Moja Okolina Prirucnik 1-9 Bijedic

PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKEZA PRVI RAZRED DEVETOGODIŠNjE OSNOVNE ŠKOLE

MOJA OKOLINA

CIP - Katalogizacija u publikacijiNacionalna i univerzitetska bibliotekaBosne i Hercegovine, Sarajevo

371.3:[373.3.016:3/5 (075.2)

BIJEDIĆ, Sabaheta Priručnik za nastavnike za prvi razreddevetogodišnje osnovne škole : priručnik zanastavnike uz predmet moja okolina : (za prvi razred devetogodišnje osnovne škole) / SabahetaBijedić, Zinaida Livnjak, Šaban Smajlović ;[ilustrator Edin Alić]. - Sarajevo : Sarajevo Publishing, 2005. - 83 str. : ilustr. ; 26 cm

ISBN 9958-21-374-51.Livnjak, Zinaida 2. Smajlović, ŠabanCOBISS.BH-ID 14289926

UREDNICAAmra Zubčević, prof.

RECENZENTIAida MuratovićIzolda Osmanagić

LIKOVNI UREDNIK I ILUSTRATOREdin Alić

GRAFIČKI UREDNIKIzedin ŠikaloFotoarhiv Sarajevo-Publishinga

DIZAJN, SLOG I PRIJELOMDTP studio Sarajevo-Publishinga

LEKTURA I KOREKTURALektorsko-korektorska služba Sarajevo-PublishingaAmra Huseinbegović

© Sarajevo-Publishing d.d. Sarajevo, 2005.Nijedan dio ove knjige ne smije se umnožavati, fotokopirati niti na bilo koji način reproducirati bez izdavačevog pismenog odobrenja.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke, na osnovu odobrenja Vijeća za usklađivanje udžbeničke politike od 24. 05. 2005. godine, rješenjem broj 05-38-1915-35/05 odobrilo je udžbenik za upotrebu.

Štampa: “Grafotisak” Grude, Bosna i Hercegovina

PRIRUČNIK ZA NASTAVNIKEZA PRVI RAZRED DEVETOGODIŠNjE OSNOVNE ŠKOLE

SABAHETA BIJEDIĆZINAIDA LIVNjAK

ŠABAN SMAJLOVIĆ

Priručnik za nastavnike uz predmet MOJA OKOLINA(za prvi razred devetogodišnje osnovne škole)

Sarajevo Publishing, Sarajevo, 2005.

5

uvOd

Živimo u vremenu u kojem obrazovanje postaje jedan od najbitnijih faktora kako razvoja društva, tako i razvoja pojedinca. Da bi se što uspješnije odgovorilo zahtjevima i potrebama savremenosti u budućnosti, sistem obrazovanja se neprekidno usavršava i mijenja. U Federaciji BiH je otpočeo proces sustizanja i prihvatanja savremenih pristupa u oblasti obrazovanja. Koncepcija devetogodišnje osnovne škole kao i Okvirni nastavni plan i program predstavljaju temelj osnovne škole usklađen sa evropskim obrazovnim modelima. Ovi dokumenti su redefinirali principe i ciljeve te su uveli ishode učenja kao središnje elemente programiranja odgojno-obrazovnog rada, oslanjajući se na savremena dostignuća obrazovne teorije i prakse. Reforma obrazovanja podrazumijeva novu ulogu nastavnika kao i nove pristupe podučavanju. Cilj odgojno-obrazovnog rada jeste razviti puni potencijal svakog pojedinačnog djeteta. Pitanje načina podučavanja je pitanje o metodama učenja i nastave. To je pitanje “KAKO”? Kako nadahnuti duše učenika, kako razbuktati djetetovu misao, maštu, emocije, volju, kako osmisliti put djeteta do spoznaje, kako ga učiniti prohodnijim, ugodnijim i zanimljivim za dijete? Ne postoji jednostavan odgovor niti postoji gotov model. Odgovori su uvijek uklopljeni u određeni kontekst učenja i podučavanja, kojeg karakterišu uzrasne osobenosti učenika, individualne osobenosti djeteta, cilj kojem težimo i sadržaj koji podučavamo. Sadržaj predmeta Moja okolina integrira aspekte proučavanja prirode i društva, potrebnih za uvođenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. Priroda i društvo su puni zagonetki koje dijete nastoji spoznati i otkriti. Priručnik uz udžbenik Moja okolina i Radna sveska nudi nastavniku metodičke smjernice i ideje koje imaju za cilj da ga potaknu na traganje za još boljim rješenjima. Vođeni smo namjerom da sa nastavnicima prvog razreda devetogodišnje osnovne škole podijelimo naše spoznaje, a da pri tome ne ugrozimo njihov vlastiti put do djeteta.

Autori

6

RAZvOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGOdIŠNJAKA U postupku osmišljavanja nastavne prakse i programa koji su usaglašeni sa potrebama razvoja djece, neophodno je shvatiti sljedeće karakteristike šestogodišnjaka. Važno je imati na umu da su ovo opće karakteristike kojima se podrazumijevaju obrasci razvoja. To nisu standardi koje treba postići ili posebni modeli ponašanja za određeni uzrast. Kao nastavnici moramo imati na umu da je svako dijete koje podučavamo jedinstvena osoba, proizvod kulture, porodice, sredine, zdravlja, temperamenta i da je posebna ličnost. Ovi faktori nikada nisu statični i javljaju se kao suptilne promjene dok dijete raste. Pri upisu djece u školu potrebno je uraditi stručnu i savjesnu procjenu djetetove zrelosti, što predstavlja jedan od najodgovornijih poslova pedagoga i psihologa škole. Procjena zrelosti djece ima prije svega preventivnu ulogu. Populacija šestogodišnjaka je izuzetno heterogena, tj. postoje individualne razlike kako u fizičkoj, kognitivnoj, socijalnoj i emocionalnoj zrelosti, tako i različita iskustva i predznanja takve djece. Upravo takve individualne razlike moraju biti osnova pristupa nastavnika. Veliku važnost prilagođavanja nastave mogućnostima šestogodišnjaka bolje ćemo zamisliti ako znamo da u tom uzrastu postoje ogromne varijacije zrelosti djece, te da je većina njih ispod ili iznad tog prosjeka.

Fizička razvijenost

Među mnogim pokazateljima dječije fizičke razvijenosti (pojava stalnih zuba, mišića snaga, itd.) najznačajniji i najjednostavniji za uvjerenje su visina i težina djece. Prosječna visina šestogodišnjaka kreće se od 114 do 121 cm, a prosječna težina od 19 do 23 kg. Neka djeca su znatno viša od svojih vršnjaka, a neka opet niža od onih prosječno visokih. Nejednak tempo fizičkog razvoja dovodi do velikih individualnih razlika i u ostalim fizičkim svojstvima kao što su vitalni kapacitet pluća, srednji obim grudi i sl. Treba imati na umu i sljedeće fizičke karakteristike šestogodišnaka: 1. Razvoj kostiju u tom uzrastu još uvijek nije završen. Proces okoštavanja se

nastavlja i iz tog razloga djeca nisu u stanju da izdrže teže fizičke napore. 2. Kontrola krupne muskulature je superiornija u odnosu na kontrolu sitne

muskulature. Neka djeca, posebno dječaci, imaju teškoće u preciznom držanju i upotrebi olovke, što upozorava nastavnike da previše ne forsiraju pisanje da se ne bi stvorio negativan stav prema pisanju kod djece.

3. Djeca u ovom uzrastu, također, imaju teškoće u usmjeravanju pogleda, te njegovom zadržavanju na sitnim objektima i slovima, što može dovesti do poteškoća u čitanju.

4. Za šestogodišnjake je karakteristična i dosta izražena fizička aktivnost jer je njihov organizam u procesu razvoja, pa je nužno da poslije psihičkih aktivnosti slijede aktivnosti koje će djecu relaksirati.

7

Psihičke karakteristike

1. U ovoj uzrasnoj dobi prevladava nehotična pažnja nad hotimičnom. To utječe na metode odgojno-obrazovnog rada u školi.

Za šestogodišnju djecu nastava mora biti zanimljiva, mora sadržavati privlačne pojedinosti. Zbog nerazvijene hotimične pažnje šestogodišnjaka, a posebno zato što je ta pažnja kod te djece kratkotrajna (svega desetak minuta), školski rad se ne može provoditi u uobičajenim nastavnim časovima, već svaki čas treba podijeliti na dva polučasa. Djeci je potrebno ostaviti pet minuta između polučasova da bi se slobodno kretali po učionici, tj. treba im omogućiti da se opuste i odmore.

2. Percepcija kod djece na početku školovanja još nije onako razvijena kao kod starije djece i odraslih. Konstantnost percepcije kod šestogodišnjaka još je neelastična, što može praviti teškoće u čitanju i pisanju. Pored toga, percepcija kod djece sadrži i mnogo nebitnih detalja, jer oni nisu izgradili kriterij izbora bitnih perceptnih elemenata.

3. Kod šestogodišnjaka uglavnom prevladava asocijativno mišljenje, pa zbog toga može doći do teškoća u nastavnom procesu. Asocijativno mišljenje potpuno zavisi od iskustva djeteta, a pojedinačna iskustva djece su različita. Pored toga, logičke misaone funkcije (analiza i sinteza) u šestogodišnje djece su vezane za konkretnost. Kod šestogodišnjaka također nisu razvijene funkcije apstrakcije i generalizacije jer nisu izgradili kriterije za te misaone operacije.

Emocionalne karakteristike

Kod djece su emocionalne reakcije burne, kratkotrajne, jednostavne i spontano se izražavaju. Kod njih su veoma izraženi osjećaji straha, ljubomore, gnjeva i radosti. Posebno su osjetljivi na kritike kako roditelja i nastavnika, tako i drugih ljudi. Nastavnici bi zbog toga trebali koristiti pozitivna potkrepljenja (pohvale, nagrade i sl.) što češće, a posebno kada je u pitanju učenje. Negativna potkrepljenja (kazna, ukor i dr.) bi trebalo izbjegavati izuzev kada treba spriječiti neadekvatne oblike ponašanja koja su povezana sa negativnim stavom prema učenju i radu.

8

Socijalne karakteristike

Šestogodišnjaci se nalaze na početku socijalnog sazrijevanja. Usvajaju određene vrijednosti, formiraju stavove i kritički odnos prema okolini. Njihove aktivnosti se, uglavnom, realiziraju u malim istospolnim grupama, koje imaju zajedničke ciljeve. U takmičarskim aktivnostima javlja se rivalstvo. Često dolazi do verbalnog obračuna, a nisu rijetke ni situacije fizičkog obračuna.

9

OKvIRNI NASTAvNI PLAN I PROGRAM1. RAZREd dEvETOGOdIŠNjE OSNOvNE ŠKOLE (IZvOd)

Uvod

Nastavni program predmeta MOJA OKOLINA integriše aspekte proučavanja prirode i društva, potrebnih za uvođenje učenika u razumijevanje svijeta koji ga okružuje. U fokusu pažnje su znanje o prirodi i čovjeku, znanje o načinima rada u nauci i razvoj sposobnosti korištenja tih znanja, da bi se utvrdili stavovi o pitanjima koji se tiču okoline, zdravlja i međuljudskih odnosa, na način primjeren njegovom uzrastu i interesiranju. Da bi se realizacija nastavnog programa što više usmjerila na ishode učenja, tj. na ono što bi učenici trebali znati i umjeti nakon završetka prvog razreda, uz didaktičko-metodičke upute je data njihova detaljnija razrada (specificirana u odnosu na znanje i razumijevanje učenika, razvoj njegovih sposobnosti, vrijednosti, stavova i ponašanja, te aktivnosti učenika i nastavnika). Ovaj dio programa treba da olakša nastavniku planiranje nastave sve do nivoa nastavnog časa. Šire informacije o organizaciji nastave i strategijama učenja, ocjenjivanju i stručnoj spremi i profilu nastavnika date su u okviru zajedničkog dijela nastavnih programa i planova.

