MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD … · VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 271 OIB: 35069807615 NAZIV PROJEKTA / NAZIV ZAHVATA U PROSTORU:

VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d.

Zagreb, Ulica grada Vukovara 271

OIB: 35069807615

INVESTITOR : HRVATSKE VODE

10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

OIB: 28921383001

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO NOVE GRADIŠKE IZGRADNJOM BERME

Dionica: KLAKAR – RUŠČICA

LOKACIJA ZAHVATA U PROSTORU: Brodsko-posavska županija

GRAĐEVINA: Berma

RAZINA OBRADE: TEHNIČKA DOKUMENTACIJA ZA TENDER

OZNAKA PROJEKTA: VPB-TTD-17-0002 REV: 0 MAPA: 1/1

PROJEKTANT: Žana Bašić dipl. ing. građ. (VPB)

Direktor:

Darko Jelašić, dipl.ing.građ.

ZAGREB, ožujak 2017. god.



OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA / NAZIV ZAHVATA U PROSTORU:

Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške izgradnjom berme

Dionica: KLAKAR – RUŠČICA

LOKACIJA ZAHVATA U PROSTORU: Brodsko-posavska županija

GRAĐEVINA: Berma


OZNAKA PROJEKTA: VPB-TTD-17-0002 Rev: 0 MAPA: 1/1

PROJEKTANT: Žana Bašić, dipl.ing.građ.

SURADNICI:

Damir Karačić, dipl.ing.građ. (VPB) Davor Malus, dipl.ing.građ. (VPB) Alen Kamberović, dipl.ing.građ. (VPB) Željko Gobac, ing.rač. (VPB) Enes Obarčanin, dipl.ing.građ. (VPB)

Direktor:

Darko Jelašić, dipl.ing.građ.

ZAGREB, ožujak 2017. god.



OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA:


Dionica: Klakar – Ruščica MAPA 1/2

INVESTITOR: HRVATSKE VODE, 10 000 Zagreb, Ulica grada Vukovara 220

OZNAKA PROJEKTA: VPB-TTD-17-0002


MJESTO I DATUM: ZAGREB, ožujak 2017. god.

SADRŽAJ

1. TEHNIČKI OPIS

2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE

3. TROŠKOVNIK

4. NACRTI



OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA:







1. TEHNIČKI OPIS

Zajednica izvršitelja: MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO N. GRADIŠKE VPB d.d. i DIONICA: KLAKAR –RUŠČICA Geokon – Zagreb d.d. TENDER

1. TEHNIČKI OPIS 2 Oznaka projekta: VPB-TTD-17-0002 Zagreb, ožujak 2017.

SADRŽAJ POGLAVLJA:

1 TEHNIČKI OPIS 4

1.1 Uvod .................................................................................................................................... 4

1.2 Opis lokacije zahvata ......................................................................................................... 6

1.3 Opis postojećeg stanja ...................................................................................................... 7

1.4 Tehničko rješenje ............................................................................................................... 9

1.4.1 Berma ................................................................................................................................... 10

1.4.2 Priključenja berme na poljske putove .................................................................................. 12

1.4.3 Nalazište .............................................................................................................................. 17

1.4.4 Oblik i veličina zahvata u prostoru ....................................................................................... 22

1.4.5 Namjena građevine .............................................................................................................. 22

1.4.6 Oblikovanje građevine ......................................................................................................... 22

1.4.7 Način priključenja građevine na infrastrukturu ..................................................................... 22

1.4.8 Smjernice za uređenje nalazišta .......................................................................................... 23

1.4.9 Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša ..................................... 27

1.4.10 Posebni uvjeti ....................................................................................................................... 30

1.5 Opis ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu .......................................................... 32

1.5.1 Mehanička otpornost i stabilnost ......................................................................................... 32

1.5.2 Sigurnost u slučaju požara................................................................................................... 32

1.5.3 Higijena zdravlje i okoliš ....................................................................................................... 32

1.5.4 Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe ........................................................................... 32

1.5.5 Zaštita od buke .................................................................................................................... 32

1.5.6 Gospodarenje energijom i očuvanje topline ......................................................................... 32

1.5.7 Održiva uporaba prirodnih izvora ......................................................................................... 32

1.6 Projektirani vijek uporabe i uvjeti za održavanje građevine......................................... 33

POPIS SLIKA:

Slika 1.1: Podjela područja Projekta na funkcionalne cjeline (kazete). ................................... 5 Slika 1.2 Položaj predmetne dionice lijevoobalnog savskog nasipa na dionici

Klakar-Ruščica ........................................................................................................ 6 Slika 1.3 Postojeće stanje korištenja površina u blizini zahvata ............................................ 7 Slika 1.4 Trasa nasipa i lokacije priključaka na postojeće poljske putove ............................. 8 Slika 1.5 Postojeće stanje na lokaciji priključka na poljski put na kraju trase st.

5+150,00 ................................................................................................................. 8 Slika 1.6 Pregledni prikaz trase predmetne dionice Klakar-Ruščica ...................................... 9 Slika 1.7 Karakteristični profil 1 na dionici Klakar-Ruščica .................................................. 11 Slika 1.8 Karakteristični profil 2 na dionici Klakar-Ruščica .................................................. 11 Slika 1.9 Karakteristični profil 2 na dionici Klakar-Ruščica .................................................. 11 Slika 1.10 Karakteristični profili priključka berme na rampe- ................................................. 12 Slika 1.11 Karakteristični profil sanacije rampe ..................................................................... 13 Slika 1.12 Situativni prikaz PK1 ............................................................................................. 13 Slika 1.13 Situativni prikaz PK2 ............................................................................................. 14 Slika 1.14 Situativni prikaz PK3 ............................................................................................. 15



Slika 1.15 Situativni prikaz PK4 ............................................................................................. 16 Slika 1.16 Situativni prikaz PK5-završetak dionice ................................................................ 16 Slika 1.17 Primjer obnove staništa nakon završetka eksploatacije (Izvor:

http://www.cbmcommunityinfo.com/rehabilitation/sugarbush.htm) .............. 18 Slika 1.18 Izgled dijela jezera uređenog kao močvarno stanište nakon

eksploatacije (Izvor: .............................................................................................. 18 Slika 1.19 Situativni prikaz nalazišta Klakar pri eksploataciji i oblik u konačnom

stanju. .................................................................................................................... 19 Slika 1.20 Karakteristični profil nalazišta ................................................................................ 19 Slika 1.21 Normalni profil pristupnog puta. ........................................................................... 21 Slika 1.22 Rampa za pristup nalazištu u postojećem stanju. ................................................. 21 Slika 1.23 Trase pristupa gradilištu .............................................................................................. 23

POPIS TABLICA:

Tablica 1.1: Stacionaže priključenja berme na postojeće poljske putove ................................. 12 Tablica 1.2: Elementi poprečnog profila priključka PK1 ............................................................ 13 Tablica 1.3: Elementi poprečnog profila priključka PK2 ............................................................ 14 Tablica 1.4: Elementi poprečnog profila priključka PK3 ............................................................ 14 Tablica 1.5: Elementi poprečnog profila priključka PK4 ............................................................ 15 Tablica 1.6: Elementi poprečnog profila priključka PK5 ............................................................ 16 Tablica 1.7: Prikaz planiranih količina iskopa iz nalazišta prema dubini iskopa u

ovisnosti o uslojenosti tla ...................................................................................... 20



1 TEHNIČKI OPIS

1.1 Uvod

Područje uz lijevu obalu rijeke Save od Račinovaca do ušća Trnave kod Nove Gradiške („donja

Sava“) zaštićeno je od poplava kontinuiranom linijom nasipa ukupne duljine 236 km, uz prekide

na ušćima većih lijevih pritoka rijeke Save. Uz ušća lijevih pritoka rijeke Save izgrađeni su

usporni nasipi, koji definiraju prirodne funkcionalne cjeline u zaobalju Save (kazete), a po kojima

se odvija zaštita od poplava. Na dionici sustava obrane od poplava rijeke Save od Račinovaca do

Nove Gradiške u postojećem stanju izgrađenosti nema prirodnih poplavnih površina koje se

koriste u funkciji rasterećenja velikih voda.

U proteklih pet godina povećana je učestalost pojave velikih voda na slivu rijeke Save u RH.

Poplavni događaj iz svibnja 2014. godine na području županjske Posavine, uzrokovan prodorima

nasipa kod Rajevog Sela i kod Račinovaca, najgori je događaj nakon katastrofalne poplave rijeke

Save u Zagrebu 1964. godine.

Na području donje Save zabilježeni su povijesno značajni velikovodni događaji 1970. i 1974.

godine. Međutim, velikovodni događaj iz svibnja 2014. značajno premašuje sve povijesno

zabilježene velikovodne događaje.

Ekstremni velikovodni događaj u svibnju 2014. godine ukazao je na poteškoće u funkcioniranju

postojećeg sustava obrane od poplava, a kao najveći problemi su identificirani nedostatna i

neujednačena stabilnost temeljnog tla nasipa i nemogućnost pristupa svim dionicama nasipa za

vrijeme provedbe mjera obrane od poplava.

Projekt Modernizacije lijevoobalnih Savskih nasipa na dionici ukupne duljine 236 km od

Račinovaca do Nove gradiške predviđa hitne "no regret" mjere. Uloga berme u vidu

modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa je omogućavanje pristupa nasipu i pozitivni učinak na

stabilnost nasipa. Berma nema funkciju ojačanja i rekonstrukcije nasipa, već se primjenjuje kao

''no regret'' mjera. ''No regret'' mjere u slučaju modernizacije nasipa donose značajne prednosti u

sustavu obrane od poplava, čak i kad ne utječu na povećanje stabilnosti nasipa. Provedba ovih

mjera ima relativno mali trošak u odnosu na prednosti vezane uz redovno održavanje nasipa i

pristup mehanizacije i ljudi tijekom obrane od poplava. Primjena ovih mjera je vrlo učinkovit prvi

korak u konačnom rješenju sustava obrane od poplava.

Planirane mjere se odnose na područje donjeg toka rijeke Save od granice sa Republikom

Srbijom kod Račinovaca (rkm 212.080) do ušća Trnave kod Nove Gradiške (rkm 464.500).

Provedba planiranih radova na modernizaciji lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do

Nove Gradiške se s obzirom na podjelu područja u provedbi obrane od poplava, podjeljena je na

pet zasebnih funkcionalnih cjelina- kazeta: 1.„Županja“,2. „Slavonski Brod-istok“, 3.„Slavonski

Brod-zapad“, 4. „Davor“ i 5.„Mačkovac“.

Predmetna dionica „Klakar – Ruščica“ nalazi se unutar kazete 2 „Slavonski brod-istok“.

Izabrana je među prvima za modernizaciju zbog iznimne važnosti za grad Slavonski Brod,

odnosno za sustav obrane od poplava rijeke Save na području grada Slavonskog Broda pa i

Brodsko – posavske županije.



Slika 1.1: Podjela područja Projekta na funkcionalne cjeline (kazete).

Pregledna situacija cijelog zahvata dana je u prilogu.



1.2 Opis lokacije zahvata

Prostorno gledano planirani zahvat smješten je u istočnom kontinentalnom dijelu Hrvatske na

području Brodsko-posavske županije, uz rijeku Savu. To je nisko zaravnjeno zemljište uz rijeku,

veće vlažnosti i još uvijek ne potpuno zaštićeno od visokih voda Save.

Početak dionice nalazi se u naselju Klakar, u stac. nasipa 15+750 prema idejnom rješenju, trasa

berme prati trasu nasipa i završava približno u stac. 20+900 nasipa prema idejnom rješenju.

Obuhvat ovoga zahvata prostire se cijelom dužinom uz postojeći lijevi savski nasip, a nalazište je

predviđeno unutar inundacijskog pojasa.

Slika 1.2 Položaj predmetne dionice lijevoobalnog savskog nasipa na dionici Klakar-Ruščica

Površina obuhvata zaobalne berme na području Brodsko-posavske županije, odnosno Općine

Klakar iznosi 6,45 ha, nalazišta materijala 4,55 ha, ukupno 11,0 ha. U postojećem stanju

pokrivena je travnatim pokrovom, i za vrijeme provedbe aktivnih mjera obrane od poplava

predmetnom dionicom nije omogućen primjeren pristup nasipu, tj. ne postoji servisni put.



To je prostor akumulacijsko-tektonskog reljefa. Karakteristike reljefa su određene mlađim

tektonskim procesima i klimatskim promjenama u pleistocenu i imale su velikog utjecaja na

hidrografske odnose ovog prostora. U morfološkom smislu u okviru nizine rijeke Save mogu se

izdvojiti manje morfo-genetske cjeline: naplavna ravan Save ili poloj Save i fluvio-močvarna

nizina.

Fluvio-močvarna nizina je oblikovana kombiniranim pokretima tijekom holocena. U sastavu nizine

prevladavaju gline, silt, sitni pijesak, šljunak, te proslojci treseta. Visine ovog, najnižeg nizinskog

dijela uz Savu, kreću se od 85 do 88 m n.m. Naplavna ravan ili poloj uz Savu je uski pojas uz

sam tok rijeke, pod utjecajem akumulacijskog djelovanja rijeke. Ovaj prostor je nešto viši od

fluvio-močvarne nizine, s nadmorskim visinama od 88 do 95 m n.m.. U građi poloja sudjeluju

sedimenti Save predstavljeni pjeskovitom ilovačom i glinovitim pijeskom kvartarne starosti.

1.3 Opis postojećeg stanja

U postojećem stanju uz trasu nasipa dominiraju poljoprivredne površine intenzivne namjene. Uz

trasu ne postoji servisni put, a na dijelovima gdje postoji procjedni kanal, berma nije narušila

postojću zaobalnu odvodnju, tj. nije svojim obuhvatom došla do procjednog kanala.

Slika 1.3 Postojeće stanje korištenja površina u blizini zahvata

Osnovne značajke prostora na predmetnoj dionici prikazane su nastavno na slikama.



Slika 1.4 Trasa nasipa i lokacije priključaka na postojeće poljske putove

.

Slika 1.5 Postojeće stanje na lokaciji priključka na poljski put na kraju trase st. 5+150,00



1.4 Tehničko rješenje

Trasa berme se pruža u smjeru sjeverozapada, od naselja Klakar prema naselju Ruščica.

Stacionaža 0+000 berme nalazi se u stacionaži nasipa 15+750 km rema idjenom rješenju. Kraj

trese berme, stacionaža 5+131,94 nalazi s epribližno u stacionaži nasipa 20+900 km. Berma u

cijelosti prati trasu postojećeg lijevoobalnog savskog nasipa. Trasa se na pet lokacija postojećih

rampi priključuje na poljske putove. Točne stacionaže priključaka prikazane su u točki 1.6.1.

Slika 1.6 Pregledni prikaz trase predmetne dionice Klakar-Ruščica



1.4.1 Berma

Projektom modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do Nove Gradiške, a time i

na predmetnoj dionici Klakar - Ruščica, predviđa se izvedba zaobalne berme sa drenom i

pristupnim putem. Berma služi za opterećenje nožice nasipa i izdizanje puta. Predmetno tehničko

rješenje berme sa servisnim putem pozitivno doprinosi stabilnosti nasipa, ali nije mjera

rekonstrukcije ili ojačanja samog postojećeg tijela nasipa. Tehničko rješenje se sastoji od

sljedećih elemenata:

zaobalna berma

rekonstrukcija rampe na početku trase za pristup nalazištu

priključak berme na postojeće rampe i lokalne putove

nalazište

1.4.1.1 Konstrukcija berme

Zaobalna berma je širine krune 8,0 m, poprečnog nagiba 3% prema zaobalju, sa nagibom

pokosa 1:2. Tijelo berme izgrađeno je od neselektiranog pješčanog i glinenog materijala iz

nalazišta u inundaciji. Visinska kota krune berme određena je proračunom za pojedine poprečne

profile uzduž trase, a visinske kote prikazane na uzdužnom profilu. Tijelo berme se na kraju

humusira i zatravnjuje. U nožici se izvodi plošni dren. Tijelo berme se izvodi u slojevima i uz

zbijanje.

Plošni dren je debljine 60 cm, poprečnog nagiba 3%. Dren se izvodi od pijeska selektiranog na

nalazištu, obloženog razdjelnim geotekstilom. Izvod drena obložen je kamenim materijalom

granulacije 30-150 mm, u debljini sloja 50 cm.

Po kruni berme izvodi se pristupni put, od tucaničkog materijala. Širina pristupnog puta iznosi 4

m, poprečnog nagiba 3%, a uzdužni nagib odgovara uzdužnom nagibu trase berme. Slojevi

pristupnog puta su nosivi sloj tucanika granulacije 30-150 mm, u debljini sloja 30 cm, koji se

polaže na razdjelni geotekstil. Završni sloj puta je tucanik granulacije 0-32 mm, debljine sloja 10

cm.

Nakon skidanja humusa prvo se izvodi drenažni sloj debljine 60 cm ispod cijele berme od

lokalnog pješčanog materijala vodopropusnosti minimalno 1000 puta veće od gline u bermi i

nasipu. Berma se izvodi na dovršenom plošnom drenu nasipavanjem zemljanog materijala (gline

i pjeskovite gline) u slojevima sa zbijanjem. Pristupni put širine 4,0 m se izvodi na završnom sloju

berme od kamenog materijala propisane granulacije.Debljina sloja kamena iznosi 40 cm, a od

glinenog materijala u bermi je odijeljen slojem geotekstila. Nakon završetka izgradnje puta vrši se

humusiranje preostalog dijela berme



Slika 1.7 Karakteristični profil 1 na dionici Klakar-Ruščica


1.4.1.1.1 Zatrpavanje postojeće depresije na trasi berme

Uz trasu predviđene berme, u profilim 68 i 69 nalazi se depresija-stari rukavac, koja je većinu

vremena pod vodom. Prije izvođenja berme, predviđeno je čišćenje od postojeće vegetacije,

iskop postojećeg organskog materijala po dnu depresije, postavljanje geotekstila po dnu, te

zatrpavanje neselektiranim materijalom iz nalazišta uz zbijanje, i pripremu podloge za izvođenje

berme. Zatrpavanje postojećeg rukavca vrši se u dužini cca 25 m od osi berme.




1.4.2 Priključenja berme na poljske putove

Os berme postavljena je tako da kontinuirano prati os nasipa duž cijele dionice, te je tako

prikazana i niveleta berme na prilogu 2.1.. Međutim, na lokacijama križanja berme s postojećim

poljskim putovima, berma se lokalno odvaja od nasipa i spaja na postojeći put, na način da se

niveleta berme spušta na niveletu postojećeg puta. Svako priključenje riješeno je posebno ovisno

o mikrolokaciji na terenu, a rješenja su prikazana na izdvojenim nacrtima ( prilozi od 4.1 do 4.5.).

Ove lokacije su označene na uzdužnom profilu berme, te prekidi u niveleti berme upućuju na

nacrt određenog priključka. Tehnologija izvođenja priključaka na poljske putove, jednaka je

tehnologiji izvođenja berme.

Tablica 1.1: Stacionaže priključenja berme na postojeće poljske putove

Stacionaža berme Oznaka priključka

0+000 - 0+100 PK1

1+700 - 1+850 PK2

3+150 - 3+300 PK3

3+550 - 3+650 PK4

5+100 - 5+131,94 PK5

Priključak 1 (PK1) je ujedno i početak predmetne dionice, a priključak 5 (PK5) je završetak

predmetne dionice.

Slika 1.10 Karakteristični profili priključka berme na rampe-

1.4.2.1 Priključak na poljski put 1 (PK1) i sanacija rampe za pristup nalazištu

Trasa berme počinje od priključenja na postojeći poljski put u stacionaži nasipa prema idejnom

rješenju 15+750 km. Kraj objekta priključenja je u stacionaži berme 5+131,94 km.

U sklopu tehničkog rješenja priključka berme, dano je i rješenje sanacije tj. stabilizacije postojeće

rampe, koja će za vrijeme gradnje služiti za pristup nalazištu. Sanacija se sastoji u poravnavanju

postojećih dubokih kolotraga, te nasipavanju novog kolničkog zastora. Samo tijelo postojeće



rampe se ne rekonstruira. Detaljan nacrt sanacije rampe dan je u prilogu 4.2., a u nastavku je

prikazan normalni profil rampe.

Slika 1.11 Karakteristični profil sanacije rampe

Na potezu priključka PK1a, niveleta berme se spušta na niveletu puta uzdužnim padom 6,07%, a

na potezu priključkja PK1b 6,1%. Elementi profila priključka prikazani su u nastavnoj tablici.

