Modularni studij – nova generacija studija za novu generaciju informatičkih profesionalaca

Modularni studij – nova generacija studija za novu generaciju

informatičkih profesionalaca Prof. dr. sc. Neven Vrček, prodekan za znanost i

međunarodnu suradnju

Sveučilište u ZagrebuFakultet organizacije i informatike

Varaždintravanj, 2005

Zašto sve to radimo?

• Zato što je određeno zakonom

• Zato što smo dio Europe– Ne obavimo li dobro posao naš proizvod neće

biti prepoznatljiv u Europi

• Zato što je strani kapital ušao u hrvatsko gospodarstvo– Ne obavimo li dobro posao naš proizvod neće

biti prepoznatljiv u Hrvatskoj

Zbog toga preustroj sveučilišta te plana i programa njegovih sastavnih

jedinica ne smije biti puko udovoljavanje formi već korijenito promišljanje vlastite budućnosti i stvaranje novog sustava visokog

obrazovanja u Hrvatskoj

Vizija - FOI

Biti vodeći fakultet u izobrazbi i znanstveno istraživačkom radu u

području informacijskih i organizacijskih znanosti s

naglaskom na razvoj informacijskih i organizacijskih sustava uz potporu

informacijske tehnologije.

Temeljni ciljevi programa1. Dati gospodarstvu, neprofitnim ustanovama i državnoj upravi

izvrsne stručnjake za bitno povećanje učinkovitosti poslovne tehnologije organizacija s tih područja uz korištenje suvremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija;

2. Dati znanosti istraživače sposobne za vrhunske rezultate u području informacijskih i organizacijskih znanosti.

3. Ustrojiti suvremen i prepoznatljiv studij utemeljen na načelima Bolonjske deklaracije po princpu 3 + 2 +3 (preddiplomski, diplomski i doktorski studij);

4. Omogućiti standardno i međunarodno priznato vrednovanje studijskih disciplina u svrhu veće mobilnosti studenata i nastavnika te bolje integracije u europski sveučilišni prostor;

5. Uskladiti studij sa zakonskom regulativom te pripremiti podlogu za procjenu financijskih sredstava potrebnih za provođenje novog programa.

Zanimanja u IT (jobs)Politika EZ za IT područjePolitika CEPIS-a za IT područjeNACE, ISCO, IDC, SOC,...

u ze ti u o b zir :Potrebe za posto jećimi novim zanim anjim a uu struci te politike EZ/u

svijetu u IT području

ISC O 213 iC E PIS P o lic y,

Eurosta t

u s k la d iti s a :

u ze ti u o b zir :

Mjesto u znanosti uRepublici Hrvatskoj i svijetu

Jasno odrediti osnovnugranu/grane i polja

od in teresa

u ze ti u o b zir :

Sveučilišni studiji(UCI, ACM, IEEE, IRM itd.)Permanentna izobrazba(ISM, EISS, SFIA itd.)

u ze ti u o b zir :

Preporuke i sm jernice“Bolonjske deklaracije”

3

2

3

Computer ScienceComputer Engineering

Mathematics Information Science …

Teoretske osnoveOrganizacija i upravljanjeposlovnim sustavimaStrategija, planiranje iupravljanje u ISRazvoj i implem entacija IS-aUsluge i konzalting u ISOpći predmeti

Koristiti m odele zaodređivanje osnovnih

područja rada za struku

O drediti razine izobrazbe(3+2+3)

O drediti BOK(arh itekturu znanja)

za 3+2+3

O rganizira ti potrebne resursei proces nastave

Predmeti

Novi nastavniprogram FOI-a

Najbolja praksa

Klasifikacija zanimanja• HR – klasifikacija u području IT zanimanja je neprimjenjiva

• NACE (Nomenaclature generale des Activites economiques dans la Communaute Europeenne). Dva relevantna razreda za IT su 30.02 i 72,

• ISCO (the International Occoupational Classification System). Dva relevantna razreda za IT po ovoj klasifikaciji su ISCO 213 i ISCO 312.

– Razred ISCO 213 označava informatičare koji rade na razvoju i održavanju informacijskih sustava i programske podrške svih razina (Informatics Professionals).

– Razred ISCO 312 označava stručnjake koji osiguravaju funkcioniranje informacijskih sustava i podršku korisnicima u njegovom korištenju (Informatics Associate Professionals).

• IDC

Strukovna tijela

• Council of European Professional Informatics Societies (CEPIS) – "Informatičar je onaj tko oblikuje, razvija,

održava, daje potporu i unapređuje IT sustave";

– "Onaj tko koristi IT sustave je korisnik i ne pripada kategoriji informatičara".