Uloga i značaj predmeta

Nauka pruža jasan pogled i način razmišljanja o svijetu. Proučavanje nauke pomaže učenicima da ispituju utjecaj naučnog znanja na vlastiti život i primjenu tog znanja u vlastitom okruženju i zajednici. Ono također pruža učenicima priliku da postanu osobe koje samostalno uče i promovira razvoj njihovih stavova prema nauci i okruženju. U okviru predmeta MOJA OKOLINA učenici opažaju, istražuju i postavljaju pitanja o školi, porodici i okolini kao važnim mjestima njihovog života i razvoja, živim bićima, tvarima, društvenim i prirodnim pojavama i procesima. Oni rade zajedno u prikupljanju dokaza i materijala pomoću kojih traže odgovore na ta pitanja, povezujući to sa jednostavnim naučnim idejama i postupcima.Pri tome oni izvode oglede i koriste jednostavan naučni jezik za saopćavanje ideja i prepoznaju uvjete za sopstvenu sigurnost drugih i zdrav način života. Proučavanje predmeta MOJA OKOLINA olakšava kasniji proces sticanja akademskih znanja iz oblasti prirodnih i društvenih nauka, kao i odgovarajućih tehničkih i tehnoloških znanja.

10

Cilj

Razvoj dječijih potencijala i radoznalosti kroz aktivan odnos i komunikaciju sa živim i materijalnim svijetom koji ga okružuje, uz uvažavanje individualnosti učenika.

Zadaci

Upoznavanje živog i materijalnog svijeta kroz igru i učeniku primjerene aktivnosti istraživačkog, logičkog i praktičnog karaktera, kroz aktivnu komunikaciju i odnos prema sadržajima učenja u neposrednoj okolini.

Poticanje i razvijanje stvaralačke mašte i stvaralačkog mišljenja. Osposobljavanje za sigurnost u saobraćaju. Osposobljavanje za kulturu komunikacije sa odraslima i vršnjacima u socijalnom

okruženju i poticanje razvoja socio-emotivne inteligencije.Razvijanje kulturnih, radnih i higijenskih navika i njihovo njegovanje. Razvijanje ekološke svijesti i kulture, osposobljavanje za primjenu ekoloških znanja

u neposrednoj okolini i svakodnevnom životu.

Sadržaj

1. SREDINA U KOJOJ ŽIVIM 1.1. Škola 1.2. Ja na putu od kuće do škole 1.3. Moja porodica/obitelj 1.4. Moje mjesto i okolina

2. PRIRODA 2.1. Vrijeme 2.2. Biljke i životinje 2.3. Čovjek i priroda 2.4. Naše tijelo

11

tEmatSko PlaniranjE

12

tEmatSko PlaniranjE

13

tEmatSko PlaniranjE

14

tEmatSko PlaniranjE

15

tEmatSko PlaniranjE

16

tEmatSko PlaniranjE

17

tEmatSko PlaniranjE

18

MI u ŠKOLI

Znanja i razumijevanja: ime škole, ime nastavnika/nastavnice, kolega i kolegica u odjeljenju;Sposobnosti i vještine: prepoznavanje škole, nastavnika/ce, kolega i kolegica iz odjeljenja;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: stvaranje pozitivne slike o školi i školskoj zajednici.

aktivnosti učenika i nastavnika

Pjesma: “Početak škole”Septembar širi ogromna krila otvara vrata svih škola svijeta, najavi radost i u svakom mjestu po jednu školu rascvjeta.

Po školi lete kike i mašne, šiške i pjege po nosu, djeca pretvore škole u bašte, voćnjake plodne što jesen prosu.

Blistaju oči, obrazi gore, hrle čete prvaka. Pred školom u septembru stojidežurna kolona deda i majka.

Po školi lete kike i mašne, uz ciku, smijeh i poneki plač. Ogromne crvene i žute tašne preskaču školski prag.

Rad u velikoj grupi:Igra: “Imena”

Učenici sjede u prostoru za sastanke i svaki učenik/ca kaže svoje ime. Razgovor sa učenicima o njihovim osjećanjima prvog dana u školi. Upoznavanje učenika sa imenom škole i sa imenom nastavnika/ce. Upoznavanje učenika sa radom u manjim grupama. Uputstvo za rad i način završetka aktivnosti.

tEmatSka CJElina: Škola

19

Rad u manjim grupama:Učenici će uz pomoć nastavnika i po mogućnosti nekih roditelja, napraviti bedževe koje će nositi neko vrijeme. Potrebni materijal: papir u boji, kartončići, flomasteri, zakačke, makaze, ...Na bedževima napisati imena učenika/ce.

Rad u velikoj grupi: Učenici se vraćaju u prostor za sastanke sa zakačenim bedževima. Izvještavanje o radu učenika. Ukoliko ostane vremena učenici-dobrovoljci mogu reći nešto o sebi. Od sljedećeg dana učenici bi trebali donijeti svoje manje fotografije kako bismo u učionici napravili pano: “Ovo smo mi”.

20

ŠKOLSKA ZGRAdAZnanja i razumijevanja: imenovanje, raspored i namjena prostorija;Sposobnosti i vještine: samostalno pronalaženje svoje učionice i ostalih prostorija u školi;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: usvajanje stavova o funkciji i značaju prostorija u školi.


Rad u velikoj grupi:Igra: “Parovi u ogledalu”

Učenici stanu u dva reda, okrenuti jedan prema drugom. Jedan član para će zauzeti neku pozu, a onaj drugi je njegovo ogledalo, i trudit će se da zauzme istu pozu. Poslije izvjesnog vremena parovi zamjenjuju ulogu. Nakon malo igre učenike treba obavijestiti da će obići školske prostorije. Dati uputstva o ponašanju prilikom obilaska.

Obilazak prostorija uz razgovor i objašnjenja. Povratak u učionicu i ponovno okupljanje u prostoru za sastanke. Pošto je nastavnik pripremio plan nekih prostorija učenici ih uočavaju i zajednički

boje.

Rad u manjim grupama:Učenici popunjavaju radni list “Školska zgrada”. Ili, uz pomoć nastavnika/ce prave maketu školske zgrade od praznih kartonskih

kutijica.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje o radu i rezime.

21

RAdNICI u ŠKOLI Znanja i razumijevanja: imenovanje radnika u školi i njihovih poslova;Sposobnosti i vještine: prepoznavanje radnika u školi; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: pravilno ponašanje i ophođenje prema zaposlenima u školi.


Rad u velikoj grupi: Pozvati neke članove od školskog osoblja kako bi učenici s njima vodili razgovor. Igra: “Pogodi ko je”

Učenici sjede u krugu. Nastavnik brojalicom bira dijete (ili se dijete javi dobrovoljno). Dijete treba da zamisli nekog od radnika u školi. Ostali učenici postavljaju pitanja, a odabrani učenik odgovara sa “DA” ili “NE”. Ako je odgovor “DA”, onaj ko ga je postavio ima pravo postaviti još jedno pitanje itd.

Rad u manjim grupama: Učenici se grupišu i popunjavaju radni list “Radnici u školi”.

Rad u velikoj grupi: Ponovo okupljanje i rezime onog što su radili.

22

PRAvILA PONAŠANJA u ŠKOLI

Znanja i razumijevanja:škola je organizovana zajednica koja ima svoja pravila;Sposobnosti i vještine: razvijanje sposobnosti komunikacije sa učenicima, nastavnicima i ostalim osobljem u školi; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: ponašanje po pravilima i razvijanje osjećanja pripadnosti zajednici.


Rad u velikoj grupi: Igra “Slaganje mozaika”

Radi se u paru ili trojkama. Zadatak svake grupe jest da od komada koje su dobili slože neki zadati oblik (krug, trougao, četverougao...)

Razgovor o njihovom zadatku kojeg su morali riješiti zajednički. Razgovor kako se treba ponašati u školi. Donošenje pravila koja će nastavnik napisati na veliki papir i zakačiti u učionici. Pravila trebaju biti afirmativna pa će nastavnik pomoći pri formulaciji. (Pravila iz

udžbenika su primjeri.)Napomena: Pravila ponavljati svakog dana najmanje 6 sedmica.

Rad u manjim grupama: Osmisliti priče i primjere iz školskog života po slikama iz radnog lista. Ili, napraviti obilježja za materijale u učionici.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje u prostoru za sastanke.Učenici pričaju priče koje su osmislili.

23

PRAvA dJETETAZnanja i razumijevanja: šta su dječija prava;Sposobnosti i vještine: čemu služe prava djeteta;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: poštivanje prava drugih i razvijanje osjećaja za vlastita prava, ali i dužnosti.


Rad u velikoj grupi: Razgovarati sa učenicima šta su njihove dužnosti, a šta prava. Metodom “Brainstorming” (Oluja mozga) učenici govore svoja prava i dužnosti, a

nastavnik/ca ih bilježi. Ili, čitanje neke od pjesama iz zbirke Velimira Miloševića “U svijetu pravde dječije”.

Napomena: O pravima djece najzgodnije je razgovarati na posve konkretnim primjerima, bilo iz vlastitog života ili iz svog okruženja. Ovdje je također riječ o iskustvenom učenju o tome šta su dječija prava i obaveze, pa se kroz određenu aktivnost ili akcije učenici mogu najbolje informisati. Imamo, nažalost, situacija da se previše često i direktno suočavamo sa primjerima drastičnog kršenja prava djece. Ovisno o sredini, poslijeratnim posljedicama i različitom sastavu djece, nastavnik će predložiti akcije kao što su briga za djecu iz neposredne sredine, posjeta domu za napuštenu djecu, prikupljanje malih igračaka za djecu bez roditelja, prijateljevanje s djecom koja su ostala bez doma i tome slično.

Rad u manjim grupama: Rad u radnom listu “Prava djeteta”.Ili, izrada panoa “Naša prava”.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje i rezime usvojenog.

24

HIGIJENA u ŠKOLIZnanja i razumijevanja: u čistom radnom prostoru je zdravije i prijatnije raditi i boraviti; Sposobnosti i vještine: održavanje higijene radnog prostora;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: značaj održavanja higijene radnog prostora i razvijanje ekološke svijesti.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Pogodi šta je”

U jednu vreću stavimo predmete iz učionice. (Vreća nije providna, a predmete stavimo da ih ne vide djeca, i to onoliko koliko je djece.)Zadatak je da jedno po jedno dijete zavuče ruku u vreću, i ne gledajući, na osnovu dodira, pogodi koji je predmet. Na kraju će svi imati po jedan predmet u ruci. Učenici će vratiti predmete na svoje mjesto i vratiti se u prostor za sastanke. Razgovarati zašto vraćamo predmete na svoje mjesto.

Priča: “Ona brine o čistoći”Učenici se bezbrižno igraju pred školom. Čim zazvoni školsko zvono, uzimaju torbice pa – u red. Velika školska vrata širom otvara teta Raza. Vrijednu tetu Razu sva djeca poznaju i vole. Učenici na ulazu brišu obuću jer ih dočekuju čisti hodnici. Čista su prozorska stakla, a cvijeće je na policama. Lijepo poredane školske klupe kao da željno očekuju druženje sa djecom. Gotovo svi učenici se trude da pri odlasku kući ostave čistu učionicu. Nema papirića, a zidovi su čisti.Teta Raza hvali djecu jer znaju čuvati svoju školu, a njoj je lakše očistiti i pospremiti učionice ako djeca ne ostave nered.

Razgovor o priči.

Rad u manjim grupama: Učenici u grupama prave cvjetove kako bi ukrasili učionicu. Materijal: papir u boji, makaze, ljepilo, ...

Rad u velikoj grupi: Nakon što svi u prostoru za sastanke vidimo cvjetove, stavljamo ih na pogodno mjesto

u učionici.

25

dAN I NOĆZnanja i razumijevanja: imenovanje dijelova dana;Sposobnosti i vještine: razlikovanje dijelova dana;Vrijedosti, stavovi i ponašanje: razvijanje pozitivnih stavova i mišljenja o prirodnom okruženju i pozitivnih

navika.


Rad u velikoj grupi: Igra “Dan–noć”

Djeca sjede na stolicama u krugu. Nastavnik kaže ”dan” i djeca ustaju, a kada kaže “noć” djeca sjedaju. Može se reći dva do tri puta uzastopno “dan” ili “noć” i tada djeca griješe. Oni koji pogriješe ispadaju iz igre.

Posmatranje i razgovor o danu, koji je dio dana. Koji dio dana je prethodio a koji slijedi?

Rad u manjim grupama:Učenici rade radni list iz sveske. Ili, radi se eksperiment sa stonom lampom.

Rad u velikoj grupi:

Izvještavanje i rezime onog što su učenici uradili.

Napomena: Nastavnik treba pripremiti trake sa napisanim nazivima dana za sve grupe.

tEmatSka CJElina: vriJEmE

26

dANI u SEdMICI / TJEdNuZnanja i razumijevanja: imenovanje dana u sedmici; Sposobnosti i vještine: razlikovanje dana u sedmici; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje pozitivnih stavova i mišljenja o prirodnom okruženju, razvijanje

ekoloških stavova i pozitivnih navika.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Idealan dan”

Svaki učenik zamisli da može provesti jedan dan onako kako mu srce zaželi, od jutra do večeri. Neka dobrovoljci kažu šta bi željeli raditi.