Tablica 1.2: Elementi poprečnog profila priključka PK1

Oznaka priključka

Stacionaža priključka

Elementi profila

PK1a 0+000 - 70+40 Berma

70+40 – 87+99 Neselektirani

materijal

PK1b 0+000 – 31+79 Berma


materijal

Slika 1.12 Situativni prikaz PK1



1.4.2.2 Priključak na poljski put 2 (PK2)

Priključak PK2 nalazi se od stacionaže berme 1+700 do stac. 1+850. Na potezu priključka PK2a,

niveleta berme se spušta na niveletu puta uzdužnim padom 8,2%, a na potezu PK2b uzdužnim

padom 6,25%.Elementi profila priključka prikazani su u slijedećoj tablici.


Oznaka priključka


Elementi profila

PK2a 0+000-68+31 Berma


materijal

PK2b 0+000 – 61+16 Berma


materijal




niveleta berme se spušta na niveletu puta uzdužnim padom 0,12% i 6,3%, a na potezu PK3b

uzdužnim padom 0,11% i 13,25%.

Elementi profila priključka prikazani su u slijedećoj tablici.


Oznaka priključka

Stacionaža priključka Elementi

profila

PK3a 0+000 -70+54 Berma


materijal

PK3b 0+000 - 53+59 Berma


materijal






niveleta berme se spaja na niveletu postojeće rampe uzdužnim nagibom od 0,11% i 8,0%, a na

potezu PK4b uzdužnim padom 5,5% i 0,14%.

Elementi profila priključka prikazani su u slijedećoj tablici.


Oznaka priključka

Stacionaža priključka Elementi

profila

PK4a 0+000 - 27+07 Berma


materijal

PK4b 0+000 – 56+24 Berma


materijal





Priključak PK5 nalazi se od stacionaže berme 5+100,00 do stac 5+131,94. Na potezu priključka

PK5, niveleta berme se spušta na niveletu puta uzdužnim padom 1,5 %.

Elementi profila priključka prikazani su u tablici Tablica 1.6: Elementi poprečnog profila

priključka


Oznaka priključka


Elementi profila

PK5a

0+000-17+42 Berma

17+42-31+29 Put

31+29-36+40 Neselektirani

materijal

Slika 1.16 Situativni prikaz PK5-završetak dionice



1.4.3 Nalazište

S obzirom na kote terena na lokaciji predmetnog nalazišta, dubine rasprostiranja pojedinih vrsta

materijala potrebnih za izvođenje planiranih radova, te minimalne potrebne dubine iskopa,

tlocrtno i u poprečnom smislu je formirano nalazište koje zadovoljava i tehničke i okolišne

aspekte.

1.4.3.1 Okolišni aspekt

Polazne osnove za projektiranje nalazišta u smislu zaštite okoliša su:

primjena tlocrtnih parametara koji oponašaju prirodne oblike (nepravilan oblik koji odgovara

prirodnim rukavcima),

osiguranje uvjeta za obnovu i proširenje zaštićenih stanišnih tipova (posebno treba istaknuti

aluvijalne šumske vrste),

usklađivanje dubine iskopa s vodnim režimom, odnosno usklađivanje s vodostajima po

trajnosti čime se stvaraju uvjeti za stalnu prisutnost vode u nalazištu nakon završetka iskopa.

Zadovoljenje navedenih kriterija osigurava nepravilno projektirana forma, terasastog oblika s

postupnim prijelazom prema dubljem dijelu.

Početni pokos s terena je predviđen s nagibom 1:2, koji u kombinaciji s aluvijalnim vrstama

tehnički osigurava pokos od erozije i urušavanje obale. Prijelaz prema dubljem dijelu osiguran je

s nagibom pokosa 1:9, tako da je omogućen pristup do vode različitim životinskim vrstama. Da bi

se postigla neujednačenost dubina, nakon pokosa u nagibu od 1:9 koji se vodi do minimalno

potrebne dubine iskopa za omogućavanje stalne prisutnosti vode, prelazi se ponovo na pokos

1:2 do konačne dubine iskopa.

Pojas uz iskop nakon završetka radova i zatvaranja nalazišta potrebno je urediti sadnjom

autohtonih tipova vegetacije (vrba i topola). Nakon završetka eksploatacije nalazišta, višak

glinovitog materijala iz iskopa potrebno je rasporediti po pokosu od kote terena do prirodne

dubine sloja gline tj. do kote 83,80 mn.m. Nakon vraćanja viška gline, vrši se humusiranje pokosa

materijalom koji je ostao pri otvaranju nalazišta. Ukoliko je nakon raspoređivanja gline po

pokosima ostalo još neupotrijebljenog glinovitog materijala, od njega je potrebno napraviti

umjeteni otok unutar nalazišta.

S obzirom na kriterij da je nakon završetka eksploatacije potrebno omogućiti stalnu prisutnost

vode u nalazišu, potrebno je da minimalna dubina iskopa premašuje pojavu vode 90%-tne za 1

m ili više, jer se na toj dubini, obzirom na neposrednu povezanost dobropropusnih slojeva u

donjem dijelu nalazišta s rijekom Savom, može očekivati stalna prisutnost vode.



Slika 1.17 Primjer obnove staništa nakon završetka eksploatacije (Izvor: http://www.cbmcommunityinfo.com/rehabilitation/sugarbush.htm)

Slika 1.18 Izgled dijela jezera uređenog kao močvarno stanište nakon eksploatacije (Izvor: http://www.naturalworldcentre.co.uk/uploads/2012/08/whisby-nature-reserve.jpg)

1.4.3.2 Tehnički aspekt

U nastavku je dan situativni prikaz i karakteristični profil projektiranog nalazišta Klakar. Nalazište

se koristi u dvije etape, od kojih je prva etapa predviđena za potrebe izgradnje predmetne dionice

Klakar-Ruščica, a druga etapa za potrebe izgradnje dionice Zadubravlje-Klakar-Ruščica koja će

se projektirati u slijedećoj fazi realizacije projekta „Modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od

račinovaca do Nove Gradiške“ - kroz idejni projekt i lokacijsku dozvolu. Na slici se situativno vidi

podjela na etape iskopa i konačni oblik nalazišta nakon završetka radova.



Slika 1.19 Situativni prikaz nalazišta Klakar pri eksploataciji i oblik u konačnom stanju.

Slika 1.20 Karakteristični profil nalazišta

Elaborat „Proračun niskih vodnih nivoa Save na dionici Jamena-Sisak“, Hrvatske vode,VGO za

vodno područje sliva Save, siječanj 2005., naveden je u projektnom zadatku kao podloga za

definiranje vodnih razina na lokacijama pojedinih nalazišta. Prema navedenom elaboratu na

lokaciji nalazišta Klakar, vodno lice trajnosti 90% nalazi se na koti 81.83 m.n.m., dakle minimalna

potrebna dubina iskopa je na koti 80.8 m.n.m.

Vertikalna uslojenost tla i debljina sloja gline, na predmetnoj lokaciji utvrđena je istražnim

radovima „Geotehnički istražni radovi na potencijalnim nalazištima materijala“ E-054-15-06 v 1.0

– KNJIGA 1. Prema navedneom elaboratu prosječna debljina sloja gline u nalazištu Klakar iznosi

1,7 m. S obzirom na potrebne količine materijala, raspoložive podatke o uslojenosti tla i potrebnoj



dubini iskopa da bi se zadovoljio kriterij stalne prisutnosti vode, definirana je potrebna dubina

iskopa od ukupno 8,9 m iz čega je proizašla i potrebna površina nalazišta.

U nastavku slijedi tablični prikaz iz kojeg je vidljiva predviđena kvantitativna eksploatacija

nalazišta po dubini i vrsti materijala.

Tablica 1.7: Prikaz planiranih količina iskopa iz nalazišta prema dubini iskopa u ovisnosti o

uslojenosti tla

Nalazište materijala Klakar

Nagib pokosa

Visinske kote

(m n.m.)

Površina lamele

(m2)

Volumen lamele

(m3)

Površina lamele

(m2)

Volumen lamele

(m3) Ukupno

ETAPA 1 2

1:2 85.90 21,611 23,465

85.70 21,351 4,296 23,313 4,678

UKUPNO HUMUS: 4,296 4,678 8,974

1:2

85.50 21,092 4,244 23,161 4,647

85.00 20,452 10,386 22,781 11,485

84.50 19,820 10,068 22,399 11,295

84.00 19,195 9,754 22,018 11,104

83.80 18,948 3,814 21,865 4,388

UKUPNO GLINA: 38,266 42,920 81,187

1:9

83.50 17,805 5,513 20,758 6,393

83.00 15,967 8,443 18,960 9,930

82.50 14,213 7,545 17,223 9,046

82.00 12,544 6,689 15,545 8,192

81.50 10,959 5,876 13,927 7,368

81.00 9,459 5,105 12,369 6,574

80.83 8,968 1,566 11,852 2,059

1:2

80.50 8,668 2,910 11,642 3,877

80.00 8,220 4,222 11,322 5,741 79.50 7,781 4,000 11,001 5,581 79.00 7,350 3,783 10,681 5,421 78.50 6,927 3,569 10,359 5,260 78.00 6,513 3,360 10,036 5,099 77.50 6,108 3,155 9,712 4,937

77.00 5,711 2,955 9,387 4,775 UKUPNO PIJESAK: 68,692 90,251 158,943

1.4.3.3 Pristup nalazištu

Pristup nalazištu osiguran je izvedbom pristupnog puta koji će se izvesti u sklopu pripremnih

radova. Put je predviđen u širini 6,0 m sa širinom bankina po 1,0m sa svake strane tako da

ukupna širina iznosi 8,0 m. Ukupna debljina pristupnog puta je 0,4 m. Nakon skidanja humusa

postavlja se geotekstil, te izrađuje tijelo pristupnog puta od kamenog materijala granulacije 30-



150 mm, u debljini 30 cm, a preko toga se izvodi zastor od tucanika granulacije 0-32 mm u

debljini sloja 10 cm.

Slika 1.21 Normalni profil pristupnog puta.

Troškovnikom je predviđena sanacija pristupnog puta nalazištu, tijekom izvođenja radova u tri

navrata, od čega je treći put pri kraju izvođenja radova, kako bi pristupni put ostao funkcionalan i

za drugu etapu iskopa nalazišta.

Osim izvedbe pristupnog puta nalazištu, prije početka radova predviđena je i sanacija postojeće

rampe kojom se pristupa nalazištu, kao i njena sanacija tj.nasipanje nakon završetka radova na I

etapi eksploatacije nalazišta, a također i nakon završetka druge etape, odnosno zatvaranja

nalazišta. U postojećem stanju rampa ima duboke kolotrage te nije primjerena za izvođenje

radova teškom mehanizacijom, što je prikazano na Slika 1.22 Rampa za pristup nalazištu u

postojećem stanju.

Slika 1.22 Rampa za pristup nalazištu u postojećem stanju.

Detaljnije o sanaciji rampe dano je u točki 1.6.2.1., a nacrt sanacije rampe prikazan je u prilogu

4.2.



1.4.4 Oblik i veličina zahvata u prostoru

Položaj zahvata u prostoru prikazan je na preglednoj situaciji mj 1:25000, prilog broj 1.1., a oblik i

veličina zahvata u prostoru prikazani su detaljno na situaciji u mj 1:2000 prilozi broj 1.3. i 1.4, na

DOF podlozi s preklopljenim podacima iz DKP-a.

Površina zahvata zaobalne berme iznosi 6,45 ha, nalazišta materijala 4,55 ha, ukupno 11,0 ha.

Površina privremenog pristupnog puta do nalazišta iznosi 0,7 ha. Nalazište je udaljeno od nasipa

cca 850 m, a od rijeke Save 600 m.

1.4.5 Namjena građevine

Namjena predmetne građevine je dodatno pozitivno opterećenje nožice nasipa i izdizanje puta

što ujedno čini pozitivan utjecaj na ukupnu stabilnost nasipa. Berma omogućuje pristupanje

nasipu teškoj mehanizaciji i za vrijeme obrane od poplava, a svojom težinom poboljšava

stabilnost nožice nasipa i umanjuje mogućnost sloma nasipa za taj kritični slučaj.

1.4.6 Oblikovanje građevine

Pri prostornom oblikovanju korišten je postojeći koridor nasipa kako bi se postigla usklađenost sa

prostornim planovima i minimizirala potreba za otkupom novog zemljišta, tako da trasa građevine

tlocrtno prati postojeći nasip. U poprečnom profilu berma se jednom stranom naslanja na

zaobalni pokos nasipa, a drugom nožicom se spušta na postojeći teren u zaobalju.

Detaljan opis zahvata dan je u točki 1.7, situativno je prikazan na prilozima 1.1 do 1.5, a poprečni

profili su dani u prilozima 3.1 i 3.2.

Zahvat je oblikovan u skladu s važećom prostorno planskom dokumentacijom i posebnim

uvjetima izdanim od strane javno pravnih tijela.

1.4.7 Način priključenja građevine na infrastrukturu

Kako je planirani zahvat smješten na lijevoj obali rijeke Save u zaobalju, pristup zahvatu je

omogućen postojećim nerazvrstanim i lokalnim cestama. Predviđeni servisni put po kruni berme,

nema obilježja javnog puta, te služi za interventni pristup nasipu pri provedbi aktivnih mjera

obrane od poplava. Planirana berma se priključuje na postojeće nerazvrstane prometne

površine.

Pristup nalazištu je omogućen lokalnom nerazvrstanom cestom iz naselja Klakar na koju se

pristupa sa županijske ceste (Ž4215), te postojećom rampom preko nasipa, a dalje kroz

inundaciju predviđena je izvedba pristupnog puta, koji nema obilježja javnog puta i služi samo u

svrhu izvođenja građevinskih radova. Postojeća rampa do nalazišta je u lošem stanju s dubokim



kolotrazima te je predviđena njena sanacija prije izvođenja radova u svrhu pristupa nalazištu i

gradnje berme. Tijekom izvođenja radova predviđeno je održavanje postojeće rampe i pristupnog

puta nalazištu, te sanacija kolničkog pokrova rampe nakon završetka radova na izgradnji berme.

Slika 1.23 Trase pristupa gradilištu

Planirana berma se ne priključuje na komunalnu i drugu infrastrukturu.

1.4.8 Smjernice za uređenje nalazišta

Poseban aspekt ukupnog zahvata su radovi u inundacijskom pojasu rijeke Save na područjima

planiranih nalazišta, osjetljivom području u pogledu zaštite okoliša, posebno s aspekta očuvanja

prirodnih vrijednosti.

Generalno se može reći da su i navedeni zahvati u funkciji poboljšanja stanja sigurnosti zaobalja,

jer se otvara dodatni volumen za prihvat vodnog vala čime se povoljno utječe na vodni režim pri

pojavi velikih voda kroz sniženje vodnih razina i smanjnje mogućnosti pojava poplava. No, kako

se radi o specifičnim i osjetljivim zahvatima unutar inundacijske površine, biti će potrebno nakon



završetka radova na lokacijama građenja i nalazištima, provesti primjerene mjere zaštite prirode i

okoliša, te uređenje istih u skladu s pravilima struke i važeće zakonske RH i EU regulative.

Navedeno je planirano kroz obvezno ugrađivanje standarda zaštite prirode i okoliša u projektnu

dokumentaciju za predmetni zahvat, odnosno formirnje „zelene infrastrukture“ na prostoru

zahvata.

Planirano formirnje „zelene infrastrukture“ tj. novih zamjenskih vodenih staništa i uređenog

prostora oko njih u skladu s postojećim stanišnim tipovima na prostoru gradnje i nalazišta biti će

svakako višestruko pozitivan utjecaj na prirodu i okoliš. Povećanje volumena u inundaciji biti će

pozitivan utjecaj kroz sniženje vodostaja u kritičnim periodima i davanja rijeci širine i prostora.

Također formiranje „zelene infrastrukture“ u skladu s postojećim stanišnim tipovima, predstavlati

će pozitivan utjecaj prvenstveno zbog novih staništa koja će nastati na lokacijama nalazišta

materijala. Uzimajući u obzir da je Idejnim rješenjem predviđeno da se novonastale vodene

površine urede tako da što više nalikuju prirodnim vodama stajaćicama s obalama raznolikih

nagiba povećat će se raznolikost vlažnih, močvarnih i vodenih staništa. Pošumljavanjem obala

novonastalih jezera autohtonom vegetacijom doći će do povećanja prioritetnog stanišnog tipa

91E0*. Povećanje površine vodenih i močvarnih staništa pogodovat će biljnim vrstama koje su

navedene kao ciljevi očuvanja i značajne vrste za područja ekološke mreže, jer se u velikoj većini

radi o vrstama kojima odgovaraju upravo ovakva staništa.

1.4.8.1 Procjena vrijednosti vodenih ekosustava

Procjena vrijednosti napravljena je za buduća vodena staništa. Relativna vrijednost obnovljenog

područja kao staništa divljih vrsta određena je slijedećim postavkama:

- doprinos u hrani, skloništu, i prostornim zahtjevima autohtonih divljih vrsta

- do kojeg stupnja se obnovila prirodna vegetacija uključujući i močvare i otvorena vodena tijela

- do kojeg stupnja su obnovljeni posebni stanišni oblici

umjetna jezera = nalazišta = stajaćice

Jezera, prirodna ili umjetna, važna su za očuvanju divljih vrsta. Prvenstveno su važna kao

staništa različitih ribljih vrsta, a također i kao staništa, odmorišta, gnjezdilišta ili zimovališta za

razne vrste ptica. Predviđene lokacije nalazišta materijala u budućnosti će predstavljati nova

vodena staništa.

Prema Nacionalnoj klasifikaciji staništa (NKS), staništa A11 Stalne stajaćice su “Slatkovodna

jezera, lokve ili dijelovi takvih vodenih površina prirodnog ili antropogenog porijekla u kojima se

stalno zadržava voda, iako njena razina može oscilirati, zajedno s prisutnim pelagičkim i

bentoskim zajednicama.”

Ovisno o površini novonastalog vodenog sustava, njenoj dubini i obalnoj konfiguraciji, moguće je

provesti dodatne mjere uređenja i iskorištavanja prostora s ciljem organizacije prostora pogodnog

za formiranje prirodnih staništa. Mjerama revitalizacije vodenog sustava moguće je redizajnirati

oblik, te povećati razvedenost obale čime bi se stvorio veći broj različitih staništa za biljne I

životinjske vrste.

Značajnu ulogu imaju i kao odmorišta za migratorne vrste ptica, kao mjesta pogodna za

razmnožavanje za ptice gnjezdarice vezane uz vodena staništa, te kao skloništa i staništa za

mnoge druge ptičje i ostale životinjske vrste. Osim samog vodenog staništa, vezana uz jezero



nalaze se i staništa na njegovoj obali, te također i u okolici. Ovo je posebno važno za one vrste

koje za opstanak trebaju i kopno i vodu. Izgradnjom navedenog zahvata stvoriti će se dodatne

vodene površine, a time će se i povećati staništa A11 (Stalne stajaćice), te sljedeće stanište

prema NKS: A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica

Neobrasle i slabo obrasle obale stajaćica - Neobrasle i slabo obrasle obale stalnih slatkovodnih

jezera i lokvi ili dijelova takvih vodenih površina u kojima se stalno zadržava voda, povremeno

suhe uslijed umjetnog ili prirodnog kolebanja vodnog lica, uključujući neobrasle jezerske žalove

koje je stvorio vjetar ili valovi. Često važna staništa za ishranu nekih migratomih vrsta ptica.

1.4.8.2 Mjere i smjernice za uređenje nalazišta nakon eksploatacije

Prevencija erozije

Za vrijeme izgradnje i korištenja potrebno je osigurati i stabilnost obala novonastalih ekosustava.

Na lokacijama nalazišta moguće su sljedeće vrste erozije:

a. Erozija plohe – erozija gdje je pokretanje čestica tla uzrokovano otjecanjem preko zemljane

površine – erozija uzrokovana tokom vode za vrijeme plavljenja inundacije.

b. Erozija u obliku kanala - erodiranje tla u obliku koncentriranih kanala zbog površinskog

otjecanja vode; manji kanali mogu spojiti tokove i eventualno se razviju veći i dublji kanali koji

nastavljaju erodirati obale.

Prevencija erozije je skup mjera kojima se tlo nastoji zadržati na mjestu. Kada se primjenjuje

kontrola erozije, za vrijeme izgradnje potrebno je razmatrati sljedeća načela:

Korištenje prirodne topografije i vegetacije na gradilištu

Minimizirati uklanjanje prirodne vegetacije na gradilištu čišćenjem samo gdje je neophodno

Minimizirati koncentrirane tokove i skretati otjecanje od padina ili kritičnih područja.

