati najvaţnije zakonske propise u hrvatskom agrobiznisu i pojasniti njihov sadrţaj i primjenu

- Prepoznati i pojasniti najvaţnije zakonske propise Zajedniĉke poljoprivredne politike EU Rasprava na predavanjima, seminarski

radovi, drugi parcijalni pisani ispit, usmeni ispit - Istraţiti i objasniti obiljeţja meĊunarodnih organizacija, ugovora i

poslovnih propisa u meĊunarodnom poslovanju u agrobiznisu

- Pripremiti seminarski rad u timu i argumentirano ga prezentirati Priprema i prezentacija seminarskih radova


306



Zaštićeni prostori


Predavanja: 28; vjeţbe u praktikumu: 12; terenske vjeţbe: 8; seminar: 12


Doc. dr. sc. Boţidar Benko, [email protected]

Sanja Radman, mag. ing. hort., [email protected]

Cilj:

Prezentirati studentima teorijska i praktiĉna znanja o tipovima zaštićenih prostoria, opremi u zaštićenim prostorima i mogućnostima reguliranja te o razliĉitim tehnologijama uzgoja.

Način rada:


Odrţavanje predavanja te vjeţbi u praktikumu i terenskih vjeţbi. Podjela seminarskih radova. Odrţavanje testova znanja te završnog ispita.


Redovito pohaĊanje nastave. Izrada seminarskog rada. Polaganje testova znanja.


- Definirati pojmove vezane za plan izgradnje zaštićenih prostora, materijale za nosivu konstrukciju i pokrovne materijale

- Odrediti parametre potrebne za projektiranje ureĊaja za odrţavanje vegetacijskih ĉimbenika u zaštićenom prostoru

- Zadati uvjete mikroklime po grupama kultura obzirom na njihove zahtjeve po fenofazama i za odabranu tehnologiju uzgoja

- Opisati i objasniti odabranu tehnologiju uzgoja na tlu ili bez tla (hidroponski uzgoj)

- Primijeniti odgovarajuću opremu za planirane tehnološke zahvate, ovisno o tehnologiji uzgoja i kulturi

- Isplanirati dinamiku proizvodnje (sjetva/sadnja, poĉetak i završetak berbe) s dinamikom opskrbe trţišta

- Izraĉunati potrebne koliĉine repromaterijala, energije i usluga, ukljuĉivši utrošak rada




307

Polaganje ispita


udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi

Izrada projekta dopunskog osvjetljenja i sustava grijanja zaštićenog prostora

10 %

< 5

5-6

6-7

7-8

8-10

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

20 30 1,25


15 %

< 5

5-6

6-7

7-8

8-10

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

12 40 1,5

Usvojenost programskog sadrţaja modula – 1. test znanja

25 %

< 10

10-12

12-14

14-16

16-18

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

12 60 1,5


25 %

< 10

10-12

12-14

14-16

16-18

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

10 50 1


25 %

< 10

10-12

12-14

14-16

16-18

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan

6 40 0,75

Završni ispit 75 %

< 10

10-12

12-14

14-16

16-18

Nedovoljan

Dovoljan

Dobar

Vrlo dobar

Odliĉan




308



Izrada projekta dopunskog osvjetljenja i sustava grijanja zaštićenog prostora

U sklopu vjeţbi demostrira se princip i izraĊuje projekt dopunskog osvjetljenja i sustava grijanja u zaštićenom prostoru (10 % konaĉne ocjene) kao priprema za izradu seminarskog rada. Predani projekt je uvjet za pristupanje 2. testu znanja.

Nakon odrţanih vjeţbi



Izrada seminarskih radova (15 % konaĉne ocjene) o primjeni dopunskog osvjetljenja i potrebe energije za grijanje zaštićenog prostora za odabrane kulture, tipove zaštićenih prostora i lokacije. Predani seminarski rad je uvjet za pristupanje 2. testu znanja.

Prije 2. testa znanja



Prvi test znanja (25 % konaĉne ocjene) se odrţava u 5. tjednu nastave, nakon odslušanog programskog sadrţaja modula. Test znanja se sastoji od 18 pitanja, od kojih svako nosi po 1 bod. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je 10 bodova.




Drugi test znanja (25 % konaĉne ocjene) se odrţava u 11. tjednu nastave, nakon odslušanog programskog sadrţaja modula. Test znanja se sastoji od 18 pitanja, od kojih svako nosi po 1 bod. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je 10 bodova.




Treći test znanja (25 % konaĉne ocjene) se odrţava u zadnjem tjednu nastave, nakon odslušanog programskog sadrţaja modula. Test znanja se sastoji od 18 pitanja, od kojih svako nosi po 1 bod. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je 10 bodova.

Zadnji tjedan nastave


Završni ispit

Završni ispit polaţu studenti koji tijekom semestra nisu poloţili neki od testova znanja. Završni ispit se sastoji od 48 pitanja, a studenti polaţu programski sadrţaj koji nisu poloţili tijekom semestra. Svako pitanje nosi po 1 bod. Za ocjenu dovoljan (2) potrebno je 30 bodova.


