MOGUĆNOSTI ODRŽIVOG REGIONALNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

DR. SC. PETAR KUREČIĆ

12. SVIBNJA 2010.

Na što želimo ukazati?

Cilj je ukazati na:2. Razlike u razvijenosti između hrvatske jezgre i

periferije, te razlike u razvijenosti hrvatskih županija;3. Uzroke i posljedice polarizacije razvijenosti hrvatskih

regija i županija;4. Potrebu smanjivanja regionalnih razlika u razvijenosti,

kroz stvarnu praksu uravnoteženog regionalnog razvoja Republike Hrvatske;

5. Osnovne crte prijedloga politike regionalnog razvoja.

Stanje: izrazita polarizacija u razvoju Hrvatske

Prema razini razvijenosti regija, županija, gradova i općina, u Hrvatskoj je prisutna izrazita polarizacija.

Izrazita polarizacija u razvijenosti vidljiva je i u podjeli na:3. hrvatsku jezgru i periferiju;4. urbane i ruralne prostore;5. u Dalmaciji na obalu Jadranskog mora i zaleđe;6. u kontinentalnoj Hrvatskoj na prostore uz glavne prometne

koridore i one udaljenije od prometnih koridora.

Cilj: smanjivanje regionalnih razlika u razvijenosti

Smanjivanje regionalnih razlika u Hrvatskoj može se postići kroz uravnoteženiji regionalni razvoj.

Kako bi se to postiglo, manje razvijene regije, koje čine većinu hrvatskog teritorija i u njima živi više od polovine hrvatskog stanovništva, trebale bi se razvijati brže od razvijenih regija.

Na smanjivanje regionalnih razlika može utjecati prvenstveno politika regionalnog razvoja, koja je u Hrvatskoj nepostojeća ili ne daje rezultate, čemu u prilog govore:sve veće regionalne razlike, praćene iseljavanjem stanovništva iz manje razvijenih u razvijenije prostore, što dovodi do još većih regionalnih razlika.

Razmjeri polarizacije: jezgra-periferija Hrvatske, 2007. g.

17 od 21 hrvatske županije (hrvatska periferija) su po razini BDP-a po stan. bile ispod hrvatskog prosjeka [1]. Obuhvaćaju 47 771 čet. km. ili 84.4% teritorija RH i u njima je živjelo 3 006 497 stan. ili 67.8% stanovništva RH, te su ostvarile BDP od 22 332 mil. € ili 52.1% BDP-a RH;

Četiri županije (hrvatska jezgra): Grad Zagreb, Istarska, Primorsko-goranska i Dubrovačko-neretvanska županija, s BDP-om po stan. iznad hrvatskog prosjeka obuhvaćaju 8 823 čet. km ili 15.6% teritorija RH, a u njima je živjelo 1 429 485 stan. ili 32.2% stanovništva RH;

Ove četiri županije ostvarile su u 2007. g. BDP od 20 501milijuna € ili 47.9% BDP-a RH;

Prosječni BDP po stan. u ove četiri županije iznosio je 14 341 € (149% hrvatskog prosjeka). Razlika u razini BDP-a po stan. između navedenih i ostalih županija (prosječni BDP od 7 428 € po stan.) iznosila je 193%!

[[1] Svi podaci o BDP-u odnose se na 2007. g., a o stanovništvu su preuzeti iz Popisa stanovništva 2001. g. Podaci se temelje na privremenim godišnjim podacima bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) Republike Hrvatske za 2007. koji su zbroj tromjesečnih obračuna BDP-a. BDP na razini prostornih jedinica za statistiku 2. razine i županija po stanovniku mjeri proizvodnost, a ne životni standard. Izvori podataka: Priopćenje Državnog zavoda za statistiku-bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije u 2007. g., 01. ožujka 2010. g.

BDP po stanovniku županija Republike Hrvatske 2007. g.

Prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije BDP (u mil. €) BDP (po stan. u €) Rang (prema BDP-u po stan.)