Neka se prepuste mašti. Voditi razgovor sa učenicima. Koji je danas dan? Koji je dan bio jučer, koji će biti sutra?

Koji je dan bio prekjučer, a koji će biti prekosutra?Memorisati dane u sedmici po redu.

Rad u manjim grupama: Svaka grupa dobije dane u sedmici napisane na papirnim trakama. Njihov zadatak je

da na veći papir nalijepe dane po redoslijedu i to: 1. grupa počinje od ponedjeljka do ponedjeljka 2. grupa od nedjelje do nedjelje 3. grupa od subote do subote i tako redom zavisno od broja grupa.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje u prostoru za sastanke i izlaganje radova.Zadaća: radni list iz sveske.Napomena: Nastavnik treba pripremiti nacrtane vagone voza koji predstavljaju mjesece, a učenici prikupiti aplikacije obilježja raznih godišnjih doba.

PONEDJELjAK UTORAK SRIJEDA ČETVRTAK PETAK SUBOTA NEDJELjA

27

MJESECI, GOdINA I GOdIŠNjA dOBAZnanja i razumijevanja: imenovanje mjeseci u godini i njihovo trajanje (ne insistirati mnogo na trajanju

mjeseci jer učenici ne barataju pojmom dvocifrenih brojeva) imenovanje godišnjih doba i karakteristike;

Sposobnosti i vještine: praćenje promjena u prirodi kroz godišnja doba;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: ponašanje u skladu sa godišnjim dobima.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Kalendarski rođendan”

Januar (siječanj)Mraz sve bljeđi, ledeniji a ja sam sve rumeniji.

Februar (veljača)Bruje dječija zvonaojanjila se ovca!

Mart (ožujak)Kaže vjetar sjeverac: - Još ne skidaj džemperac!

April (travanj)Pčele lete bez predahas korpicama cvjetnog praha.

Maj (svibanj)Ptice grade nova gnijezdaponeko je puno zvijezda.

Juni (lipanj)Raduje se sjenicazarudjela pšenica.

Juli (srpanj)Sunce kao zlatno janje gleda kako kombajn žanje.

August (kolovoz)Povazdan sa dječijih licacuri sok od lubenica!

Septembar (rujan)Stiže pekmez, stiže grožđe,stižu svadbe i vašari!

Oktobar (listopad)Grije sunce zubatopada voće u blato.

Novembar (studeni)Pravo doba jesenjepada zrelo kestenje.

Decembar (prosinac)Bijeli nam se sva avlija obijeliću danas i ja.

Ponoviti koji je sada mjesec. Koje još mjesece učenici znaju? Nastavnica u krugu, gdje su djeca na okupu, stavlja vagone koje je pripremila i učenici ih zajedno redaju od januara. Zajednički redaju vagone uz memorisanje i lijepe ih na veliki papir. Igra: “Godišnja doba”

Djeca treba da se razvrstaju u četiri grupe po tome koje godišnje doba vole. U malim grupama se dogovore zašto baš vole to godišnje doba. Vraćaju se u veliku grupu i vođa grupe izlaže, a ostali ga dopunjavaju zašto vole to godišnje doba.

28

Rad u manjim grupama: Onako grupisani po godišnjim dobima učenici na velikom papiru lijepe aplikacije za

godišnje doba koje oni vole.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje grupa i izlaganje panoa. Zadaća: radni list.

29

JESEN

Znanja i razumijevanja: karakteristike vremena u jesen; Sposobnosti i vještine: uočavanje i razlikovanje vremenskih promjena;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: ponašanje u skladu s vremenom.


Rad u velikoj grupi:Pjesma: “Sve ptičice iz gore”

Sve ptičice iz gore 3xSpustile se na more

Samo jedna ostala 3xKoja nam je pjevala

Koja nam je pjevala 3xO nesretnoj ljubavi

Učenici malo memorišu i pjevaju pjesmicu po sluhu.Igra: “Sve ptičice iz gore”

Postavi se toliko stolica da ima jedna manje od broja djece. To su gnijezda. Ptice lete naokolo uz pjevanje pjesme “Sve ptičice iz gore”. Na znak neke udaraljke (činele) svaka ptica nastoji uhvatiti slobodno gnijezdo (stolicu). Dijete koje je ostalo bez stolice ispada iz igre i mora “podnijeti kaznu” (otpjevati, otplesati, odglumiti, stajati na jednoj nozi i slično).

Dobro bi bilo da učenici van učionice posmatraju promjene vremena, a ako to nije moguće o promjenama vremena razgovarati u učionici.

Rad u manjim grupama: Kroz igru se učenici mogu grupisati tako da oni koji ispadnu popunjavaju mjesta za

stolovima. Učenici rade radni list iz sveske.Ili, učenici mogu praviti pano jeseni od sličica i drugih aplikacija.

Rad u velikoj grupi:Izvještavanje i analiza urađenih listova.

Napomena: Učenici trebaju donijeti lišće i grančice.

tEmatSka CJElina: JESEn

30

LjudI u JESENZnanja i razumijevanja: nabrojati odjevne predmete, šta ljudi rade na selu ili u gradu;Sposobnosti i vještine: odijevanje u skladu s vremenom i uočavanje radova ljudi;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: stav o odijevanju i čuvanju zdravlja, pozitivan stav prema ljudskom radu,

razvijanje ekoloških stavova.


Rad u velikoj grupi:Pjesma: “Uz jesenje lišće”

Uz jesenje lišće Sad su noći duge,plodovi su zreli. a dani su kratki.Ljeto odlazi, Laste odlaze.a jesen dolazi. Kiše dolaze. Za nas đakeDjeca vole svi su dani slatki.jesti voće: Mi u školu idemo,grožđe, kruške, voće jedemošljive, jabuke i radosno pjevamo.i kupinesvih vrsta skupine.

Pjesmu napisala: Elma Marić - Puvača

Igra “Vjetar puše”U krugu ima jedna stolica manje od broja igrača. Igrač bez stolice je VJETAR KOJI PUŠE. On stoji u krugu i govori, naprimjer:“Vjetar puše, vjetar puše, za sve one koji imaju farmerke”. Svi koji nose farmerke moraju ustati i mijenjati stolice sa kolegama, odnosno pronaći drugu stolicu. Onaj koji ostaje bez stolice postaje VJETAR KOJI PUŠE. (primjeri: vjetar puše, vjetar puše za sve one koji imaju dugu kosu, koji imaju na sebi crveno...)

Učenici koji žive na selu dobro bi bilo da odu u posjetu vrtu, njivi ili voćnjaku te da razgovaraju o radovima koje uočavaju. U gradskim sredinama razgovor treba voditi u prostoru za sastanke o tome kako se ljudi oblače, kako se pripremaju za zimu i šta ljudi rade na zemlji.

31

Rad u manjim grupama:Na osnovu igre učenici se mogu grupisati, a onda rade slike od lišća i grančica u obliku raznih figura.

Rad u velikoj grupi:Izvještavanje o radu i izložba radova.

Napomena: Donijeti slike nekih životinja, krompir i čačkalice.

32

ŽIvOTINjE u JESEN

Znanje i razumijevanje: uočavanje šta rade životinje u jesen (seoba ptica, pripremanje hrane i spremanje

za san);Sposobnosti i vještine: prepoznavanje promjena na životinjama;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: pomoć životinjama i pozitivan stav prema njima i razvijanje ekološke svijesti.


Rad u velikoj grupi:Igra “Kvočka i jastreb”

Učenici se podijele u grupe po 6-10 učenika. Jedno dijete je “Jastreb”, jedno je “Kvočka”, a ostali su “Pilići”. “Pilići” se uhvate za “Kvočku” tako da jedan drugog drže oko pasa stojeći u koloni. “Jastreb” stane nasuprot “Kvočke” i nastoji “ugrabiti” nekog od “pilića”. “Kvočka” brani svoje “Piliće” šireći ruke, a oni se iza nje izmiču, koliko je to moguće bez odvajanja. Uspije li “Jastreb” laganim dodirom ruke dodirnuti bilo koje “Pile” tako da istodobno ne dotakne “Kvočku” mijenja ulogu s “Piletom”. Sada novi “Jastreb” lovi svoje “Žrtve”.

Razgovor o životinjama u jesen posmatrajući slike ukoliko ih ima. Posebna poenta na: vjevericu koja sakuplja hranu, medvjeda koji se sprema za zimski san i ptice koje se sele u toplije krajeve.

Rad u manjim grupama:Učenici prave životinje u grupama: 1. jež od krompira i čačkalica 2. medo od kartona 3. ptice od papira

Rad u velikoj grupi:Izvještavanje o radu i izložba modela.Zadaća: radni list.

Napomena: Učenici trebaju donijeti vatu i dugmiće.

33

ZIMA JE...Znanja i razumijevanja: karakteristike vremena zimi;Sposobnosti i vještine: uočavanje i razlikovanje vremenskih promjena zimi;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: ponašanje u skladu sa vremenom i očuvanje zdravlja.


Rad u velikoj grupi:Pjesma: “Zima”

Stigla zima. U dvorištu PahuljiceTe divote! Aida se snježne,Sve se smješka, male,bijeli napravila na zemljuod ljepote! Snješka. su pale.


Igra: “Pahulje padaju”Pravila igre su ista kao u igri “Vjetar puše” samo što učenici umjesto riječi “vjetar puše” govore “Pahulje padaju, pahulje padaju, na sve one koji imaju...”

Ukoliko ima snijega učenici će sa nastavnikom izaći u dvorište posmatrati vrijeme i igrati razne igre na snijegu. Učenici mogu uraditi eksperiment tako što će napuniti posudu snijegom i staviti na toplo mjesto kako bi se snijeg otopio. Zaključiti koliku su količinu vode dobili. Ukoliko nema snijega razgovarati o vremenskim promjenama zimi, a sličan eksperiment se može uraditi u učionici sa kockicama leda iz frižidera.

Rad u manjim grupama: U manjim grupama učenici prave Snješka Bijelića od vate, debljeg kartona, kolaž

papira, dugmića...Mogu praviti i pahulje od bijelog papira.

Rad u velikoj grupi:Ukrašavanje učionice od pahuljica, a Snješka postaviti na vidno mjesto.Zadaća: radni list.

tEmatSka CJElina: Zima

34

PRIROdA ZIMI

Znanja i razumijevanja: prepoznavanje promjena na drvećima, promjena na životinjama i način

odijevanja ljudi;Sposobnosti i vještine: praćenje promjena u prirodi i bilježenje dogovorenim znakovima;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje ekoloških stavova, pozitivnih navika, ponašanje u skladu s

vremenom, pomoć životinjama, posebno pticama.


Rad u velikoj grupi:Pjesma “Zimo, pazi ptice”

Poštedi mi, zimo, ptice,vrijedne šumske čistačice!Ne smrzavaj mile žune,ni šarene krstokljune,ni sjenice, ni djetliće,ni golubove, ni vrapčiće...

Ne budi im zimo, stroga,bjelila ti tvoga!

Igra: “Toplo, hladno, vruće”Neko od djece izađe iz prostorije, ali mu se prije izlaska pokaže predmet koji će biti sakriven. Kada se vrati, traži predmet, a svi mu pomažu tako što govore HLADNO kad je daleko od tog predmeta, TOPLO kad je blizu, a VRUĆE kad je vrlo blizu.

Ukoliko je moguće učenici će van učionice posmatrati biljke i životinje zimi, posebno ptice. Ukoliko djeca ostanu u učionici onda razgovarati o tome šta biljke i životinje rade

zimi.

Rad u manjim grupama: Učenici će od kartonske ambalaže, kolaž papira i ljepila praviti modele kućica za ptice

i ptice od papira (origami).

Rad u velikoj grupi:Izložba učeničkih radova.Zadaća: radni list.

35

PROLjEĆE JE...Znanja i razumijevanja: karakteristike proljeća i vremenske promjene;Sposobnosti i vještine: posmatranje vremena i bilježenje promjena;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: pozitivan stav prema prirodi.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: ”Proljetno cvijeće”

Ispod krošnje Tamo dalje starog graba u rosnoj traviniklo bezbroj procvao šafranvisibaba. bijeli i plavi.

A ispod stabla vite jele ljubičice se plave bijele.