Održavanje postojeće vegetacije

Kadgod je moguće treba ostaviti postojeću vegetaciju. Postojeća vegetacija služi kao učinkovit

vegetacijski buffer. Postojeća gusta vegetacija može biti učinkovitija od ljudski sagrađenih

struktura ili uređaja za kontrolu erozije ili sedimenta. Dodatni oblici mjera kontrole erozije i

sedimenta bit će potrebni na mjestu iskapanja.

Sukcesija

Proces se odvija na sljedeći način: viša vodena vegetacija, alge i fitoplankton odumiru, topla

voda gornjeg sloja jezera uzrokuje razgradnju/raspadanje biljne mase koja tone na dno. Prašina i

mineralne naslage, te spomenuta biljna masa tvore sediment na dnu jezera; uz navedeno dio tla

(pijeska, šljunka) ispiru i oborine, a na dnu se talože i ostaci uginulih riba i drugih životinjskih

organizama. Na taj način jezero postaje sve manje i manje, počevši od svojih rubova, odnosno

obala pa prema sredini. Procesom starenja jezero postaje močvara, bara ili sl., a u tom trenutku

process isušivanja bitno se usporava, te na kraju jezero prelazi u kopneno stanište. Prepuštanje

sukcesiji preporuča se na nalazištima koja se neće koristiti u druge svrhe, a do stupnja močvare

ili bare.



Nagib obale

Struktura obale i dna mora biti u skladu s dubinom i oblikom samog vodenog sustava. Nagib

obale vodenog sustava mora biti različit i raznolik u jednom promatranom sustavu. Minimalan

omjer nabiga obale u odnosu na duljinu obale između 2:1 i 3:1 omogućava minimalnu sigurnosnu

podlogu protiv urušavanja i erozije same obale čime se sprječava dodatan unos fosfata u vodeni

sustav i pruža najpovoljniju podlogu za razvoj drvenastog trajnog i zeljastog jednogodišnjeg i

višegodišnjeg vodenog bilja. Omjer nagiba obale u omjeru između 3:1 i 10:1 pruža bolju podlogu

za iskorištavanje vodenog sustava za rekreacijske (sport, ribolov, turizam...) ili poljoprivredne

svrhe. Obala nagibnog omjera između 10:1 i 20:1 pruža povoljnu podlogu za održavanje

močvarnog oblika vodenog sustava zbog izrazito niskog vodostaja u kojem će se razvojem

tršćaka stvoriti povoljni uvjeti za naseljavanje ptičjih populacija. Ukoliko površina samog vodenog

sustava to dopušta, predlaže se kombinacija svih predloženih omjera nagiba obale na istom

vodenom sustavu.

Oblik vodenog tijela je bitan faktor. Većina jezera je plitka sa malom površinom i pogodna za

razvoj vegetacije. Preporuča se veličina jezera ne manja od 0,4 ha s prosječnom dubinom 6 m

do najveće dubine od 12 do 15 m. Plići dijelovi su bitni zbog razvoja emerznog i submerznog bilja

koje pruža mrijestilište i npr. zaklon za ihtiofaunu. Te iste otoke razne vrste ptica (patke, guske)

koriste za gniježđenje puno više nego obalne dijelova radi zaštite od predatora. Također nagib

obale mora biti slabo strm.

1.4.8.3 Mjere zaštite za površinske kopnene vode i močvarna staništa

U nastavku su navedene općenite mjere za kopnene vode i staništa ovisna o vodi za vrijeme

korištenja:

1. Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti

revitalizaciju

2. Osigurati dovoljnu količinu vode koja je nužna za opstanak vodenih staništa i povezanih vrsta

3. Očuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati ukoliko su nepovoljna za

opstanak staništa i njihovih značajnih bioloških vrsta

4. Očuvati povezanost s glavnim vodnim tokom gdje je to moguće

5. Očuvati autohtone biološke vrste vezane uz vodena staništa

6. Sprječiti zaraštavanje malih močvarnih staništa

7. U zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao

prostora za zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnju

8. Prirodno neobrasle, šljunkovite, pjeskovite i muljevite, strme i položene, obale koje su

gnijezdilišta i/ili hranilišta ptica održavati u povoljnom stanju, te spriječiti sukcesiju drvenastim

vrstama

9. Uklanjati strane invazivne vrste sa svih vodenih, obalnih i močvarnih površina

10. Ograničiti upotrebu umjetnog i prirodnog gnojiva prilikom sadnje bilja neposredno uz jezera.



1.4.9 Prijedlog mjera zaštite okoliša i programa praćenja stanja okoliša

Mjere su preuzete iz Elaborata zaštite okoliša

1.4.9.1 Mjere zaštite okoliša tijekom pripreme i izvođenja zahvata

Opće mjere

1. Građevinski materijal i druge materijale štetne za okoliš (pogonska goriva, maziva, PVC

materijale i dr.) privremeno skladištiti na nepropusnoj podlozi definiranoj projektom organizacije

gradilišta.

2. Na samom gradilištu zabranjeno je servisiranje vozila, te skladištenje goriva, maziva i sl. kao bi

se izbjeglo eventualno onečišćenje okoliša štetnim tvarima.

3. Onemogućiti odnosno spriječiti onečišćenje rijeke Save, te predvidjeti i prevenirati izvanredne

te nepredviđene situacije (izlijevanje goriva, maziva, ulja, kemikalija i sl.)

4. Ne odlagati otpad i građevinski materijal unutar inundacijskog područja kako pri višem

vodostaju ne bi došlo do ispiranja ili otplavljivanja nizvodno.

Bioraznolikost

Staništa

1. Ograničiti kretanje radnih i transportnih strojeva na predviđene površine modernizacije nasipa i

lokacije nalazišta kako bi se izbjeglo oštećivanje staništa uz rub gradilišta.

2. Za pristup radilištu koristiti postojeće puteve, u slučaju potrebe za novim pristupnim putevima

planirati ih tako da se ošteti što manja površina prirodnih stanišnih tipova.

3. Za uređenje obala novih jezera na lokacijama nalazišta koristiti autohtone vrste drveća (vrbe i

topole).

4. Na lokacijama nalazišta materijala organizirati iskop materijala tako da se ne oštećuju staništa

koja se nalaze uz granice predviđenih nalazišta.

5. Prilikom izrade glavnih projekata koji se odnose na dijelove obuhvata zahvata uz šumske

sastojine potrebno je osigurati suradnju s nadležnim šumarijama i savjetodavnom službom

nadležnom za privatne šume.

6. Prilikom planiranja radova na modernizaciji nasipa potrebno je u suradnji s odgovarajućim

stručnjakom za staništa utvrditi lokacije na kojima se radovi odvijaju u neposrednoj blizini

područja ekološke mreže i površina stanišnih tipova ciljeva očuvanja 91E0*, 91F0 i 9160. Na tim

je lokacijama radove potrebno organizirati tako da se izbjegne oštećivanje stabala u sastojinama,

prvenstveno ukoliko se radi o prioritetnom stanišnom tipu 91E0*.

7. Novoplanirana vodena staništa na lokacijama nalazišta materijala potrebno je urediti I

oplemeniti u skladu s mjerama iz poglavlja 1.6.12.2. Smjernice za uređenje nalazišta materijala.

Ihtiofauna

1. Izvođenje radova bilo bi preporučljivo uskladiti s periodom razmnožavanja riba tj. ne vršiti veće

zahvate u samom koritu ili pokraj njega tijekom reproduktivnog perioda (ožujak do lipanj), već

radove vršiti izvan navedenog perioda.

2. Sam zahvat ograničiti na što kraće vremensko razdoblje kako bi vremensko trajanje

negativnog utjecaja na riblje populacije bilo što manje.



3. Korištenje i rad teške mehanizacije ograničiti na što manje područje u samom inundacijskom

području.

4. U slučaju bilo kakvih nepredviđenih ili neželjenih situacija obvezno obavijestiti inspekciju

zaštite okoliša, javnu ustanovu za upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima

pripadajuće županije, ribarsku inspekciju i nadležno Ministarstvo zaštite okoliša i prirode.

Ornitofauna

1. Radove izvoditi izvan sezone gniježđenja, nakon što vrste napuste predmetno područje.

2. Prilikom planiranja uređenja zelene infrastrukture predvidjeti gdje je moguće niše strmih

strana, te formiranje umjetnih otoka kao pogodnih površina za gniježđenje vrsta riječnih sprudova

i strmih obala. Navedeno je potrebno provesti u suradnji sa stručnjakom ornitologom.

Krajobraz

1. Idejnim projektom potrebno je predvidjeti uređenje nalazišta na način da se formira tijelo

nalazišta po obilježjima što sličnijem prirodnim vodenim staništima. To se prvenstveno odnosi na

nužnost nepravilnog tlocrtnog oblika nalazišta, te potrebnih blagih pokosa obala kako je

navedeno u poglavlju 1.6.12.2. Smjernice za uređenje nalazišta materijala.

2. U fazi pripremnih radova, potrebno je planirati sakupljanje površinskog sloja tla (humusa),

odnosno kod svakog nalazišta, koji bi se koristio za uređenje okolnog područja.

3. Prostor obuhvata zahvata, kao i pristupne puteve potrebno je urediti, na način kojim će se

osigurati što brži povratak u stanje prije početka izgradnje. Radove uređenja predvidjeti paralelno

sa završnim radovima na izgradnji zahvata.

4. Ukoliko se na pojedinim lokacijama nalazišta ustanovi potreba za biološkom sanacijom

područja, zbog stabilizacije terena i sl., istu je potrebno izvršiti isključivo autohtonim biljnim

vrstama.

Kulturno-povijesne značajke

1. S obzirom da se u blizini izgradnje zahvata nalaze evidentirani lokaliteti kulturne baštine, a

prilikom izvođenja radova postoji mogućnost nailaska na nove, prije izvođenja radova potrebno je

zatražiti Mišljenje odnosno uvjete nadležnog Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture.

Napomena: U svrhu projektiranja i izvođenja radova na predmetnoj dionici, zatraženi su posebni

uvjeti gradnje, te je Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel

u Slavonskom Brodu, izdalo posebne uvjete Klasa: 612-08/17-23/0844, Ur.br.:532-04-02-06/2-

17-2, koji su opisani pod točkom 1.6.13. posebni uvjeti , a sami uvjeti su uvezani u opći dio

projekta te ih je nužno poštivati prije početka izvođenja radova, kao i tijekom same gradnje.

U uvjetima se navodi da je prije izvođenja radova Investitor dužan izvršiti arheološki terenski

pregled - rekognosticiranja terena, te dalje postupati u skladu s izvještajem o rezultatima

terenskog pregleda. Također navedena je i obveza Investitora da tijekom izvođenja

zemljanihradova organizira stalan, i u slučaju da se uoče arheološki nalazi osigurati provedbi

zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja prema uputama arheologa.

Zrak

1. Ograničiti brzinu kretanja za sve vrste vozila i građevinsku mehanizaciju (gradilište: 10 km/h,

pristupni putovi: 30 km/h).



2. Prekrivati rasute terete tijekom prijevoza do gradilišta.

3. Po potrebi tijekom suhog i vjetrovitog vremena prskati teren vodom s ciljem sprječavanja

stvaranja i širenja prašine.

Buka

1. Radove izvoditi po mogućnosti u dnevnom razdoblju (od 8,00 do 18,00 h) u skladu s

Pravilnikom o najvisim dopustenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave

(NN145/04).

2. Na stambenim objektima u neposrednoj blizini izgradnje zahvata u slučaju povišene razine

buke u skladu s Pravilnikom potrebno je izvršiti mjerenje razine buke, te u skladu s rezultatima

predvidjeti mjere zaštite.

Infrastrukturni objekti

1. Prije početka radova nositelj zahvata dužan je obavijestiti nadležne službe, te prema projektu

obaviti pregled svih infrastrukturnih objekata (građevina) i instalacija koje mogu doći u koliziju s

planiranim zahvatom kako bi se eliminirale eventualne štete prilikom građenja.

2. Izraditi posebne projekte prometnog rješenja pristupa nasipu u naseljima na pojedinim

dionicama kako je predviđeno Idejnim projektom modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od

Račinovaca do Nove Gradiške.

3. Radovima se ne smije narušiti stabilnost cesta niti se smije ugroziti sigurnost sudionika u

prometu. Eventualna nastala oštećenja cesta obavezno sanirati.

Otpad

1. Otpad nastao tijekom pripreme i izvođenja radova odvojeno prikupljati, privremeno skladištiti

na za to predviđenim mjestima, te predati ovlaštenim osobama za daljnje gospodarenje.

1.4.9.2 Mjere zaštite okoliša tijekom korištenja zahvata

Biološka raznolikost

1. Vrijeme i učestalost sječe i košnje vegetacije tijekom održavanja nasipa prilagoditi tipu

travnjačke vegetacije kojom će nasip biti zatravnjen, bez korištenja kemijskih sredstava

(herbicida i umjetnih gnojiva).

2. U slučaju pojave invazivnih biljnih vrsta izvršiti njihovo uklanjanje u obuhvatu zahvata (na

nasipu, uz servisni put i procjedni kanal).

Ekološka nesreća

1. Prije početka korištenja zahvata izraditi Operativni plan interventnih mjera u slučaju

izvanrednog onečišćenja voda.

2. Redovno kontrolirati ispravnost svih objekta nasipa tj. provoditi obveznu kontrolu I održavanje

novoizgrađenih objekata u sklopu modernizacije nasipa, zbog mogućih dodatnih opterećenja

prilikom visokih voda rijeke Save.



1.4.10 Posebni uvjeti

'Temeljem članka 80. Obavijest o uvjetima za izradu glavnog projekta, Zakona o gradnji (NN RH

153/13), podnesen je zahtjev za popis javno pravnih tijela od kojihje potrebno pribaviti posebne

uvjete za projektiranje i izgradnju predmetne dionice berme. Dana 16.02. 2017. Zaprimljen je

popis javno pravnih tijela, te su 17.02. 2017 poslani zahtjevi za uvjete svim navedenim

institucijama. U nastavku slijedi popis izdanih uvjeta, a svi uvjeti su uvezani i u opći dio projekta:

1. HAKOM, Klasa: 361-03/17-01/1091, Ur.br.:376-10-17-2, zaprimljeni 27.02.2017., VPB-OUL-

17-0035.

U uvjetima se navode operateri od kojih je potrebno zatražiti izjave o položaju infrastrukture:

Hrvatski telekom d.d., Optima telekom d.d., VIPnet d.o.o. Potrebne izjave navedenih operatera,

zatražene su dana 27.02.2017. te su se po zahtjevima očitovali:

Vip net- izjava od 28.02.2017. da u području predmetnog zahvata nemaju položenu

infrastrukturu

Optima telekom izjava OT-35-459/17, od 27.02.2017, u području planiranog zahvata

nema izgrađenu vlastitu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu

Hrvatski telekom T43-38369876-17, u području planiranog zahvata nema podzemne

elektroničku komunikacijske infrastrukture

2. MUP-ravnateljstvo policije, Uprava za granicu, Klasa:212-03/17-07/5, Ur.br.:511-01-61-17-2,

zaprimljeni 24.02.2017.

U uvjetima se navodi da Uprava za granicu nema posebnih uvjeta.

3. Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Slavonskom

Brodu, Klasa: 612-08/17-23/0844, Ur.br.:532-04-02-06/2-17-2, zaprimljeni 27.02.2017., VPB-

OUL-17-0037

Generalno, u uvjetima se navodi da je prije početka radova na predmetnom zahvatu potrebno

izvršiti terenski arheološki pregled, rekognosticiranje terena, te detaljno kartiranje i

dokumentiranje područja obuhvata navedneih radova s ciljem sužavanja područja na kojem je

potrebno provoditi mjere zaštite kulturnih dobara. Izvještaj o rezultatima mora biti dostavljen

Konzervatorskom odjelu u Slavonskom brodu. Na temelju rezultata odredit će se daljnje mjere

zaštite kulturnih dobara na prostoru obuhvata predmetnih građevina.

Tijekom izvođenja zemljanih radova na predmetnom zahvatu nužno je, također osigurati stalan

arheološki nadzor s ciljem utvrdivanja ugroženosti potencijalnih arheoloških lokaliteta.

Ukoliko se tijekom nadzora nad iskopom uoče arheološki nalazi, investitor je dužan osigurati

provedbu zaštitnih arheoloških iskopavanja i istraživanja prema uputama arheologa.

4. Hrvatske vode, VGO za srednju i donju Savu, Klasa UP/I-325-01/17-07/0886, Ur.br.:374-21-

1-17-3, zaprimljeni 27.02.2017, VPB-OUL-17-0034.



5. JANAF d.d., Sektor razvoja i investicija, 1.-2.2.-101/17/so, od 28.02.2017., zaprimljeni

06.03.2017., VPB-OUL-17-0040

Dostavljeni su uvjeti i trasa infrastrukture JANAF-a u .dwg formatu, te je preklapanjem s

predmetnom dionicom ustanovljeno da ne dolazi do preklapanja predmetne trase s naftovodom,

niti sa zaštitnim pojasom JANAF-a .

6. PLINACRO d.o.o., Klasa:PL-17/0592/17/BM, Ur.br.:K/DM-17-2, zaprimljeni dana

28.02.2017., VPB-OUL-17-0036,

U dostavljenom očitovanju navodi se da PLINACRO d.o.o.nema posebnih uvjeta.

7. Općina Klakar, Klasa: 361-01/17-02/3, Ur.br.:2178/07-01-17-2,od 03.03.2017., zaprimljeni

dana 06.03.2017., VPB-OUL-17-0041

U uvjetima se navodi da je pristupne putove od ŽC 4215 prema gradilištu potrebno sanirati nakon

izvođenja radova tj. dovesti u prvobitno stanje. Također je potrebno kod svake rampe urediti tj.

stabilizirati cca 30 m puta od nožice nasipa prema inundaciji.

8. Vodovod d.o.o., Slavonski Brod, Nikole Zrinskog 25, 02-1138-1/17/MP, od 28.02.2017.

Nema posebnih uvjeta.

9. Ministarsvo poljoprivrede, Uprava za poljoprivredno zemljište KLASA:350-05/17-01/156, Ur

br:525-07/0375-17-2- izdalo opće posebne uvjete.

Na zahtjev za izdavanje posebnih uvjeta nisu se očitovali:

10. Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za šumarstvo, lovstvo

11. Ministarstvo pomorstva, prometa i infratsrukture, Uprava cestovnog i želježničkog prometai

infrastruktutre

12. HEP-Operator distribucijskog sustava d.o.o.



1.5 Opis ispunjenja temeljnih zahtjeva za građevinu

1.5.1 Mehanička otpornost i stabilnost

Građevina je projektirana tako da opterećenja koja na nju mogu djelovati tijekom

građenja i uporabe ne mogu dovesti do neželjenih posljedica navedenih u članku 9. Zakona o

gradnji (NN 153/13), što je dokazano u poglavlju 2 Dokaz o ispunjavanju temeljnih i drugih

zahtjeva.

1.5.2 Sigurnost u slučaju požara

Na građevini nema zapaljivih dijelova. Građevina je projektirana tako da su u slučaju

izbijanja požara osigurani navodi iz članka 10. Zakona o gradnji (NN 153/13).

1.5.3 Higijena zdravlje i okoliš

Građevina je projektirana tako da tijekom svog vijeka trajanja ne predstavlja prijetnju za

higijenu ili zdravlje i sigurnost radnika na održavanju, te da nema iznimno veliki utjecaj na

kvalitetu okoliša ili klimu, tijekom građenja, uporabe ili uklanjanja kao rezultat bilo čega

navedenog u članku 11. Zakona o gradnji (NN 153/13).

1.5.4 Sigurnost i pristupačnost tijekom uporabe

Građevina je projektirana tako da ne predstavlja neprihvatljive rizike od nezgode ili

oštećenja tijekom uporabe ili oštećenja tijekom uporabe u skladu s člankom 12. Zakona o gradnji

(NN 153/13). Pristupačnost tijekom uporabe osigurana je sa zaobalne strane pristupnim lokalnim

i nerazvrstanim putovima.

1.5.5 Zaštita od buke

Građevina je projektirana tako da buka koju zamjećuju osobe koje se nalaze u blizini

ostaje na razini koja ne predstavlja prijetnju njihovom zdravlju i koja im omogućuje spavanje,

odmor i rad u zadovoljavajućim uvjetima.

1.5.6 Gospodarenje energijom i očuvanje topline

U građevini nisu predviđene elektro instalacije za grijanje, hlađenje, osvjetljenje i

provjetravanje.