-



Definirati pojmove vezane za plan izgradnje zaštićenih prostora, materijale za nosivu konstrukciju i pokrovne materijale


Odrediti parametre potrebne za projektiranje ureĊaja za odrţavanje vegetacijskih ĉimbenika u zaštićenom prostoru

Projekt, seminarski rad

Zadati uvjete mikroklime po grupama kultura obzirom na njihove zahtjeve po fenofazama i za odabranu tehnologiju uzgoja


Opisati i objasniti odabranu tehnologiju uzgoja na tlu ili bez tla (hidroponski uzgoj) Test znanja, završni ispit

Primijeniti odgovarajuću opremu za planirane tehnološke zahvate, ovisno o tehnologiji uzgoja i kulturi


Isplanirati dinamiku proizvodnje (sjetva/sadnja, poĉetak i završetak berbe) s dinamikom opskrbe trţišta


Izraĉunati potrebne koliĉine repromaterijala, energije i usluga, ukljuĉivši utrošak rada Projekt, seminarski rad


309



Zaštita povrća i ukrasnog bilja od štetočinja


Predavanja 41, vjeţbe u praktikumu 4, seminar 5, terenske vjeţbe 10



Izv.prof.dr.sc. Tanja Gotlin Ĉuljak, [email protected], 00 385 1 2393968

Doc.dr.sc. Klara Barić, [email protected], 00 385 1 2393776

Dr.sc. Joško Kaliterna, [email protected], 00385 1 2393730

Ivan Juran, dipl.ing., [email protected], 00 385 1 2393965

Cilj:

Zaštita povrća i ukrasnog bilja od štetoĉinja daje detaljan prikaz ekonomski znaĉajnih štetoĉinja (uzroĉnici bolesti, štetnici i korovi) na najvaţnijim kultiviranim vrstama povrća i ukrasnog bilja u Republici Hrvatskoj. Steĉena znanja će osposobiti studente za prepoznavanje najvaţnijih štetoĉinja povrća i ukrasnog bilja, upoznati ih s naĉelima prognoze i suzbijanja u skladu s ekonomski i ekološki prihvatljivim mjerama zaštite.

Način rada:


IzvoĊenje nastave prema planu, praćenje, vrednovanje i ocjenjivanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu, praćenje kvalitete koju osiguravaju ishodi uĉenja i steĉene kompeticije studenata, omogućuje kontaktitranje sa studentima.


Redovito pohaĊanje predavanja, vjeţbi u praktikumu, terenskih vjeţbi te izrada i izlaganje seminarskog rada. Tijekom predavanja studenti trebaju biti zainteresirani te aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih ideja, mišljenja, stavova i problemskih rješenja. Tijekom vjeţbi, studenti trebaju biti spremni i zainteresirani za timski rad te su duţni odraditi postavljene radne zadatke.


1. Prepoznati najvaţnije bolesti na povrću i ukrasnom bilju na temelju njihove simptomatologije,

2. Procijeniti intenzitet napada bolesti,

3. Odrediti i provesti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja bolesti,

4. Prepoznati najvaţnije štetnike na povrću i ukrasnom bilju na temelju simptoma oštećenja biljaka i morfologije štetnika,

5. Procijeniti intenzitet napada štetnika,

6. Odrediti i provesti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja štetnika,







310

7. Prepoznati najvaţnije korove u nasadima povrća i ukrasnog bilja i

8. Odrediti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja korova.

Povezanost sa sljedećim ishodima uĉenja studijskog programa:

Opisati nepesticidne metode zaštite poljoprivrednih kultura od štetoĉinja i razlikovati kljuĉne elemente konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja.



Determinirati štetoĉinje na osnovi vanjskog izgleda i simptoma napada .

Navesti i opisati znaĉajke interakcije pesticida s tlom, biljkom i okolišem.

Nabrojiti osnovne znaĉajke pojedinih skupina pesticida.

Polaganje ispita






studenta

ECTS bodovi

PohaĊanje nastave

(predavanja) - - - 41 41 1


Korektivni bodovi

Aktivno sudjelova-nje na nastavi korigira ocjenu naviše

Unesi tekst 41 20 1

PohaĊanje i aktivno sudjelovanje na vjeţbama u praktikumu i terenskim vjeţbama

10 %

Kontinuirano pohaĊanje vjeţbi.

Aktivno sudjelovanje na vjeţbama i odrada radnih zadataka.

1 do 10 bodova

14 14 1

Seminarski rad(priprema +prezentacija)

15 % 5 bodova

6-7 bodova

8-9 bodova

10 bodova

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

5 10 0,5

-struktura i sadrţaj pisanog rada

-uvjerljivost prezentacije

50%

50%

Parcijalni ispit (PI)

3

75 %

PI 1 33,3 %

PI 2 33,3 %

PI 3 33,3 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst

95 2,5

Završni ispit ZI (PI ili UI) - pristupaju studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite tijekom semestra)

75 %

60-70 %

71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan 2

Dobar 3

Vrlo dobar 4

Odliĉan 5

Unesi tekst

95 2,5



311



PohaĊanje nastave

(predavanja)

Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 20% s predavanja (ĉl. 12 Pravilnika o studiranjua AFZ-u)

Semestar

(41 sat izravne nastave)

Moguća putem izrade samostalnog zadatka (1 ECTS)


Studenti se potiĉu sudjelovati u nastavi izlaganjem vlastitih mišljenja, stavova, ideja i problemskih rješenja. Zapaţena aktivnost se biljeţi u studentskoj evidenciji (+), što omogućuje korekciju konaĉne ocjene.

Kontinuirano tijekom predavanja

Unesi tekst

PohaĊanje i aktivno sudjelovanje na vjeţbama

Redovito se biljeţi nazoĉnost studenata (na poĉetku i kraju bloka) te sposobnost discipliniranog i aktivnog praćenja nastave. Moţe se opravdati izostanak do 15 % s vjeţbi (ĉl. 12 Pravilnika o studiranju…na AFZ-u). Studenti su obvezni odraditi postavljene radne zadatke u praktikumu i na terenskim vjeţbama.

Kontinuira-no tijekom nastave

5., 13. i 14. tjedan nastave

Unesi tekst

Seminarski rad (priprema +prezentacija)

Na poĉetku nastave skupine od 2 do 5 studenata (ovisno o veliĉini grupe) odabiru temu seminarskog rada. Izlaţu svi ĉlanovi radne skupine, ocjenjuju se poznavanje i razumijevanje odabrane tematike, sposobnost zakljuĉivanja, prezentacijske vještine i sposobnost timskog rada.