Igra: “Njuškalo” Nastavnik bi trebao pripremiti prethodnog dana bočice sa različitim mirisnim tvarima (latice ruža, kora limuna, luk, vanilija, sirće, grančice bora itd.). Dijete zatvori oči. Neko mu prinese bočicu do nosa. Treba da pogodi o kojem je mirisu riječ. Pokazuje mimikom da li mu se miris sviđa ili ne. Učenici sa nastavnikom posmatraju kakvo je vrijeme iz učionice. Razgovarati šta djeca uočavaju i šta zaključuju.

Rad u manjim grupama: Pošto su učenici prethodnog dana dobili zadatak da donesu razne aplikacije (slike,

crteže, fotografije) obilježja proljeća, sada će u grupama praviti pano o proljeću.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje: razgovor o aplikacijama koje su lijepili i postavljanje panoa na vidno

mjesto u učionici. Zadaća: radni list.

tEmatSka CJElina: ProljEćE

36

PRIROdA SE BudIZnanja i razumijevanja: karakteristike proljeća, vjesnici proljeća;Sposobnosti i vještine: posmatranje promjena u prirodi, na biljkama i bilježenje;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: pozitivan stav prema biljkama.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Proljeće”

Na bijelom konju jutros proljećedojaha u sokače naše. Rastvori latice prvog cvijetakucka na prozore i djeci maše.

Oboji šume zelenom bojom,doziva latice da kolo vode. Budi potoke u gori i šapatom zove bijele rode.

Na bijelom konju proljeće jutros stižei radost u nama k’o biser se niže.

Igra: “Šta se miče, šta nam viče” Nastavnik traži od svakog učenika da izgovori jednu riječ koja označava nešto što se: miče, oglašava, jede, viče, ...

Nastaviti razgovor o posmatranju prethodnog dana. Šta su sve vidjeli, koje su promjene uočili u prirodi, koje vjesnike, koje promjene su zapazili na biljkama...

Rad u manjim grupama: Učenici prave cvjetove, leptiriće, pčele, od različitog materijala (papir u boji, krep papir,

rebrasti papir,...)

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje i ukrašavanje učionice.

37

RAdOvI LjudI u PROLjEĆEZnanja i razumijevanja: posmatranje radova ljudi u proljeće i način odijevanja;Sposobnosti i vještine: uočavanje promjena na selu ili gradu u proljeće;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje ekološke svijesti, odnos prema radu ljudi - vrijednosti ljudskog rada.


Rad u velikoj grupi:Pjesma: “Pčela”

Pogledajtekao pčela svakaleti, leti od jutra do mrakaNeprestano nekud juri.Samo leta, leta,čas od jednog, čas do drugog cvijeta.Do košnice kada dođe,Šta li, Bože, u njoj radi?Odmara se, il’ se medom slatko sladi?

Pjesmu napisala: Amila Muminović - Šoše

Igra: “Da se oblizneš”Učenici poredani u krug. Jedan učenik ili nastavnik započne igru izgovarajući svoje ime i omiljeno jelo. Svaki sljedeći ponovi ime i jelo prethodnih i kaže svoje ime i jelo.

Odlazak u prirodu gdje to dozvoljavaju uvjeti, posmatranje radova u vrtu, njivi ili voćnjaku. Prikupiti cvjetove kako bi u učionici pravili svoj herbarij. Ako učenici ne izađu iz učionice onda im treba reći da donesu cvijeća u školu.Voditi razgovor o tome šta rade ljudi u proljeće, posebno na zemlji (obrada, sijanje,...)

Rad u manjim grupama:Učenici slažu cvjetove i lijepe na bijele papire cvijeće kako bi imali razredni herbarij.Ili, zajedničko istraživanje osobina biljaka.

Rad u velikoj grupi:Povezivanje listova herbarija i spajanje u jednu cjelinu.Zadaća: radni list.

38

LjETO JE...

Znanja i razumijevanja: karakteristike vremena i odijevanje;Sposobnosti i vještine: posmatranje i uočavanje promjena u prirodi i na ljudima;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: pravilno ponašanje u vrelim ljetnim danima.


Rad u velikoj grupi:Pjesma: “Duga”

Ljetna kiša sitno padaorosila sokake nam tijesne.Poslije kiše iza oblaka bijelognasmija se sunce, pa još jače bljesne.

Na nebu se duga javi.Da l’ je sunčev zračak rodiil’ je tkalja vješta otka,pa šarena sada nebom hodi?

Pružih ruke da uhvatim bojeU oku mi cijela duga ostaAl’ gle čuda, šta se desiZačas duge s neba nesta.Pjesmu napisala: Amila Muminović - Šoše

Razgovor o tome kakvo je vrijeme, o nastupajućem ljetnom raspustu, šta će raditi, gdje će putovati, kako će se rashlađivati...

Rad u manjim grupama:Učenici mogu raditi tri zadatka u radnim grupama: 1. model lepeze od papira ili 2. morsko dno i plažu (mrežasta vreća, kamenčići, grančice, školjke, boje itd.) 3. eksperiment “tone-pluta”

tEmatSka CJElina: ljEto

39

Materijal koji je potreban za ovaj eksperiment je sljedeći: dvije plitke posude od kojih je jedna označena sa oznakom “pluta”, a druga sa oznakom “tone”, velika posuda sa vodom i razni predmeti (pluto, papir, lišće, plastika, metalni novčić, baloni, kockice leda, pera, spužva itd.).Učenici prvo predvide da li će neki predmet plutati ili će potonuti a zatim će ga staviti u vodu da provjere tu pretpostavku. Kada se utvrdi da li predmet tone ili pluta učenici ih stavljaju u posude sa oznakama.Kao dodatnu aktivnost može se voda posoliti pa da učenici ponovo provjere svoje eksperimente.

Rad u velikoj grupi:Izvještavanje u prostoru za sastanke ili izložba radova (zavisno od aktivnosti).Zadaća: radni list - smisliti priču koju će učenici pričati sutradan.

40

JA u SAOBRAĆAJu / PROMETuZnanja i razumijevanja: imenovanje svog naselja i ulice;Sposobnosti i vještine:uočavanje okruženja, opisivanje puta od kuće do škole;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: kretanje ljudi po usvojenim pravilima, poštivanje saobraćajnih znakova i propisa.


Rad u velikoj grupi:Igra: “Gluhi telefoni”

Učenici sjede u krugu. Jedan učenik ili nastavnik kaže tiho na uho drugom učeniku jednu težu riječ. Šapat se prenosi od uha do uha. Posljednji učenik kaže glasno riječ. Ako nije tačno tražimo gdje je došlo do greške.

Priča: “Opasne saobraćajnice”Vrlo često na časovima razgovaramo o opasnostima koje nas vrebaju na cesti.Jučer je nastavnica pozvala u školu saobraćajnog policajca. Razgovarali smo o saobraćaju i opasnostima za djecu. Mi smo postavljali pitanja, a policajac je odgovarao i objašnjavao. Na kraju nam je prikazao dva filma o djeci u saobraćaju.U jednom filmu se dječak, zanesen igrom i loptom, našao pod točkovima automobila. I vozač je lakše povrijeđen. Neko od okupljenih ljudi je odmah pozvao kola hitne pomoći i policiju. Dječaka su prevezli u bolnicu, gdje su njegovi roditelji nekoliko sati čekali u neizvjesnosti. Nakon ukazane pomoći saznali su da je njihov sin van životne opasnosti.I policajci su došli na mjesto nesreće. Vozač će sigurno biti kažnjen.Na kraju razgovora policajac nam je rekao: - I pješaci i vozači moraju poštivati saobraćajne propise i znakove. Na putu do kuće dugo sam razmišljao o susretu sa policajcem i čvrsto odlučio da još opreznije prelazim ulicu.

Praktičan rad van učionice ili škole gdje je to moguće. Direktno kretanje ulicom i prelazak preko ulice. Ukoliko to nije moguće, onda u dvorištu improvizovati ulicu i pješački prijelaz kako bi

učenici vježbali pravilno kretanje.

Rad u manjim grupama:Radni list - Ja u saobraćaju.Ili, demonstracija po grupama na temu kretanja po propisima.

Rad u velikoj grupi:Izvještavanje i analiza urađenog zadatka.

tEmatSka CJElina: SaobraćaJ / PromEt

41

PuT Od KuĆE dO ŠKOLEZnanja i razumijevanja: prepoznavanje pješačkog prijelaza (zebre) kao mjesta na kojem se jedino može

preći ulica;Sposobnosti i vještine: opisivanje puta od kuće do škole;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje svijesti o kulturi ponašanja u saobraćaju, samostalan i bezbjedan dolazak

u školu koristeći najsigurniji i najkraći put, poštivanje saobraćajnih znakova i propisa.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Sijamski blizanci”

Učenici stanu u dvije vrste tako da svako ima svog para. Ako je broj polaznika neparan, neparni će biti sudac koji posmatra da li se poštuju pravila igre. Riječ je o kretanju svakog para prostorom tako da se dotiču leđima. Najprije vode JEDINICE, a DVOJKE žmire; a zatim se uloge mijenjaju. Oni koji vode pažljivi su prema svom “slijepcu”; vode ga tako da se ne sudara ni s drugim parovima ni s predmetima i da ne nagazi na “minsko polje”. “Minsko polje” se može označiti komadima novinskog papira kojeg povremeno treba malo pomicati. Valja napomenuti da se igra mora odvijati u potpunoj tišini kako bi čula bila oštrija. Na dogovoreni znak parovi zamjenjuju uloge.

Na osnovu slika iz radnog lista Put od kuće do škole voditi razgovor i skladati priču.

Rad u manjim grupama: Dopuniti crtež u radnom listu. Demonstrirati put od kuće do škole.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje u prostoru za sastanke.

42

PRAvILA KRETANjA uLICOM / KOLOvOZOMZnanja i razumijevanja: pravila kretanja ulicom sa i bez trotoara;Sposobnosti i vještine: korištenje trotara ako ga ima ili lijeve strane ulice, ako nema trotoara, kao bezbjedno

kretanje pješaka; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje svijesti o poštivanju saobraćajnih znakova i propisa.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Muzička stolica”

Stolice su poredane u krug tako da djeca mogu kružiti oko njih. Dok djeca kruže svira muzika. Kada muzika prestane svirati djeca sjedaju na stolice. Kako je broj stolica uvijek za jedan broj manji od broja djece, ko nije uspio sjesti ispada, a broj stolica se uvijek smanjuje za jedan.

Razgovarati sa učenicima o pravilima kretanja ulicom sa i bez trotoara, zatim razgovarati o crtežima u radnom listu i izvesti zaključke.

Rad u manjim grupama: Učenici trebaju popuniti radni list. Ili, mogu se igrati u dvorištu.

Rad u velikoj grupi: Analiza urađenih radnih listova.

Napomena: Nastavnik treba napraviti model semafora na nekoj kartonskoj kutiji.

43

SEMAFORZnanja i razumijevanja: prepoznavanje semafora kao svjetlosnog znaka koji reguliše saobraćaj; Sposobnosti i vještine: samostalno prelaženje ulice na mjestima koja su obilježena zebrom ili svjetlosnim

znakom; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: poštivanje svjetlosnih signala na semaforu.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Crveno, žuto, zeleno”

Dragi moji sa znakovima na semaforima ovako stoji:

Neka vam je jasno Žuto je priprema Mora da znateCrveno je opasno Neka to znaju Zeleno je brateDobro pazi! Svi u saobraćaju Za auto i pješakeZa živu glavu Vozači uvijek jure (to važi i za nas đake)Ne prelazi! Negdje žure. Slobodno prolazi! Na cilj dolazi!Pjesmu napisala: Elma Marić-Puvača

Igra: “Semafor”Na papiru su pripremljene boje semafora u obliku likova raspoloženja. Zadatak učenika je da napišu ime ispod lika koji pokazuje njihovo raspoloženje, a ako neko ne zna napisati svoje ime, onda će staviti neki znak.

crveno svjetlo - ljut/a

žuto svjetlo - tužan/na

zeleno svjetlo - veseo/la

Pokazati učenicima model semafora i porazgovarati gdje se nalazi, čemu služi, ko treba da ga poštuje i kako.

44

Rad u manjim grupama: Pravljenje modela semafora od malih kutija, boja ili kolaž papira. Voditi računa da su

tri svjetlosna signala za vozače, a dva za pješake (zeleni lik čovjeka u koraku i crveni u stanju mirovanja).

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje i izložba radova. Zadaća: radni list.