Karijera u struci informatičara

Tržište potreba zainformatičkim

poslovima

Sustav visokogobrazovanja

Plan iprogramstudija

Sustavsrednjoškolskog

obrazovanja iveleučilišta

analiziranje poslovnih sustavaunapređenje poslovnih procesastrateško planiranje IS-au p r a v l j a n j e i n f o r m a c i j s k i mresursimanadzor promjena u ISupravljanje poslovnim rizicima uprimjeni ITkonzultacije u korištenju IT-adizajniranje poslovnog sustavaplaniranje poslovanjapodatkovne analizedizajniranje baza podatakarazvoj programske opremeprovjera i nadzor IS-atestiranje sustavaergonomija programskih sustavaplaniranje razvoja mreža

upravljanje kvalitetom IS-auprav l j an je i n fo rmac i j skomimovinomkoordinacija IS-aupravljanje uslugama u ISrazvoj standarda u ISoblikovanje medijaintegracija sustavainstaliranje programskih sustavaizobrazbaupravljanje konfiguracijomupravljanje kapacitetimaupravljanje sigurnošću informacijapotpora korisnicimapotpora i administriranje mrežaitd.

Pridružena IT zanimanja

Tržište potreba zapridruženim ITzanimanjima

IT izobrazbapridruženih inf.

zanimanja

Programtečaja

Različiteprofesije

servisiranje računalaprodaja računalne opreme i programapodrška kupcuusluge Help deskaadministriranje i konfiguriranje mrežaračunalatrening i edukacija za primjenu ITkonzalting za instalaciju programske isklopovske opremeprimjena Internet tehnologijadizajniranje Web i multimedijskihsadržajaorganiziranje Web sadržaja

Vještina Mjesto Opis

2003 2002

SQL 1 1 Upitni jezik relacijskih baza

Unix 2 3 Operacijski sustav

Oracle 3 4 Relacijska baza

C++ 4 2 Programski jezik

Microsoft Office 5 8 Uredski programski alati

Java 6 7 Programski jezik

C 7 6 Programski jezik

Windows NT 8 5 Operacijski sustav

Visual Basic 9 9 Programski jezik

SQL Server 10 10 Relacijska baza

XML 11 11 Meta jezik

Windows 2000 12 20 Operacijski sustav

.net 13 25 Razvojna platforma

SAP 14 12 ERP sustav

ASP 15 15 Programski jezik

HTML 16 14 Jezik za kreiranje Web stranica

Microsoft Exchange 17 24 Polužitelj elektronske pošte

Solaris 18 16 Operacijski sustav

Microsoft Access 19 18 Stolna relacijska baza podataka

UML 20 19 Razvojna platforma

TCP/IP 21 17 Mrežni protocol

Objektno orijentirana paradigma 22 21 Pristup razvoju aplikaciija

Ugrađeni sustavi i sustavi u stvarnom vremenu 23 13 Razvojna platforma

Linux 24 27 Operacijski sustav

C# 25 47 Programski jezik

Eurostat Labour Force Survey

• Strategija i planiranje IS-a;

• Upravljanje i administracija IS-a;

• Razvoj IS-a;

• Implementacija IS-a;

• Usluge i konzalting u IS.

Temeljem ESLFS

• definirane srednjoročne potrebe po ovim skupinama poslova,

• očekivani rast potreba za informatičarima za sljedeće godine,

• potrebe po razinama obrazovanja,• potrebe za brojem studenata,• očekivanja po broju IT stručnjaka kroz imigraciju

u zemlje EZ-a,• preporučene plaće po skupinama IT zanimanja

itd.

Skills Framework for Information Age

• Konzorcij - EZ i SAD, – visokoškolske ustanove – vladine agencije– korporacije - IBM, Microsoft, Oracle

SFIA

• strategija i planiranje IS-a,

• upravljanje i administriranje IS-a,

• razvoj IS-a,

• implementacija IS-a,

• upravljanje opskrbnim lancem i

• usluge i konzalting u IS.

FOI klasifikacija

• Teorijske osnove,• Tehničke osnove,• Organizacija i upravljanje poslovnim

sustavima,• Strategija, planiranje i upravljanje u IS,• Razvoj i implementacija IS-a,• Usluge, konzalting i primjena u IS,• Pedagoški predmeti,• Opći predmeti.

Struktura i pravila studija (3)

a. ECTS1 teorijske osnove, b. ECTS2 tehničke osnove, c. ECTS3 organizacija i upravljanje poslovnim sustavima, d. ECTS4 strategija, planiranje i upravljanje u IS-u, e. ECTS5 razvoj i implementacija IS-a, f. ECTS6 usluge, primjena i konzalting u IS, g. ECTS7 pedagoški predmeti, h. ECTS8 opći predmeti.

Odnos klasa odslušanih predmeta definira smjer!!!