1. i 15. tjedan nastave

Unesi tekst


Obuhvaća prvi programski dio modula – bolesti povrća i ukrasnog bilja

5. tjedan nastave

Unesi tekst


Obuhvaća drugi programski dio modula – najvaţniji štetnici na povrću i ukrasnom bilju

9. tjedan nastave

Unesi tekst

Treći parcijalni ispit (PI3)

Obuhvaća treći programski dio modula – korovi u povrtnim kulturama – problematika suzbijanja i zakonska regulativa, korovna flora i suzbijanje.

12. tjedan nastave

Unesi tekst

Završni ispit (PI ili UI) Studenti koji nisu poloţili parcijalne ispite, polaţu ispit u cijelosti

15. tjedan nastave i u vrijeme ispitnih rokova



Prepoznati najvaţnije bolesti na povrću i ukrasnom bilju na temelju njihove simptomatologije. Procijeniti intenzitet napada bolesti.


Odrediti i provesti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja bolesti.


Prepoznati najvaţnije štetnike na povrću i ukrasnom bilju na temelju simptoma oštećenja biljaka i morfologije štetnika. Procijeniti intenzitet napada štetnika.


Odrediti i provesti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja štetnika

Sudjelovanje u raspravama, radni zadaci tijekom nastave,seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

Prepoznati najvaţnije korove u nasadima povrća i ukrasnog bilja


Odrediti ekonomski i ekološki prihvatljive mjere suzbijanja korova



312



Zaštita ratarskih kultura od štetočinja


Nastava se izvodi kroz 46 sati predavanja i 14 sati vjeţbi u praktikumu.


Nastavnici:

prof. dr. sc. Renata Baţok, [email protected] ;

prof. dr. sc. Snjeţana Topolovec-Pintarić, [email protected] ;

doc. dr. sc. Maja Šćepanović, [email protected]

Suradnici na vježbama:

doc. dr. sc. Maja Šĉepanović [email protected]

doc. dr. sc. Edyta Đermić [email protected]

Darija Lemić, dipl. ing,, dlemić@agr.hr

Cilj:

Steĉena znanja studenti će koristiti u obavljanju osnovnih poslova zaštite ratarskih kultura na gospodarstvima. Nastavkom studiranja steĉena znanja unaprijeĊivat će na diplomskim studijima fitomedicine i biljnih znanosti.

Način rada:


Nastavnik je duţan prilagoditi i prenjeti svoje struĉno znanje o zaštiti ratarskih kultura od štetoĉinja studentima propisanim programom za prediplomske studije Biljne znanosti i Zaštita bilja. Nastavnik mora ovladati suvremenim psihološko-pedagoškim i didaktiĉko-metodiĉkim spoznajama o procesima uĉenja i oblicima poduĉavanja. Nastava se provodi preko predavanja, ali i drugim metodiĉkim postupcima: rad u insektariju na polju i auditornim vjeţbama. Nastavnik, osim neposrednog rada u redovitoj nastavi, ima i druge obrazovno-odgojne obaveze: prati i vrednuje studentov napredak, organizira, sastavlja i odrţava kolokvije i ispite znanja. Vodi evidenciju izostanaka s vjeţbi i polaganje prepoznavanja štetnika, sjemena i kotiledona korova te zbirke (insektarija) kukaca. Uz odgojno-obrazovni rad vezani su i odgovarajući tehniĉki i administrativni poslovi, kao što su ispravljanje testova, pismenih, završnih i diplomskih radova. Nastavnik je obavezan dati i pripremiti podatke za statistiĉke preglede norme sati, godišnje izvještaje i ostalo.


Studenti su obavezni redovito pohaĊati vjeţbe. Uvjet za potpis su uredno obavljene vjeţbe. Moguće je najviše dva puta izostati s vjeţbi. Studentovo prepisivanje ili korištenje nedozvoljenih pomagala tijekom provjere znanja najstroţe se kaţnjavaju i mogu dovesti do toga da se student iskljuĉuje iz nastavnog procesa na naĉin da mu se ne daje potpis o uredno izvršenim obavezama. Student je za stjecanje kompetencija obavezan skupiti pet gospodarski znaĉajnih štetnika te izraditi njihovu zbirku sa sistematskim opisima vrsta po lokalitetima i s datumima skupljanja. Student je obavezan svladati prepoznavanje štetnika, sjemenki i kotiledona gospodarski znaĉajnih štetnika i korova. Obaveza






mailto:dlemić@agr.hr


313

studenata na nastavi, vjeţbama i terenu i polju je da ne ometa nastavni proces i nastavnika te da odrţava kolegijalnosti prema svim sudionicima.



IU 1. determinirati najvaţnije štetnike, bolesti i korove u ratarskim kulturama (kukuruzu, strnim ţitaricama, šećernoj repi, uljanoj repici, suncokretu, soji, lucerni, crvenoj djetelini i krumpiru);

IU 2. opisati i razumjeti ţivotni ciklus i ekološke zahtjeve najvaţnijih štetnika, bolesti i korova u ratarskim kulturama kao i metode utvrĊivanja visine napada;

IU 3. odabrati adekvatnu metodu prognoze i odrediti visinu napada i potrebu suzbijanja najvaţnijih štetnika, bolesti i korova;

IU 4. izabrati ekološki prihvatljiv naĉin suzbijanja;

IU 5. isplanirati i provesti zaštitu ratarskih kultura od najuĉestalijih štetnika, bolesti i korova;

Povezanost ishoda učenja predmeta (u zagradi) s ishodima učenja studijskog programa Zaštita bilja:

3. Opisati nepesticidne metode zaštite poljoprivrednih kultura od štetoĉinja i razlikovati kljuĉne elemente konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja (IU 4).

4. Razlikovati osnovne znaĉajke uzgoja ratarskih, povrćarskih i drvenatsih kultura od štetoĉinja te integrirati mjere zaštite bilja u tehnologiju uzgoja istih (IU 5).