1.5.7 Održiva uporaba prirodnih izvora

Građevina je projektirana tako da se tijekom izgradnje ili uklanjanja iste građevine budu

zajamčeni navodi iz članka 15. Zakona o gradnji (NN 153/13).

Materijali predviđeni za uporabu su:

- geotekstil,

- pješčani i glineni materijal,

- lomljeni kamen,



- drenažne PVC cijevi

1.6 Projektirani vijek uporabe i uvjeti za održavanje građevine

Prema Zakonu o prostornom uređenju (NN 153/13) i Zakonu o gradnji (NN153/13) potrebno je

glavnim projektom definirati projektni vijek uporabe građevine kao i uvjete za njeno održavanje.

Zakonom o vodama određeno je da su za održavanje vodotoka i vodnih građevina nadležne

Hrvatske vode, pravna osoba za upravljanje vodama.

Tijekom uporabnog vijeka građevine potrebno je provoditi mjere održavanja kojima će se

osigurati namjena (funkcionalnost) i očuvati projektirana tehnička svojstva. To podrazumijeva

redovite i izvanredne preglede svih objekata te poduzimanje nužnih mjera radi očuvanja tih

svojstava. Održavanje projektirane građevine potrebno je provoditi u skladu s Pravilnikom

upravljanja i održavanja Hrvatskih voda.

Prema propisanom sustavu Hrvatskih voda za gospodarenje, upravljanje i održavanje sve vodne

građevine podložne su stalnoj dnevnoj kontroli i nadzoru vodočuvara. Tijekom njihova uporabnog

vijeka sva se zapažanja evidentiraju u Knjizi vodočuvara i dostavljaju odgovornoj službenoj osobi

koja pokreće aktivnosti provođenja mjera sanacije. Tehnički pregledi stanja vodograđevina se

obavljaju izvanredno nakon svakog prolaska poplavnog vodnog vala ili redovito svakih najviše 5

godina.

Ovim projektom predviđene su vodne građevine za regulaciju vodotoka zaobalna berma uz nasip

s odvodnim drenažnim kanalom. Kontrole se obavljaju vizualno (utvrđivanje općeg stanja i

utvrđivanje značaja ev. oštećenja), a sva zapažanja se upisuju u evidencijske knjige stanja

građevine. Na temelju stručnih procjena oštećenja se moraju sanirati s ciljem osiguranja

geometrijske istovjetnosti, mehaničke stabilnosti i otpornosti te funkcionalnosti građevina prema

ovom projektu.

U prvoj godini eksploatacije potrebno je posebno voditi računa o slijedećim elementima:

održavanje svih površina na kojima je provedena hidrosijetva. To podrazumijeva dodatno

zalijevanje površina dok se ne uspostave stabilne zelene površine kao i dodatno provođenje

hidrosjetve na oštećenim površinama.

Kontrolirati da li je došlo do oštećenja berme. Pregledavati redovno krunu i pokose berme, te

sanirati po potrebi.

Sva erodirana mjesta potrebno je sanirati u što kraćem vremenu, a svakako prije kišne sezone.

Košnja travne vegetacije na površini berme i servisnog puta obavlja se prema procjeni stručnih

službi Hrvatskih voda. Redovita košnja travne vegetacije je dvaput godišnje:

prva košnja, razdoblje 15. svibnja do 15. lipnja

druga košnja, razdoblje 20. kolovoza do 30. rujna

Pokošenu travu je potrebno prikupiti i ukloniti s površine građevine.

Izvanredni tehnički pregledi obavljaju se i u slučaju neželjenih akcidentnih događaja kao što su

proglašenje mjera redovitog i izvanrednog stanja obrane od poplave.

Pri određivanju projektiranog vijeka uporabe predmetne građevine u obzir su uzeta geografska i

klimatska obilježja lokacije, uvjeti i djelovanja pri gradnji i eksploataciji, zahtjevi koji se postavljaju

na građevinu i njezine dijelove te značaj građevine.



U skladu sa važećim propisima i pravilima struke, definirani su materijali i njihove karakteristike,

zaštitni slojevi, načini izvedbe i ugradnje, održavanje građevine i njenih dijelova te drugi potrebni

kriteriji i mjere kako bi se postigao projektirani vijek uporabe građevine. Uz primijenjene mjere

osiguranja kvalitete u projektiranju i propisane mjere osiguranja kvalitete pri izvedbi i održavanju,

projektirani vijek trajanja građevina ovoga zahvata je 50 godina .

Oznaka poglavlja : VPB-TGP-17-0002-PG01 Rev. 0

Izradila :

Žana Bašić,

dipl. ing. građ.

Projektant :

Žana Bašić,

dipl. ing. građ.



OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA:







2. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD RAČINOVACA DO N. GRADIŠKE VPB d.d. DIONICA: KLAKAR - RUŠČICA TENDER

3. PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAVOĆE 2 Oznaka projekta: VPB-TTD-17-0002 Zagreb, ožujak 2017.

SADRŽAJ POGLAVLJA:

2 PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE 4

2.1 PRIPREMNI RADOVI .......................................................................................................... 4

2.1.1 Geodetski radovi .................................................................................................................... 4

2.1.1.1 Iskolčenje trase ............................................................................................................ 4

2.1.1.2 Kontrola za vrijeme građenja ....................................................................................... 4

2.1.1.3 Predaja po završetku radova ....................................................................................... 5

2.1.2 Sječenje šiblja i raslinja u inundaciji i koritu vodotoka ........................................................... 5

2.1.2.1 Sječenje i skupljanje šiblja Ø 3-5 cm ........................................................................... 5

2.1.2.2 Sječenje i skupljanje šiblja Ø 5-10 cm ......................................................................... 6

2.1.2.3 Strojno krčenje šiblja i raslinja mlatilicom priključenom na stroj .................................. 6

2.1.2.4 Sječenje stabala motornom pilom ................................................................................ 6

2.1.2.5 Strojno vađenje panjeva .............................................................................................. 6

2.1.2.6 Strojno zakapanje panjeva........................................................................................... 7

2.2 IZRADA PRISTUPNOG PUTA DO NALAZIŠTA ................................................................. 7

2.2.1 Iskop humusa ili površinskog sloja zemlje na trasi pristupnog puta ...................................... 7

2.2.2 Izrada posteljice – temeljno tlo putne mreže ......................................................................... 7

2.2.3 Ugradnja geotekstila .............................................................................................................. 9

2.2.4 Izrada zastora 2 ..................................................................................................................... 9

2.2.5 Izrada zastora 1 ................................................................................................................... 10

2.3 NALAZIŠTE MATERIJALA ............................................................................................... 12

2.3.1 Iskop humusa ....................................................................................................................... 12

2.3.2 Iskop materijala u nalazištu ................................................................................................. 12

2.3.2.1 Strojni široki iskop materijala "C" kategorije .............................................................. 12

2.3.2.1.1 Iskop zemlje pomoću bagera 15 2.3.2.1.2 Iskop zemlje pomoću dozera 16 2.3.2.1.3 Iskop zemlje pomoću skrepera 16

2.3.3 Utovar i prijevoz materijala za izradu berme s nalazišta materijala ..................................... 16

2.4 IZRADA BERME – KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 1 ...................................... 17

2.4.1 Iskop humusa sa dijela pokosa nasipa i u nožici nasipa ..................................................... 17

2.4.2 Izrada zagata ....................................................................................................................... 17

2.4.3 Uređenje temeljnog tla – posteljice mehaničkim zbijanjem ................................................. 17

2.4.3.1 Uređenje temeljnog tla na standardni način .............................................................. 17

2.4.3.2 Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom ...................................... 18

2.4.4 Strojno razastiranje zemljanog materijala ............................................................................ 19

2.4.5 Utovar i prijevoz materijala................................................................................................... 19

2.4.6 Postavljanje geotekstila za izradu drenaže .......................................................................... 19

2.4.7 Izrada plošnog drena ........................................................................................................... 20

2.4.8 Izrada kamene stope ........................................................................................................... 21

2.4.9 Izrada berme od neselektiranog zemljanog materijala ........................................................ 22



2.4.10 Postavljanje geotekstila ispod makadamskog puta ............................................................. 23

2.4.11 Izrada zastora od nevezanih mješavina (makadamski put) ................................................. 23

2.4.12 Humusiranje berme .............................................................................................................. 23

2.4.13 Zaštita pokosa travom zasijanom pomoću hidrosjetve ........................................................ 24

2.5 IZRADA BERME – KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 2 ...................................... 24

2.5.1 Iskop humusa sa dijela pokosa nasipa i uz nožicu nasipa .................................................. 24

2.5.2 Uređenje temeljnog tla – posteljice mehaničkim zbijanjem ................................................. 24

2.5.2.1 Uređenje temeljnog tla na standardni način .............................................................. 24

2.5.3 Strojno razastiranje zemljanog materijala ............................................................................ 24

2.5.4 Utovar i prijevoz materijala................................................................................................... 24

2.5.5 Postavljanje geotekstila ....................................................................................................... 24

2.5.6 Izrada plošnog drena ........................................................................................................... 24

2.5.7 Izrada kamene stope ........................................................................................................... 24

2.5.8 Izrada zastora od nevezanih mješavina (makadamski put) ................................................. 25

2.5.9 Humusiranje berme .............................................................................................................. 25

2.5.10 Zaštita pokosa travnatim pokrivačem - hidrosjetva ............................................................. 25

2.6 ZAŠTITA NA RADU ........................................................................................................... 25

2.6.1 Mjesta rada .......................................................................................................................... 25

2.6.2 Rukovanje strojevima i alatima ............................................................................................ 25

2.6.3 Štetne tvari ........................................................................................................................... 26

2.6.4 Iskopi .................................................................................................................................... 26

2.6.5 Pomoćne prostorije .............................................................................................................. 26

2.7 OSIGURANJE OD ŠTETA TIJEKOM GRAĐENJA .......................................................... 26

2.8 UREĐENJE OKOLIŠA ...................................................................................................... 27

2.9 POPIS PROPISA ČIJU PRIMJENU PROGRAM ODREĐUJE .......................................... 27

2.9.1 Primjena propisa .................................................................................................................. 27

2.9.2 Popis propisa: ...................................................................................................................... 28

2.10 ZAKLJUČAK ..................................................................................................................... 29

POPIS TABLICA:

Tablica 2.1: Kriteriji za ocjenu kvalitete temeljnog tla - posteljice ................................................... 8

Tablica 2.2: Razdjelni geotekstil za put .......................................................................................... 9

Tablica 2.3: Prethodna ispitivanja materijala za izradu nasipa od kamenih materijala ................ 10

Tablica 2.4: Tehnička svojstva materijala ugrađenog u nasipni sloj odnosno prema uvjetima iz projekta ............................................................................................... 10

Tablica 2.5: Kriteriji za ocjenu temeljnog tla ................................................................................. 18

Tablica 2.6: Razdjelni geotekstil za drenažu ................................................................................ 19

Tablica 2.7: Tehnička svojstva materijala ugrađenog u bermu .................................................... 22

Tablica 2.8: Razdjelni geotekstil ispod makadamskog puta ......................................................... 23



2 PROGRAM KONTROLE I OSIGURANJA KAKVOĆE

2.1 PRIPREMNI RADOVI

2.1.1 Geodetski radovi

2.1.1.1 Iskolčenje trase

Zahtjevi i kontrola kvalitete

Točnost i pouzdanost referentnih geodetskih točaka mora biti u skladu s geodetskim Pravilnicima

i normama za pojedine vrste mjerenja te u skladu sa zahtjevima za točnost izvođenja pojedinih

radova, prema ovim ili Posebnim tehničkim uvjetima te zahtjevima projekta.

Ukoliko nadzorni inženjer iskaže sumnju u pouzdanost izvođenja nekih radova utvrđenih

projektom, može radove obustaviti. Tada je izvođač geodetskih radova, po nalogu nadzornog

inženjera, dužan ponoviti mjerenja.

Geodetska kontrola, u položajnom i visinskom smislu, provodi se za čitavo vrijeme građenja.

Ako nadzorni inženjer nije zadovoljan kvalitetom geodetskih podataka, ima pravo sva mjerenja

povjeriti drugoj stručnoj osobi, odnosno tvrtci.

2.1.1.2 Kontrola za vrijeme građenja

Izvođač radova dužan je za vrijeme građenja stalno održavati sve iskolčene točke građevina,

točke iskolčenih poprečnih profila kao i referentne geodetske točke.

Za čitavo vrijeme građenja izvođač mora stalno kontrolirati preciznost izvođenja radova.

Kontrolira se os trase i rubnjaci ili nožice linijskih građevina u vodoravnom i visinskom smislu.

Izvođač je u potpunosti odgovoran za očuvanje i zaštitu svih geodetskih iskolčenja, oznaka i

osiguranja na području izvođenja radova. U slučajevima kada dođe do oštećenja ili uništenja

pojedinih referentnih točaka, njihovih osiguranja, pokosnih letvi itd, obveza je izvođača da odmah

o tome obavijesti nadzornog geodetskog inženjera. U najkraćem roku izvođač mora po izvođaču

geodetskih radova izvršiti ispravak ili obnovu nastalih oštećenja o svom trošku.

Nadzorni geodetski inženjer će provjeriti svaku novonastalu promjenu.

U posebnim slučajevima nadzorni geodetski inženjer ima pravo ponovno postavljanje uništenih

točaka, povjeriti nekoj drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi i to na trošak izvođača.

Svaku promjenu projekta koja je pravovremeno dostavljena izvođaču i nadzornom inženjeru,

treba provesti na terenu. U skladu s tim izvođač geodetskih radova će izvršiti sva potrebna

dodatna iskolčenja, izvesti osiguranja točaka građevine i osi trase te točaka iskolčenih poprečnih

profila.



Sve će promjene izvođač geodetskih radova adekvatno registrirati u analognom ili digitalnom

obliku te ih dati na uvid nadzornom inženjeru.

Nakon izgradnje linijskog objekta investitor ima pravo tražiti obnovu, odnosno kontrolu izvedene

osi trase objekta.

2.1.1.3 Predaja po završetku radova

Kvaliteta radova

Kvaliteta, točnost i pouzdanost mjerenja mora biti u skladu s pravilnicima i normama za pojedine

vrste geodetskih radova ili prema posebnim tehničkim uvjetima.

Ukoliko nadzorni inženjer, odnosno nadzorni geodetski inženjer utvrdi da mjerenja ne

zadovoljavaju uvjete dane projektom, odnosno nisu izvedena prema pravilnicima o geodetskim

radovima, mora obustaviti radove na mjerenjima. Tada je izvođač dužan po izvođaču geodetskih

radova provesti nova mjerenja koja trebaju rezultirati kvalitetnijim i pouzdanijim podacima.

Kontrola kvalitete radova

Ovjerom elaborata potvrđuje se da je građevina izgrađena u skladu sa svim geodetskim

pravilima i normama.

Čestim kontrolama, iskolčenjima i mjerenjima građevina dobiva se podatak o kvaliteti izvođenja

svih radova pa i geodetskih radova.

2.1.2 Sječenje šiblja i raslinja u inundaciji i koritu vodotoka

2.1.2.1 Sječenje i skupljanje šiblja Ø 3-5 cm

a) Strojno sječenje raslinja Ø 3-5 cm

Zahtjevi kakvoće

Strojno sječenje šiblja i raslinja motornim pilama sječenjem pri tlu i unutar pojasa namijenjenog

za sječu. Kontrola se vrši vizualno nakon sječenja, izvlačenja i uklanjanja. Zabranjeno je paljenje

suhog šiblja i raslinja.

b) Ručno sječenje raslinja Ø 3-5 cm

Zahtjevi kakvoće

Ručno sječenje treba izvesti što bliže tlu i unutar pojasa namijenjenog za sječu. Kontrola se

obavlja vizualno nakon izvlačenja i odvoza sa gradilišta. Zabranjeno je paljenje suhog šiblja i

raslinja.



2.1.2.2 Sječenje i skupljanje šiblja Ø 5-10 cm

a) Strojno sječenje raslinja Ø 5-10 cm

Zahtjevi kakvoće

Strojno sječenje raslinja Ø 5-10 cm treba izvesti što bliže tlu i unutar pojasa namijenjenog za

sječu. Kontrola se obavlja vizualno nakon izvlačenja raslinja i odvoza sa gradilišta.

b) Ručno sječenje raslinja Ø 5-10 cm

Zahtjevi kakvoće

Ručno sječenje treba izvesti što bliže tlu i unutar poja sa namijenjenog za sječu. Kontrola se

obavlja vizualno nakon izvlačenja i odvoza sa gradilišta. Zabranjeno je paljenje suhog šiblja i

raslinja.

2.1.2.3 Strojno krčenje šiblja i raslinja mlatilicom priključenom na stroj

Zahtjevi kakvoće

Strojno košenje trave i raslinja uređajem za usitnjavanje treba usitniti travu i raslinje do tla

odnosno 1 – 2 cm od tla unutar pojasa zahvata. Zabranjeno je paljenje suhog šiblja i raslinja.

Sječenje stabala u inundaciji, zaštitnom pojasu i koritu vodotoka

2.1.2.4 Sječenje stabala motornom pilom

Zahtjevi kakvoće

Stabla Ø 10-90 cm i veća treba posjeći što bliže tlu i unutar pojasa namijenjenog za sječu.

Kontrola izvođenja se obavlja vizualno nakon sječenja i uklanjanja sa gradilišta.

2.1.2.5 Strojno vađenje panjeva

a) Strojno vađenje panjeva Ø 10-90 cm i većih

Zahtjevi kakvoće

Strojno vađenje panjeva Ø 10-90 cm i većih treba izvesti tako da se uz panjeve izvadi i veći dio

žilja. Prije početka rada panjeve koji se vade treba vidno označiti. Deponiranje je potrebno obaviti

sa što manje zemljanog materijala na panju. Kontrola se obavlja vizualno tijekom rada i nakon

završetka vađenja.

b) Strojni utovar i odvoz panjeva Ø 10-90 cm i većih

Zahtjevi kakvoće

Kod utovara treba voditi računa da se svi panjevi utovare i odvezu, a zemljište poravna i dovede

u prijašnje stanje. Kontrola se obavlja pregledom za vrijeme izvođenja radova.



2.1.2.6 Strojno zakapanje panjeva

Zahtjevi kakvoće

Kod ukapanja panjeva potrebno je voditi brigu da je iznad panjeva dovoljan nadsloj zemlje, a da

se zemljište nakon zakapanja poravna i dovede u prijašnje stanje. Kontrola se obavlja pregledom

za vrijeme izvođenja radova. Panjevi se ne smiju zakapati u tijelo visoke deponije, već ispod tijela

visoke deponije materijala u temeljno tlo.

2.2 IZRADA PRISTUPNOG PUTA DO NALAZIŠTA

2.2.1 Iskop humusa ili površinskog sloja zemlje na trasi pristupnog puta

Zahtjevi i kontrola kvalitete izvedbe

Debljina humusa određuje se laboratorijskim ispitivanjima sadržaja organskih tvari prema HRN

U. B1. 024 ili drugoj važećoj normi. Humusom se smatra površinsko tlo sa sadržajem organskih

tvari većim od 10%.

2.2.2 Izrada posteljice – temeljno tlo putne mreže

Zahtjevi kakvoće

U smislu osiguranja kvalitete trebaju se od strane ovlaštenog tijela provoditi slijedeća ispitivanja:

uzimanje uzoraka tla prema HRN U.B1.010/79,

određivanje sadržaja vode prema CEN ISO/TS 17892-1,

određivanje prostorne mase sitnozrnatih tla prema CEN ISO/TS 17892-2,

određivanje gustoće čestica – Piknometrijskom metodom prema CEN ISO/TS 17892-3,

određivanje granulometrijskog sastava prema CEN ISO/TS 17892-4,

određivanje Atterbergovih granica prema CEN ISO/TS 17892-12,

određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla prema HRN U.B1.024/68,

zbijanje po Proctoru HRN EN 13286-2,

određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče prema HRN U.B1.046/68,

zemljani radovi na izgradnji putova prema HRN U.E1.010/81.

Napomena: Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila (normi) neke inozemne

normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloženja i odobrenja

nadzornog inženjera. Tu promjenu nadzorni inženjer odobrava uz suglasnost projektanta.

Izvođač je dužan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.



Tekuća ispitivanja

Ova ispitivanja obuhvaćaju određivanje stupnja zbijenosti u odnosu na standardni Proctorov

postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom �30 cm (ovisno o vrsti

materijala). Radi se najmanje jedno ispitivanje na svakih 500 m2 uređenog temeljnog tla. U tablici

2.1 dani su kriteriji za ocjenu kvalitete temeljnog tla.