45

SAOBRAĆAJNI ZNAKOvIZnanja i razumijevanja: prepoznavanje najvažnijih saobraćajnih znakova za kretanje pješaka;Sposobnosti i vještine: raspoznavanje i razlikovanje znakova zabrane i obavještenja bez imenovanja;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: poštivanje saobraćajnih znakova za pješake.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Zapamćivanja”

Igra se u parovima. Učenici se podijele u parove, a ako je broj neparan onda igra i nastavnik. Parovi se okrenu jedan drugome licem i nešto razgovaraju, ali treba da paze šta imaju na sebi i kako im šta stoji. Na dogovoreni znak, nakon 2-3 minute, učenici se okrenu leđima. Brzo na sebi nešto promijene, naprimjer otkopča dugme, pomjeri mašnu, otkopča cipele i slično. Na ponovni znak se okreću jedan drugome licem i treba da primijete šta je koji promijenio na sebi.

Pjesma: “Znakovi”Neki su žuti okolo crveni. neki plavi unutra bijeli.

A šta kažu, A šta kažu,žuti i plavi znakovi mali.

Žuti nas upozoravaju da opasnosti vrebaju A plavi kazuju i sviju upućuju.

Razgovor o saobraćajnim znakovima koje su učenici uočili na putu od kuće do škole. Dobro bi bilo da nastavnik nacrta neke karakteristične znakove i sa njima upozna djecu.

46

Rad u manjim grupama: Učenici u manjim grupama prave saobraćajne znakove od jačeg papira, štapića i boja.

Za postolje se može koristiti kutijica od šibica, plastelin i slično.Jedna grupa učenika pravi vozne karte za sljedeći dan.Zadaća: radni list.

47

vOZIMO SE Znanja i razumijevanja: prepoznavanje vozila javnog prijevoza; Sposobnosti i vještine: raspoznavanje i razlikovanje sredstava javnog prijevoza ljudi i robe; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje svijesti o saobraćaju koji se odvija po pravilima, razvijanje poštovanja

prema starijim osobama i invalidima, ustupanje mjesta starijim i invalidima; kultura ponašanja u vozilima javnog prijevoza.


Rad u velikoj grupi: Razgovarati sa učenicima o vozilima javnog prijevoza, koji su za prijevoz putnika, a

koji za prijevoz robe. Nakon toga formirati u učionici improvizovani autobus od stolica. Jedan učenik je

vozač, jedan je kondukter, a ostali su putnici. Vježbati vožnju autobusom i ponašanje u vozilu.

Rad u manjim grupama:Napraviti modele autobusa ili voza od kartonskih kutija, papira u boji i bojica.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje o načinu pravljenja modela.

Napomena: Za naredni čas pripremiti vagone voza nacrtane ili nalijepljene od papira u boji sa onoliko prozora koliko je učenika u odjeljenju.

48

vOZILO SE ZAuSTAvILO Znanja i razumijevanja: prepoznavanje znaka za stajalište, stanicu; Sposobnosti i vještine: korištenje stajališta; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: kultura ulaska i izlaska iz vozila javnog prijevoza.


Rad u velikoj grupi: Razgovor o vozilima javnog prijevoza posebno se zadržavajući na vozu i vagonima. U

pripremljeni voz svaki učenik treba nacrtati svoj lik u prozoru. Ponovo kroz igru putovati improvizovanim autobusom napravljenim od stolica, ali

ovog puta voditi računa o ulasku i izlasku iz autobusa.

Rad u manjim grupama: Ukoliko učenici nisu završili modele od prethodnog časa mogu nastaviti s radom, a

ako su završili mogu ih dotjerati i uljepšati.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje i postavljanje maketa u učionici.

Napomena: Nastavnik treba pripremiti nacrtanu raskrsnicu sa pješačkim prijelazima.

49

RASKRSNICAZnanja i razumijevanja: prepoznavanje raskrsnice, znakova i semafora te policajca koji ponekad reguliše

saobraćaj;Sposobnosti i vještine: samostalno i bezbjedno prelaženje raskrsnice pazeći na znakove;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje svijesti o kulturi ponašanja u saobraćaju.


Rad u velikoj grupi: Igra: ”Zum-škrip”

Igra se u krugu tako da onaj ko počne kaže ZUM (to je zvuk brzog automobila koji prolazi pokraj nas) i okrene glavu udesno. To je smjer u kojem automobil ide. Stoga desni igrač također okreće glavu slijeva na desno govoreći ZZZZZZZZZZUM! Tako će redom svako jednim ZUM poslati automobil dalje, dok neko ne kaže ŠKRIP! To je znak da je automobil stao i da mijenja smjer. Stoga će lijevi igrač početi slati ZUM nalijevo. Svako može izabrati kada će reći ŠKRIP, odnosno promijeniti smjer kretanja automobila, ali svako ima pravo to učiniti samo jedanput.

Razgovor o raskrsnici koju je nastavnik nacrtao na velikom papiru. Uočiti šta je raskrsnica, gdje se nalazi u njihovom mjestu i šta se sve nalazi na raskrsnicama. Na raskrsnicu postaviti modele semafora, saobraćajnih znakova i vozila. Igračke koje su donijela djeca predstavljaju pješake. Na tako postavljenoj raskrsnici učenici vježbaju prelazak i kretanje.

50

MOJA POROdICA / OBITELj I NjENI čLANOvIZnanja i razumijevanja: imenovanje članova uže i šire porodice;Sposobnosti i vještine: poređenje porodica, uočavanje sličnosti i razlika, diskusija;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje pozitivnih mišljenja i stavova u porodici.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Porodica”

Ja imammamu i tatulijepu sestricui maloga brata.

Volim, cijenim i poštujemta najdraža lica. To je moja porodica! Pjesmu napisala: Elma Marić-Puvača

Igra: “Klupko”Djeca stoje u krugu. Nastavnik započinje igru bacajući nekome u krugu klupko vune tako da zadrži nit u ruci. Pri tome glasno kaže šta zajedno s klupkom želi toj osobi poslati: neku lijepu želju ili neki konkretan predmet, nešto što onaj drugi nema ili nešto što bi mu bilo drago. Klupkom se, naprimjer može darovati jahaći konj, brod, ljubav određene osobe, osmijeh, mir... Učenici nastavljaju jedni drugima dodavati klupko sve dok svi ne budu jednom niti povezani u mrežu. Ona je simbol ili slika uzajamne povezanosti (kao što su vezane i porodice). Igra se može igrati i sjedenjem pa da djeca koturaju klupko. Dodatno se igra može proširiti tako da učenici vrate klupko istim putem ali im se u tom slučaju mora skrenuti pažnja da paze ko im je poslao klupko. Razgovor o porodicama. Uže porodice su roditelji i djeca, a šire nene (bake), dede...

Rad u manjim grupama: Učenici rade radni list, a fotografiju će zalijepiti kod kuće, ili, izrada porodičnog stabla.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje i analiza radnog lista.

tEmatSka CJElina: PorodiCa / obitElj

51

JA u POROdICI / OBITELjIZnanja i razumijevanja: razlikovanje krvnih odnosa, šta je dijete roditeljima, a šta dedi i neni (nani, baki);Sposobnosti i vještine: identifikacija odnosa u porodici; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: osjećaj pripadnosti porodici, razvijanje pozitivnog mišljenja o sebi, razvijanje

povjerenja i samopouzdanja.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Nas troje”

Moja majka menei maloga brataisto voli.Ako smo tužni, jednako je boli. Kad nas vidi, nama hitro hrli,ruke širi, oboje grli. Pjesmu napisala: Amila Muminović-Šoše

Igra: “To sam ja”

Na velikom papiru nacrtati smješka (kao na slici) i sa učenicima razgovarati šta vole jesti, gledati, o čemu razmišljaju...Nakon toga u polja označena brojevima nastavnik/ca upisuje ono što govore djeca o sebi: 1. o čemu vole razmišljati 2. šta rado gledaju 3. šta vole slušati 4. gdje rado guraju nos 5. o čemu vole pričati 6. šta su njihove želje

Razgovarati sa učenicima šta su oni svojim roditeljima šta su djedu i neni (baki). Nakon toga učenici mogu igrati uloge članova porodice (dobrovoljci).

52

Rad u manjim grupama: Pravljenje modela ljudskih figura od različitog materijala (drvene kašike, vunica, kolaž

papir ili novinski papir, krep papir...)

Rad u velikoj grupi: Djeca izlažu radove i pokazuju način na koji su ih pravili.

53

ŽIvOT I RAd čLANOvA POROdICE / OBITELjIZnanja i razumijevanja: imenovanje zanimanja članova uže porodice;Sposobnosti i vještine: identifikacija i njegovanje odnosa u porodici, ispunjavanje svojih obaveza

samostalno ili uz pomoć nekoga od članova porodice;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: porodica kao uređena zajednica u kojoj se svako ponaša prema pravilima.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Pješčana oluja”

Svi stoje u krugu a nastavnik započinje s nekim pokretom koji ponavlja (npr. trljanje dlana o dlan). Svi u krugu ga prihvataju, ali tek kada do njih doputuje jedna riječ. Naime, svako preuzima pokret od svoje lijeve strane. Nastavnik mijenja pokret kad prvi pokret (zvuk) pređe otprilike četvrtinu kruga: pucketa prstima, plješće rukama, udara nogama. Zvukovi koji se čas pojačavaju pa onda stišavaju, podsjećaju na pješčanu oluju. Mogu se izmišljati i pokreti kojima se izražava prijateljstvo (prekrižene ruke na grudima), primanje (otvoreni dlanovi okrenuti prema gore), davanje (sklopljene ruke) pružamo ih prema naprijed kao posudu iz koje se može piti...

Razgovor o tome šta ko radi u kući, kakve su njihove obaveze i u čemu oni mogu pomagati roditeljima.

Rad u manjim grupama:Učenici rade radni list iz radne sveske. Ili, učenici prave pano svog stana.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje i rezime.Napomena: Učenicima dati u zadatak da ih djed ili nena nauče neke igre koje su oni igrali u svom djetinjstvu.

54

dRuŽENjE čLANOvA POROdICE / OBITELjIZnanja i razumijevanja: slobodno vrijeme u porodici i porodični izleti;Sposobnosti i vještine: njegovanje druženja porodice;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: u porodici se dijete osjeća sigurno i zaštićeno.


Rad u velikoj grupi:Učenici nas upoznaju sa igrama koje su naučili od njihovih nena i deda.Priča: “Sretna porodica”

Od svih dana u sedmici, najviše volim subotu i nedjelju. Tada smo u kući svi - i mama, i otac, i brat i tri sestre. U kući je tih dana veoma veselo. Tu radost i vedrinu nametne i održava otac. Iako obavlja težak rudarski posao, on je uvijek nasmijan i spreman za šalu a i dobar je. Dobar kao dobar dan. Takva je i mama. Prema nama, djeci, veoma je brižna. Ali i prema ocu. Brine se što on mnogo radi. Kada otac dođe s posla, odmah neko od njegovih poznanika dođe našoj kući - zovu ga da im nešto popravi. Ili mašinu za rublje, ili frižider, ili peć... On i stanove kreči. Tako zaradi dosta novaca. I lijepo živimo. Mi, djeca, idemo u osnovnu školu. Svi smo dobri učenici. Trudimo se da se bar tako odužimo našim roditeljima za njihovu brigu oko nas. Mi se u kući nikada ne svađamo. Svi se trudimo da jedni drugima učinimo nešto naradost. Naša kuća pjeva, jer smo mi jedna sretna porodica. Da, da, ova porodica je sretna, jer svi u njoj žele da budu sretni.

Razgovarati o priči. Razgovarati o njihovim porodicama kako oni provode slobodno vrijeme, kada se druže, šta zajednički rade...

Rad u manjim grupama:Učenici rade radni list.Ili, igranje uloga u porodici.

Rad u velikoj grupi:Analiza i razgovor o radnom listu.

55

POROdIčNI / OBITELjSKI PRAZNICI / BLAGdANIZnanja i razumijevanja: porodični praznici su rođendani i godišnjice;Sposobnosti i vještine: razlikovanje porodičnih praznika od vjerskih i državnih;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: poštivanje članova porodice, prigodni pokloni i čestitke.


Rad u velikoj grupi:Igra: “Sasvim poseban poklon”

Učenici sjede u krugu. Nastavnik počinje razgovor o poklonima. Zatraži od svih učenika da razmisle o tome koji su im pokloni od svih koje su dobili najdraži, najposebniji. Kojom su ga prigodom dobili i od koga.Nakon toga, učenici govore o svom najdražem poklonu, a nastavnik im pomaže pitanjima.