5. Procijeniti i izraĉunati vrijednost direktnih i indirektnih šteta od bolesti, štetnika i korova (IU 3).

6. Opisati morfologiju, anatomiju i biologiju najvaţnijih vrsta štetoĉinja te ih grupirati u osnovne sistematske kategorije (IU 1, IU 2).

7. Determinirati štetoĉinje na osnovi vanjskog izgleda i simptoma napada (IU 1-3).

10. Opisati mjere suzbijanja štetoĉinja i glavne metode primjene pesticida (IU 4, IU 5).

11. Razviti vještine uĉenja nuţne za nastavak studija i/ili za cijeloţivotno obrazovanje (IU 1-5).

Povezanost ishoda učenja predmeta (u zagradi) s ishodima učenja studijskog programa Biljne znanosti:

4. Prepoznati i opisati probleme u proizvodnji ratarskih, industrijskih, krmnih i drugih kultura te procijeniti utjecaj agroekoloških uvjeta na prinos i kvalitetu ratarskih kultura (IU 1, IU 2)

6. Samostalno kreirati tehnologiju proizvodnje ratarskih, industrijskih i krmnih kultura te voditi suvremene tehnološke procese unutar srodnih poljoprivrednih grana (povrćarstvo, voćarstvo, stoĉarstvo itd.) (IU 1-5)

9. Planirati proizvodnju ratarskih kultura, organizirati nabavu repromaterijala, mehanizacije i opreme (IU 1-5)

10. Prepoznati trţišne zahtjeve, izraĉunati i objasniti osnovne pokazatelje uspješnosti poslovanja u biljnoj proizvodnji i argumentirati proizvodne i poslovne odluke (IU 4, IU 5)

11. Voditi poslove prometa repromaterijalom i drugom opremom u poljoprivrednoj biljnoj proizvodnji (IU 5)

12. Pokrenuti i samostalno voditi poslovanje na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu u domeni biljne proizvodnje (IU 1-5)

13. Prezentirati i objasniti probleme u proizvodnji ratarskih i drugih kultura koristeći informacijsko-komunikacijsku tehnologiju i predloţiti rješenja (IU 1-5)

14. Koristiti prethodna znanja u daljnjim formalnim i neformalnim oblicima obrazovanja (IU 5)


314

Polaganje ispita

Elementi praćenja

Maksimalno


Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Pismeni ispit entomološki dio

33,3%

0 – 60%;

61 – 70%;

71 – 80%;

81 – 90%;

91 – 100%.

Nedovoljan (1);

Dovoljan (2);

Dobar (3);

Vrlo dobar (4);

Odliĉan (5).

16 45 1,5

Pismeni ispit fitopatološki dio

33,3%

0 – 60%;

61 – 70%;

71 – 80%;

81 – 90%;

91 – 100%.

Nedovoljan (1);

Dovoljan (2);

Dobar (3);

Vrlo dobar (4);

Odliĉan (5).

15 45 1,5

Pismeni ispit herbološki dio

33,3%

0 – 60%;

61 – 70%;

71 – 80%;

81 – 90%;

91 – 100%.

Nedovoljan (1);

Dovoljan (2);

Dobar (3);

Vrlo dobar (4);

Odliĉan (5).

15 45 1,5

Prepoznavanje štetnika i izada insektarija i prisustvovanje vjeţbama iz entomologije

Uvijet za upis ocjene Zadovoljio / nije zadovoljio

5 15 0,5

Prisustvovanje vjeţbama iz fitopatologije

Uvijet za upis ocjene Unesi tekst 4 15 0,5

Prepoznavanje korova (sjemena i kotiledona) i prisustvovanje vjeţbama iz herbologije

Uvijet za upis ocjene

Prepoznavanje korova (sjemena i kotiledona) i prisustvovanje vjeţbama iz herbologije

5 15 0,5



315



1. Parcijalni ispit (entomološki dio)

Kolokvij se sastoji od odreĊenog broja pitanja. Pitanja ukljuĉuju:nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije. Ispit se u sluĉaju prepisivanja poništava.

Tijekom semestra nakon odslušanih predavanja i odraĊenih vjeţbi iz programskog dijela

Za vrijeme ispitnih rokova

2. Parcijalni ispit (fitopatološki dio)




3. Parcijalni ispit (herbološki dio)




Prisustvovanje na vjeţbama

Na vjeţbama se obavlja provjera prisustvovanja. Uvjet za potpis ostvaren je ako je student izostao do maksimalno dva puta. .

Kraj semestra

Nema nadoknade, s vjeţbi se moţe izostati najviše dva puta pri ĉemu se razlog izostanka mora dokumentirati.

Prepoznavanje štetnika, sjemenki i kotiledona korova.

U vrijeme konzultacija student polaţe prepoznavanje albuma tijekom kojeg mu se pokazuju slike štetnika (liĉinki i odraslih oblika) sluĉajnim odabirom do 15 vrsta, te se od studenta traţi poznavanje vrste te hrvatski i latinski naziv. Na posljednjim vjeţbama ili konzultacijama iz herbologije student prepoznaje sjemenke i kotiledone korova.

Kraj semestra Zadovoljio / Nije zadovoljio

Izrada insektarija

Student skuplja (samostalnim odlaskom ili pisustvovanjem terenskim vjeţbama) 5 gospodarski znaĉajnih vrsta (odraslih oblika) štetnika. Skupljene štetnike student preparira i slaţe u zbirku (insektarij) zajedno sa sistematskom klasifikacijom vrste i lokalitetom i kulturom na kojoj je uhvaćen.

Kraj semestra Zadovoljio / Nije zadovoljio

Aktivnost na predavanjima i vjeţbama

Studenti sudjeluju u raspravama na predavanjima ili vjeţbama. Nude svoja rješenja problema ili daju odgovore tijekom kratke provjere razumijevanja obraĊenog gradiva (aktivno pristustvovanje!).