Predmeti su klasificirani


• Novi studij FOI-a je utemeljen na trostupanjskom modelu prema preporukama Bolonjske deklaracije kao: prediplomski, diplomski i doktorski studij.

• Svi nastavni sadržaji bodovani su ECTS bodovima i to na načelu da tijekom jednog semestra student, mora prikupiti minimalno 30 ECTS bodova, odnosno minimalno 60 ECTS bodova po godini. Međutim, treba naglasiti da će stvaran broj bodova koje će student prikupiti u određenom vremenskom razdoblju ovisiti o dinamici koju sam odredi te termin semestar i godina treba shvatiti uvjetno.

• Studij mora omogućiti mobilnost studenata i cjeloživotno učenje


• Student ne može polagati predmet ukoliko nije položio predmete koji su mu preduvjeti.

• Jedan upis omogućava praćenje i polaganje predmeta koji maksimalno nose 30 ECTS bodova.


• Svi stupnjevi studija izvode se kao redovni. • Ustrojem rasporeda predavanja može se uzeti u

obzir da dio studentske populacije radi i da se nastava izvodi u njima prihvatljivim terminima.

• Nema formalno obveznih i izbornih predmeta. Svi predmeti su izborni, ali student tijekom studija mora poštovati zadani raspored ECTS bodova unutar definirane klasifikacije prema zadanoj podjeli za svaki studijski smjer

• Potpuno modularna, otvorena i proširiva struktura studija

Smjerovi

• Smjer je zapravo profil – fino nijansirano profesionalno usmjerenje

• Nema velike razlike između smjerova

• Granice između smjerova nisu čvrste

• Student može slušati bilo koji predmet i nema restrikcije s gledišta smjera

• Determinirani su odnosom kategorija ECTS bodova

Smjerovi

• Odluku donijeti što je moguće kasnije• Smjer se stječe, a ne upisuje• Nema prethodne administrativne procedure, a

student može pažljivo planirati svoj studij i karijeru

• Usmjerenje se ne upisuje unaprijed, već prije upisa završnog rada, referada FOI/fakultetsko vijeće utvrđuje odnos kategorija ECTS bodova i provjerava pravo studenta da odabere temu iz domene određenog usmjerenja


180 ECTS

- prip

rema za

dipl

omski

Pre

ddip

lom

ski

Dip

lom

ski

Pos

lijed

iplo

msk

i stu

dij

B

acc

ala

ure

us

in

form

ati

ke

Mag

ista

rin

form

ati

ke

Do

kto

r in

form

aci

jski

h z

na

no

sti

120 ECTS

180 ECTS

- samosta

lan

nanstveno

istraiva

ki

radz žč

- pra

ktičn

a znanja

i vješ

tine ko

nkure

ntne

na tr

žištu

- pro

dublj

ivanje

teor

etskih

znan

ja- n

ova z

nanja

iz

prim

jene IT

Samostalan rad +Proizvoljan odabir

Samostalan rad+Proizvoljan odabir

- pro

iz vol ja

n

oda

bir

predm

eta

90 ECTS

90 ECTS30

ECTS

120 ECTS

Sp

eci

jalis

ta s

t ru

ke

Informacijski sustavi

Poslovni sustavi

Programsko i informacijsko in enjerstvož

Poslovni sustavi

Baze podataka,

baze znanja imultimedija

Profesor informatike

Matrica studija

• Semestar je način organizacije izvođenja nastave, a ne organizacije strukture studija


Potreban odnos kategorija ECTS bodova za preddiplomski studij Informacijski sustavi (6 semestara)

32; 17,8%

23; 12,8%

36; 20,0%9; 5,0%

38; 21,1%

10; 5,6%

0; 0,0%

6; 3,3%

8; 4,4%

18; 10,0%

ECTS1

ECTS2

ECTS3

ECTS4

ECTS5

ECTS6

ECTS7

ECTS8

Samostalan rad

Proizvoljan odabir

180 ECTS

- prip

rema za

dipl

omski

Pre

ddip

lom

ski

Dip

lom

ski

Pos

lijed

iplo

msk

i stu

dij

B

acc

ala

ure

us

in

form

ati

ke

Mag

ista

rin

form

ati

ke

Do

kto

r in

form

aci

jski

h z

na

no

sti

120 ECTS

180 ECTS

- samosta

lan

nanstveno

istraiva

ki

radz žč

- pra

ktičn

a znanja

i vješ

tine ko

nkure

ntne

na tr

žištu

- pro

dublj

ivanje

teor

etskih

znan

ja- n

ova z

nanja

iz

prim

jene IT



- pro

iz vol ja

n

oda

bir

predm

eta

90 ECTS

90 ECTS30

ECTS

120 ECTS

Sp

eci

jalis

ta s

t ru

ke


Poslovni sustavi


Poslovni sustavi

Baze podataka,



Poslovni sustavi

Potreban odnos kategorija ECTS bodova za preddiplomski studij Poslovni sustavi (6 semestara)