Razgovor o porodičnim praznicima kako proslavljaju rođendane, koje se vesele godišnjice obilježavaju u porodici.

Rad u manjim grupama:Izrada čestitke za rođendan ili godišnjicu braka roditelja.

Rad u velikoj grupi:Razgovor o čestitkama i izložba radova.

Napomena: Za naredni dan učenici trebaju donijeti slike, crteže, fotografije kuća ili zgrada.

56

MOJ dOMZnanje i razumijevanje: imenovanje kuće, zgrade i njihovih prostorija;Sposobnosti i vještine: razlikovanje porodične kuće i zgrade;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: odnos prema svojoj kući i stanu, ponašanje u zgradi ili kući.


Rad u velikoj grupi:Pjesma: “Moj dom”

Najveća je sreća U kuhinjilijepa kućica draga mamabila ona mala kuha ručakili malo veća. svima nama.

U kućici U spavaćoj sobidnevna soba spavamo,za odmor slatke snoveu svako doba. sanjamo.

U trpezarijiza stolomsjedimo i jedemo.


Igra “Kolaž”Učenici su prethodnog dana dobili zadatak da izrežu i donesu neku sliku ili ctež kuće i zgrade. Na većem praznom papiru učenici u prostoru za sastanke, uz pomoć nastavnika, lijepe svoje slike.Razgovor koja kuća ili zgrada liči na njihovu. Na osnovu slika učenici trebaju uočiti razlike između kuće i zgrade.

Rad u manjim grupama:Od praznih kutija napraviti modele kuća i zgrada koristeći boje, kolaž papir i ljepilo.

57

Rad u velikoj grupi:Izlaganje radova i ponovo razgovarati o tome šta liči na kuću, a šta na zgradu.Zadaća: radni list.

Napomena: Učenici trebaju donijeti slike predmeta koji se nalaze u stanovima.

Nastavnik treba pripremiti skicu tlocrta stana.

58

NAMJEŠTAJ I HIGIJENA u STANuZnanja i razumijevanja: imenovanje dijelova namještaja;Sposobnosti i vještine: razlikovanje i klasifikovanje;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: odnos i čuvanje namještaja, održavanje higijene u stanu.


Rad u velikoj grupi:Igra:

Učenici stanu u krug, jedan iza drugog. Svi istovremeno sjedaju u krilo osobe iza sebe. Kada svi udobno sjednu, nastavnik/ca ih zamoli da izmasiraju leđa osobi ispred sebe, da podignu ruke i mašu, da pokušaju dignuti jednu nogu u zrak...

U prostoru za sastanke nastavnik/ca postavi tlocrt stana. Kroz razgovor, učenici će reći šta se nalazi u kojoj prostoriji stana, ali ovaj put će samo lijepiti namještaj, tako da će naučiti imenovati njegove dijelove.

Rad u manjim grupama: Učenici će u grupama praviti modele namještaja od sitne kartonske ambalaže, papira

u boji i drugih sitnih materijala (čepovi, komadi etisona, i dr.) zatim modele postavljati u veliku kutiju.

Rad u velikoj grupi:Izvještavanje šta su i kako radili.Zadaća: radni list

59

KuĆANSKI APARATIZnanja i razumijevanja: rukovanje jednostavnim kućanskim aparatima, (nepravilno rukovanje i neispravni

kućanski aparati mogu biti opasni po život);Sposobnosti i vještine: uočavanje opasnosti od neispravnih aparata i od pogrešnog rukovanja;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: pravilan odnos prema kućanskim aparatima, čuvanje i održavanje.


Rad u velikoj grupi:Igra “Pantomima”

Učenici dobrovoljci trebaju pantomimom pokazati kako radi neki aparat, a ostali pogađaju o kojem aparatu je riječ.

Pošto su učenici prethodnog dana na tlocrtu stana zalijepili samo namještaj, danas će pravilno postaviti aplikacije kućanskih aparata i zalijepiti ih na odgovarajuće mjesto. U toku rada razgovarati sa učenicima šta su to aparati, čemu služe, kako se sa njima rukuje, te šta bi bilo da pogrešno rukujemo ili da je aparat neispravan.

Rad u manjim grupama:Od manjih kutijica napraviti modele kućanskih aparata i postaviti ih u one makete stana koje su pravili prethodnog dana.

Rad u velikoj grupi:Posmatrati napravljene makete i razgovarati gdje se šta nalazi.Zadaća: radni list.

Napomena: Učenici trebaju donijeti slike, crteže ili fotografije sela i grada.

60

tEmatSka CJElina: moJE mJESto

GRAd - SELOZnanja i razumijevanja: imenovanje mjesta u kojem živimo, grad i selo su naselje;Sposobnosti i vještine: razlikovanje grada od sela i opisivanja sela i grada; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvoj svijesti o položaju u društvu, razvijanje pozitivnih stavova prema mjestu

stanovanja.


Rad u velikoj grupi: Pjesma i igra: “Mi smo djeca vesela”

Svi se drže za ruke, prave kolo i pjevaju: Mi smo djeca vesela, Ne znamo što raditi, Rado bi se igrala, Al’ ne znamo što?na što uskoči jedan iz kola u krug (prvog bira nastavnik, a on izabere u sljedećem krugu nekoga iz kola na čije mjesto staje). Ime onoga koji stoji u krugu upliće se u pjesmicu – u posljednji stih:

Kaži nam ti, Adise!

Nakon igre i pjesme razgovarati sa učenicima o njihovom mjestu, da li je grad ili selo i zašto to misle. Na osnovu slika koje su donijeli zaključivati koja slika predstavlja grad, a koja selo i otkriti po čemu to zaključuju.

Rad u manjim grupama: U manjim grupama jedni rade pano grada, drugi pano sela od slika i razglednica koje

su donijeli.

Rad u velikoj grupi: Izložba panoa i analiza da li je sve postavljeno na svoje mjesto. Zadaća: radni list.

Napomena: Donijeti plastelina ili glinamola i komade daske za podlogu reljefa.

61

BRdOvITO I RAvNIčARSKO MJESTO Znanja i razumijevanja: uočavanje brda i planina kao uzvišenja, uočavanje ravnica, naše mjesto je

ravničarsko ili brdovito; Sposobnosti i vještine: razlikovanje ravničarskog i brdovitog mjesta;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje pravilnog odnosa prema mjestu, razvijanje pozitivnog ponašanja i

ekološke svijesti.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Masaža”*

Učenici i nastavnik se poredaju u krug jedan iza drugog. Nastavnik započinje priču i masažu učeniku ispred sebe, a svi ostali prihvataju i to isto rade učeniku ispred sebe. Priča može da izgleda ovako: Bila jedna šuma koja je rasla, rasla (i rukama po leđima osobe ispred sebe oblikujete grane prema gore). Zapuhao vjetar i zanjihao grane (i prstima pokazujete kao da se njišu grane). Jednog dana došle drvosječe i posjekle šumu (rubovima dlana lagano udarate). Mali zec je bio ogorčen jer je ostao bez doma. Odlučio je da napiše pismo načelniku. Uzeo je papir uvukao ga u mašinu (vršiti pokrete kao da uvlačite papir) i počeo pisati (kucati prstima kao po mašini). Obavještavamo vas da su drvosječe posjekle šumu i da su sve životinje ostale bez doma i pogriješi. Izvuče papir i zgužva ga (i gužvati po leđima). Ponovo uvuče papir i počne pisati (ponovo kucati). Poštovani načelniče, ... I opet pogriješi. Ponovo zgužva papir. Opet uvuče papir i počne kucati (i opet kucate po leđima). Obavještavamo vas ... Izvuče papir, složi ga (kao da presavijate papir). Stavi ga u kovertu i zalijepi markicu (kao da udarate markicu).

Može se smisliti i neka druga priča da bi se malo razgibali. Razgovor na osnovu panoa od prethodnog dana, gdje učenici treba da uoče mjesta

koja su brdovita, a koja ravničarska. Zaključiti kakvo je njihovo mjesto.

Rad u manjim grupama: Na dasci ili nekom drugom tvrdom materijalu praviti model reljefa mjesta. Nastojati da učenici koriste adekvatne boje.

* Igra je preuzeta iz literature COI “Step by step”.

62

Rad u velikoj grupi: Razgovor o napravljenim modelima reljefa. Zadaća: radni list.

63

ŽIvOT u GRAdu Znanja i razumijevanja: opisivanje mjesta u kojem žive i opisivanje grada; Sposobnosti i vještine: razlikovanje i poređenje grada i sela; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje svijesti o očuvanju životne sredine, pravilnog odnosa prema svom

mjestu i znamenitostima mjesta.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Robna kuća”

Djeci treba reći da zatvore oči i opuste se. Nastavnik priča: “Krenuli ste u šetnju golemom, posve novom robnom kućom, prepunom svega i svačega. Hodate od odjela do odjela i već ste jako umorni. Na odjelu namještaja sjedate na jedan kauč. Vrlo je udoban i vi zaspite. Probudite se tek navečer. Robna kuća je prazna, zaključana, nigdje nikoga. Odlazite na odjel igračaka i zabavljate ste. Učenici otvore oči i nastavnik ih pita čime su se zabavljali?

Nakon toga razgovaramo šta je robna kuća.

Priča: “Želja jedne djevojčice”Razbolio se Selmin djed. Selma se zabrinula, pa ga nudi voćem. – Djede, sve pojedi dok ja dođem iz škole, Brže ćeš ozdraviti. – I da znaš, djedice, kada narastem, bit ću ljekar - kaže Selma. To je lijepo zanimanje i za ljude značajno - reče djed. – Samo, prvo moraš završiti osnovnu školu, pa srednju i onda poći na visoku školu (Medicinski fakultet). – Hoću, hoću, djedice, samo ti brzo ozdravi, a ja ću brzo učiti – obeća djedova ljubimica i otrča

u školu.

Nakon ove priče može se voditi razgovor koje visoke škole poznaju i gdje se nalaze. Tako će nastavnik nastaviti razgovor o gradu, šta se sve nalazi u gradu...

Rad u manjim grupama: Učenici mogu započeti praviti modele kućica od krede, kutijica, ali će završiti na

sljedećem času.

64

ŽIvOT NA SELu

Znanja i razumijevanja: opisivanje sela, bogatstva i plodovi ljudskog rada;Sposobnosti i vještine: razlikovanje sela od grada;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje svijesti o očuvanju životne sredine, pravilnog odnosa prema svom

mjestu i znamenitostima mjesta.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Seosko dvorište”

Oko dvorišta žute letvekao ječam za vrijeme žetve.U njemu kuća i razne staje ispod salaša pseto laje.

Igra: ”Bakica putuje u Ameriku”* Bakica putuje u Amerikuustaje se i proteže, odlazi u kupatilo, umiva se i pere zube, češlja se, oblači haljinu,obuva cipele i stavlja maramu, uzima torbicuu nju stavlja novčanik, pasoš i karticu uzima kofer i bakica je doputovala u Ameriku.

Učenici sjede na stolicama. Nastavnik čita stih po stih i pokazuje radnje skupa sa učenicima. Poslije svakog novog stiha ide sve iz početka. Razgovarati sa učenicima o karakteristikama sela i upoređivati ga sa gradom. Po čemu

su slični, a po čemu različiti?

Rad u manjim grupama: Nastaviti s radom u malim grupama – modele kućica i drugih objekata postavljati na

model reljefa kojeg su napravili učenici.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje o radu i šta im se nalazi na modelima reljefa.


65

PRIROdNE LjEPOTEZnanja i razumijevanja: imenovanje prirodnih ljepota;Sposobnosti i vještine: kultura ponašanja na javnim mjestima; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje pozitivnog odnosa prema prirodnim ljepotama, očuvanje prirodnih

ljepota i zaštita od mina.


Pjesma: “Slap”Kap po kap. Niz strme stijenekap po kap pretvara se upjenušav slap. Pjesmu napisala: Amila Muminović-Šoše

Rad u velikoj grupi: Igra: ” Prenošenje smijeha”

Jedan učenik legne na tepih na leđa, drugi legne isto tako, ali položi glavu na trbuh prvog i tako redom do posljednjeg. Kada su svi učenici tako poredani u cik-cak liniji, nastavnik šapne nešto smiješno na uho prvog, kojem trbuh počne poskakivati kad se nasmije, pa se kao reakciju na to nasmije drugi, pa treći i tako redom.