Kraj semestra Nema nadoknade


316



IU 1. determinirati najvaţnije štetnike, bolesti i korove u ratarskim kulturama (kukuruzu, strnim ţitaricama, šećernoj repi, uljanoj repici, suncokretu, soji, lucerni, crvenoj djetelini i krumpiru);

Parcijalni ispiti, izrada zbirke, prepoznavanje štetnika i korova

IU 2. opisati i razumjeti ţivotni ciklus i ekološke zahtjeve najvaţnijih štetnika, bolesti i korova u ratarskim kulturama kao i metode utvrĊivanja visine napada;

Parcijalni ispiti

IU 3. odabrati adekvatnu metodu prognoze i odrediti visinu napada i potrebu suzbijanja najvaţnijih štetnika, bolesti i korova;

Parcijalni ispiti

IU 4. izabrati ekološki prihvatljiv naĉin suzbijanja; Parcijalni ispiti

IU 5. isplanirati i provesti zaštitu ratarskih kultura od najuĉestalijih štetnika, bolesti i korova;

Parcijalni ispiti


317

OPĆI PODACI O PREDMETU/ MODULU

Naziv predmeta / modula:

Zaštita voćaka i vinove loze od štetočinja

ECTS bodovi: 6

Status predmeta: izborni; studiji BS: Zaštita bilja, Hortikultura, semestar: IV

Razina znanja engleskog : R1, razina primjene tehnologije e-uĉenja u nastavi R1

Struktura izvedbe nastave(predavanja, seminari, vježbe):

P 38, S 6, TV 8, V 8


Prof. dr. sc. Boţena Barić (nositelj predmeta) [email protected]; izv. prof. dr. sc. Tihomir Miliĉević (suradnik), [email protected]; doc.dr. sc. Maja Šćepanović (suradnik), [email protected]; dr. sc. Ivana Pajaĉ Ţivković (suradnik) [email protected]; dr. sc. Joško Kaliterna (suradnik) [email protected]; doc.dr.sc. Darko Vonĉina (suradnik) [email protected]; Zdravka Sever, dipl. ing. (suradnik) [email protected]

Cilj:

Modul razmatra najvaţnije štetnike, bolesti i korove po pojedinim voćnim vrstama i štetoĉinje vinove loze. Organiziran je u tri dijela: entomološki, fitopatološki i herbološki. Namijenjen je studentima koji su stekli osnovna znanja iz entomologije, fitopatologije i herbologije i imaju temeljno znanje o uzgoju pojedinih kultura. Studenti će biti upoznati s naĉinima prepoznavanja štetnika na osnovu oštećenja pojedinih biljnih organa, naĉinu praćenja štetnika, procjeni populacije, štetnosti i naĉinu determinacije. Bit će dat prikaz najvaţnijih bolesti po kulturama, determinacija uzroĉnika bolesti, uvjeta za infekciju i mogućnosti suzbijanja bolesti. Poseban znaĉaj će biti dat na prevenciju pojave štetoĉinja. Studenti će biti upoznati s naĉinima zaštite, prije svega ekološki prihvatljive zaštite. Razmatrati će se i antagonisti štetoĉinja i njihova uloga u ekosustavu voćnjaka i vinograda.

Nakon završene pojedine nastavne cjeline studentima se omogućuje parcijalno polaganje pismenim putem. Studenti koji redovito prate nastavu i aktivno sudjeluju u nastavi i uĉe tijekom nastave mogu prijaviti ispit u ljetnom roku, kada je na usmenom ispitu presudna prosjeĉna ocjena iz sva tri dijela. Za studente koji nisu uspjeli poloţiti parcijalne ispite organizira se pismeni ispit iz dijela fitopatologije i herbologije, dok se entomološki dio polaţe usmenim putem.

Predmet se sastoji od predavanja (P), terenskih vjeţbi (TV), vjeţbi u praktikumu (V) i obuhvaća izradu i izlaganje seminarskog rada (S) u grupi studenata do ĉetiri studenta.

Način rada:

• Obveze nastavnika:

Predavanja: predmetni nastavnici predavanje organiziraju kao power point prezentacije s osiguranim vremenom za interaktivnu nastavu. Predavanja nastavnih jedinica koje obuhvaća predmet moraju biti organizirana prema satnici i odrţati se unutar 15 tjedana izravne nastave. Predmetna je nastava organizirana u tri cjeline: entomološki dio, fitopatološki dio i herbološki dio.

Seminarske radove studenata organizira i provodi nastavnik na predmetu u cilju dopune i proširenja znanja iz cjelokupnog podruĉja. Teme seminarskih radova nastavnik mora dodijeliti studentima na poĉetku semestra i osigurati im minimalno 8 tjedana za pripremu. Nastavnik organizira usmenu prezentaciju seminarskih radova i zajedno sudjeluje u raspravi. Vjeţbe koje studenti prolaze ne ocjenjuju se posebno, nego se evidentira njihovo zalaganje na vjeţbama.









318

• Obveze studenata

Preporuĉuje se prisutnost na predavanjima, uz moguće izostanke od 30%. Vjeţbe i seminari su obavezni dio nastave. Obveza svakog studenta je izrada seminarskog rada i prezentacija u power point-u nakon ĉega se razvija rasprava izmeĊu studenata i nastavnika. Studenti, slušaĉi seminarskog rada zajedno s nastavnikom ocjenjuju zalaganje, prezentaciju i obranu seminarskog rada.

• Ishodi učenja predmeta, povezanost ishoda učenja predmeta s ishodima učenja studijskog programa, ishodi učenja i zapošljivost – prema ECTS katalogu:


- identificirati kljuĉne štetne organizme voćaka i vinove loze

- prepoznati štetne organizme voćaka i vinove loze prema izgledu oštećenja

- sistematizirati kljuĉne štetne organizme po vrstama voćaka i na vinovoj lozi

- odabrati ekološki najpovoljniji naĉin suzbijanja štetnih organizama u voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji.