32; 17,8%

18; 10,0%

48; 26,7%9; 5,0%

32; 17,8%

10; 5,6%

0; 0,0%

6; 3,3%

8; 4,4%

17; 9,4%

ECTS1

ECTS2

ECTS3

ECTS4

ECTS5

ECTS6

ECTS7

ECTS8

Samostalan rad

Proizvoljan odabir

180 ECTS

- prip

rema za

dipl

omski

Pre

ddip

lom

ski

Dip

lom

ski

Pos

lijed

iplo

msk

i stu

dij

B

acc

ala

ure

us

in

form

ati

ke

Mag

ista

rin

form

ati

ke

Do

kto

r in

form

aci

jski

h z

na

no

sti

120 ECTS

180 ECTS

- samosta

lan

nanstveno

istraiva

ki

radz žč

- pra

ktičn

a znanja

i vješ

tine ko

nkure

ntne

na tr

žištu

- pro

dublj

ivanje

teor

etskih

znan

ja- n

ova z

nanja

iz

prim

jene IT



- pro

iz vol ja

n

oda

bir

predm

eta

90 ECTS

90 ECTS30

ECTS

120 ECTS

Sp

eci

jalis

ta s

t ru

ke


Poslovni sustavi


Poslovni sustavi

Baze podataka,



Informacijsko i programsko inženjerstvo

Potreban odnos kategorija ECTS bodova za diplomski studij Informacijsko i programsko inženjerstvo (4 semestra)

11; 9,2%

0; 0,0%

8; 6,7%

13; 10,8%

20; 16,7%

14; 11,7%0; 0,0%

3; 2,5%

36; 30,0%

15; 12,5% ECTS1

ECTS2

ECTS3

ECTS4

ECTS5

ECTS6

ECTS7

ECTS8

Samostalan rad

Proizvoljan odabir

180 ECTS

- prip

rema za

dipl

omski

Pre

ddip

lom

ski

Dip

lom

ski

Pos

lijed

iplo

msk

i stu

dij

B

acc

ala

ure

us

in

form

ati

ke

Mag

ista

rin

form

ati

ke

Do

kto

r in

form

aci

jski

h z

na

no

sti

120 ECTS

180 ECTS

- samosta

lan

nanstveno

istraiva

ki

radz žč

- pra

ktičn

a znanja

i vješ

tine ko

nkure

ntne

na tr

žištu

- pro

dublj

ivanje

teor

etskih

znan

ja- n

ova z

nanja

iz

prim

jene IT



- pro

iz vol ja

n

oda

bir

predm

eta

90 ECTS

90 ECTS30

ECTS

120 ECTS

Sp

eci

jalis

ta s

t ru

ke


Poslovni sustavi


Poslovni sustavi

Baze podataka,



Poslijediplomski studij

• Doktorski – 180 ECTS (90 predmeti + 90 doktorska

disertacija)

• Specijalistički – 120 ECTS (90 predmeti + 30 samostalan rad)

180 ECTS

- prip

rema za

dipl

omski

Pre

ddip

lom

ski

Dip

lom

ski

Pos

lijed

iplo

msk

i stu

dij

B

acc

ala

ure

us

in

form

ati

ke

Mag

ista

rin

form

ati

ke

Do

kto

r in

form

aci

jski

h z

na

no

sti

120 ECTS

180 ECTS

- samosta

lan

nanstveno

istraiva

ki

radz žč

- pra

ktičn

a znanja

i vješ

tine ko

nkure

ntne

na tr

žištu

- pro

dublj

ivanje

teor

etskih

znan

ja- n

ova z

nanja

iz

prim

jene IT



- pro

iz vol ja

n

oda

bir

predm

eta

90 ECTS

90 ECTS30

ECTS

120 ECTS

Sp

eci

jalis

ta s

t ru

ke


Poslovni sustavi


Poslovni sustavi

Baze podataka,



Upravljanje kvalitetomProces upravljanja resursima FOI-

a

Proces razvojanastavnog plana i

programa

Proces razvojakompetencija osoblja

Proces razvojavlastite infrastrukture

Proces izvođenjanastave

Proces mjerenja, analiza, poboljšanja

Potrebeokoline

Praksa

Složenost studija

• Zbližiti se sa strukturom studija i dobro je razumjeti

• Nova uloga referade – manje administracije, a više savjetodavna funkcija

• Dobra i marketinški razrađena knjiga studija

• Programski alat za pomoć studentima – FOI dashboard – planer studija

Predefinirani studijski programi

Documents

Modularni studij – nova generacija studija za novu generaciju informatičkih profesionalaca