Savremene teorije konfliktaOsamdesetih godina prolog vijeka javljaju se pokuaji drugaije interpretacije socijalne krize i socijalnog sukoba. Javljaju se novi oblici teorijskog osvjetljenja drutva i drutvenih fenomena, moderne teorije konflikta.

Ono to je ovim teorijama zajedniko jeste uvjerenje da izvor konflikta ne moraju biti samo sukobi izmeu klasa. Oni mogu nastajati na razliitim drugim osnovama. Moe to biti sukob izmeu etnikih ili rasnih grupa, izmeu spolova ili dobnih grupa, sukob izmeu razliitih politikih grupa i slino. Takvim sukobima obiluje svako, pa i najureenije drutvo. To, opet, znai da nisu posrijedi konflikti koji nuno zavravaju i u nasilju ili destrukciji. Rezultat je u pravilu pozitivan- posljedica je konstitucija grupe i grupne filozofije, dakle njezina homogenizacija. Promotori moderne teorije konflikta danas su uvaena socioloka i fizioloka imena u svijetu kakva su, primjerice...HabermasGiddensGouldnerTuraine I drugi..

.. uiva reputaciju jednog od najistaknutijih ivih njemakih filozofa. Iako se smjeta unutar marksistike tradicije, itjecaj koji su na njega Parsons i Lumann ostavio je traga. Zaetnik je takozvane teorije komunikativnog djelovanja iji se smisao iscrpljuje u zahtjevu de se monolog zamijeni dijalogom, dakle komunikacijom koja od aktera trai da se sagledaju i kao govornici i kao sluai u vezi s onim to je dio objektivnog socijalnog ili subjektivnog svijeta, i da, pri tome, istiu uzajmne zahtjeve koji se mogu prihvatiti ili biti osporeni. Juergen Habermas (Jirgen Habermas)

.. je ameriki sociolog i, svakako, jedna od znaajnijih savremenih sociolokih linosti. Njegova je sociologija svojevrsna posljedica krize i funkcionalistike teorije i sociologije, ali i marksistike misli i kulture. Kao kritiar i jedne i druge, Gouldner smatra da i funkcionalizam i marksizam meusobno konvergiraju kao teorije drutvene integracije, pretvaranje miljenja u ideologiju, u ideje i koncepcije koje slue odranju postojeih drutvenih i politikih odnosa moi. Stoga se i pita kako sociologiju uiniti teorijom da ne bude oblik krive svijesti. Alvin W. Gouldner (Alvin Gouldner)

.. je francuski socijalni teoretiar, u svojim dijagnozama savremenih drutava naglaava da se u njima dogaaju strukturalne promjene koje upuuju na zakljuak da je jedna razvojna historijska epoha zavrena, te da se pred naim oima, u vremenu u kojem ivimo, dogaa prijelaz iz industrijskog u postindustijsko drutvo. Meutim, taj prijelaz znai i zavretak razdoblja na kojemu je na pozornici socijalnih sukoba dominirala radnika klasa kao nositelj suprotstavljanja i osporavanja. Umjesto nje, na povijesnu pozornicu stupaju raznovrsni drutveni pokerti- od antinuklearnih i pacifikih do ekolokih, regionalnih i feministikih- koji trae utemljenje i novog tipa sociologije, izgraenog na shvaanju drutva kao akcije i drutvenog odnosa, a drutvenog sistema kao sistema djelovanja, sistema aktera, odreenih kulturnim orijentacijama i drutvenim odnosima. Alain Touraine (Alen Turen)

Savremeni psihologizam- interakcionizam Savremeni se psihologizam javlja na prostorima Sjedinjenih Amerikih Drava. Radi se, zapravo, o vie sociolokih teorija, kojima je zajedniko obiljeje da polaze od pojedinca kao temeljne jedinice socioloke analize, a ne ele se - kao funkcionalizam i teorije konflikta - baviti velikim drutvenim cjelinama, dakle analizama makrosociolokih fenomena.Moe se govoriti o vie zasebnih pravaca unutar ove socioloke teorijske grupacije. S pozicija savremenih sociolokih perspektiva znaajna su, prije svega, dva pravca : simboliki interakcionizam i etnometodologija.

Simboliki interakcionizam .. Ili mikrointerakcionizam, kao jedna od savremenih sociolokih teorija- po prostoru na kojemu se razvija- izrazito je ameriki proizvod. Neki tu injenicu povezuju sa specifinostima kulturnog miljea amerikog drutva, koje istie slobodu, nesputanost i individualnost kao amerike ideale. Po tim miljenjima, teorija takvog tipa nema preduvjeta za svoj razvoj na europskom prostoru jer u njegovim okvirirma vlada mnogo grublja stvarnost, utemeljena na gospodarenju moi i klasne vladavine. George Herbert Mead (Dord Herbert Mid, 1863-1931) je utemeljio simboliki interakcionizam. Mead problematizira pojedinano ponaanje, koje promatra kroz njegovo povezivanje s ponaanjem drugih ljudi, tj. u interakciji s drugim ponaanjima. U tu interakciju pojedinac stupa prvo preko simbola. No, da bi interakcija meu ljudima bila mogua, nisu dovoljni samo simboli. Nuno je da svaka osoba, ukljuena u interakciju, zna interpretirati znaenje i nakane drugih. Ona se, dakle, ui preuzimati ulogu drugih tj. u mislima se postavlja u poloaj druge osobe s kojim je u interakciji. ovjek u svojoj svijesti prihvaa ulogu drugog kao neku vrstu suca vlastitih postupaka. Na taj nain razvija pojam o sebi, promatra sebe sa stajalita drugog i postaje svjestan tuih miljenja o sebi.

Herbert Blumer..je svojevrsna spona izmeu tradicionalnih i modernih simbolikih interakcionista. Simboliki interakcionizam se, po njemu, zasniva se na tri vrste pretpostavki:

Djelovanju ljudi na temelju znaenja koja pripadaju predmetima i dogaajima, dakle simbolima Izviranju znaenja iz procesa interakcije, tj. ona nisu fiksirana nego se stvaraju, modificiraju Znaenja nastaju kao rezultat interpretacije kroz preuzimanje uloga.

Etnometodologija .. je potpuno nova socioloka orijentacija u interakcionistikoj teorijskoj tradiciji, koja se javlja na amerikom tlu, a i danas je razvijena iskljuivo na tom prostoru.

Njezinim utemeljiteljem smatra se Harold Garfinkel. On definira etnometodologiju kao znanost o metodama i postupcima kojima se individuumi slue da bi napravili misaone konstrukcije svijeta koji ih okruuje, da bi vi taj svijet protumaili i dali mu smisao. On, dakle, osnovnom zadaom sociologije smatra prouavanje obinog znanja ljudi o socijalnoj strukturi koje im slue kao putokaz u praktinim aktivnostima u svakodnevnom ivotu. Iz prethodnog proizilazi zakljuak da je etnometodologija svojevrsna reakcija na tradicionalnu sociologiju, koja drutveni svijet shvaa kao objektivnu datu stvarnost, neovisno o bilo kakvim misaonim konstrukcijama i tumaenjima njezinih lanova.

Priredili:

Anes IbroviAmila MujagiEdin JelaiDalila oroviIII1