Posebnim tehničkim uvjetima, kao sastavnim dijelom projekta, projektant može odrediti i veću

gustoću ispitivanja od navedenih.

Tablica 2.1: Kriteriji za ocjenu kvalitete temeljnog tla - posteljice

Kontrolna ispitivanja

Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekućih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima, stanju

vlažnosti tla i slično. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 2000 m2

uređenog temeljnog tla, odnosno prema uvjetima iz projekta.

Kriteriji za ocjenu kvalitete ugrađivanja

Očišćeno, izravnano i uređeno temeljno tlo treba zbiti u skladu s zahtjevima propisanim u tablici

2.1.



Pod visinom nasipa podrazumijeva se visina od kote planuma temeljnog tla do kote krune

nasipa.

Ako se sastav temeljnog tla često mijenja (vrtače, škrape, manji ponori itd.) potrebno je da se

prije gradnje nasipa temeljno tlo pripremi, odnosno sanira, kako je to dano u projektu.

Kada se uvjeti zbijenosti iz tablice 2.1 ne mogu postići treba, ovisno o uzrocima koji su do toga

doveli, poduzeti ove mjere:

poboljšati površinsku odvodnju sustavom drenaža i jaraka,

zamijeniti slabi materijal i nadomjestiti ga boljim,

poboljšati materijal dodavanjem vapna, cementa ili nekog drugog hidrauličnog veziva,

primijeniti ojačanje tla pomoću geotekstila ili polimernih geomreža.

Kako bi se postigli traženi uvjeti, način sanacije temeljnog tla treba odabrati na osnovi potrebnih

laboratorijskih ispitivanja i/ili vizualne ocjene stanja i kvalitete materijala u temeljnom tlu. Način

sanacije predlaže izvođač, a odobrava ga nadzorni inženjer.

2.2.3 Ugradnja geotekstila

Razdjelni geotekstil za pristupni put uz nalazište ugrađuje se ispod sloja kamenog materijala zastora 2. Zahtjevi na proizvođača materijala i materijal. Geotekstil mora biti proizveden od proizvođača koji je certificiran po EN ISO 9001. Tablica 2.2: Razdjelni geotekstil za put

Površinska masa (g/m2) EN 965 ≥ 300 g/m2

Vlačna čvrstoća u uzdužnom smjeru ≥ 15.0 kN/m

Vlačna čvrstoća u poprečnom smjeru ≥ 15.0 kN/m

Prije ugradnje geotekstila treba ukloniti veće neravnine kako bi se geotekstil ugradio na ravnu,

odgovarajuće pripremljenu plohu. Spojeve geotekstila treba izvesti preklapanjem u smjeru

nasipanja materijala kako bi se izbjeglo klizanje geotekstila na mjestu preklopa. Za dimenzije

preklopa treba uzeti u obzir preporuke proizvođača. Odabir, metode ispitivanja, upute za

ugradnju geotekstila i osiguranje kakvoće propisuju Opći tehnički uvjeti u poglavljima 2-08.3 i 3-

02.1. Predviđa se polaganje razdjelnog geotekstila na uređeno temeljno tlo. Spojevi geotekstila

se rješavaju preklopima od 20 cm.

2.2.4 Izrada zastora 2


U sloj zastora 2 se ugrađuju kameni materijali, a pod kamenim materijalima razumijevaju se

materijali dobiveni miniranjem, kamene drobine i šljunci, tj. materijali koji praktički nisu osjetljivi

na prisutnost vode (materijali iskopne kategorije “A” i dio materijala iskopne kategorije “C”).



Prethodna ispitivanja, kao i uvjeti kvalitete za ovu vrstu materijala prikazani su u tablici 2.3.

Tablica 2.3: Prethodna ispitivanja materijala za izradu nasipa od kamenih materijala

Udio sitnih čestica, određen prema normi HRN EN 933-1, ne smije biti veći od udjela sitnih

čestica propisanih razredom UF15 (HRN EN 13285, točka 4.3.1).

Veličina zrna materijala ugrađenog u zastor 2 iznosi od 32 do 150 mm. Kameni materijal ugrađen

u nasipni sloj mora ispunjavati zahtjeve dane u tablici 3.4.

Tablica 2.4: Tehnička svojstva materijala ugrađenog u nasipni sloj odnosno prema uvjetima iz projekta

2.2.5 Izrada zastora 1

Zastor od nevezanih mješavina jeste nosivi sloj u kolničkoj konstrukciji putne mreže koja ima

osobine gradilišne prometnice i KOJA NIJE PREDVIĐENA ZA JAVNI PROMET.

Izrađuje se od mješavine kamenog materijala do najveće nominalne veličine zrna 32 mm. Nosivi

sloj se ugrađuje, u pravilu kao završni sloj putne mreže, bez kolničkog zastora (asfalta) u skladu

s projektom, programom kontrole i osiguranja kvalitete (PKOK), zahtjevima nadzornog inženjera i

ovim OTU.



Dokaz uporabivosti

Na temelju provedene kontrole kakvoće u ovlaštenom laboratoriju izvođaču ili proizvođaču izdaje

se izvještaj o pogodnosti materijala za mješavinu kamenog materijala za izradu nosivog sloja od

nevezanih mješavina.

Izvještajem o pogodnosti materijala se potvrđuje mogućnost proizvođača da od sirovine, s

postrojenjem koje posjeduje, proizvede pogodan materijal za izradu nosivog sloja.

Izvještaji o pogodnosti materijala također potvrđuje da već proizvedena određena količina

materijala odgovara zahtjevima kakvoće. Izvještaj o pogodnosti materijala vrijedi najviše godinu

dana.

Dođe li do bitne promjene granulometrijskog sastava u smislu odstupanja od graničnog područja

ili lokacije nalazišta, naručitelj mora pribaviti novu dokumentaciju o kakvoći novog materijala.

Ispitivanje materijala provodi se na reprezentativnim uzorcima u čijem uzorkovanju obavezno

sudjeluju predstavnici ovlaštenog laboratorija i naručitelja.

Ako dođe do bitne promjene svojstava zrnatog materijala zbog promjene stijenske mase u

kamenolomu, ili zbog promjene u tehnologiji proizvodnje zrnatog kamenog materijala, kao i do

bitne promjene granulometrijskog sastava sedimentnog kamenog materijala ili promjene lokacije

nalazišta, naručitelj treba pribaviti dokumentaciju o kakvoći novog materijala i predati ju

nadzornom inženjeru.

Isprava o sukladnosti materijala i izvještaj o pogodnosti materijala se u originalu predaju

nadzornom inženjeru.

Tehnička svojstva izvedenog sloja

Završeni nosivi sloj od nevezane mješavine mora zadovoljavati zahtjeve propisane u projektu.

Ako nije drugačije određeno, moraju biti zadovoljeni zahtjevi za modul stišljivosti, stupanj

zbijenosti, granulometrijski sastav, ravnost površine sloja, visinu i debljinu, te položaj i nagib sloja

iz ovih TU.

Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti

Na ugrađenom sloju od zrnatog kamenog materijala ispituju se, nakon geodetskog prijama u

pogledu visina i položaja, sljedeća svojstva:

modul stišljivosti metodom kružne ploče prema HRN U.B1.046, i

stupanj zbijenosti ispitivanjem prostorne mase prema normi HRN U.B1.016.

Modul stišljivosti i stupanj zbijenosti nosivog sloja bez veziva, moraju zadovoljavati zahtjeve iz

projekta.

Moguće je i drugim metodama dokazati da je sloj pravilno ugrađen i da su postignuti zahtjevi za

ugrađeni sloj. Druge metode (dinamička ploča, suvremena sredstva za zbijanje slojeva cesta) je

moguće koristiti samo ako se dokažu zadovoljavajuće korelacije sa standardiziranim metodama



(HRN U.B1.046 i HRN U.B1.016) za svaku pojedinu vrstu materijala. Navedene korelacije

dokazuje izvoditelj radova kroz tekuću kontrolu, a odobravaju nadzorni inženjer i projektant.

Granulometrijski sastav

Granulometrijski sastav materijala mora zadovoljavati zahtjeve iz ovih OTU, uzorkovan na mjestu

ugradnje, a prije zbijanja.

Ravnost površine sloja

Ravnost površine mjeri se prema normi HRN EN 13036-7 kao odstupanje površine sloja od letve

duljine 3 m. Odstupanje od letve smije biti najviše 20 mm.

Visina i položaj

Visinski položaj izvedenog sloja provjerava se geodetskim snimanjem na mjestima ispod rubova

kolnika, te sredine kolnika, a odstupanja mogu biti najviše ±15 mm.

Iznimno, uz odobrenje nadzornog inženjera, odstupanja naniže mogu biti do najviše -30 mm, s

time da se za visinu odstupanja izvede nadomjestak sljedećim slojem na trošak izvođača.

Nagib

U pravilu, nagib mora biti jednak poprečnom i uzdužnom nagibu projektirane površine.

Odstupanja ne smiju biti veća od ±0,4% apsolutno od nagiba zadanog projektom.

2.3 NALAZIŠTE MATERIJALA

2.3.1 Iskop humusa





2.3.2 Iskop materijala u nalazištu

2.3.2.1 Strojni široki iskop materijala "C" kategorije

Zahtjevi i kontrola kavalitete izvedbe

Način iskopa u nalazištima od velike je važnosti za kvalitetu materijala koji će se ugrađivati u

određenu zemljanu građevinu. Zbog toga se propisuju u projektu i posebnim tehničkim uvjetima.

Izvoditelj mora u skladu s "općim postavkama za provođenje širokih iskopa" izraditi svoj prijedlog

načina rada u nalazištima i dati ga na uvid i odobrenje nadzornom inženjeru. U svom prijedlogu

tehnologije rada, izvoditelj mora, između ostalog, dati i sljedeće detaljne podatke:

situaciju pogodnog mjerila, s naznačenim profilima

poprečne i uzdužne profile

način iskopa



vrste, osnovne karakteristike i broj strojeva za iskop

transportni kapaciteti

mjesta i način odlaganja humusa i jalovine

način uređenja terena nakon prestanka korištenja nalazišta.

Prilikom određivanja načina iskopa u nalazištima prvenstveno treba uzeti u razmatranje sljedeće:

stupanj homogenosti materijala, te mogućnost primjesa drugih vrsta materijala u vidu

proslojaka i tanjih slojeva

prirodnu vlažnost materijala i njezinu raspodjelu po dubini

vrste i osobine strojeva za iskop i utovar kojima raspolaže izvoditelj.

Ako izvoditelj tijekom radova namjerava promijeniti tehnologiju iskopa, tada prethodno mora od

nadzornog inženjera ishoditi suglasnost kojom se odobravaju te promjene.

Bokove iskopa treba izvesti s pokosima takvog nagiba da posjeduju potrebnu stabilnost u svim

fazama građenja i za sva opterećenja koja se mogu pojaviti. Ako je na pokosima tlo takvih

karakteristika da je podložno eroziji, izvoditelj je dužan provesti sve potrebne mjere zaštite da se

ona spriječi. Time se onemogućavaju štete na građevini od nanošenja erodiranog materijala i ne

dovodi do smanjenja sigurnosti pokosa na klizanje.

Stabilnost bokova može se osiguravati podgrađivanjem po čitavoj visini iskopa ili po određenom

dijelu visine. Takav način zaštite iskopa može se provesti pomoću drvene oplate, drvenog ili

čeličnog žmurja, zavjesom od armirano - betonskih pilota, armirano - betonskim dijafragmama,

spuštenim armirano - betonskim bunarima itd.

Kad je predviđena kota dna iskopa ispod nivoa podzemne vode tada se iskop može u principu

obaviti pod vodom ili u suhom uz sniženje vode na potrebnu razinu, a što se postiže

odgovarajućim postupcima. Sniženja nivoa podzemne vode postiže se crpenjem iz same

građevne jame ili crpenjem iz bunara, iglo - filtra, jama i slično izvedenih u području građevne

jame, odnosno njezinoj neposrednoj blizini.

Izvoditelj je obavezan provoditi sniženje podzemne vode na način određen u projektu ili prema

uputama nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer ima pravo zatražiti izvedbu piezometara za

praćenje snižavanja podzemnih voda. Izvoditelju će se posebno platiti svi piezometri i mjerenja

nivoa voda u njima, koji su iznad količina predviđenih u projektu.

Kad se voda snizuje crpenjem iz iskopa, izvoditelj se treba držati odredbi iz projekta koje

propisuju broj, tip i potreban kapacitet crpki, mjesta na koja se crpke postavljaju, režim rada crpki,

redosljed uključivanja pojedinih crpki itd. Crpenje treba provoditi tako da ne uzrokuje pokretanje

sitnijih zrna tla i iznošenje materijala zajedno s vodom. Za sve štete i posljedice koje mogu

nastati nepravilnim crpenjem i iznošenjem materijala odgovoran je izvoditelj. Ako se tijekom rada

pojavi iznošenje materijala ili neke druge štetne pojave, izvoditelj je u obvezi odmah o tome

izvijestiti nadzornog inženjera i postupiti po njegovim uputama.



Sniženje razine podzemne vode treba provoditi postupno da se izbjegne hidraulični lom tla. Za

sniženje podzemne vode crpenjem iz bunara, pomoću iglo - filtra ili drugim postupcima kojima se

to sniženje postiže crpenjem izvan same građevne jame, treba biti izrađen poseban projekt.

Način izvođenja tih radova definira se posebnim tehničkim uvjetima u sklopu tog projekta.

Ako se odmah ne utovaruje u prijevozna sredstva, iskopani materijal treba biti odložen dovoljno

daleko od ruba iskopa da ne ugrožava stabilnost pokosa iskopa i da odronjavanjem ne ugrožava

radnike koji rade u jami.

Ako se prilikom iskopa naiđe na neke prepreke kao što su ostaci starih građevina, cjevovodi,

drenaže, kanali, kablovi i slično, izvoditelj će o tome upoznati nadzornog inženjera i postupiti po

njegovim uputama.

Izvoditelj je u obvezi pridržavati se svih pravila o sigurnosti na radu kako bi se zaštitili životi i

zdravlje ljudi i spriječile štete. Isto tako će izvoditelj poduzeti sve neophodne mjere glede zaštite

susjednih objekata i terena.

Način sušenja, odnosno vlaženja materijala u nalazištu određuje se projektom ili odlukama

nadzornog inženjera. Izvoditelj ima pravo nadzornom inženjeru predložiti način sušenja ili

vlaženja materijala koji njemu odgovara, ali primijenit će ga tek kad mu to odobri nadzorni

inženjer.

Ako se u nalazištu naiđe na materijale koji po provedenim ispitivanjima pogodnosti materijala ne

odgovaraju za ugradnju, izvoditelj mora o tome upoznati nadzornog inženjera. Nadzorni inženjer

će na osnovi rezultata ispitivanja pogodnosti odlučiti koji se materijal i u kojim količinama smatra

jalovinom. Prije donošenja odluke on ima pravo zahtijevati dodatna ispitivanja kojima se dokazuje

podobnost materijala za ugradnju. Ta ispitivanja će se posebno platiti izvoditelju. Jalovi materijal

se odlaže na mjesto i način koji odredi nadzorni inženjer.

Može se dogoditi da u određenom nalazištu nema dovoljno materijala. U tom slučaju nadzorni

inženjer odobrava izvoditelju korištenje materijala iz drugih projektom predviđenih nalazišta. Po

odobrenju nadzornog inženjera izvoditelju se priznaju eventualno povećani troškovi prijevoza

materijala. Međutim, ako treba otvoriti nova nalazišta, odluku o tome donosi nadzorni inženjer.

Sve radove potrebne za otvaranje novih nalazišta odobrava nadzorni inženjer. Isto tako, on

odobrava sve troškove vezane uz te radove, a koji će se priznati izvoditelju kao dodatni radovi.

Višak iskopanog materijala u nalazištima pada na teret izvoditelja, osim ako postoje razlozi na

koje izvoditelj nije mogao utjecati, o čemu odlučuje nadzorni inženjer.

Kad izvoditelj namjerava proširiti nalazišta ili povećati njegovu dubinu, prethodno mora ishoditi

suglasnost nadzornog inženjera. Prije donošenje odluke može nadzorni inženjer zahtijevati

provedbu dodatnih ispitivanja. Tek po odobrenju nadzornog inženjera može izvoditelj proširiti,

odnosno produbiti nalazište. Nadzorni inženjer odlučuje da li će investitor ili izvoditelj snositi

dodatne troškove ili štete proizašle kao posljedica proširenja, odnosno produbljenja nalazišta.



Ako se iskopani materijal na nalazištu ne odlaže, izvoditelj mora uskladiti kapacitet iskopa s

mogućnostima na mjestu ugradnje. Isto tako, kapacitet iskopa mora biti usklađen s kapacitetom

transporta do mjesta ugradnje ili odlaganja.

Izvoditelj mora iskop na nalazištima izvoditi na takav način da za čitavo vrijeme radova bude

osigurana odgovarajuća odvodnja sa svih površina. Također i privremeni pokosi moraju biti

takvih nagiba da su dovoljno stabilni u svim uvjetima rada i vremenskim uvjetima, te prema

potrebi zaštititi vodonepropusnom folijom.

Izvoditelj je obavezan provoditi tijekom radova sva kontrolna ispitivanja materijala u nalazištima

predviđenim projektom. Nadzorni inženjer ima pravo narediti provođenje dodatnih ispitivanja

materijala, što se izvoditelju posebno priznaje i plaća.

Kada je iskop završen izvoditelj će obavijestiti nadzornog inženjera koji treba pregledati izvršene

radove i dati pismeno odobrenje za nastavak rada. Nadzorni inženjer može zatražiti da prilikom

preuzimanja iskopa prisustvuje još i geomehaničar ili geolog ili obojica.

Tolerancija širine dna kanala i lokalne tolerancije iskopa su ±20,0 cm, dozvoljeno odstupanje

nivelete dna ±50,0 cm, a dozvoljeno odstupanje od pokosa u odnosu na projektirane rubne točke

regulacijskog profila ±25 cm, a kontrolira se geodetskim mjerenjem, na istim profilima na kojima

je obavljeno iskolčenje. Kontrola je uračunata u jediničnu cijenu obračuna rada iskopa.

Nadzorni inženjer ovjerava dokumentaciju izvedenog stanja, kontrolira, registrira i odobrava

razliku iskopane količine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

Po završenom korištenju mora izvoditelj nalazište urediti tako da se uklapa u krajolik, da ne

ugrožava stabilnost susjednog zemljišta i građevina, da ima riješenu odvodnju na odgovarajući

način itd. Kako se radi o specifičnim i osjetljivim zahvatima unutar inundacijske površine, nakon

završetka radova na nalazištima biti će obvezno provesti mjere zaštite prirode i okoliša (formirnje

„zelene infrastrukture“ tj. novih zamjenskih vodenih staništa i uređenog prostora oko njih

sukladno postojećim staništima) u skladu s propisanim mjerama zaštite okoliša i prirode iz

Elaborata zaštite okoliša za zahvat Modernizacije lijevoobalnih savskih nasipa od Račinovaca do

Nove Gradiške (INSTITUT IGH d.d., Zagreb,ožujak 2016.) i izdanim Rješenjem za predmetni

zahvat (Rješenje o prihvatljivosti predmetnog zahvata za okoliš, te ciljeve očuvanja i cjelovitost

područja ekološke mreže, KLASA: UP/I-351-03/16-08/90; URBROJ: 517/06-2-1-1-16-8, Zagreb,

6. listopada 2016.).

2.3.2.1.1 Iskop zemlje pomoću bagera


Normalni poprečni profil kanala određuje se na bazi geomehaničkih istražnih radova sondiranjem

po trasi kanala s min 5 sondi po kilometru, uz vizualnu AC klasifikaciju. Trasa, pad dna i dubina

iskopa kanala geodetski se iskolčavaju s osiguranih poligonskih točaka vezanih na stalne repere.



Iskop se mora konstantno kontrolirati i registrirati geodetskim snimanjem uzdužnog i poprečnih

profila na istim pozicijama gdje se vršilo i iskolčenje. Podatci mjerenja se ucrtavaju na

projektirane profile. Nadzorni inženjer ovjerava dokumentaciju izvedenog stanja.

2.3.2.1.2 Iskop zemlje pomoću dozera



profila na istim pozicijama gdje se vrši i iskolčenje. Podaci mjerenja se ucrtavaju na projektirane

profile.



2.3.2.1.3 Iskop zemlje pomoću skrepera



profila na istim pozicijama gdje se vrši i iskolčenje. Podaci mjerenja se ucrtavaju na projektirane

profile.



2.3.3 Utovar i prijevoz materijala za izradu berme s nalazišta materijala

Izvoditelj radova dužan je provesti osiguranje prijevoza kako na javnim i posebnim putovima po

kojima se prijevoz vrši, tako i na samom gradilištu.