Ishodi uĉenja su u potpunosti u skladu ishodima studija Zaštita bilja i Hortikultura. Predmet osposobljava studente za rad na poljoprivrednim gospodarstvima koja se bave voćarskom i vinogradarskom proizvodnjom.

Polaganje ispita


udio u ocjeni

Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

Predavanja

Seminari

Vjeţbe

0% Pravo na potpis

38

6

16

114

24

22

4,5

0,9

0,6

Pismeni ispit: entomološki dio

33,3% Od 60%

Od 70%

Od 80%

Od 90%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlo dobar (4)

Odliĉan (5)

Pismeni ispit: fitopatološki dio

33,3%

Pismeni ispit: herbološki dio

33%



319

Detaljno obrazloženje pravila pripremanja, izvedbe i polaganja kolokvija, seminarskih radova, parcijalnih ispita, pisanih i usmenih ispita:


Pismeni ispiti

Uvjet za pristupanje pismenom ispitu u redovitim ispitnim rokovima je potpis iz pohaĊanja vjeţbi.

Pismeni ispit se sastoji od 10 pitanja od kojih svaki prema sloţenosti nosi od 1 do 3 boda.

Za prolaznu ocjenu potrebno je pozitivno riješiti 60% pitanja

2 puta u svakom ispitnom roku

Usmeni ispit

Usmenom ispitu mogu pristupiti studenti koji su postigli pozitivnu ocjenu na pismenom ispitu. Usmeni ispit se organizira na naĉin da se provjerava razumijevanje, povezivanje i kreativno razmišljanje na temelju postavljena 2 do 3 pitanja sadrţana u pismenom dijelu ispita.

Na temelju odgovora student moţe povisiti ili sniziti ocjenu pismenom dijelu ispita.

2 puta u svakom ispitnom roku i 1 komisijski ispit



identificirati kljuĉne štetne organizme voćaka i vinove loze

set pitanja unutar pisanog ispita i usmenog ispita

prepoznati štetne organizme voćaka i vinove loze prema izgledu oštećenja

sistematizirati kljuĉne štetne organizme po vrstama voćaka i na vinovoj lozi

odabrati ekološki najpovoljniji naĉin suzbijanja štetnih organizama u voćarskoj i vinogradarskoj proizvodnji.


320



Značaj ishrane bilja u krajobraznoj arhitekturi



Sati nastave 60: predavanja 44; vjeţbe (praktikum) 10; seminar 6


Prof. dr. sc. Mirjana Herak Ćustić, tel.:385 1 239 3955, E- mail: [email protected]

Igor Palĉić, mag.ing.agr., tel.:385 1 239 3805, E- mail: [email protected]

Cilj:

Ishrana bilja u krajobraznoj arhitekturi ima za cilj osigurati dovoljno znanja o tlu i biljci, te osobito njihovoj interakciji, kako ne bi došlo do neţeljenih problema i naknadnih sanacija u krajobrazu. Nedovoljno poznavanje potreba pojedinih ukrasnih biljnih vrsta prema biogenim elementima, zahtjevima prema reakciji tla (acidofilne, alkalofilne i neutrofilne vrste) te manjoj ili većoj tolerantnosti na povećane koliĉine vapna, soli ili toksiĉnih elemenata, izaziva znaĉajne poremećaje u rastu i izgledu biljaka. To se naţalost manifestira razliĉitim klorozama i deformacijama na biljkama, te apsolutno kvari vizualni dojam prostora, a kurativne intervencije male su efikasnosti. Zbog svega navedenog studente će se upoznati sa znaĉajem ishrane bilja u krajobraznoj arhitekturi, te njezinim ciljem i smjernicama. To će u prvom redu ukljuĉiti adekvatna znanja o potrebama biljaka prema reakciji tla i pojedinim biogenim elementima, ĉimbenike koji utjeĉu na dostupnost pojedinih elemenata, razliĉite reakcije biljnih vrsta na toksiĉne elemente, ali i upotrebu organskih i mineralnih gnojiva i/ili poboljšivaĉa, kad je korekcija tla neophodna, a uspjeh projekta upitan. Terenskim i laboratorijskim radom obuhvatit će se obilazak vaţnih lokacija krajobraza, komentiranje stanja na terenu, kao i uzorkovanje tla i biljnog materijala, kemijska analiza uzorka, te tumaĉenje dobivenih rezultata za potrebe krajobraznih projekata, odnosno troškovnika te elaborata sanacija. Seminarskim radom studenti će pojedinaĉno na svom primjeru obraditi navedenu problematiku i preporuĉiti svoje rješenje.

Način rada:

Obaveze nastavnika:

Pouĉavati studente i prezentirati na jednostavan i razumljiv naĉin obrazovni sadrţaj predmeta za koje mora imati kompetencije. Procijeniti u kojoj su mjeri studenti usvojili obrazovne ciljeve i ostvarili oĉekivane ishode uĉenja. Ocijeniti ishode uĉenja studenata kroz zadane kriterije vrednovanja postavljene u našem sustavu ocjenjivanja (ocjene od nedovoljan (1) do odliĉan (5)), i kompatibilne s ECTS sustavom, a koristeći tehnike ispitivanja u obliku postavljenih pitanja pisanog ocjenjivanja.

Obaveze studenata:

Redovito pohaĊati nastavu. U nastavi aktivno sudjelovati u raspravi, postavljati i odgovarati na pitanja na predavanjima i seminarima. Samostalno rješavati radne zadatke iz teorijskih i praktiĉnih problema. Seminarske radove pripremati grupno, prezentirati te aktivno sudjelovati u raspravi.




321


- Prepoznati vaţnost ishrane bilja te njezine specifiĉnosti u krajobraznoj arhitekturi: u projektiranju, izgradnji, odrţavanju i njezi te sanaciji.

- Navesti i objasniti osnovne ĉimbenike koji utjeĉu na usvajanje hraniva.

- Prepoznati vaţnost reakcije tla pri odabiru bilja za pojedine projekte (acidofilne, alkalofilne i neutrofilne).

- Klasificirati biogene elemente te objasniti njihove fiziološke uloge u biljci i/ili toksiĉno djelovanje.

- Opisati hraniva/elemente i interakcije meĊu njima.

- Izdvojiti problematiku ishrane bilja u raznim segmentima planiranja krajobraza.

- Identificirati vizualne simptome nedostatka i/ili viška biogenih elemenata na hortikulturnim biljkama i razlikovati ih od biljnih bolesti.

- Analizirati tlo i biljku te komentirati rezultate.

- Nabrojiti vrste gnojiva, opisati njihove karakteristike te prepoznati vaţnost njihove upotrebe.

- Planirati gnojidbu temeljenu na analizi tla i biljnog materijala prema potrebama pojedinih hortikulturnih biljaka te vizualnog dojma na terenu.

*Student ima pravo popraviti ocjenu iz jednog parcijalnog ispita ili pristupiti ukoliko je bio sprijeĉen tijekom redovitog odrţavanja parcijalnih ispita



udio u ocjeni




studenta

ECTS bodovi


- - 58 45 1


10 Aktivno sudjelovanje na nastavi korigira ocjenu naviše


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar (3)

Vrlodobar (4)

Odliĉan (5)

0 25 1,5


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan (2)

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 25 1,5


Od dovoljan do odliĉan

25 2

Ispravak* (35%)* - - - (25) (1,5)


71-80%

81-90%

91-100%

Dovoljan(2

Dobar(3)

Vrlo dobar(4)

Odliĉan(5)

0 60 6

UKUPNO 100% PI1+PI2+S/3 ili ZI 58 180 6


322



PohaĊanje nastave










Parcijalni ispit 1 (PI1) Ispit programski obuhvaća ciljeve ishrane bilja u krajobraznoj arhitekturi, s posebnim osvrtom na vaţnost reakcije tla i statusa biogenih elemenata pri odabiru bilja za krajobrazno projektiranje.

6.tjedan Moguća putem zasebnog pisanja ispita (1,5 ECTS)

Parcijalni ispit 2 (PI2) Ispit programski obuhvaća drugi dio, ograniĉavajuće ĉimbenike za rast biljaka, gnojiva i naĉine primjene istih te predlaganje rješenja za pojedine situacije i sanacije.

14. tjedan Moguća putem zasebnog pisanja ispita (1,5 ECTS)

Seminar (S) Student samostalno izraĊuje elaborat rekonstrukcije ili sanacije odreĊenog problema na terenu, prezentira i argumentirano brani to rješenje.

15.tjedan Moguća uz dogovor (1 ECTS)


15. tjedan -

Završni ispit (ZI) Završni ispit sastoji se od 25 pitanja. Testira se znanje usvojenosti teorije, ĉinjenica analitiĉnost, kritiĉnost i identificiranje praktiĉnih problema.

Ispitni rokovi -



Prepoznati vaţnost ishrane bilja te njezine specifiĉnosti u krajobraznoj arhitekturi: u projektiranju, izgradnji, odrţavanju i njezi te sanaciji.


Navesti i objasniti osnovne ĉimbenike koji utjeĉu na usvajanje hraniva.

Prepoznati vaţnost reakcije tla pri odabiru bilja za pojedine projekte (acidofilne, alkalofilne i neutrofilne).

Klasificirati biogene elemente te objasniti njihove fiziološke uloge u biljci i/ili toksiĉno djelovanje.

Opisati hraniva/elemente i interakcije meĊu njima.

Izdvojiti problematiku ishrane bilja u raznim segmentima planiranja krajobraza.

Identificirati vizualne simptome nedostatka i/ili viška biogenih elemenata na hortikulturnim biljkama i razlikovati ih od biljnih bolesti.

Analizirati tlo i biljku te komentirati rezultate.

Nabrojiti vrste gnojiva, opisati njihove karakteristike te prepoznati vaţnost njihove upotrebe.

Planirati gnojidbu temeljenu na analizi tla i biljnog materijala prema potrebama pojedinih hortikulturnih biljaka te vizualnog dojma na terenu.


323



Zoocidi


Predavanja (16), vjeţbe (8), seminari (6)


Prof.dr.sc. Renata Baţok; [email protected]

Prof.dr.sc. Dinka Grubišić; [email protected]

Darija Lemić, dipl. Ing.; [email protected]

Cilj:

Cilj modul je upoznati studenta s osnovnim svojstvima zoocida koji se koriste u suzbijanju štetnika te osposobiti studenta za samostalno procijenjivanje koju vrstu zoocida primjeniti za riješavanje odreĊenog problema. Osposobiti studenta za samostalnu pripremu propisane doze i koncentarcije svakog dozvoljenog zoocida za potrebnu primjenu u suzbijanju štetnika.

Način rada:


U okviru modula „Zoocidi“ nastavnici prilagoĊuju svoje struĉno znanje propisanom programu za prediplomski studij Zaštita bilja, te ga prenose studentima. Pri tomu se sluţe suvremenim psihološko-pedagoškim i didaktiĉko-metodiĉkim spoznajama o procesima uĉenja i oblicima poduĉavanja. Nastava se obavlja predavanjima, ali i drugim metodiĉkim postupcima, kao što su seminari, rad u laboratoriju i auditorne vjeţbe. Nastavnici, osim neposrednog rada u redovitoj nastavi, imaju i druge obrazovno-odgojne zadaće: prateći vrednuju uĉenikov napredak, provode kolokvije i ispite znanja. Uz odgojno-obrazovni rad vezani su i odgovarajući tehniĉki i administrativni poslovi, kao što su ispravljanje testova, planiranje nastave, planiranje terenske nastave, voĊenje evidencija prisutnosti studenata na predavanjima, seminarima i laboratorijskim vjeţbama, što je nastavnik duţan toĉno i savjesno obavljati. Nadalje, nastavnik je obvezan omogućiti studentima dovoljno ispitnih rokova te ih pravovremeno obavijestiti o istima.