Preporuka nastavniku je da unaprijed smisli šta će sigurno nasmijati prvog učenika, mada je situacija sama po sebi smiješna. Ukoliko je moguće bilo bi najbolje obići neke prirodne ljepote mjesta, a ako ne onda

treba razgovarati o ljepotama mjesta (šume, rijeke, planine, stare građevine...) Razgovarati o slikama koje se nalaze u udžbenku (Prirodne ljepote) da djeca uoče

kakve mogu biti.

Rad u manjim grupama: Izrada i popunjavanje radnog lista. Pravljenje panoa o pravilnom ponašanju u prirodi (na izletu i slično).

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje i analiza urađenog.

Napomena: Nastavnik treba pripremiti nacrtane konture ljudskog tijela na većem papiru.

66

dJEvOJčICA I dJEčAK Znanja i razumijevanja: razlikovanje dječaka od djevojčica i karakteristike jednih i drugih; Sposobnosti i vještine: uočavanje sličnosti i razlika; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje gender stava u okruženju, pomaganje kolegicama i kolegama, starijim i

slabijim.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Parovi u sjeni”

Učenici stanu u dva reda, okrenuti jedan drugom leđima. Drugi član para će zauzeti neku pozu, a ovaj prvi je njegova sjena, i trudit će se da zauzme istu pozu. Poslije izvjesnog vremena parovi zamjenjuju uloge. Dobro bi bilo da u paru budu dječak i djevojčica. Razgovarati o sličnostima dječaka i djevojčica, a potom o razlikama.

Rad u manjim grupama: Na nacrtanim konturama tijela učenici, u grupama, oblače likove u odjeću djevojčice

ili dječaka. Za oblačenje je potreban papir u boji od kojeg će izrezati haljinu, bluzu, suknju, pantalone, cipele, košulju, kosu, ... i zalijepiti na konture likova.

Dobro bi bilo da dječaci prave odjeću za djevojčice, a djevojčice za dječake.

Rad u velikoj grupi: Izlaganje radova i diskusija. Zadaća: radni list. Napomena: Učenici trebaju donijeti sredstva i pribor za ličnu higijenu (higijenu tijela, odjeće i obuće).

tEmatSka CJElina: naŠE tiJElo

67

LIčNA HIGIJENAZnanja i razumijevanja: čistoća je pola zdravlja; ličnu higijenu održavamo redovno, imenovanje

sredstava za ličnu i drugu higijenu; Sposobnosti i vještine: održavanje lične higijene;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: značaj redovnog održavanja lične higijene, higijene prostora u kojem boravimo

i higijene okoline; razvoj ekološke svijesti i pravilnog odnosa prema sebi i okruženju.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Čisto dijete”

Svako jutro perem grudi tako rade pravi ljudi trljam, trljam sve se puši. Perem glavu, vrat i uši. Perem zube, oči, lice, čelo, nos i jagodice.Tako radim, tako hoćujer ne trpim nečistoću. Gvido Tartalja

Igra: “Pogodi šta je” U jednu neprozirnu vreću nastavnik stavi predmete (pribor i sredstva za ličnu higijenu koje su donijeli učenici). Poželjno je da bude predmeta koliko i djece. Zadatak učenika je da jedan po jedan zavuče ruku u vreću, i ne gledajući, na osnovu dodira pogodi koji je predmet. Nakon toga sve predmete razvrstavamo na pribor (češalj, četkica, spužva za kupanje, ...) i sredstva (sapun, pasta za zube, šampon, ...).

Razgovarati sa učenicima čemu služi pribor i sredstva i zašto nam je važna lična higijena.

Rad u manjim grupama: Popuniti radni list. Ili, izraditi pano o ličnoj higijeni ili demonstrirati pravilno pranje zuba.

Rad u velikoj grupi: Razgovor o zadacima iz radnog lista.

68

I OvO JE dOBRO ZA ZdRAvLjE Znanje i razumijevanja: za zdravlje je potrebno boraviti na čistom zraku, baviti se tjelesnim aktivnostima i

dovoljno spavati; Sposobnosti i vještine: odlazak u prirodu, obavljati redovno tjelesne vježbe-posebno ujutro, nositi odjeću

i obuću dovoljno udobnu;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje svijesti o potrebi za čistim zrakom, bavljenje sportom redovno i dovoljno

spavati, poticanje navika zdravog života.


Rad u velikoj grupi: Pjesma i igra: “Hoki Poki”*

Ispruži desnu ruku sad (pružiti desnu ruku)Ispruži desnu ruku sadi protresi se sav (protresti se)učini Hoki Poki (okrenuti se oko sebe)i dodirni svoj nos (dodirnuti nos)u tome je cijeli štos (dignuti ruke iznad glave i spustiti)Ispruži lijevu ruku sad...(sve ponoviti)Ispruži desnu nogu sad...)(sve ponoviti)Ispruži lijevu nogu sad...

Nastavnik može smisliti još radnji glavom, rukom, nogom,...) Razgovarati sa učenicima zašto je dobro raditi ove vježbe. Šta je još dobro za zdravlje?

(čist zrak–gdje se nalazi; dosta spavati, posebno djeca; ...)

Rad u manjim grupama: Izrada radnog lista.Slikanje na temu “Moj san”.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje i razgovor o tome šta im je bio zadatak i kako su ga obavili. Zadaća: Učenici trebaju donijeti slike, crteže ili fotografije hrane.


69

ISHRANAZnanja i razumijevanja: imenovanje raznovrsne hrane i razlikovanje zdrave od nezdrave hrane; Sposobnosti i vještine: pravilna ishrana i pravilna upotreba pribora za jelo; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: pravilna je ishrana garant dobrog zdravlja.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Šta sve ima na ...”

Nastavnik predlaže djeci da zamisle prodavnicu hrane, da se dobro koncentrišu. Potom ih redom moli da kažu ime neke namirnice koju su uočili u prodavnici. Ne smije biti ponavljanja. Pošto učenici kroz igru nabroje dosta hrane može se kroz razgovor klasifikovati na onu što je zdrava, što je manje zdrava i što je nezdrava.

Voditi razgovor o još nekoj hrani koje se možda učenici neće sjetiti.

Rad u manjim grupama: Na velikom papiru nastavnik unaprijed nacrta piramidu ishrane, na koju učenici trebaju

nalijepiti aplikacije koje su donijeli i to tako da od donje strane polazi najzdravija hrana, pa prema gore sve manje i manje zdrava.

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje i izlaganje panoa.

70

ZAJEdNICA ŽIvIH BIĆA Znanja i razumijevanja: živa bića su ljudi, biljke i životinje; Sposobnosti i vještine: razlikovanje živih bića;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje pozitivnih odnosa prema živoj prirodi.


Rad u velikoj grupi: Igra: “ABC”

Učenici su u krugu. Nastavnik predlaže traženje riječi (naziv bića) koja počinje s određenim glasom. Igra se radi u krugu, nema ponavljanja pojma, a svaki učenik koji se ne sjeti ispada iz igre. Igra se do posljednjeg učenika. Razgovarati o živim bićima. Po čemu su slični, a po čemu različiti? U radnom listu je dat crtež zajednice živih bića na osnovu kojeg nastavljamo s razgovorom gdje žive, kako su povezani i slično.

Rad u manjim grupama:Popuniti radni list.

Rad u velikoj grupi: Analizirati ono što su učenici trebali uraditi. Zadaća: Donijeti slike, crteže ili fotografije biljaka.

tEmatSka CJElina: životna SrEdina

71

GdJE RASTu BILjKE Znanja i razumijevanja: uočavanje biljnih zajednica;Sposobnosti i vještine: razlikovanje biljnih staništa; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje ljubavi prema biljkama.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Pazi, dijete, kako ideš”

Pazi, dijete, kako ideš gledaj gdje ćeš stavit svoju nogu!Ne paziš li, nožice ti tvoje malesitnog mrava ili cvjetić koji zgazit mogu. Neka svojim putem idemali mrav!Neka raste cvijetak plavi!A ti, dijete, dobro pazi da nožica tvojana tvom putu nikoga ne zgazi. Pjesmu napisala: Amila Muminović-Šoše

Igra: “Ukradena igra”Sedam učenika stane u red. Jedan učenik pogleda poredane učenike, zatim se okrene od njih, a oni se premjeste. Potom učenik koji se okrenuo mora poredati ostale onako kako su bili raspoređeni na početku igre. Svi se učenici izredaju u igri.

Da bi se što bolje uočile biljke, treba izaći iz učionice i posmatrati ih u prirodi. Dobro bi bilo da učenici vide gdje sve rastu biljke (u šumi, parku, na livadi, u vrtu, na njivi, u voćnjaku i u vinogradu), znači posjetiti neko od staništa. Ako se ne može izaći onda nakon kratkog razgovora raditi u grupama.

Rad u manjim grupama: Aplikacije koje su donijeli učenici treba razvrstati i zalijepiti na panoe po grupama: 1. grupa – NjIVA 2. grupa – VRT 3. grupa – ŠUMA4. grupa – LIVADA 5. grupa – VOĆNjAK

72

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje gdje su koje slike biljaka zalijepili. Zadaća: radni list.

73

GRuPE BILjAKA Znanja i razumijevanja: imenovanje biljnih vrsta iz okruženja; Sposobnosti i vještine: razlikovanje biljnih grupa; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje ekološke svijesti i pozitivnog stava prema biljkama.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Suncokret”

Pod toplim nebom, u maloj njivi, Suncokret vrat povazdan krivi, I gleda, s visoka. Je l’ još ko lijep kao on. Vrti se. Okreće glavu. U krug. Na istok, zapad, sjever i jug.

Igra: “Na slovo, na slovo”Učenici su u krugu. Nastavnik traži da svako od njih kaže biljku što počinje određenim slovom i tako za svakog učenika do kraja kruga. Pošto će učenici kroz igru nabrojati mnogo biljaka, sada ih treba klasifikovati na grupe, što neće biti teško jer su već kroz staništa biljaka mnogo uočili.

Rad u manjim grupama: U grupama na velikom papiru učenici zajednički crtaju grupe biljaka.

1. grupa - VOĆE 2. grupa - POVRĆE 3. grupa - DRVEĆE4. grupa - CVIJEĆE 5. grupa - ŽITO

Rad u velikoj grupi: Izvještavanje i izložba radova. Zadaća: Učenici trebaju donijeti neko voće.

74

BILjKE Su KORISNEZnanja i razumijevanja: biljke su korisne i zato ih uzgajamo, imenovanje nekih biljaka koje se koriste za

ishranu ljudi i za ishranu životinja; Sposobnosti i vještine: razlikovanje biljaka za ishranu ljudi i za ishranu životinja; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje pozitivnog stava i ekološke svijesti prema biljkama.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Voćna salata”

Postavi se toliko stolica da ima jedna manje od broja djece. Učenici sjede na stolicama, a jedan je u krugu. Nastavnik redom daje imena učenicima, naprimjer: jabuka, kruška, trešnja, banana i limun, o čemu učenici trebaju voditi računa. Kada onaj učenik što je u sredini kaže, naprimjer “limun”, svi limuni trče da zamijene mjesta, ali i onaj učenik iz kruga grabi stolicu. Onaj što ostane bez stolice ostaje u krugu. On sada proziva neko voće i isto se dešava. Kada neko kaže “voćna salata” svi učenici trče da mijenjaju mjesta. Razgovarati o ostalim biljkama koje su korisne, jer su u igri upoznali korisnost voća.

Na osnovu radnog lista voditi razgovor o korisnosti biljaka i čemu koja služi.

Rad u manjim grupama: Učenici trebaju oprati voće te uz pomoć nastavnika i nekog roditelja napraviti voćnu

salatu koju će svi jesti. Zadaća: Radni list i donijeti slike ili crteže životinja.

75

dOMAĆE ŽIvOTINjE

Znanja i razumijevanja: imenovanje domaćih životinja; Sposobnosti i vještine: razlikovanje domaćih životinja;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: pozitivan stav prema domaćim životinjama.


Rad u velikoj grupiPjesma: “Kraljica koka”

Kraljica koka od svog pijetla kralja dobila na darđerdan od koralja. I kako ga je nosila svakog dana, pogubila je sva zrnca đerdana. I sad ih traži pa se skita, skita, pa kad nađe koje zrnce žita,kljucne: – Ohoho! Ovo valja!Ovo je bolje od ko-ko-koralja!Grigor Vitez

Igra: “Životinje”Nastavnik s djecom povede razgovor o životinjama, o tome koju životinju ko najviše voli. Nakon toga, improvizira se dogovor prema kojem će svako dijete odglumiti životinju za koju je rekao da mu je najdraža. Ostale treba animirati da gledaju dijete koje igra ulogu. Na kraju “glumca” treba pohvaliti pljeskom.

Razgovarati o životinjama koje su učenici glumili, posebno se zadržati na domaćim životinjama. Tražiti od učenika da ih opisuju, da kažu gdje i kako žive, čime se hrane, ...

Rad u manjim grupama: Učenici prave modele domaćih životinja od raznog materijala (ambalaža od papira i

plastike, drvca, vuna, vunica, ljepilo, komadi tkanine, papir u boji, rolne od papira...).

Rad u velikoj grupi: Učenici izvještavaju i izlažu modele životinja.

76

KuĆNI LjuBIMCI

Znanja i razumijevanja: imenovanje nekih kućnih ljubimaca, načini čuvanja i hranjenja; Sposobnosti i vještine: razlikovanje kućnih ljubimaca;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: briga o kućnim ljubimcima i razvijanje ljubavi prema životinjama.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Maca”

Moja maca omacila jedno mače. Omacila grudvu nježnu, grudvu bijelu.

Brzo mače naučilo da skače, pa se grudva bijela sama igra. Ja joj tepam:“Ti si, mače, moja prava čigra”.

Napisala: Amila Muminović-Šoše

Igra: “Pogodi ko je”Učenici sjede u krugu. Dijete-dobrovoljac zamišlja neku životinju – ljubimca. Ostali učenici postavljaju pitanja. Dijete iz kruga odgovara sa DA ili NE. Ako je odgovor DA, onaj ko ga je postavio ima pravo postaviti još jedno pitanje itd.

Razgovarati s učenicima o kućnim ljubimcima. Učenici treba da ih opisuju da kažu šta jedu, gdje stanuju, koji prostor zauzimaju, ko se o njima brine i ko ih liječi.

Rad u manjim grupama: Učenici boje radni list. Ili, mogu praviti modele kućnih ljubimaca od različitog materijala.

Rad u velikoj grupi: Učenici izlažu svoje radne listove. Sve učenike nagraditi aplauzom.

77

dIvLjE ŽIvOTINjE

Znanja i razumijevanja: imenovanje nekih divljih životinja iz okruženja;Sposobnosti i vještine: razlikovanje divljih životinja; Vrijednosti, stavovi i ponašanje: razvijanje pozitivnog stava o divljim životinjama i ekološke svijesti.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Srna

Na litici tačka crna. Na njoj stoji jedna srna. U trenu srna se prenu i nesta. Umjesto srnesamo liticeostaše crne.

Pročitati učenicima bajku “Crvenkapica”, ukoliko je učenici ne znaju od ranije. Razgovarati o bajci, a posebno se zadržati na vuku. Koje još divlje životinje poznaju, neka ih opišu, neka kažu gdje i kako žive, čime se

hrane, koje su opasne, a koje nisu, ...

Rad u manjim grupama: Igra uloga: Učenici se u manjim grupama dogovore da odglume neke dijelove

“Crvenkapice”. Treba da se dogovore ko će igrati koju ulogu i kako.

Rad u velikoj grupi: U prostoru za sastanke učenici izvode dijelove priče. Sve učenike nagraditi aplauzom. Zadaća: radni list i da učenici donesu etikete raznih proizvoda hrane i pića.

78

PTICE I RIBE Znanja i razumijevanja: imenovanje i razlikovanje životinja koje žive u zraku i vodi;Sposobnosti i vještine: uočavanje i razlikovanje nekih ptica i riba;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: pozitivan stav prema pticama i ribama.


Rad u velikoj grupi: Pjesma: “Ptica”

Ja sam ptica čija pjesmanekom smeta. Ja sam ptica kojoj neko stao ispred leta.

Napisala: Amila Muminović-Šoše

Igra: “Šta bi bilo kad bi ...”

Učenici sjede na okupu. Nastavnik im daje zadatak da svako zamisli što više posljedica neke neobične situacije, te i sami smisle neku sličnu situaciju. Primjeri: kad bi ljudi umjesto da govore pjevali, kad bi umjesto nogu imali krila ili umjesto nogu i ruku imali rep i peraja i živjeli u vodi...

Razgovarati s učenicima gdje žive ribe, da ih opišu, da nabroje neke ako znaju, da kažu čime se hrane...

Zatim razgovarati o pticama te da učenici nabroje i opišu neke ptice, gdje žive, šta jedu,...

Rad u manjim grupama: Učenici po grupama prave modele ptica od papira ili modele riba od šišarika.

Rad u velikoj grupi: Izložba radova.

Napomena: Učenici trebaju donijeti plastične čaše, sjemenke graha, i malo zemlje.

79

KORISTI Od dOMAĆIH ŽIvOTINjA Znanja i razumijevanja: domaće životinje su korisne i zato ih uzgajamo;Sposobnosti i vještine: uočavanje i razlikovanje proizvoda životinjskog porijekla i ostalih koristi od

domaćih životinja;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: pozitivan odnos prema domaćim životinjama i stav prema proizvodima životinjskog

porijekla.


Rad u velikoj grupi: Igra: “Pita”

Postavi se toliko stolica da ima jedna manje od broja djece. Učenici sjede na stolicama, a jedan je u krugu. Nastavnik redom daje imena učenicima naprimjer: sir, kajmak, vrhnje, jaja i mlijeko o čemu učenici trebaju voditi računa. Kada onaj učenik što je u sredini kaže, naprimjer “sir”, svi sirevi trče da zamijene mjesta, ali i onaj učenik iz kruga grabi stolicu. Onaj što ostane bez stolice ostaje u krugu. On sada proziva neko drugo jelo i isto se dešava. Kada neko kaže “pita” svi učenici trče da mijenjaju mjesta.

Razgovarati o proizvodima koji se spominju u igri, odakle nam ti proizvodi, od kojih životinja. Tražiti da učenici nabrajaju i druge koristi od životinja, ne samo za ishranu već i za pomoć u radu.

Rad u manjim grupama: Na pripremljenim velikim papirima razvrstati i zalijepiti etikete proizvoda koje su

donijeli učenici.

Rad u velikoj grupi: Izlaganje panoa, razgovor o proizvodima, kako su nastali i od koga su. Proširivanje znanja o tome gdje se prerađuju i dobijaju ti proizvodi.

80

ŽIvIM BIĆIMA JE POTREBNA vOdA I SvJETLOSTZnanja i razumijevanja: živa bića ne mogu živjeti bez vode i svjetlosti;Sposobnosti i vještine: uočavanje kako živa bića uzimaju vodu i svjetlost;Vrijednosti, stavovi i ponašanje: pozitivan i ekološki stav prema vodi i svjetlosti kao izvorima života.


Rad u velikoj grupi:Pjesma: “Ti si izvor a ja putnik”

Ti si izvor hladne vode, a ja žedan putnikkoji jedva čeka da izvoru ode.

Ti si sunce koje toplo grije, a ja zemlja koje ne bi bilo da joj sunca nije.

Da mi nije mog izvora, da ja nemam sunce svojeniti oblak sivi, ne bih znala kako da se voli, kako da se živi.

Razgovarati sa učenicima šta rade kad su žedni ili kad je mrak. Pokušati učenicima prema njihovim mogućnostima objasniti da je i ljudima i biljkama i životinjama potrebna voda. Razgovarati kako ljudi unose vodu u svoj organizam, zašto im još treba voda, kako životinje uzimaju vodu, za koje životinje smo rekli da žive u vodi, a kako biljke uzimaju vodu. Zašto navečer palimo svjetlo i zbog čega nastaje mrak? Pošto će zaključiti da živa bića ne mogu da žive bez vode i svjetlosti, to će dokazati

tako što će u dvije plastične posude posaditi zrnevlja graha, jednom će dodavati vodu i držati ga na svjetlosti, a drugu posudu će držati u tami bez vode.

Rad u manjim grupama: Učenici u svojim grupama sade grah u plastične posudice koje su donijeli. Prethodno će nastavnik dati uputstva.

81

UVOD ...........................................................................................................................................5RAZVOJNE KARAKTERISTIKE ŠESTOGODIŠNjAKA .........................................................6

Fizička razvijenost ...................................................................................................................6 Psihičke karakteristike ...........................................................................................................7 Emocionalne karakteristike .................................................................................................7 Socijalne karakteristike .........................................................................................................8

OKVIRNI NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA 1. RAZRED DEVETOGODIŠNjE OSNOVNE ŠKOLE (izvod) .....................................9 Uvod ............................................................................................................................................9 Uloga i značaj predmeta ......................................................................................................9 Cilj ................................................................................................................................................10 Zadaci ........................................................................................................................................10 Sadržaj ........................................................................................................................................10 TEMATSKO PLANIRANjE .........................................................................................................11TEMATSKA CJELINA: ŠKOLA ..................................................................................................18 Mi u školi ...................................................................................................................................18 Školska zgrada ........................................................................................................................20 Radnici u školi ..........................................................................................................................21 Pravila ponašanja u školi .....................................................................................................22 Prava djeteta ............................................................................................................................23 Higijena u školi ........................................................................................................................24

TEMATSKA CJELINA: VRIJEME ............................................................................................25 Dan i noć ...................................................................................................................................25 Dani u sedmici / tjednu ........................................................................................................26 Mjeseci, godina i godišnja doba .......................................................................................27

TEMATSKA CJELINA: JESEN .................................................................................................29

Jesen je... ..................................................................................................................................29 Ljudi u jesen .............................................................................................................................30 Životinje u jesen .....................................................................................................................32

TEMATSKA CJELINA: ZIMA ...................................................................................................33

Zima je... ...................................................................................................................................33 Priroda zimi ..............................................................................................................................34

SadržaJ

82

TEMATSKA CJELINA: PROLjEĆE ..........................................................................................35

Proljeće je... ...............................................................................................................................35 Priroda se budi... ....................................................................................................................36 Radovi ljudi u proljeće ..........................................................................................................37 TEMATSKA CJELINA: LjETO ..................................................................................................38Ljeto je... ......................................................................................................................................38

TEMATSKA CJELINA: SAOBRAĆAJ / PROMET ..................................................................40

Ja u saobraćaju / prometu ..................................................................................................40 Put od kuće do škole .............................................................................................................41 Pravila kretanja ulicom / kolovozom ...............................................................................42 Semafor .....................................................................................................................................43 Sabraćajni znakovi .................................................................................................................45 Vozimo se ..................................................................................................................................47 Vozilo se zaustavilo ................................................................................................................48 Raskrsnica .................................................................................................................................49

TEMATSKA CJELINA: PORODICA / OBITELj ......................................................................50

Moja porodica / obitelj i njeni članovi ............................................................................50 Ja u porodici / obitelji ...........................................................................................................51 Život i rad članova porodice / obitelji .............................................................................53 Druženje članova porodice / obitelji ...............................................................................54 Porodični / obiteljski praznici / blagdani .......................................................................55 Moj dom ....................................................................................................................................56 Namještaj i higijena u stanu ...............................................................................................58 Kućanski aparati .....................................................................................................................59

TEMATSKA CJELINA: MOJE MJESTO ...................................................................................60

Grad - selo .................................................................................................................................60 Brdovito i ravničarsko mjesto ............................................................................................61 Život u gradu ...........................................................................................................................63 Život na selu .............................................................................................................................64 Prirodne ljepote .....................................................................................................................65

83

TEMATSKA CJELINA: NAŠE TIJELO .......................................................................................................66

Djevojčica i dječak .................................................................................................................66 Lična higijena ..........................................................................................................................67 I ovo je dobro za zdravlje ....................................................................................................68 Ishrana ........................................................................................................................................69

TEMATSKA CJELINA: ŽIVOTNA SREDINA .......................................................................70

Zajednica živih bića ...............................................................................................................70 Gdje rastu biljke ......................................................................................................................71 Grupe biljaka ...........................................................................................................................73 Biljke su korisne ......................................................................................................................74 Domaće životinje ...................................................................................................................75 Kućni ljubimci ..........................................................................................................................76 Divlje životinje ........................................................................................................................77 Ptice i ribe .................................................................................................................................78 Koristi od domaćih životinja ..............................................................................................79 Živim bićima je potrebna voda i svjetlost .....................................................................80

SADRŽAJ ......................................................................................................................................81

84

SARAJEvO PuBLISHING, d.d. Sarajevo Obala Kulina bana 4

Za izdavača: Mustafa Alagić, dipl. oec.

ISBN 9958-21-374-5

Documents

Moja Okolina Prirucnik 1-9 Bijedic