Ako se koriste javne prometnice, izvoditelj mora poduzeti sve potrebne mjere za njihovu zaštitu:

a) postavljanjem odgovarajuće signalizacije,

b) primjenom vozila propisnih gabarita i dopuštenog osovinskog pritiska i

c) sprečavanjem nanošenja blata na kolnik, a ako do toga dođe, čišćenjem kolnika.

Gradilišne prometnice trebaju bit ispravne i dobro održavane, te označene odgovarajućom

signalizacijom. Na gradilištu i posebnim putovima osiguranje se vrši:

a) stručnim trasiranjem i izvedbom posebnih putova i gradilišnih prometnica,

b) stručnom izvedbom i održavanjem privremenih objekata i

c) opremanjem prekopa i drugih zapreka odgovarajućim znacima upozorenja, koje noću

moraju biti osvijetljene.

Kontrolu provedbe osiguranja vrši nadzorni inženjer nenajavljenim obilaskom i pregledom.

Odgovornost za sve posljedice do kojih dođe zbog nepridržavanja gornjih zahtjeva snosi

isključivo izvoditelj.



2.4 IZRADA BERME – KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 1

2.4.1 Iskop humusa sa dijela pokosa nasipa i u nožici nasipa





2.4.2 Izrada zagata


Zagati se moraju izvesti prema projektu.

Njihov je osnovni cilj stvaranje uvjeta za rad u suhom, te moraju biti slabo vodopropusni i

projektirane visine.

2.4.3 Uređenje temeljnog tla – posteljice mehaničkim zbijanjem

2.4.3.1 Uređenje temeljnog tla na standardni način

Zahtjevi kakvoće

U smislu osiguranja kvalitete trebaju se od strane ovlaštenog tijela provoditi slijedeća ispitivanja:

o uzimanje uzoraka tla prema HRN U.B1.010/79,

o određivanje sadržaja vode prema CEN ISO/TS 17892-1,

o određivanje prostorne mase sitnozrnatih tla prema CEN ISO/TS 17892-2,

o određivanje gustoće čestica – Piknometrijskom metodom prema CEN ISO/TS 17892-3,

o određivanje granulometrijskog sastava prema CEN ISO/TS 17892-4,

o određivanje Atterbergovih granica prema CEN ISO/TS 17892-12,

o određivanje sadržaja sagorljivih i organskih materija tla prema HRN U.B1.024/68,

o zbijanje po Proctoru HRN EN 13286-2,

o određivanje modula stišljivosti metodom kružne ploče prema HRN U.B1.046/68

o zemljani radovi na izgradnji putova prema HRN U.E1.010/81.

Napomena: Izvođač može predložiti primjenu priznatih tehničkih pravila (normi) neke inozemne

normizacijske ustanove (ISO, EN, DIN, ASTM, ...) uz uvjet pisanog obrazloženja i odobrenja

nadzornog inženjera. Tu promjenu nadzorni inženjer odobrava uz suglasnost projektanta.

Izvođač je dužan promjenu unijeti u izvedbeni projekt.



Tekuća ispitivanja


postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm (ovisno o vrsti

materijala). Radi se najmanje jedno ispitivanje na svakih 500 m2 uređenog temeljnog tla. U

Tablica 2.5 dani su kriteriji za ocjenu kvalitete temeljnog tla. Maksimalna dozvoljena prirodna

vlažnost je 40%.

Posebnim tehničkim uvjetima, kao sastavnim dijelom projekta, projektant može odrediti i veću

gustoću ispitivanja od navedenih.

Tablica 2.5: Kriteriji za ocjenu temeljnog tla

Vrste materijala Proctorov stupanj zbijenosti Sz (%)

Modul stišljivosti Ms (MN/m2)

Zemljani materijali: materijal "C" kategorije iskopa – sve gline niske do visoke plastičnosti i prahovita tla

Projektirani nasip je viši od 2 m 85 10


Vrste ovih ispitivanja iste su kao kod tekućih ispitivanja, a njihov broj ovisi o materijalima, stanju

vlažnosti tla i slično. Minimalni je broj ovih ispitivanja jedno ispitivanje na svakih 2000 m2

uređenog temeljnog tla.

2.4.3.2 Zamjena sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom

Zahtjevi i kontrola kvalitete izvođenja

Iskop slabog temeljnog tla se izvodi u skladu sa uvjetima iz točke 2.3.2.1 "Strojni široki iskop

zemlje "C" kategorije”.

Izvoditelj treba koristiti odgovarajuće strojeve za iskop kako bi se i u uvjetima mekog i

raskvašenog tla kopanje moglo izvršiti na zadovoljavajući način.

Ako nije određeno projektom ili odlukom nadzornog inženjera, izvoditelj treba predložiti

nadzornom inženjeru na odobrenje vrstu materijala koji namjerava koristiti za zamjenu, debljinu

sloja, način ugradnje i zbijanja, te vrstu i broj kontrolnih ispitivanja.

Na zahtjev nadzornog inženjera izvoditelj će izvesti pokusnu dionicu. Na toj pokusnoj dionici

odredit će se najpovoljnija debljina sloja nasipa za ugradnju, i potreban broj prelaza predviđenih

strojeva za nabijanje. Tlocrtne dimenzije pokusne dionice, predviđene debljine slojeva,

pretpostavljene brojeve prelaza, vrstu i učestalost kontrolnih ispitivanja i slično predlaže izvoditelj

nadzornom inženjeru. Minimalne tlocrtne dimenzije pokusne dionice moraju biti 5,0 x 20,0m. Po

završetku pokusne dionice i kontrolnih ispitivanja izvoditelj će nadzornom inženjeru predati

izvještaj i u njemu predložiti način rada na zamjeni slabog temeljnog tla boljim materijalom.

Nadzorni inženjer mora u roku od dva dana dati odobrenje za rad na zamjeni slabog tla boljim,



odnosno svoje primjedbe ako nije zadovoljan rezultatima ili provedenim ispitivanjima na pokusnoj

dionici.

Ako nadzorni inženjer ne odluči drugačije, troškove rada na pokusnoj dionici i svih kontrolnih

ispitivanja snosi izvoditelj. Kad pokusna dionica zadovolji priznaje se izvoditelju kao završeni

zamjenjujući sloj.

Kontrola kvalitete i postignute zbijenosti tla, uključujući i pokusnu dionicu, provodi se po

principima navedenim točki 2.4.2.1. “Uređenje temeljnog tla na standardni način”.

2.4.4 Strojno razastiranje zemljanog materijala


Tijekom rada vizualno se kontrolira konstantnost debljine slojeva i ravnomjernost ugradnje kako

ne bi došlo do različitog slijegavanja i naknadnog zamočvarenja planirke. Tolerancija ravnine

krune zamjenskog materijala u rukavcu uz bankinu je ±0,1 m.

Konstantna kontrola poprečnih profila geodetskim snimanjem obavlja se na istim pozicijama gdje

se vrši i iskolčenje.

Nadzorni inženjer ovjerava korektnost uređenja u dokumentaciji izvedenog stanja, kontrolira,

registrira i odobrava razliku isplanirane količine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

2.4.5 Utovar i prijevoz materijala

Utovar i prijevoz materijala za izradu zaobalne berme sa drenom i pristupnim putom mora

odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz potpoglavlja 2.3.4 ovog PKOK.

2.4.6 Postavljanje geotekstila za izradu drenaže


Ugradnjom , omatanjem razdjelnog geotekstila oko drenažnog materijala spriječava se

zapunjavanje drenaže finim česticama i erozija materijala. Geotekstil ima funkciju filtriranja i

dijelom dreniranja

Zahtjevi na proizvođača materijala i materijal:

Geotekstil mora biti proizveden od proizvođača koji je certificiran po EN ISO 9001.

Tablica 2.6: Razdjelni geotekstil za drenažu

Površinska masa (g/m2) EN 965 EN ISO 9864

≥ 300 g/m2

Debljina pri 2 kPa EN ISO 9863-1 ≥ 2,0 mm

Otpornost na CBR proboj EN ISO 12236 ≥ 1200 N

Vlačna čvrstoća u uzdužnom smjeru EN ISO 10319 ≥ 15,0 kN/m



Vlačna čvrstoća u poprečnom smjeru EN ISO 10319 ≥ 15,0 kN/m

Otvor pora HRN EN ISO 12956 O90 ≤ 0,08 mm (d85) O90 ≥ 0,05 mm

vodopropusnost (okomito na ravninu) E-DIN 60500-4 ili ASTM D 4176

kGmin > 10-6 m/s

vodopropusnost (okomito na ravninu) HRN EN ISO 11058 VIH50 > 3⋅10-3 m/s

Prije ugradnje geotekstila treba ukloniti veće neravnine kako bi se geotekstil ugradio na ravnu,

odgovarajuće pripremljenu plohu. Spojeve geotekstila treba izvesti preklapanjem u smjeru

nasipanja materijala kako bi se izbjeglo klizanje geotekstila na mjestu preklopa. Za dimenzije

preklopa treba uzeti u obzir preporuke proizvođača. Odabir, metode ispitivanja, upute za

ugradnju geotekstila i osiguranje kakvoće propisuju Opći tehnički uvjeti u poglavljima 2-08.3 i 3-

02.1. Predviđa se polaganje razdjelnog geotekstila na uređeno temeljno tlo. Spojevi geotekstila

se rješavaju preklopima od 20 cm.

2.4.7 Izrada plošnog drena


Izvedba plošnog drena se mora obaviti na točnost ±5 cm od projektiranih kota. Točnost izvedbe

se kontrolira geodetski na porečnim profilima prema projektu nasipa, a kontrolu ovjerava

nadzorni inženjer usporedbom s projektnom dokumentacijom i upisom u građevinsku knjigu.

Za zbijenost plošnog drena postavlja se zahtjev prema standardnom Proctorovom postupku (Sz)

ili prema modulu stišljivosti (Ms) utvrđenom kružnom pločom, i to:

o za nekoherentne materijale Sz=100 ili Ms=25

Materijal

Materijal koji se ugrađuje mora biti hidraulički stabilan. Parametri čvrstoće ugrađenog materijala

moraju biti takvi da osiguravaju stabilnost tijela berme. Prilikom ugradnje nekoherentnih

materijala razlikuju se sljedeće vrste:

a) materijali koji su prilikom zbijanja neosjetljivi na postotak vlage. To su dobro graduirani materijali sa Cu > 6 i sa manje od 4 % čestica sitnijih od 0,06 mm, slabograduirani materijali sa Cu < 3 koji imaju manje od 8% čestica sitnijih od 0,06 mm,

b) materijali koji su prilikom zbijanja osjetljivi na postotak vlage. To su materijali koji imaju postotak sitnijih čestica veći od graničnih vrijednosti datih pod a).

Materijali koji se ugrađuju u prijelazne zone moraju biti slobodno drenirajući a ujedno moraju

spriječiti ispiranje i iznošenje materijala iz zona koje štite (glinena jezgra, temeljno tlo). Ovisno o

sastavu i karakteristikama materijala kojeg je potrebno zaštititi prelazna zona može se izvoditi od

jednog ili više slojeva.

Filtarski materijal koji se ugrađuje mora zadovoljiti sljedeće kriterije:



D15 a * d85 i

D15 b * d15 za usko graduirani materijal

D50 c * d50 za dobro graduirani materijal

gdje su:

D15, D50 promjeri zrna filtarskog materijala kojih ima 15 % odnosno 50%

d15, d50, d85 promjeri zrna osnovnog tla kojih ima 15 %, 50 % odnosno 85%

a, b, c - koeficijenti ovisni o vrsti tla (Nonveiler str. 765).

Specificirani promjeri se određuju iz granulometrijske krivulje filtarskog materijala i osnovnog tla.

Za materijale definirane pod a) suha zapreminska težina materijala nakon zbijanja ne smije biti

manja od 90 % relativne zbijenosti (ASTM D 2049-69).

Za materijale definirane pod b) suha zapreminska težina materijala nakon zbijanja ne smije biti

manja od 90 %. vrijednosti suhe zapreminske težine određene u laboratoriju ili na probnoj dionici.

Kod prijelaznih zona suha zapreminska težina materijala nakon zbijanja ne smije biti manja od 70

% relativne zbijenosti.

Materijal treba ugrađivati u vlažnom stanju kako bi se smanjila i izbjegla segregacija prilikom

nasipavanja.

Prilikom ugradnje materijala definiranog pod a) ne kontrolira se vlažnost materijala, ali se

materijal treba ugrađivati u vlažnom stanju da bi se spriječila segregacija prilikom nasipavanja.

Materijal definiran pod b) se ugrađuje u vlažnom stanju i to u sljedećim granicama:

w = wopt ± 2 %

(optimalna vlažnost se određuje modificiranim Proctorovim pokusom).

2.4.8 Izrada kamene stope


Izvedba figura kamene stope se obavlja na točnost ±10 cm, a kontrolira se geodetskim

mjerenjem, na istim profilima na kojima je obavljeno iskolčenje, što kontrolira nadzorni inženjer,

koji ovjerava razliku izvedene količine u odnosu na ugovorenu prema projektu.

Ako izvedena kamena stopa prekomjerno odstupa od projektirane, nadzorni inženjer može

zatražiti otklanjanje (sanaciju) greške na trošak izvođača, a izvođač je dužan grešku otkloniti.



2.4.9 Izrada berme od neselektiranog zemljanog materijala

Zahtjevi kakvoće

Dimenzije berme moraju se tijekom rada kontrolirati tako da ih se uspoređuje s dimenzijama iz

projekta. Detaljna kontrola obavlja se pri preuzimanju završnog sloja berme (posteljice),

mjerenjem od osiguranih iskolčenih točaka osi berme po horizontalnoj i vertikalnoj projekciji.

Ako se ustanovi da je nagib pokosa berme veći od projektiranog, nadzorni inženjer može

zahtijevati ispravku prema projektiranom nagibu. Nagib pokosa mora se ispraviti pomoću

stepenica, primjenom iste kvalitete materijala, te istim strojevima za zbijanje, do postizanja

tražene zbijenosti. Nije dopušteno smanjenje nagiba pokosa berme "naljepljivanjem" sloja

materijala bez zbijanja i bez prethodne izrade stepenica.

Tekuća ispitivanja


postupak (Sz) ili određivanje Modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm (ovisno o vrsti

materijala) najmanje na svakih 1000 m2 svakog sloja berme, te ispitivanje granulometrijskog

sastava nasipanog materijala najmanje na svakih 4000 m3 izvedene berme.

Tablica 2.7: Tehnička svojstva materijala ugrađenog u bermu

Tehničko svojstvo Položaj nasipanih slojeva Uvjeti kvalitete

Proctorov stupanj zbijenosti

Sz (%)

Slojevi nasipa visoki preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod

planuma posteljice krune - nasipa najmanje 95

Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice – krune nasipa

najmanje 95

Modul stišljivosti Ms (MN/m2)

Slojevi nasipa visoki preko 2 m na dijelu od podnožja nasipa do visine 2 m ispod

planuma posteljice krune - nasipa najmanje 20

Slojevi nasipa nižih od 1 m i slojevi nasipa viših od 2 m u zoni 2 m ispod planuma posteljice – krune nasipa

najmanje 20



postupak (Sz) ili određivanje modula stišljivosti (Ms) kružnom pločom Ø 30 cm (ovisno o vrsti

materijala) najmanje na svakih 2000 m2 svakog sloja berme, te ispitivanje granulometrijskog

sastava nasipanog materijala najmanje na svakih 8000 m3 izvedene berme.

Tijekom izvođenja se za otprilike svaki 1 m visine berme na vizualnim pregledom određenom

mjestu provodi ispitivanje stupnja zbijenosti, modula stišljivosti kružnom pločom te uzima veliki

cilindar za laboratorijsko ispitivanje čvrstoće tla direktnim smicanjem. Cilj je iz ispitivanja

direktnog smicanja potvrditi da berma ima više parametre čvrstoće od proračunskih te izgrađena

građevina je stabilna. Sve rezultate ispitivanja tijekom ugradnje treba usporediti sa rezultatima

seta ispitivanja na mjestu gdje je provedeno ispitivanje direktnim smicanjem.



Materijal se mora u najvećoj mogućoj mjeri prije ugrađivanja prosušiti (rijanjem, razastiranjem,

usitnjavanjem, prebacivanjem, izlaganjem suncu, vjetru). Sav površinski vlažan materijal nakon

kiše ukloniti sa nasipa, nalazišta i deponije.

Ako se, nakon što je neki sloj nasipa zbijen i ispitan, ne nastavlja odmah s nasipavanjem

sljedećeg sloja, nego tek nakon dužeg vremena u različitim vremenskim prilikama, prije nastavka

nasipavanja treba ponovno provjeriti zbijenost tog sloja. S nasipavanjem novog sloja može se

otpočeti tek kada se dokaže tražena kvaliteta (zbijenost) prethodnog sloja.

Rad na nasipavanju i zbijanju treba prekinuti u svako doba kad nije moguće postići tražene

rezultate (zbog kiše, visokih podzemnih voda ili drugih atmosferskih nepogoda). Nasipani

materijal se ne smije ugraditi na smrznutu podlogu. Isto tako u bermu se ne smije ugrađivati

snijeg, led ili smrznuti zemljani materijal.

2.4.10 Postavljanje geotekstila ispod makadamskog puta

Razdjelni geotekstil za put uz nasip se ugrađuje ispod sloja kamenog materijala za razdjelivanje

puta od tijela berme.

Na dionicama gdje postoji samo plošni dren ispod makadamskog puta, odnosno gdje nema

neselektiranog materijala, nije potrebno postaviti geotekstil ispod makadamskog puta, jer je

dovoljan geotekstil od plošnog drena.

Zahtjevi na proizvođača materijala i materijal:

Geotekstil mora biti proizveden od proizvođača koji je certificiran po EN ISO 9001.

Tablica 2.8: Razdjelni geotekstil ispod makadamskog puta

Površinska masa (g/m2) EN 965 ≥ 300 g/m2

Vlačna čvrstoća u uzdužnom smjeru ≥ 15.0 kN/m

Vlačna čvrstoća u poprečnom smjeru ≥ 15.0 kN/m

2.4.11 Izrada zastora od nevezanih mješavina (makadamski put)

Izrada zastora od nevezanih mješavina (makadamski put) mora odgovarati u svemu zahtjevima i

kontroli kvalitete iz potpoglavlja 2.2.5 za zastor 1 ovog PKOK.

2.4.12 Humusiranje berme


Izvođač mora predočiti nadzornom inženjeru rezultate analiza o pravilnom izboru vrste trava i

gnojiva, kao i rezultate kontrole kakvoće sjemena. Gotove površine zaštićene humusnim

materijalom i travnatom vegetacijom preuzimaju se na osnovi količine obrasle površine travom

jednolike gustoće, svježe boje i zdravog izgleda.

Stvarno izvedenu debljinu humusnog sloja utvrđuje nadzorni inženjer.



2.4.13 Zaštita pokosa travom zasijanom pomoću hidrosjetve


Izvođač mora nadzornom inženjeru predočiti rezultate rekognosticiranja terena te rezultate

analize o pravilnom izboru recepture (vrste trava i gnojiva), kao i rezultate kontrole kakvoće

sjemena. Gotove površine zaštićene hidrosjetvom preuzimaju se na osnovi količine obrasle

površine travom jednolike gustoće, svježe boje i zdravog izgleda.

2.5 IZRADA BERME – KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 2

2.5.1 Iskop humusa sa dijela pokosa nasipa i uz nožicu nasipa

Iskop humusa sa dijela pokosa nasipa i uz nožicu nasipa mora odgovarati u svemu zahtjevima i

kontroli kvalitete iz potpoglavlja 2.4.1 ovog PKOK.

2.5.2 Uređenje temeljnog tla – posteljice mehaničkim zbijanjem

2.5.2.1 Uređenje temeljnog tla na standardni način

Uređenje temeljnog tla na standardni način mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli

kvalitete iz potpoglavlja 2.4.2.1 ovog PKOK.

2.5.3 Strojno razastiranje zemljanog materijala

Strojno razastiranje zemljanog materijala mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete

iz potpoglavlja 2.4.3 ovog PKOK.

2.5.4 Utovar i prijevoz materijala

Utovar i prijevoz materijala za izradu zaobalne berme sa drenom i pristupnim putom mora

odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz potpoglavlja 2.3.4 ovog PKOK.

2.5.5 Postavljanje geotekstila

Postavljanje geotekstila mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz potpoglavlja

2.4.6 ovog PKOK.