Studenti su obavezni redovito pohaĊati predavanja i vjeţbe. Uvjet za potpis jest prisutnost na predavanjima 80%) i odraĊene vjeţbe (100%).

Studenti koji izostanu s više od dva puta s predavanja i ne odrade vjeţbe ne mogu dobiti potpis iz modula Zoocidi, te modul moraju ponovno upisati sljedeće akademske godine.

Studenti mogu polagati predmet tijekom semestra u kojem isti polaţu kroz dva meĊuispita. Uvjet za izlazak na meĊuispite je uspješno poloţen kolokvij-rješavanje zadataka.

Studenti koji ne poloţe ispit putem meĊuispita duţni su u vrijeme ispitnih rokova izaći na ispit.





324



IU1 - definirati pojedine skupine zoocida, te opisati njihove najvaţnije karakteristike,

IU2 - objasniti prednosti i nedostatke kemijskog suzbijanja štetnika,

IU3 - prepoznati specifiĉnosti djelatnih tvari iz pojedinih skupina zoocida,

IU4 - povezati prije steĉena znanja o morfološkim, anatomskim i biološkim znaĉajkama kukaca s karakteristikama zoocida koji se koristi u njihovom suzbijanju,

IU5 - povezati prije steĉena znanja o morfološkim, anatomskim i biološkim znaĉajkama grinja, nematoda, puţeva i glodavaca s karakteristikama zoocida koji se koristi u njihovom suzbijanju,

IU6 - prepoznati formulacije pojedinih zoocida, odrediti naĉine primjene te odgovarajuću metodu aplikacije,

IU7 - opisati i izraĉunati osnovne raĉunske probleme (doza i koncentracija).

Povezanost ishoda učenja predmeta (u zagradi) s ishodima učenja studijskog programa Zaštita bilja:

3. Opisati nepesticidne metode zaštite poljoprivrednih kultura od štetoĉinja i razlikovati kljuĉne elemente konvencionalne, integrirane i ekološke zaštite bilja IU 4, IU 5)

5. Identificirati vrste šteta te procijeniti i izraĉunati vrijednost direktnih i indirektnih šteta od bolesti, štetnika i korova (IU7).

8. Navesti i opisati znaĉajke interakcije pesticida s tlom, biljkom i okolišem (IU 1-3).

9. Nabrojiti osnovne znaĉajke pojedinih skupina pesticida (IU 1, IU 3, IU 6, IU 7).

10. Opisati mjere suzbijanja štetoĉinja i glavne metode primjene pesticida (IU 2-7).

Polaganje ispita



Bodovna skala

ocjena Ocjena



studenta

ECTS bodovi

I meĊuispit - pismeni

60% <60

61 – 70

71 -80

81 – 90

91 – 100

nedovoljan (1)

dovoljan (2)

dobar (3)

vrlo dobar (4)

odliĉan (5)

10 45 1,5

II meĊuispit - pismeni

30% 6 30 1

Kolokvij – izraĉuni zadataka

10% 14 15 0,5

UKUPNO 100% 60-100 30 90 3


325



I meĊuispit - pismeni

Pismena provjera znanja iz tematskih cjelina prvog dijela modula (insekticidi). Pitanja ukljuĉuju: nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije te se u tom sluĉaju ispit poništava.

Tijekom semestra-nakon odrţanih predavanja iz tog dijela.

Tijekom redovitih ispitnih rokova.

II meĊuispit - pismeni

Pismena provjera znanja iz tematskih cjelina prvog dijela modula (akaricidi, nematocidi, limacidi, rodenticidi). Pitanja ukljuĉuju: nadopunjavanje, prepoznavanje ili opisno odgovaranje. Prepisivanje se kaţnjava sukladno pravilnicima institucije te se u tom sluĉaju ispit poništava.

Nakon odrţanih predavanja.

Tijekom redovitih ispitnih rokova.

Kolokvij – izraĉuni zadataka

Pismena provjera znanja

Tijekom semestra- nakon odrţanih auditornih i laboratorijskih vjeţbi.

Svaki strudent mora izraditi propisani broj zadaća.



IU1 - definirati pojedine skupine zoocida, te opisati njihove najvaţnije karakteristike Pismeni ispit

IU2 - objasniti prednosti i nedostatke kemijskog suzbijanja štetoĉinja Pismeni ispit

IU3 - prepoznati specifiĉnosti djelatnih tvari iz pojedinih skupina zoocid Pismeni ispit

IU4 - povezati prije steĉena znanja o morfološkim, anatomskim i biološkim znaĉajkama kukaca s karakteristikama zoocida koji se koristi u njihovom suzbijanju

Pismeni ispit

IU5 - povezati prije steĉena znanja o morfološkim, anatomskim i biološkim znaĉajkama grinja, nematoda, puţeva i glodavaca s karakteristikama zoocida koji se koristi u njihovom suzbijanju

Pismeni ispit

IU6 - prepoznati formulacije pojedinih zoocida, odrediti naĉine primjene te odgovarajuću metodu aplikacije

Pismeni ispit

IU7 - opisati i izraĉunati osnovne raĉunske probleme (doza i koncentracija) Kolokvij

Documents

Modeli praćenja rada i ocjenjivanja studenata - agr.unizg.hr · Osposobiti studente za dobro raspoznavanje ţivotinjskih taksona, njihovih struktura i funkcija, te pojmova iz opće