Indeks(BDP po stan. Hrvatske=100)

Indeks(Minimalni BDP po stan. županije u

Hrvatskoj=100)

Republika Hrvatska 42 833 9 656 // 100 181

Sjeverozapadna Hrvatska 20 040 12 010 1. 124 225

Grad Zagreb 13 176 16 766 1. 174 314

Zagrebačka 2 392 7 360 14. 76 138

Krapinsko-zagorska 984 7 144 16. 74 134

Varaždinska 1 490 8 223 6. 85 154

Koprivničko-križevačka 1 103 9 142 5. 95 171

Međimurska 894 7 581 13. 79 142

Središnja i Istočna (Panonska) Hrvatska 8 938 6 851 3. 71 128

Bjelovarsko-bilogorska 847 6 691 18. 69 125

Virovitičko-podravska 616 6 923 17. 72 130

Požeško-slavonska 541 6 505 19. 67 122

Brodsko-posavska 931 5 345 21. 55 100

Osječko-baranjska 2 538 7 875 10. 82 147

Vukovarsko-srijemska 1 144 5 756 20. 60 108

Karlovačka 1 052 7 825 11. 81 146

Sisačko-moslavačka 1 269 7 200 15. 75 135

Jadranska Hrvatska 13 855 9 471 2. 98 177

Primorsko-goranska 3 406 11 177 3. 116 209

Ličko-senjska 411 8 039 7. 83 150

Zadarska 1 380 7 980 9. 83 149

Šibensko-kninska 892 7 799 12. 81 146

Splitsko-dalmatinska 3 847 8 003 8. 83 150

Istarska 2 654 12 463 2. 129 233

Dubrovačko-neretvanska 1 265 10 042 4. 104 188

BDP, BDP po stanovniku i indeksi za usporedbu BDP-a po stanovniku regija 2. razine (NUTS2) i županija Hrvatske 2007. g.Izvor: Bruto domaći proizvod za Republiku Hrvatsku, prostorne jedinice za statistiku 2. razine i županije u 2007. g. Priopćenje Državnog zavoda za statistiku, 01. ožujka 2010.

g.

Razlike u razvijenosti NUTS2 regija Republike Hrvatske(kroz pokazatelje udjela NUT2 regija u BDP-u i stanovništvu Republike Hrvatske)

Udjeli NUTS2 regija u BDP-u RH 2007. g.

Udjeli NUTS2 regija u stanovništvu RH 2008. g.

Razmjeri polarizacije: Zagreb-ostatak Hrvatske, 2007. g.

BDP Hrvatske u 2007. g. bio je 42 833 milijuna €. Od toga je Grad Zagreb (785 866 stanovnika) ostvario 13 176 milijuna €, a ostatak Hrvatske (3 650 116 stanovnika) 29 657 milijuna €.

Grad Zagreb ostvario je 2007. g. 31% hrvatskog BDP-a i imao je 74% veći BDP po stanovniku (16 766 €) od prosjeka RH (9 656 €).

Razlika BDP-a po stanovniku između Grada Zagreba i Brodsko-posavske županije (5 345€) bila je 314%!

Grad Zagreb je imao 226% prosjeka BDP-a po stanovniku 17 županija koje su činile hrvatsku periferiju.

BDP po stanovniku Hrvatske, bez Grada Zagreba, bio bi 8 125 €, pa bi u tom slučaju iznad prosjeka BDP-a RH po stanovniku bilo 5 županija, a ispod prosjeka čak15.

Udjeli u BDP-u Republike Hrvatske hrvatskih županija 2007. g.

Polarizacija na razini županija i jedinica lokalne samouprave

BDP po stanovniku na razini županija se vrlo razlikuje, a na razini jedinica lokalne samouprave razlike u razini BDP-a po stanovniku prelaze 800 posto!

Teritorijalno-politička podjela na čak 556 jedinica lokalne i područne samouprave usitnila je teritorijalno-politički ustroj Hrvatske i dodatno ga administrativno, ali i stvarno polarizirala.

Po niskoj razini BDP-a po stanovniku posebno se ističu pet slavonskih županija: Brodsko-posavska, Vukovarsko-srijemska, Virovitičko-podravska, Požeško-slavonska i Osječko-Baranjska.

Polarizacija unutar županija

Županije koje imaju jači pol razvoja (veće županijsko središte tj. veća urbana sredina) ipak sadržavaju velike dijelove teritorija koji su ispodprosječno razvijeni na razini županije, a uglavnom i na razini razvijenosti cijele Hrvatske.

Neka županijska središta i njihova neposredna okolica predstavljaju „oaze“razvoja, koja se izrazitije razvijaju u odnosu na okolni prostor koji čini većinu teritorija županija.

Uzrok tome je izrazita polarizacija u razvijenosti Hrvatske.

Polarizacija: urbani i ruralni prostor

Hrvatsko selo je u 1990-im godinama ponovno doživjelo novi val odlaska stanovništva, koji ne možemo zanemariti, bez obzira što je depopulacija ruralnih prostora Hrvatske bila kontinuitet koji traje desetljećima.

Rat, privatizacije, propast velikih društvenih poduzeća i ekonomska kriza, utjecali su da selo doživi val pauperizacije, od kojeg se ni 15-ak godina nakon svršetka rata nije oporavilo.

Urbane sredine, čak i u ispodprosječno razvijenim dijelovima Hrvatske, ipak se razvijaju i raste im broj stanovnika, dok ruralni prostori depopuliraju i sve više zaostaju u razvijenosti.

Ovakvi trendovi proizvode daljnju polarizaciju na urbano-ruralno i daljnju pauperizaciju hrvatskog sela.

Više od 2/3 teritorija Hrvatske čini tzv. “poljoprivrednu pustinju”, no nažalost ni poljoprivreda više ne donosi mogućnost normalnog života.

Pristupi smanjivanju regionalnih razlika u Hrvatskoj

a Uravnoteženi regionalni razvoj:Plansko djelovanje države i lokalne i područne (regionalne) samouprave na razvoju manje razvijenih regija, pretpostavlja fiskalnu decentralizaciju i odsutnost političkog arbitriranja;

s Politička redistribucija sredstava iz Državnog proračuna: Diskrecijsko odlučivanje i dodjela sredstava iz Državnog proračuna uglavnom u područja slabije razvijenosti. Odluke ovise o političkoj situaciji, odnosno o intervencijama koje se planiraju izvesti u pojedinim jedinicama lokalne i područne samouprave.

1. Uravnoteženi regionalni razvoj – preduvjeti:

Koherentna i pažljivo planirana politika regionalnog razvoja, sa širokim dijapazonom mjera za poticanje razvoja ispodprosječno razvijenih regija;

Maksimalno iskorištavanje sredstava iz pretpristupnih i kasnije (nakon ulaska u EU) strukturnih fondova EU;

Snažnija fiskalna i funkcionalna decentralizacija; Velika uloga Fonda za regionalni razvoj; “Privlačenje stanovništva” samim politikama lokalne i

regionalne samouprave.

Uravnoteženi regionalni razvoj – obilježja:

Pristup koji može osigurati uspjeh u pokušaju da se dugoročno postigne uravnoteženiji regionalni razvoj Hrvatske i da se smanji polarizacija u razvijenosti.

Ključno je prvo napraviti klasifikaciju prostora na: one kojima je potrebno „aktivno“ i one kojima je potrebno „pasivno“ saniranje.

Razlika se sastoji u načinu saniranja prostora u odnosu na gospodarske mogućnosti, sadašnju gustoću naseljenosti te kretanje broja stanovnika u budućnosti, prvenstveno određeno unutarnjim migracijama.

2. Politička redistribucija sredstava iz Državnog proračuna – preduvjeti:

Odsustvo strateškog promišljanja uravnoteženog razvoja čitavog teritorija Hrvatske ili neprimjenjivanje tog promišljanja/neprovođenje strategije regionalnog razvoja (ako takva i postoji);

Fiskalna centralizacija/centralizacija upravljanja; Politička volja za raspodjelom sredstava za regionalni razvoj

ad hoc i diskrecijski.

ZAKLJUČAK U Hrvatskoj postoje svi navedeni preduvjeti

Posljedice centralizacije: monocentrični razvoj i periferizacija većine hrvatskih regija

U suvremenoj Hrvatskoj, periferiju ne predstavljaju samo dijelovi teritorija koje je nažalost pogodio Domovinski rat i njegove negativne posljedice, nego je periferizacija ubrzano zahvatila mnogo šire prostore.

Centralizacija, favoriziranje monocentričnog razvoja i potpuna periferizacija, u smislu razvojnih tokova, većine teritorija Hrvatske, doveli su do izuzetno velikih razlika između hrvatskog sjevera i zapada, te hrvatskog istoka i najvećeg dijela hrvatskog juga, gdje postoji specifična polarizacija na obalu i zaleđe.

Posljedice centralizacije: periferizacija i zaostajanje u razvoju perifernih regija

Politikom centralizacije, te razvoja samo dijelova pojedinih problemskih regija (zapadni dio Like, dijelovi dalmatinske obale), država je, istodobno:potpuno ignorirala razvojne potrebe Slavonije i Baranje, Korduna, Banovine i općenito prostora uz granicu s Bosnom i Hercegovinom, koji ujedno predstavlja i demografsku “crnu rupu”.

U prilog tome govori i činjenica da je većina velikih infrastrukturnih projekata i razvojnih tokova potpuno je zaobišla istok Hrvatske i prostor uz granicu s BiH.

Politička redistribucija sredstava iz Državnog proračuna – nedostaci:

Politička redistribucija NE MOŽE USPJETI u smanjivanju regionalnih razlika, jer ne proizvodi planiran, izvediv i promišljen regionalni razvoj, nego ad hoc, političkim odlukama nekim jedinicama lokalne ili područne samouprave daje sredstva.

Kriteriji raspodjele nisu stvarna razina (ne)razvijenosti i potreba razvoja, kao ni uvažavanje stvarnih razvojnih potencijala neke jedinice lokalne ili područne samouprave.

Potrebno je naći rješenje kojim bi se, ako se istodobno želi u većoj mjeri očuvati sadašnju teritorijalno-političku podjelu Hrvatske, pronašao način razvoja Hrvatske na razini regija.

Zaključci o regionalnim razlikama:razvijeni hrvatski sjever i zapad, nerazvijeni istok i jug

Statistika BDP-a na županijskoj razini ne mjeri životni standard stanovništva niti kvalitetu života, te su razlike između Zagreba i ostatka Hrvatske u razini životnog standarda i kvalitete života ipak manje nego razlike prema razini BDP-a po stanovniku.

Oko ¾ hrvatskog teritorija predstavlja prostore koji su prema razini BDP-a po stanovniku ispod državnog prosjeka.

Hrvatska je izrazito polarizirana država u kojoj prevladava polarizacija u razvijenosti na razvijeniji sjever i zapad, te manje razvijeni istok i jug.

Razlike se u velikoj mjeri podudaraju s rasporedom hrvatskih prostora koji su bili neposredno (okupacija, velike ratne štete) ili posredno zahvaćeni Domovinskom ratom (propast gospodarstva, negativni demografski trendovi, prometna izolacija itd.).

Zaključci o regionalnim razlikama:problemske regije Hrvatske

e Slavonija i Baranja – najveća problemska regija Hrvatske, regija u krizi, koja hitno treba pomoć države, kroz politiku poticanja regionalnog razvoja;

a Druga problemska regija Hrvatske su Kordun i Banovina;a Treća problemska regija Hrvatske su istočni dio Like i

Dalmatinska zagora. Ovakva klasifikacija je nužna jer izdvajanje na županijskoj

razini ne pokazuje pravo stanje stvari, pošto su u Ličko-senjskoj i dalmatinskim županijama prisutne velike razlike u razvijenosti unutar županija.

Osnovne crte prijedloga politike regionalnog razvoja

j Orijentacija na planiran, s državne razine potaknut i vođen jači razvoj ispodprosječno razvijenih prostora Hrvatske;

d Razvoj treba biti primarno planiran na razini regija, a ne primarno na razini županija i općina – i pojam “regionalni razvoj” upućuje nas na razinu s koje treba planirati razvoj hrvatskih prostora – regionalnu;

L Identifikacija problemskih regija kao cjelina, koje zahtijevaju koherentan pristup razvoju prvenstveno na razini regije;

u Prije početka provedbe nove politike regionalnog razvoja, nužno je izvršiti novu podjelu Hrvatske na NUTS2 regije, u kojoj će Grad Zagreb biti posebna regija;

Osnovne crte prijedloga politike regionalnog razvoja

j Razvoj treba planirati na razini regija. Županije i općine nemaju dovoljno administrativnih ni financijskih kapaciteta da provode regionalni razvoj;

n Jačanje administrativnih kapaciteta tijela državne uprave, kako bi uspješnije sudjelovala u povlačenju sredstava iz pretpristupnih, a nakon ulaska u EU strukturnih fondova Europske unije (Objective 1 i 2) i Europskog kohezijskog fonda;

h Izbaciti političko, diskrecijsko odlučivanje iz buduće politike regionalnog razvoja;

o Donošenje Strategije regionalnog razvoja.