2.5.6 Izrada plošnog drena

Izrada plošnog drena mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz potpoglavlja

2.4.7 ovog PKOK.

2.5.7 Izrada kamene stope

Izrada kamene stope mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz potpoglavlja 2.4.8

ovog PKOK.



2.5.8 Izrada zastora od nevezanih mješavina (makadamski put)

Izrada zastora od nevezanih mješavina (makadamski put) mora odgovarati u svemu zahtjevima i

kontroli kvalitete iz potpoglavlja 2.2.5 ovog PKOK.

2.5.9 Humusiranje berme

Humusiranje preostalog dijela berme mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli kvalitete iz

potpoglavlja 2.4.12 ovog PKOK.

2.5.10 Zaštita pokosa travnatim pokrivačem - hidrosjetva

Zaštita pokosa travnatim pokrivačem – hidrosjetva mora odgovarati u svemu zahtjevima i kontroli

kvalitete iz potpoglavlja 2.4.13 ovog PKOK..

2.6 ZAŠTITA NA RADU

Tijekom građenja moraju se provoditi mjere zaštite na radu s ciljem osiguranja uvjeta

rada bez opasnosti za zdravlje i život ljudi, sve u skladu sa važećim propisima koji reguliraju

zaštitu na radu.

2.6.1 Mjesta rada

Postrojenja i površine namijenjene za rad na otvorenom prostora moraju biti tako locirane,

osigurane i označene na način da omogućuju sigurno kretanje osoba i prometnih sredstava bez

opasnosti za život i zdravlje radnika. Izvođač je dužan propisno izvesti postrojenja, površine

namijenjene za rad, površine za skladištenje građevinskog materijala te privremene objekte,

skele, oplate, ograde, dizalice i ostala sredstva za rad te poduzeti sve mjere sigurnosti, sukladno

važećim propisima.

Posebnu pozornost treba obratiti na način obilježavanja, odnosno osiguranja, opasnih mjesta i

ugroženih prostora na gradilištu te na način rada na mjestima gdje se pojavljuju štetni plinovi,

prašina, para, odnosno gdje može nastati vatra, strujni udar i sl.

2.6.2 Rukovanje strojevima i alatima

Rukovanje strojevima smije se povjeriti samo radniku koji je stručno osposobljen za rad s njima i

koji je upoznat s opasnostima koje prijete pri radu s njima. Tehnička ispravnost i sigurnost

građevinskih strojevi, alata i uređaja mora biti osigurana prije korištenja i kontrolirana tijekom

njihovog korištenja.

Servis strojeva vršti na za to namijenjenim prostorima koji se koriste za servis i održavanje

mehanizacije.

Minimalizirati buku i vibracije tijekom radova odabirom niskobučne opreme i strojeva, odgovornim

i ekonomičnim korištenjem strojeva i vozila te pridržavanjem zakonskih ograničenja o emisiji

buke u prostoru za vrijeme rada.

Pretakanje goriva i ulijevanje goriva i ostalih tvari u radne i transportne strojeve vršiti na način da

se spriječi istjecanje u okoliš.



Nadzorni inženjer zajedno s izvođačem radova treba provjeriti da se na plovnoj mehanizaciji

kojom se izvode radovi osigurana dovoljnu količinu plutajućih barijera za sprečavanje širenja

eventualnog onečišćenja (gorivom, motornim uljem i dr.) u okolnu vodu.

2.6.3 Štetne tvari

Opasne tvari tj. one koje karakterizira eksplozivnost, otrovnost, zapaljivost, korozivnost,

oksidativnost i slično, a samim time mogu ugroziti zdravlje ili život ljudi, prouzročiti materijalnu

štetu ili ugroziti i oštetiti okoliš nije dopušteno držati na gradilištu bez posebnih zaštitnih mjera.

Štetni otpaci koji se pojavljuju tijekom građenja (ulja, maziva, goriva, boje, ljepila i dr.), moraju se

prikupljati na propisno uređenim mjestima kako bi se izbjeglo zagađenje tla, podzemnih voda i

čovjekove okoline ili eventualno negativan utjecaj na zdravlje i život radnika. Sva ta mjesta

moraju biti ograđena i osigurana od pristupa neovlaštenih osoba. Eventualno opasni otpad

potrebno je odmah izvesti iz područja zahvata i propisno zbrinuti na za to predviđenim mjestima

putem ovlaštenih pravnih osoba. Zabranjeno je svako privremeno ili trajno odlaganje otpada na

obale.

Nadzorni inženjer zajedno s izvođačem radova treba provjeriti da se na plovnoj mehanizaciji

kojom se izvode radovi osigurana dovoljnu količinu plutajućih barijera za sprečavanje širenja

eventualnog onečišćenja (gorivom, motornim uljem i dr.) u okolnu vodu.

2.6.4 Iskopi

Kod širokog iskopa potrebno je voditi računa o nagibu bočnih strana kako ne bi došlo do

urušavanja. Kod dubokog iskopa potrebno je poduzeti i zaštitne mjere protiv urušavanja bočnih

strana kao i iskopanog materijala. Potkopavanje pri ručnom iskopu je zabranjeno.

Sva mjesta rada na dubini i visini moraju biti propisno osigurana.

2.6.5 Pomoćne prostorije

Radovi se izvode na otvorenom i potrebno je osigurati pomoćne prostorije, u skladu sa

propisima, kao što su: garderoba, kupaonica, nužnici, prostorije za uzimanje obroka hrane,

prostorije za povremeno zagrijavanje radnika i drugo.

2.7 OSIGURANJE OD ŠTETA TIJEKOM GRAĐENJA

Izvođač je dužan o svom trošku osigurati gradilište i građevinu u izgradnji od štetnog utjecaja

vremenskih nepogoda i svih ostalih mogućih šteta i oštećenja za vrijeme trajanja gradnje, sve do

uspješnog tehničkog pregleda. Svaka šteta koja bi bila prouzročena na građevinama koje su

predmet Projekta, na susjednim građevinama, prometnicama, vozilima ili ljudima a posljedica je

izvedbe ili nemara izvođača, pada na teret izvođača koji ju je dužan u najkraćem mogućem roku

sanirati. Prije početka radova izvoditelj je dužan fotografirati postojeće stanje građevine kako bi

imao dokaze u slučaju eventualnih oštećenja.

Ukoliko se planira koristiti oprema tijekom građenja koja je korištena na području rasprostranjenja

pojedinih invazivnih životinjskih vrsta, a da bi se smanjila šteta po okoliš, istu opremu prije

početka radova na ovom zahvatu treba:



a. prije transporta, a po završetku radnog dana opremu očistiti od mulja, šljunka i vegetacije,

b. provjeriti da Ii negdje na stroju ima zaostalih školjki/puževa te ih ukloniti,

c. dobro oprati opremu vodom (po mogućnosti vrućom parom pod pritiskom),

d. ostaviti opremu na suhom barem četiri tjedna prije transporta na lokaciju zahvata (ukoliko

nije moguće, detaljno oprati opremu vrućom parom).

2.8 UREĐENJE OKOLIŠA

Tijekom radova izvođač mora osigurati čišćenje gradilišta te osigurati siguran rad i prohodnost

radnika i službenih osoba. Izvođač je dužan po završetku svih radova detaljno očistiti građevinu i

njen okoliš što se odnosi i na:

uklanjanje svog nepotrebnog materijala i otpada preostalog nakon građenja sukladno

važećim propisima;

uklanjanje privremenih objekata gradilišta;

uređenje i sanaciju okoliša tako da se krajobraz dovede u takvo stanje da ne narušava

prirodni sklad, u onoj mjeri u kojoj je to realno moguće.

Višak materijala iz iskopa, koji nije pogodan za ugradnju, potrebno je na zbrinuti sukladno

važećim propisima.

Izvođač je dužan osigurati čišćenje i popravak javnih cesta i nerazvrstanih puteva ako je prilikom

izvođenja radova na Projektu došlo do nanošenja blata, otpada i sl. ili ako je došlo do njihovog

oštećenja UZROKOVANIH NEPRIMJERENIM KORIŠTENJEM.

2.9 POPIS PROPISA ČIJU PRIMJENU PROGRAM ODREĐUJE

2.9.1 Primjena propisa

U nastavku slijedi popis propisa čiju primjenu Pogram kontrole i osiguranja kvalitete određuje.

Ovim Programom kontrole i osiguranja kvalitete određuje se i primjena ostalih zakonskih i

podzakonskih akata, normi, standarda i smjernica na koje upućuju navedeni propisi.

Svi sudionici u gradnji trebaju biti upoznati sa navedenim propisima te sa zakonskim i

podzakonskim aktima, normama, standardima i smjernicama na koje upućuju navedeni propisi i

njihovih odredbi su se dužni pridržavati. Svi sudionici u gradnji trebaju se držati i pravila struke i

dobre tehničke prakse u maniri dobrog gospodara.

U slučaju da više propisa ima odredbe za istu vrstu radova, kvalitetu materijala, način i postupke

istraživanja, kontrolu kvalitete itd., a u slučaju njihovih neslaganja, primjenjuju se stroži uvjeti tj.

stroži kriteriji, ako drugačije ne odredi nadzorni inženjer ili projektant.

Dopuštena je primjena i drugih propisa koji se razlikuju od ovdje navedenih, i onih na koje

upućuju navedeni, ali samo ako se dokaže da se primjenom tih drugih propisa ispunjavaju

zahtjevi ovih propisa najmanje na razini određenoj ovim propisima.



Ako za određene radnje i radove, kvalitetu materijala, način i postupke istraživanja, kontrolu

kvalitete, za izvođenje građevine ili njenog dijela iz ovog projekta itd. ne postoje odredbe važećih

propisa Republike Hrvatske, mogu se primjenjivati odredbe odgovarajućih priznatih tehničkih

pravila koje nisu u suprotnosti sa važećim propisima Republike Hrvatske.

2.9.2 Popis propisa:

Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17) Zakon o prostornom uređenju (NN 153/13), Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14), Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10), Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14), Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15), Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13), Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13), Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14), Tehnički propis o građevnim proizvodima (NN 33/10, 87/10, 146/10, 81/11, 100/11,

130/12, 81/13, 136/14, 119/15), Tehnički propis za građevinske konstrukcije (NN 17/17) Pravilnik o postupanju s viškom iskopa koji predstavlja mineralnu sirovinu kod izvođenja

građevinskih radova (NN 79/14), Pravilnik o kontroli projekata (NN 32/14), Pravilnik o obveznom sadržaju i opremanju projekata građevina (NN 64/14, 41/15,

105/15), Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN 103/08), Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih

proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10, 129/11), Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN 113/08) Pravilnik o gospodarenju građevnim otpadom (NN38/08) Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 029/13) Pravilnik o održavanju građevina (NN 122/14) Pravilnik o obračunu i naplati vodnog doprinosa (NN 107/14) Pravilnik o načinu utvrđivanja obujma građevine za obračun komunalnog doprinosa (NN

136/06, 135/10, 55/12) Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN146/14) Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14) Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13, 105/15) Uredba o standardu kakvoće voda (NN 073/13, 151/14, 78/15) Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99) Opći tehnički uvjeti za radove u vodnom gospodarstvu, Hrvatske vode, Zagreb, 2010.

2011. HRN EN 1997-1:2012 Eurocode 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća pravila (EN

1997 – 1:2004+AC:2009) HRN EN 1997-1:2012/NA:2012 Eurocode 7: Geotehničko projektiranje – 1. dio: Opća

pravila – Nacionalni dodatak te ostali zakonski i podzakonski akti, norme i smjernice na koje upućuju navedeni propisi



2.10 ZAKLJUČAK

Projekt je izrađen u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim propisima, prema odredbama

normi i standarda na koje upućuju važeći zakonski i podzakonski propisi te u skladu s pravilima

struke.

Eventualne nejasnoće, prilagođenja i slične radnje u svrhu realizacije Projekta potrebno je

rješavati u dogovoru s projektantom i nadzornim inženjerom. Za svako odstupanje od Projekta, te

u slučaju nepredviđenih okolnosti, potrebna je konzultacija s projektantom. Izvođač ne smije vršiti

izmjene i/ili dopune Projekta bez pismenog odobrenja projektanta.

Oznaka poglavlja : VPB-TGP-17-0002-PG03 Rev. 0

Izradio :

Damir Karačić, dipl. ing. građ.

Projektant :

Žana Bašić,

dipl. ing. građ.



OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA:







3. TROŠKOVNIK

VPB d.d.

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH NASIPA OD RAČINOVACA DO N. GRADIŠKEDIONICA: KLAKAR - RUŠČICA

TENDER

stavka vrsta i opis radova

jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

A

1.1.

Priprema gradilišta. Rad obuhvaća pripremu gradnje, troškove mobilizacije i demobilizacije, izrada pristupa gradilištu sa održavanjem tijekom građenja, izrada gradilišnih prometnica, izrada upravnih, skladišnih i pomoćnih zgrada, plan i organizaciju gradilišta. Ovi radove se odnose na izradu berme i svih radova vezanih uz nalazište materijala. Radovi se izvode prema OTU za radove u vodnom gospodarstvu. kom 1

1.2.

Geodetski radovi, iskolčenje osi trase te poprečnih profila. Izrada elaborata iskolčenja,iskolčenje trase i objekata, kojima se podaci iz projekta prenose na teren, osiguranje osiiskolčene trase, obnavljanje i održavanje glavnih i pomoćnih iskolčenih oznaka i profila naterenu za sve vrijeme građenja, odnosno do predaje investitoru. Rad obuhvaća stalnu kontroluiskolčenih osi, repera i poligonskih točaka sa potrebnim materijalom i materijalnim sredstvima.

Rad se obračunava prema m1 građevine za kompletni poprečni profil, prema OTU za vodnogospodarstvo točka 1. 1. Izvođač je dužan održavati točke iskolčenja i obnavljati oštečene zasvo vrijeme gradnje sve do primopredaje točaka iskolčenja.

m1 5131.94

1.3.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 32-150 mm za ugradnju u donji slojobnove pristupnih putova. Kameni materijal granulacije 32-150mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 80 km i ugradnja kamenog materijala u privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 20 cm. Ugradnja uključujeskidanje humusa, uređenje temeljnog tla i ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladusa OTU 0-16.5. Također je potrebno stabilizirati i urediti kod svakog prijelaza(rampe) cca 30mputa s vodne strane. Predviđa se rad puta širine 3m.

Obračun radova se vrši po m1 obnovljenog pristupnog puta.

m1 320

1.4.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-32 mm za ugradnju u završni slojobnove pristupnih putova. Kameni materijal granulacije 0-32mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 80 km i ugradnja kamenog materijalakao završni sloj granulacije 0-32mm sloj debljine 10cm. Ugradnja uključuje ugradnju kamenogmaterijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 0-16.5, a zahtijevani modul stišljivosti mjerenkružnom pločom Ø 30cm iznosi Ms>20MPa. Također je potrebno stabilizirati i urediti kodsvakog prijelaza(rampe) cca 30m puta s vodne strane. Predviđa se puta širine 3m. Obračun

radova se vrši po m1 obnovljenog pristupnog puta.

m1 320

1.5.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod pristupnih putova. Ugrađuje

se razdjelni geotekstil min. gustoće 300 g/m2, min. vlačne čvrstoće ≥15 kN/m. U jediničnucijenu su uključeni preklopi i nastavci. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju

geotekstila te pomoćni materijal. Obračun se vrši po m2 ugrađenog geotekstila.m2

960

1.6.

Izrada i održavanje gradilišnih rampi (ulazna i izlazna) radi dopreme svog materijala zapotrebe izrade nasipa, sa svim potrebnim uklapanjima koja su potrebna.Obračun radova se vrši po broju rampa koje će izvođač radova izvesti. kom 4

1.7.

Uklanjanje grmlja i šiblja do promjera 10 cm. Strojno i ručno uklanjanje grmlja i šiblja saguranjem (ili odbacivanjem bagerom) na privremenu deponiju te usitnjavanje. Rad obuhvaćakrčenje i uklanjanje šiblja i grmlja i usitnjavanje s površina predviđenim projektom ili s

površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se po m2 raskrčenepovršine. m2

2 211.00

1.8.

Sječa stabala do profila 10 do 30 cm. Sječa stabala do profila 10 do 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Ucijenu su uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala. kom 77

1.9.

Sječa stabala do profila preko 30 cm. Sječa stabala do profila preko 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Ucijenu su uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala. kom 17

TROŠKOVNIK IZRADE BERME

1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI

4. TROŠKOVNIK 1Oznaka projekta: VBP-TTD-17-0002

Zagreb, ožujak 2017.

VPB d.d.


TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

1.10.

Strojno vađenje korjenja i panjeva. Stavka obuhvaća odbacivanje (prijenos ili guranje) do 30m. Rad obuhvaća strojno vađenje panjeva u građevnom pojasu s površina predviđenimprojektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se pokomadu uklonjenog panja. kom 94

1.11.

Deponiranje/ kontrolirano paljenje granja od posječenihstabala i panjeva. Rad obuhvaća prijenos ili guranje nekorisne drvne mase i panjeva nakondovršetka eksploatacije i ugradnju u nalazište ili spaljivanje prilikom uređenja.

Obračun radova se vrši po m3 deponirane/spaljene drvne mase.

m350

1.12.

Izrada privremenog zagata od koherentnog materijala iz površinskih slojeva tla.Zagati se izvode na udaljenosti od 30 m od početka čišćenja rukavca, a na visini ovisno orazini vode u rukavcu, kanalu, tj. dotoku vode u kanal.U cijenu je uključeno iskop materijala na nalazištu, utovar i prijevoz na udaljenost od 3.000-5.000m do pozicije rukavca, prebacivanje i razastiranje materijala s obale u rukavac sazbijanjem u slojevima. Nakon završetka zamjene materijala zagat se uklanja, a materijal se

odvozi u inundaciju. Obračun se vrši po m3 ugrađenog koherentnog materijala.

m390.00

1.13.

Strojno izmuljenje rukavca bagerom, veličine iskopa od 0,5-1,0 m3/mRad obuhvaća strojno izmuljenje kanala bagerom s odlaganjem materijala na dohvat krana,utovar i prijevoz materijala do pozije u inundaciji koju će odrediti nadzorni materijal terazastriranje materijala na toj poziciji. Za vrijeme iskopa vrši se crpljenje vode koje ukljućeno u

cijenu rada. Rad se mjeri i obračunava po m3 izmuljenog kanala.m3

2 919.87

1.14.

Zamjene sloja slabog temeljnog tla boljim materijalom na poziciji rukavca. Nasipavanjepješčanog materijala do razine okolnog terena u slojevima.Rad obuhvaća iskop potrebnog pješčanog materijala na poziciji nalazišta, utovar i prijevoz naudaljenost od 3.000-5.000m do pozicije rukavca razastiranje i planiranje materijala u rukavcunakon postavljanja geotekstilas formiranjem nagiba i pokosa prema projektu, te zbijanjesvakog sloja prema uvjetima danim u projektu. Debljina slojeva 20-30 cm. Obračun se vrši po

m3 ugrađenog pješčanog materijala. m33 679.23

1.5.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod pristupnih putova. Ugrađujese razdjelni geotekstil min. gustoće 300 g/m2, min. vlačne čvrstoće ≥15 kN/m. U jediničnucijenu su uključeni preklopi i nastavci. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnjugeotekstila te pomoćni materijal. Obračun se vrši po m2 ugrađenog geotekstila.

m21 405.61

1.16.

Završni radoviStavkom se uključuje: čišćenje terena, raspremanje gradilišta, uređenje područja zahvata,uređenje svih iskopa, ostatak materijala s privremenih deponija odvesti i deponirati na stalnelegalne deponije, uklanjanje gradilišnih prometnica, objekata i skladišta. U stavku je uključen sav rad i materijal.

kom 1

2.1.

Strojni iskop humusa. Strojni iskop humusa u prosječnoj debljini 20cm. Stavka obuhvaćastrojni iskop humusa sa guranjem do 50m, te utovar i odvoz odvoz na gradilišnu deponiju.Stavka se obračunava po m³ iskopanog humusa.

2.1.1. bez odvoza m3359.64

2.1.2. sa utovarom i odvozom na 300 - 600 m m32 661.40

2.1.3. sa utovarom i odvozom na 600 - 1.500 m m39 925.05

2.2.

Strojni iskop zemljanog materijala C kategorije nasipa i zasijecanje nasipa te guranje do30 m sa odlaganjem na privremenu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop sa odlaganjem

na privremenu deponiju uz nasip. Rad se obračunava prema m3 iskopanog materijala usraslom stanju. m3

6 394.83

2.3.

Uređenje temeljnoga tla. Nasipanje smije započeti kada se ukloni sloj gline i organske glinedo predviđene kote sa površina na kojima se vrši nasipavanje. Rad obuhvaća planiranje iravnanje podloge, nabijanje prolaskom strojeva i valjanjem. Stavkom je obuhvaćeno uređenjetemeljnog tla i zbijanje do tražene zbijenosti (OTU 2-08), a stupanj zbijenosti premastandardnom Proctorovom postupku treba biti min. 95%, a modul stišljivosti mjeren kružnompločom Ø30cm Ms>10 MPa za koherentno tlo. Stavka obuhvaća sav rad na uređenje

temeljnog tla. Rad se obračunava po m2 uređenog temeljnog tla.

m2 50 385.25

2.4.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za izradu drenaže. Ugrađuje se razdjelni

geotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (O90=0,05-0,08mm), a ugrađuje seprema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu. Stavka

obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2 ugrađenoggeotekstila. m2 115 568.27

1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI Ukupno (HRK)

2 ZEMLJANI RADOVI



VPB d.d.


TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

2.5.

Doprema i ugradnja pješčanog materijala za izradu drenaže sa privremene deponije.Drenaža se izvodi od pješčanog materijala projektirane vodopropusnosti s nalazišta uinundaciji. U stavku je uključen utovar na privremenoj deponiji, doprema i ugradnja materijala

(OTU 12-05.9.2). Obračun se vrši po m3 ugrađenog pješčanog materijala.

2.5.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m32 861.47


2.5.3. sa utovarom i odvozom na 1.500 - 3.000 m m39 467.06



2.6.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala za izradu kamene obloge izvoda drenaU stavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 80 km, gradilišni transport sugradnjom kamenog materijala u izvod drena u nožici berme, granulacije 30-150mm u donjisloj debljne 50 cm. Ugradnja kamenog materijala sa zbijanjem u skladu sa OTU 2-10.4.

Obračun radova se vrši po m3 ugrađenog materijala u sraslom stanju.

m3

4 117.41

2.7.

Doprema i ugradnja neselektiranog zemljanog materijala sa privremene deponije zaizradu berme. Stavka obuhvaća utovar, dopremu, nasipanje, razastiranje, planiranje iuređenje slojeva nasipa sabijanjem vibroježevima. Ugradnja se izvodi pri optimalnoj vlažnostimaterijala, te je s obzirom na uvjete ugradnje potrebno planirati vrijeme izvedbe u ljetnomodnosno sušnom razdoblju. Nasipavanje izvesti u slojevima do 30 cm. Modul stišljivosti

mjeren kružnom pločom Ø 30cm Ms>20(25) MPa (2-09.1 OTU). Obračun radova se vrši po m3

ugrađenog materijala.

2.7.1. sa utovarom i odvozom do 600 m m33 549.13





2.8.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod makadamskog puta.

Ugrađuje se nosivi geotekstil gustoće 300 g/m2, vlačne čvrstoče ≥15 kN/m (u oba smjera) augrađuje se prema nacrtima u projektu. Preklopi i nastavci su uključeni u jediničnu cijenu.

Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju geotekstila. Obračun se vrši po m2 ugrađenoggeotekstila. m2 19 753.89

2.9.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala za izradu makadamskog puta. U stavkuje uključena nabava, doprema na udaljenost do 80 km, gradilišni transport s ugradnjomkamenog materijala u put u nožici nasipa, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 30 cm izavršni sloj granulacije 0-32mm sloj debljine 10cm. Ugradnja kamenog materijala sazbijanjem u skladu sa OTU 2-10.4, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø

30cm iznosi Ms>40MPa. Obračun radova se vrši po m3 ugrađenog materijala u sraslomstanju. m

39 155.82

2.10.

Humusiranje pokosa i bankine berme. Humusni sloj nanosi se debljine 20-25 cm. Zaštitapokosa i bankine izvodi se ugradnjom humusnog materijala iz privremene deponije. Rad

obuhvaća dopremu, razastiranje humusa i lagano nabijanje. Obračun radova se vrši po m3

nanesenog humusnog sloja.

2.10.1. bez dovoza m3359.64

2.10.2. sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m32 661.40

2.10.3. sa utovarom i dovozom na 600 - 1.500 m m39 925.05

2.11.

Zaštita površine berme travnatim pokrivačem - hidrosjetva. Stavka obuhvaća nabavuvode, travne smjese, gnojiva, svog dodatnog materijala potrebnog za pripremu travne smjesei zatravljivanje kompletnih površina berme, miješanje, transport, postupak nanošenja, uzračun 50 g/m² sjemena, kao i njegovanje zatravljene površine do prve košnje. Stavka se plaća

u iznosu od 30% nakon sjetve, a ostatak nakon nicanja trave. Obračun stavke se vrši po m2

izrasle trave. m2 33 832.18

TROŠKOVNIK IZRADE BERME

1 PRIPREMNI I ZAVRŠNI RADOVI2 ZEMLJANI RADOVI

Ukupno (HRK)

Porez (25%)

SVEUKUPNO

Rekapitulacija troškova

2 ZEMLJANI RADOVI Ukupno (HRK)



VPB d.d.


TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

stavka vrsta i opis radova jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

B

1.1.

Geodetski radovi, iskolčenje osi trase te poprečnih profila. Izrada elaborata iskolčenja,iskolčenje trase i objekata, kojima se podaci iz projekta prenose na teren, osiguranje osiiskolčene trase, obnavljanje i održavanje glavnih i pomoćnih iskolčenih oznaka i profila naterenu za sve vrijeme građenja, odnosno do predaje investitoru. Rad obuhvaća stalnu kontroluiskolčenih osi, repera i poligonskih točaka sa potrebnim materijalom i materijalnim sredstvima.

Rad se obračunava prema m1 građevine za kompletni poprečni profil, prema OTU za vodnogospodarstvo točka 1. 1. Izvođač je dužan održavati točke iskolčenja i obnavljati oštečene zasvo vrijeme gradnje sve do primopredaje točaka iskolčenja.

1.1.1. pristupni put m1843.33

1.1.2. nalazište materijala m1839.15

1.2.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 32-150 mm za ugradnju u donji slojprivremenog puta. Kameni materijal granulacije 32-150mm koristi se za za izradu iodržavanje gradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. Ustavku je uključena nabava, doprema na udaljenost do 80 km i ugradnja kamenog materijala u privremene puteve, granulacije 30-150mm u donji sloj debljne 20 cm. Ugradnja uključujeskidanje humusa, uređenje temeljnog tla i ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem u skladusa OTU 0-16.5.

Predviđa se rad puta širine 6m. Obračun radova se vrši po m1 izrađenog gradilišnog puta.

m1843.33

1.3.

Nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala 0-32 mm za ugradnju u završni slojprivremenog puta. Kameni materijal granulacije 0-32mm koristi se za za izradu i održavanjegradilišnog puta i pristupnog puta do privremene deponije materijala iz iskopa. U stavku jeuključena nabava, doprema i ugradnja kamenog materijala kao završni sloj granulacije 0-32mm sloj debljine 10cm. Ugradnja uključuje ugradnju kamenog materijala sa zbijanjem uskladu sa OTU 0-16.5, a zahtijevani modul stišljivosti mjeren kružnom pločom Ø 30cm iznosiMs>20MPa.Predviđa se rad na puta širine 6m.

Obračun radova se vrši po m1 izgrađenog gradilišnog puta. m1843.33

1.4.

Nabava, doprema i ugradnja geotekstila za postavljanje ispod pristupnih putova. Ugrađuje

se razdjelni geotekstil min. gustoće 300 g/m2, min. vlačne čvrstoće ≥15 kN/m. U jediničnucijenu su uključeni preklopi i nastavci. Stavka obuhvaća nabavu, dopremu i ugradnju

geotekstila te pomoćni materijal. Obračun se vrši po m2 ugrađenog geotekstila.m2

5 565.95

1.5.

Uklanjanje grmlja i šiblja do promjera 10 cm. Strojno i ručno uklanjanje grmlja i šiblja saguranjem (ili odbacivanjem bagerom) na privremenu deponiju te usitnjavanje. Rad obuhvaćakrčenje i uklanjanje šiblja i grmlja i usitnjavanje s površina predviđenim projektom ili s

površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se po m2 raskrčenepovršine. m2

2 198.00

1.6.

Sječa stabala do profila 10 do 30 cm. Sječa stabala do profila 10 do 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Ucijenu su uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala. kom 15

1.7.

Sječa stabala do profila preko 30 cm. Sječa stabala do profila preko 30 cm motornom pilomsa slaganjem na udaljenosti do 20 m. Rad obuhvaća sječu stabala i sortiranje korisnog drva spovršina predviđenim projektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Ucijenu su uključeni i svi troškovi odvoza korisnog drveta na udaljenost do 20 km prema naloguInvestitora.Obračun radova vrši se po komadu oborenih i porezanih stabala. kom 0

1.8.

Strojno vađenje korjenja i panjeva. Stavka obuhvaća odbacivanje (prijenos ili guranje) do 30m. Rad obuhvaća strojno vađenje panjeva u građevnom pojasu s površina predviđenimprojektom ili s površina koje naknadno odredi nadzorni inžinjer. Obračun radova vrši se pokomadu uklonjenog panja. kom 150

1.9.

Deponiranje/ kontrolirano paljenje granja od posječenihstabala i panjeva. Rad obuhvaća prijenos ili guranje nekorisne drvne mase i panjeva nakondovršetka eksploatacije i ugradnju u nalazište ili spaljivanje prilikom uređenja.

Obračun radova se vrši po m3 deponirane/spaljene drvne mase.

m3 20

0.00

TROŠKOVNIK NALAZIŠTA I PRISTUPNOG PUTA

1 PRIPREMNI RADOVI

1 PRIPREMNI RADOVI Ukupno (HRK) = .,00



VPB d.d.


TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

2.1.

Strojni iskop humusa. Strojni iskop humusa u prosječnoj debljini 20cm,. Stavka obuhvaćastrojni iskop humusa i guranje na prosječnu udaljenost 50 m. Humus se upotrebljava zauređenje nalazišta po završetku eksploatacije. Stavka se obračunava po m³ iskopanog humusa. m3

4 296.15

2.2.

Strojni iskop neselektiranog zemljanonog materijala na nalazištu bagerom, te utovarom iodvozom na gradilišnu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop gline za potrebe izradeberme, selektiranje materijala, sa utovarom, prijevozom i odlaganjem na privremenu deponijuuz nasip, prosušivanje, vlaženje te prema potrebi zaštitu deponije plastičnom folijom. Materijalse selektira i odlaže da se prije ugradnje prosuši i usitni do zadanih karakteristika. Rad se

obračunava prema m3 iskopanog materijala u sraslom stanju.


2.3.

Strojni iskop preostalog dijela neselektiranog materijala na nalazištu u širokom otkopubuldozerom s guranjem na udaljenosti do 300m i odlaganjem na privremenu deponiju. Vrši se iskop gline koji nije potreban za izradu berme, ali ga je nužno iskopati da bi se došlo dopješčanog materijala. Stavka obuhvaća iskop gline i odlaganjem na privremenu deponiju nanalazištu, te naknadno preguravanje materijala da bi se mogao nastaviti iskop. Rad se

obračunava prema m3 iskopanog materijala u sraslom stanju.

m318 809.75

2.4.

Strojni iskop pješčanog materijala na nalazištu bagerom, te utovarom i odvozom nagradilišnu deponiju. Stavka obuhvaća potrebni iskop pješčanog materijala za potrebe izradedrena sa utovarom, prijevozom i odlaganjem na privremenu deponiju uz nasip, prosušivanje,

vlaženje te prema potrebi zaštitu deponije plastičnom folijom. Rad se obračunava prema m3

iskopanog materijala u sraslom stanju.


2.5.

Strojni iskop pješčanog materijala bagerom na nalazištu iz vode, odlaganjem na dohvatkrana, guranjem na udajenost do 50m nakon iskopa na privremenu deponiju. Stavkaobuhvaća potrebni iskop pješčanog materijala iz vode na poziciji nalazišta za potrebe izradedrena, odlaganjem na dohvat krana, guranjem na udajenost do 50m nakon iskopa naprivremenu deponiju radi procijeđivanja, te utovarom nakon procjeđivanja i odvozo na

gradilišnu deponiju. Rad se obračunava prema m3 iskopanog materijala u sraslom stanju.


2.6.

Strojno planiranje pokosa i bermi obala nalazišta materijala bagerom.Rad obuhvaća uređenje pokosa i bermi obala nalazišta materijala bagerom na potrebnu

točnost prema projektnoj dokumentaciji. Rad se mjeri i obračunava po m2 uređene površine.

m222 370.83

3.7.

Uređenje nalazišta materijala po eksploataciji. Nalazište se po završenoj eksploatacijiuređuje nasipavanjam obala i oblikovanjem pokosa. Pokosi se uređuju u nagibu 1:3.Zatrpavanje se vrši viškom neselektiranog materijala iz iskopa odloženog na privremenojdeponiji u inundaciji. Posebnih uvjeta za ugradnju materijala nema. U rad je uvršteno i

preguravanje viška materija, te ugradnja. Obračun radova se vrši po m3 ugrađenogmaterijala. m3

18 809.75

3.8.

Sadnja autohtonih sadnica (vrbe i topole) s iskopom sadnih rupa radi uz prethodnododavanje humusnog supstrata, sa zasipavanjem jama zemljom od iskopa (2/3) te humusnomzemljom (1/3), oblikovanje zdjelice oko sadnice sa jednokratim zaljevanjem. Rad obuhvaća nabavu i sadnju sadnica prema projektu hortikulture. Rad je prihvaćen nakonšto se utvrdi početak vegetacije. Rad se mjeri i obračunava po komadu posađene sadnice.

kom 124.00

3.9.

Strojno planiranje zemlje i uređenje okoliša na razmaku od 10m od ruba nalazišta. Radobuhvaća strojno planiranje zemlje buldozerom, te uređenje okoliša. Rad se mjeri i

obračunava po m2 isplanirane površine. m24 133.14

3.10.

Humusiranje pokosa obale nalazišta i obale u širini od 10m. Humusni sloj nanosi se debljine20-25 cm. Zaštita pokosa i bankine izvodi se ugradnjom humusnog materijala iz privremenedeponije. Rad obuhvaća dopremu, razastiranje humusa i lagano nabijanje. Obračun radova se

vrši po m3 nanesenog humusnog sloja.

3.10.1. bez dovoza m32 388.66

3.10.2. sa utovarom i dovozom na 300 - 600 m m32 654.07

3.10.3. sa utovarom i dovozom na 600 - 1.500 m m3265.41

3.11.Zaštita površine uređenog okoliša travnatim pokrivačem - hidrosjetva. Stavka obuhvaćanabavu vode, travne smjese, gnojiva, svog dodatnog materijala potrebnog za pripremu travnesmjese i zatravljivanje kompletnih površina berme miješanje transport postupak nanošenja

m24 133.14

2 ZEMLJANI RADOVI Ukupno (HRK) = .,00

3 UREĐENJE NALAZIŠTA

2 ZEMLJANI RADOVI



VPB d.d.


TENDER


jed

. m

jera

količinajedinična

cijenaHRK

cijenastavkeHRK

TROŠKOVNIK NALAZIŠTA I PRISTUPNOG PUTA

1 PRIPREMNI RADOVI2 ZEMLJANI RADOVI3 UREĐENJE NALAZIŠTA

Ukupno (HRK)

Porez (25%)

SVEUKUPNO

SVEUKUPNA REKAPITULACIJAtočka vrsta i opis poslova cijena

točke

A IZRADA BERME

B NALAZIŠTE I PRISTUPNI PUT

UKUPNO

3 UREĐENJE NALAZIŠTA Ukupno (HRK) = .,00

Rekapitulacija troškova





OIB: 35069807615

NAZIV PROJEKTA:







4. NACRTI

S

ta

c

io

n

a

ž

a

b

e

rm

e

k

m

0

+

0

0

0

.0

0

P

o

č

e

ta

k

d

io

n

ic

e

K

la

k

a

r - R

u

š

ć

ic

a

S

t

a

c

i

o

n

a

ž

a

b

e

r

m

e

k

m

5

+

1

3

1

.

9

4

K

r

a

j

d

i

o

n

i

c

e

K

l

a

k

a

r

-

R

u

š

ć

i

c

a

S

t

a

c

i

o

n

a

ž

a

n

a

s

i

p

a

(

I

d

e

j

n

o

r

j

e

š

e

n

j

e

)

k

m

≈

2

0

+

9

0

0

S

ta

c

io

n

a

ž

a

n

a

s

ip

a(Id

e

jn

o

rje

š

e

n

je

)

k

m

≈

1

5

+

7

5

0

Nalazište materijala Klakar

111.1.

Zagreb, ožujak, 2017.

1 : 25 000

Pregledna situacija na TK 25 000

VPB-TTD-17-0002

TENDER

BROJLISTA:

PROJEKTANT:

GLAVNI PROJEKTANT:

INVESTITOR / PODNOSITELJ ZAHTJEVA:

Rev. MJERILO:

NAZIV PROJEKTA:

NAZIV PRILOGA:

ZAJEDNIČKA OZNAKAPROJEKTA:

RAZINA OBRADE:

HRVATSKE VODE

Ulica grada Vukovara 220

10 000 Zagreb

Modernizacija lijevoobalnih savskih nasipa

DIONICA KLAKAR - RUŠČICA

DAVOR MALUS, struč.spec.ing.aedif.

ŽANA BAŠIĆ, dipl. ing. građ.

0

DATUM:

BROJ PRILOGA:

GRAĐEVINA:

VRSTA: GRAĐEVINSKI

BERMA

SURADNICI:

OZNAKA PRILOGA:VPB-TTD-17-0002-ST01

Rev. 0


N

S

EW

10005000

Metara

M 1:25000

500

Tel. +385 (0)1 5630 400, Fax. +385 (0)1 5630 401

ZAGREB, Ulica grada Vukovara 271


NESELEKTIRANI MATERIJAL

SC, CI, CH

22

promjenjivo

0,6

0

,

5

promjenjivo

2 2 2 2

2 4 2

8

0,50

0,4

0,4

0

,

5

8

4

Geotekstil

KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 2

M 1:100

Geotekstil

Drenažni materijal 0-32 mm, d=50 cm

Geotekstil

1

:

1

Tucanik granulacije 0-32 mm, d=10 cm

1

:

2

Geotekstil

Drenažni materijal 0-32 mm, d=60 cm


Geotekstil

PUT UZ NASIP

1

:

1

3%

3%

1

:

1

Geotekstil

os berm

e

os nasipa

Teren

Teren

1

:

2

Kameni materijal 30-150mm


1

:

1

Plošni dren


PUT UZ NASIP

Teren

KARAKTERISTIČNI POPREČNI PROFIL 1

M 1:100

Teren

Kameni materijal 30-150mm

1

:

2

os nasipa

os puta

112.1.


1 : 100

Karakteristični poprečni profili berme 1 i 2

VPB-TTD-17-0002

TENDER

BROJLISTA:

PROJEKTANT:

GLAVNI PROJEKTANT:


Rev. MJERILO:

NAZIV PROJEKTA:

NAZIV PRILOGA:


RAZINA OBRADE:

HRVATSKE VODE


10 000 Zagreb





0

DATUM:

BROJ PRILOGA:

GRAĐEVINA:

VRSTA: GRAĐEVINSKI

BERMA

SURADNICI:

OZNAKA PRILOGA: VPB-TTD-17-0002-PP02Rev. 0


Tel. +385 (0)1 5630 400, Fax. +385 (0)1 5630 401



112.2.


1 : 200

Karakteristični poprečni profili nalazišta Klakar

VPB-TTD-17-0002

TENDER

BROJLISTA:

PROJEKTANT:

GLAVNI PROJEKTANT:


Rev. MJERILO:

NAZIV PROJEKTA:

NAZIV PRILOGA:


RAZINA OBRADE:

HRVATSKE VODE


10 000 Zagreb





ALEN KAMBEROVIĆ, dipl.ing.građ.

0

DATUM:

BROJ PRILOGA:

GRAĐEVINA:

VRSTA: GRAĐEVINSKI

NALAZIŠTE MATERIJALA

SURADNICI:

OZNAKA PRILOGA: VPB-TTD-17-0002-PP02Rev. 0


Tel. +385 (0)1 5630 400, Fax. +385 (0)1 5630 401



Documents

MODERNIZACIJA LIJEVOOBALNIH SAVSKIH NASIPA OD … · VODOPRIVREDNO-PROJEKTNI BIRO d.d. Zagreb, Ulica grada Vukovara 271 OIB: 35069807615 NAZIV PROJEKTA / NAZIV ZAHVATA U PROSTORU: