MOJA PRIRODA 5 - ALKA SCRIPT

PRIRUČNIK ZA UČITELJE

MOJA PRIRODA 5

Elizabeta Miletić • Roberto Škara

Za izdavačaĐurđica Salamon Padjen, dipl. ing.

AutoriElizabeta Miletić, dipl. ing. biologije

Roberto Škara, dipl. ing. biologije

LektoricaAna Horvat, prof.

Grafička urednicaEleni Papulkas

IlustratoricaPetra Kljaić, prof.

SADRŽAJ

Predgovor ..................................................................................................................... 5

Prijedlog operativnog programa ................................................................................... 7

Prijedlozi priprema za nastavu ................................................................................... 13Prijedlog pripreme za 1. nastavni sat ............................................................................... 14

Prijedlog pripreme za 2. nastavni sat ............................................................................... 15

Prijedlog pripreme za 3. i 4. nastavni sat ......................................................................... 16



Prijedlog pripreme za 7. i 8. nastavni sat ......................................................................... 19


Prijedlog pripreme za 10. nastavni sat ............................................................................. 21


1. radni listić ..................................................................................................................... 23


Prijedlog pripreme za 13. i 14. nastavni sat ..................................................................... 25


2. radni listić ..................................................................................................................... 28











3. radni listić ..................................................................................................................... 39

Prijedlog pripreme za 34., 35. i 36. nastavni sat............................................................... 41








4. radni listić ..................................................................................................................... 51

5. radni listić ..................................................................................................................... 52






ISPITI ZNANJA ............................................................................................................. 581.A ISPIT ZNANJA: Organiziranost prirode ........................................................................ 59

1.B ISPIT ZNANJA: Organiziranost prirode ........................................................................ 61

2.A ISPIT ZNANJA: Procesi i međudjelovanja ................................................................... 63

2.B ISPIT ZNANJA: Procesi i međudjelovanja .................................................................... 65

3.A ISPIT ZNANJA: Energija ............................................................................................... 67

3.B ISPIT ZNANJA: Energija ............................................................................................... 69

RJEŠENJA ISPITA ZNANJA ............................................................................................ 711.A RJEŠENJA ISPITA ZNANJA: Organiziranost prirode ......................................................... 72

1.B RJEŠENJA ISPITA ZNANJA: Organiziranost prirode ...................................................... 74

2.A RJEŠENJA ISPITA ZNANJA: Procesi i međudjelovanja ................................................. 76

2.B RJEŠENJA ISPITA ZNANJA: Procesi i međudjelovanja .................................................. 78

3.A RJEŠENJA ISPITA ZNANJA: Energija ............................................................................. 80

3.B RJEŠENJA ISPITA ZNANJA: Energija ............................................................................. 82

5

Predgovor

Poštovane kolegice i poštovani kolege,

pred vama je metodički priručnik koji je pripremljen kao dopuna udžbenika Moja priroda 5, s ciljem da pomogne u izvođenju nastavnog procesa. Pripreme koje smo osmislili u ovom priručniku samo su prijedlozi. Svaka će učiteljica i svaki učitelj kreirati nastavni sat po svojim afinitetima, pri čemu naše sugestije mogu biti putokaz. Zah-valjujući cjelovitoj kurikularnoj reformi, koja pruža veću slobodu u izvedbi nastavnog sata, učiteljice i učitelji moći pokazati svoju kreativnost i na taj način pridonijeti većoj motivaciji učenika. Sve to trebalo bi prido nijeti kvalitetnom usvajanju znanja i vještina za novo doba. U prvom dijelu priručnika nalazi se prijedlog operativnog godišnjeg programa s navedenim ishodima. Naznačene su i međupredmetne teme. U nastavku slijede prijedlozi priprema za svaki nastavni sat. Prijedlozi dnevnih priprema sadrže: ključne pojmove koje bi učenici trebali usvojiti, razradu postignuća (ishoda) te pitanja za provjeru usvojenosti ishoda. U nastavku predloženog obrasca dnevne pripreme nalaze se i rubrike: tip nastavnog sata, nastavne me-tode, materijalna priprema, prilagodba za učenike s posebnim odgojno-obrazovnim pripre-mama, domaća zadaća, didaktička artikulacija sata.

Ovaj je priručnik zamišljen tako da je moguće (i poželjno) njegovo stalno nadopunjavanje i obogaćivanje. Toplo se nadamo da ćete udžbenikom i pripadajućim priručnikom biti zado-voljni te da će vam oni pomoći u ostvarivanju zadanih ciljeva u školskoj godini 2018./19.

Udžbenik Moja priroda 5 koncipiran je kao „papirnati“, klasični udžbenik i elektronički udžbe-nik. Sve nastavne jedinice popraćene su praktičnim radovima i pitanjima te zadatcima za pro-vjeru znanja. Na početku nastavnih jedinica nalaze se motivacijska pitanja, koja bi učenike trebala usmjeriti na odgovarajuće zaključke. Na rubovima stranica elektroničkog udžbenika nalaze se ikone koje upućuju učenike na slike, 3D animacije, video zapise, pitanja za provjeru znanja i ponavljanje i utvrđivanje gradiva.

Autori

7

PRiJeDlog oPeRAtivnog PRogRAmA

8

1. oRgAniZiRAnoSt PRiRoDe

1. Uvodni sat

2. Znanstvena istraživanja i znanstvene metodeIshodiUčenica/učenik će moći: - razlikovati živu od nežive prirode - prepoznati prirodne znanosti - uočiti eksperiment kao temeljnu metodu istraživanja u prirodnim znanostima.

3. i 4. Spoznavanje prirode – lupa i mikroskopIshodi Učenica/učenik će moći: - prepoznati lupu i mikroskop kao optičke instrumente - izraditi mikroskopski preparat i samostalno mikroskopirati.

5. Laboratorijski pribor i posuđe, mjere opreza i zaštiteIshodiUčenica/učenik će: - razlikovati laboratorijski pribor i posuđe - poznavati mjere opreza i zaštite pri radu u laboratoriju.

6. Ponavljanje gradivaIshodi su navedeni u nastavnim jedinicama 2 – 5.

7. i 8. Atomi i molekule – obrada i vježbeIshodiUčenica/učenik će moći: - objasniti da prirodu grade tvari različitih svojstava - objasniti da su tvari građene od sitnih čestica (atoma i molekula) - objasniti da se između čestica nalazi prostor - objasniti da međusobnim djelovanjem različitih tvari nastaju nove tvari različitih svojstava.

9. Agregacijska stanja tvariIshodiUčenica/učenik će moći: - uočiti da se tvari u prirodi javljaju u tri agregacijska stanja.

10. Vrste tvariIshodiUčenica/učenik će moći: - uočiti da u prirodi postoje čiste tvari i smjese tvari - navesti primjere smjesa iz svakodnovnog života.

9


12. Stanica – obrada i vježbeIshodi Učenica/učenik će moći: - prepoznati stanicu kao jedinicu građe žive prirode - razlikovati biljnu od životinjske stanice.

13. i 14. Jednostanični i mnogostanični organizmiIshodiUčenica/učenik će moći: - opisati obilježja živih bića na primjeru biljnog i životinjskog organizma - prepoznati jednostanične i mnogostanične organizme - prepoznati diobu stanica koja omogućuje razmnožavanje jednostaničnih organizama i rast i obnovu mnogostaničnih organizama.

15. Ponavljanje gradiva Ishodi su navedni u nastavnim jedinicama 12, 13 i 14.

16. Pisana provjera znanja (obuhvaća nastavne jedinice 2 – 15).

17. Analiza pisane provjere

2. PRoCeSi i meĐUDJelovAnJA

18. i 19. Životni uvjeti okoliša: svojstva tla – obrada i vježbe IshodiUčenica/učenik će moći: - objasniti razliku između prirode i okoliša - opisati svojstva tla - objasniti djelovanje živih bića na životne uvjete - objasniti kako životni uvjeti tla djeluju na klijanje, rast i razvoj biljaka

20. Projekt – pripremaIshodiUčenica/učenik će moći: - objasniti da su promjene na biljkama uzrokovane promjenama godišnjih doba.

21. i 22. Svojstva vode – obrada i vježbeIshodiUčenica/učenik će moći: - opisati svojstva vode - prepoznati važnost vode za živa bića.

10

23. i 22. Svojstva zraka – obrada i vježbeIshodiUčenica/učenik će moći: - opisati svojstva zraka - prepoznati važnost gravitacije za život na Zemlji - objasniti važnost zraka za živa bića.

25. Ponavljanje i usustavljivanje gradiva 1. polugodištaIshodi su navedni u nastavnim jedinicama 2 – 24.

26. Stanište i životni uvjetiIshodiUčenica/učenik će moći: - prepoznati različita staništa i opisati životne uvjete na njima - objasniti prilagodbe živih bića u različitim životnim uvjetima.

27. Evolucija IshodiUčenica/učenik će moći: - istaknuti promjenjivost kao obilježje živih bića - objasniti kako bolje prilagođeni organizmi određenim životnim uvjetima imaju veću mogućnost opstanka - objasniti borbu za opstanak i prirodni odabir.

28. i 29. Fosili ili okamine i dokazi evolucijeIshodi Učenik/će moći: - prepoznati fosile kao dokaze postojanja izumrlih oblika života - objasniti da su fosilna goriva ostaci davno izumrlih bića - navesti primjere prijelaznih oblika i živih fosila kao dokaza evolucije.

30. Zemljina prošlostIshodiUčenica/učenik će moći: - opisati prilagodbe koje su živim bićima omogućile preživljavanje tijekom ledenih doba - navesti primjer velikog izumiranja organizama kao posljedice promjene životnih uvjeta.


32. Pisana provjera znanja (obuhvaća nastavne jedinice 18 – 31)


11

3. eneRgiJA

34., 35. i 36. Energija i oblici energije – obrada i vježbeIshodi Učenica/učenik će moći: - razlikovati oblike energije - objasniti da je hrana izvor energije za živa bića - navesti primjere skladištenja energije u živoj i neživoj prirodi - prepoznati veliku energiju u prirodnim pojavama.

37. i 38. Terenska nastava – projektIshodi Učenica/učenik će moći: - opisati metodologiju terenskog istraživanja - analizirati dobivene rezultate i prikazati ih tabelarno ili grafovima - prezentirati rezultate projekta pridržavajući se pravila istraživačkih radova.

39. Energija SuncaIshodiUčenica/učenik će moći: - izdvojti Sunce kao glavni izvor energije na Zemlji.

40. Energija vjetraIshodiUčenica/učenik će moći: - prepoznati važnost vjetra za život na Zemlji - prepoznati vjetar kao obnovljivi izvor energije.

41. Energija vode i biomaseIshodiUčenica/učenik će moći: - prepoznati vodu i biomasu kao obnovljive izvore energije - navesti prednosti i nedostatke korištenja vode i biomase.


43. i 44. Fosilna goriva – obrada i vježbeIshodi Učenica/učenik će moći: - prepoznati prisutnost uskladištene energije u fosilnim gorivima - definirati fosilna goriva kao neobnovljive izvore energije - uočiti negativno djelovanje fosilnih goriva na okoliš.

12

45. Ponavljanje gradivaIshodi su navedeni u nastavnim jedinicama 43 i 44.

46. Pisana provjera znanja (obuhvaća nastavne jedinice 34 – 45)


4. PRiRoDoZnAnStveni PRiStUP

48. Znanstvena istraživanja (GOO, IKT, OSR1)IshodiUčenica/učenik će moći: - prepoznati istraživačka pitanja - uočiti uzročno-posljedične veze.

49. Znanstvena istraživanja – mali istraživački radovi (UKU, IKT)IshodiUčenica/učenik će moći: - raspravljati o svojim rezultatima - uspoređivati svoje rezultate s rezultatima drugih učenika.

50. Međuodnos znanosti i društva (GOO, IKT, OSR)IshodiUčenica/učenik će moći: - uočiti važnost znanosti za razvoj društva u cjelini - povezati snagu gospodarstva države s razvojem znanosti - razlikovati znanstvena tumačenja od mitova.


52. Usustavljivanje gradiva

53. Zaključivanje ocjena

1 MT – međupredmetne teme:

OR – održivi razvoj

GOO – građanski odgoj i obrazovanje

IKT – uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

UKU – učiti kako učiti

OSR – osobni i socijalni razvoj

13

PRiJeDloZi PRiPRemA ZA nAStAvU

14

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 1.Nastavna tema: - Razred: 5.Nastavna jedinica: Uvodni satKljučnipojmovi: udžbenik, Mozabook

Razrada ishoda Zadatak/pitanjezaprovjeruusvojenostiishoda Razina zadatka

Imenovati izvore znanja Imenuj neke izvore znanja koje ćeš rabiti u nastavi prirode.

1

Navesti neke zanimljivosti o sadržajima koje ćemo ove školske godine proučavati

Što je mikroskop?Što proučava biologija?Što znaš o dinosaurima?

111

Zaključiti koji su poželjni načini rada u nastavi prirode (rasprava)

Kako se ponašati tijekom: a) izlaganja/tumačenja učiteljice/učitelja b) rada u skupinic) prezentacije samostalnog ili grupnog rada?

111

Tip nastavnog sata:

obrada novih sadržaja ponavljanje i vježbanje provjeravanje i ocjenjivanje

Nastavne metode:

usmeno izlaganje razgovor demonstracija rad na

tekstu pisanje crtanje praktični rad

Materijalnapriprema:

• različiti izvori znanja: slike, modeli, mikroskop i pribor za mikroskopiranje, znanstveno popularni časopis

• udžbenik, bilježnica, Mozabook

Prilagodbazaučenikesteškoćamauučenju:

• Strategije i postupci podrške (metode i postupci prilagodbe/individu-alizacije) te aktivnosti za učenika prilagođavaju se ovisno o teškoća-ma učenika i u suradnji sa stručnom službom škole.

Etapa nastavnog sata DOMINANTNA AKTIVNOST Oblik rada

Uvodni dio(motivacija)

Upoznavanje s učenicima.Upoznavanje učenika s učionicom i radnim prostorom.Predstavljanje izvora znanja kojima će se učenici koristiti u nastavi Prirode.

frontalno/individualno

Središnji dio(obrada no-vog gradiva)

Razgovor o temama koje ćemo obrađivati ove školske godine.Razgovor o načinu uporabe udžbenika i Mozabooka.


Raspravljanje o pravilima rada, ponašanju i ocjenjivanju tijekom samostalnog rada i rada u skupinama.


Završni dio(ponavljanje)

Učenici u bilježnicu pišu svoja očekivanja od nastave Prirode.Na kraju školske godine vidjeti jesu li ta očekivanja ostvarena.

individualno

Prijedlog pripreme za 1. nastavni sat

15

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 2.Nastavna tema: Znanstvena istraživanja i znanstvene metodeNastavna jedinica: Znanstvena istraživanja i znanstvene metodeKljučnipojmovi: živa i neživa priroda, prirodne znanosti, znanstveno istraživanje, znanstvene me-

tode, pokus (eksperiment), difuzija


Razlikovati živu od nežive prirode te prepoznati prirodne znanosti

Navedi nekoliko primjera žive i nežive prirode. 1

Uočiti eksperiment kao temeljnu metodu istraživanja u prirodnim znanostima

Kako možemo dokazati neku prirodnu pojavu, pri-mjerice topivost nekih tvari u vodi?

1

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:


tekstu pisanje crtanje praktič-ni rad


• staklene čaše, tinta različitih boja, filtar vrećice čaja, kocke šećera


• Strategije i postupci podrške (metode i postupci prilagodbe/individu-alizacije) te aktivnosti učenika prilagođavaju se ovisno o teškoćama učenika i u suradnji sa stručnom službom škole.



Razgovor s učenicima o prirodi: što je priroda, koje komponenete priro-de razlikujemo. Motivacijsko pitanje može biti: u kojim ste predmetima govorili o prirodi? Mogu pomoći slike žive i nežive prirode u udžbeniku.

frontalno


Upoznati učenike s prirodnim znanostima. Objasniti što proučava biologija, navesti i ostale prirodne znanosti. Neka učenici pokušaju doći do zaključka u kojim se područjima života primjenjuju spoznaje prirodnih znanosti.

frontalno

Pokus: miješanje čestica različitih tvari u neposrednom dodiru. Pokus se može izvesti u skupinama. Svaka skupina neka upotrijebi drugu tvar (tintu, kocku šećera, filtar-vrećicu čaja...). Skicirati u bilježnice.

frontalno

Razgovor s učenicima o rezultatima pokusa. Pitanjima navesti učeni-ke na zaključak da je pokus osnovna metoda istraživanja u biololgiji i drugim prirodnim znanostima.

frontalno


Riješiti zadatak na Mozabooku. Izraditi umnu mapu. individual-no


16

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 3. i 4.Nastavna tema: Znanstvena istraživanja i znanstvene metodeNastavna jedinica: Spoznavanje prirode – lupa i mikroskopKljučnipojmovi: lupa, mikroskop, mikroskopski preparat


Prepoznati lupu i mikroskop kao optičke instrumente

Koji dijelovi mikroskopa povećavaju sliku predmeta koji gledamo?

1

Izraditi mikroskopski preparat i samostalno mikroskopirati

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• lupa, mikroskop, predmetna i pokrovna stakalca, pribor za mikroskopiranje, mahovina, kora drveta, sol, šećer, vlas kose...





Motivacijskim pitanjima navesti učenike na zaključak da je čovjek u početku prirodu spoznavao osjetilima – osobito vidom. Upitati ih znaju li za neke optičke sprave.

frontalno


Učenici se upoznaju s lupom i mikroskopom. Upoznaju osnovne dijelove mikroskopa i njihovu ulogu. Upoznaju mikroskopski prepa-rat.

frontalno

Vježba: promatranje lupom (rad u paru). Skicirati viđeno u bilježni-cu.Vježba: promatranje kristala soli ili šećera, vlasi kose... mikrosko-pom. Skicirati viđeno u bilježnicu.

rad u parovima/

individualno

Vježba: Izračunaj povećanje mikroskopa. individualnoZavršni dio

(ponavljanje)Riješiti zadatke na Mozabooku na str. 13. individualno

Prijedlog pripreme za 3. i 4. nastavni sat

17

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 5.Nastavna tema: Znanstvena istraživanja i znanstvene metodeNastavna jedinica: Laboratorijski pribor i posuđeKljučnipojmovi: laboratorijski pribor i posuđe, znakovi opasnosti, mjere opreza i zaštite pri radu


Razlikovati laboratorijski pribor i posuđe

Prepoznaj i imenuj laboratorijski pribor i posuđe koje imate u školi ili na slikama. Pokušaj zaključiti za što se upotrebljava pojedini pribor i posuđe.

1

2

Poznavati mjere opreza i za-štite pri radu u laboratoriju

Navedi osnovna pravila ponašanja te mjere opreza i zaštite pri radu.

1

Raspoznavati znakove opas-nosti pri radu s kemikalijama

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• školski laboratorijski pribor i posuđe





Motivacijsko pitanje: čime se znanstvenici, po tvojim dosadašnjim saznanjima, koriste za rad u laboratoriju? (pitanje u udžbeniku na str. 13.) Učenici imaju na uvid školski laboratorijski pribor i posuđe ili slike.

frontalno


Učenici se pojedinačno upoznaju s laboratorijskim priborom i posu-đem te njihovom ulogom.

frontalno

Učenici se upoznaju s osnovnim pravilima ponašanja i mjerama opre-za i zaštite pri radu.

frontalno

Učenici se upozaju sa znakovima opasnosti na kemikalijama. frontalno


Izvođenje jednostavih vježbi, primjerice mjerenje temperature vode, očitavanje razine tekućine u menzuri, uporaba tarionika...Učenici se mogu podijeliti u skupine, sve skupine prolaze sve vježbe.Riješiti zadatke na Mozabooku na str. 14.

rad u skupi-nama/

individualno


18

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 6.Nastavna tema: Znanstvena istraživanja i znanstvene metodeNastavna jedinica: PonavljanjeKljučnipojmovi: navedeni u prijedlozima priprema nastavnih sati 2 – 5


navedeni u pripremama 2 – 5 navedeni u pripremama 2 – 5

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik





Podijeliti učenike u 4 skupine. Dvije skupine rade s lupom, a dvije s mikroskopom.

rad u skupi-nama


Lupom promatraju mahovinu, koru drveta, krilo leptira, pero...Mikroskopom promatraju svježe preparate pokožice luka ili list mahovine, peludna zrna...Viđeno nacrtati u bilježnicu.

rad u skupi-nama


Odgovarati na pitanja iz udžbenika na str. 15. individualno


19

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 7. i 8.Nastavna tema: Temeljna građa prirodeNastavna jedinica: Atomi i molekuleKljučnipojmovi: atom, molekula, čestica


Objasniti da prirodu grade tvari razli-čitih svojstava

Usporedi osnovna svojstva vode i zraka. 2

Objasniti da su tvari građene od sitnih čestica

Praktični rad (udžbenik, str. 17)

Objasniti da se između čestica nalazi prostor

Školska spužva može upiti vodu. Objasni zašto. 2

Objasniti da međusobnim djelova-njem različitih tvari nastaju nove tvari različitih svojstava

Što nastaje međusobni djelovanjem vode, šeće-ra i limunovog soka? Usporedi svojstva svakog pojedinog sastojka s dobivenom otopinom.

2

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, lupa, mikroskop, šljunak, pijesak, plastelin, čačkalice, vatrostalna zdjelica, papir, upaljač ili žigice, staklena čaša





Razgovorom navesti učenike na spoznaju da su sve sastavnice prirode građene od tvari koje krase različita svojstva.Vježba: Promatranje građe pijeska i šljunka pomoću lupe ili mi-kroskopa. (str. 16)

frontalno


Upoznati učenike s pojmovima atoma i molekula. Pogledati 3D modele u Mozabooku na str. 16.Učenici izrađuju modele molekula od plastelina promatrajući slike u udžbeniku. (str. 16)


Učenici u parovima izvode pokus: Gorenje papira (str. 17).Učenici se podijele u 5 skupina i izvode pokus: Dokazivanje da se između čestica nalazi prostor. (str. 17)

rad u parovima/rad u skupina-

maVježba: Izračunaj povećanje mikroskopa individualno


Učenici rješavaju zadatke u Mozabooku na str. 17. individualno


20

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 9.Nastavna tema: Temeljna građa prirodeNastavna jedinica: Agregacijska stanja tvariKljučnipojmovi: agregacijska stanja – čvrsto, tekuće i plinovito


Uočiti da se tvari u prirodi javljaju u tri agregacijska stanja

Koju tvar neophodnu za život nalazimo u prirodi u sva tri agregacijska stanja?Navedi jednu tvar koja je na sobnoj temperaturi u plinovitom stanju i jednu tvar koja je u čvrstom agregacijskom stanju.

1

2

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook





Učenici gledaju video u Mozabooku na str. 18. Razgovorom navesti učenike na zaključak da se tvari u prirodi jav-ljaju u tri agregacijska stanja.

Individualnofrontalno


Pomoću slika u udžbeniku (str. 17), učenicima objasniti:• da tvari u čvrstom agregacijskom stanju imaju stalan oblik i sta-

lan volumen, a čestice su blizu jedna drugoj• da tvari u tekućem agregacijskom stanju imaju promjenjiv oblik i

stalan volumen, čestice nisu gusto poredane pa se mogu slobod-no gibati

• da tvari u plinovitom agregacijskom stanju imaju promjenjiv oblik i promjenjiv volumen, čestice su međusobno vrlo udaljene i gibaju se neovisno jedna o drugoj.

frontalno

Razgovorom navesti učenike da zaključe kako promjena temperatu-re utječe na agregacijska stanja vode.

frontalno


Riješiti zadatke u Mozabooku na str. 18. individualno


21

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 10.Nastavna tema: Temeljna građa prirodeNastavna jedinica: Vrste tvariKljučnipojmovi: čiste tvari, smjese tvari


Uočiti da u prirodi postoje čiste tvari i smjese tvari

U koju se vrstu tvari ubraja:- morska voda- kisik- magla?

2

Navesti primjere smjesa iz svako-dnevnog života

Koji sastojci tvore:- žbuku- hranu za ptice- morsku vodu?

2

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook, povrtna kocka za juhu, posudica





Postaviti učenicima zadatak: zapisati u bilježnice deset tvari s koji-ma se susreću u domaćinstvu.Na ploči nacrtati tablicu s dva stupca: čiste tvari i smjese tvari.

individualno


Objasniti učenicima razliku između čistih tvari i smjese tvari. Učenici navode primjere tvari koje su naveli na početku sata i poku-šavaju ih točno svrstati u tablicu na ploči.


Razgovorom s učenicima doći do zaključka koje su tvari u prirodi češće zastupljene.

frontalno


Vježba:Vrste tvari (str. 19)Zadatak u Mozabooku na str. 19

rad u parovi-ma/

individualno


22

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 11.Nastavna tema: Temeljna građa prirodeNastavna jedinica: Ponavljanje gradivaKljučnipojmovi: navedeni u prijedlozima priprema nastavnih sati 7 – 10


navedeni u nastavnim jedinicama 7 – 10


Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• plamenici, predmetna stakalca, drvene hvataljke, kapaljke, zaštitne naočale• radni listići





Podijeliti učenike u 5 skupina.Najaviti pokus: Je li vodovodna voda smjesa tvari?

frontalno


Svaka skupina izvodi pokus: na predmetno stakalce kapnuti dvije do tri kapi vodovodne vode. Stakalce pridržavati drvenom hvataljkom i oprezno zagrijavati nad plamenikom. Pritom učenici trebaju zaštiti-ti oči zaštitnim naočalama.Na predmetnom stakalcu ostaje svijetla mrlja.Učenici trebaju zaključiti od čega potječe mrlja i je li vodovodna voda čista tvar ili smjesa tvari.Pokus skicirati u bilježnice.

rad u skupi-nama/

individualno

Učenici zapisuju zaključak da je vodovodna voda smjesa vode i u njoj otopljenih čvrstih tvari. Neka učenici navedu gdje u svakodnevnom životu mogu primijetiti da je vodovodna voda smjesa tvari (čajnik, kuhalo za vodu, pipe...)

individualno/frontalno


Odgovoriti na pitanja iz udžbenika na str. 20.Riješiti 1. radni listić

individualno


23

1. radni listić1. Na slici je prikazan svjetlosni mikroskop.

Imenuj označene dijelove mikroskopa. Napiši na crte.

2. Na crte napiši slova ispred navedenih radnja koje opisuju postupak mikroskopiranja.

Slova poredaj po pravilnom redoslijedu.

a. Zrcalom usmjeriti zrake svjetlosti na objektiv.

b. Očistiti dijelove mikroskopa krpicom.

c. Malim vijkom izoštriti sliku.

d. Postaviti mikroskopski preparat na stolić.

e. Velikim vijkom potražiti sliku.

f. Gledajući sa strane spustiti tubus blizu mikroskopskog preparata.

1._______ 2.______ 3.______ 4._______ 5.________ 6.________

3. Pročitaj tekst i odredi kojim se prirodnim znanostima bavi svaka pojedinačna osoba u priči.

Mirko, Marija, Vera i Davor bave se znanstvenim radom. Jednog jutra uputili su se na teren-sko istraživanje. Mirko je prikupio uzorke tla i stijena koje će kasnije u laboratoriju proučiti. Marija je u obližnjoj bari uzela uzorak vode i promatrala ih pod mikroskopom da utvrdi koja živa bića može pronaći. Vera je u uzorak vode iz iste bare nakapala nekoliko kapi iz bočica koje je ponijela sa sobom. Promatrala je promjene boje uzorka vode. Davor je mjerio temperature vode i zraka te utvrđivao prozirnost vode u bari.

Mirko je ________________________________

Marija je _______________________________

Vera je ________________________________

Davor je _______________________________

24

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 12.Nastavna tema: Temeljna jedinica građe živih bića – stanicaNastavna jedinica: Temeljna jedinica građe živih bića – stanicaKljučnipojmovi: stanica (životinjska i biljna)


Prepoznati stanicu kao jedinicu građe žive prirode

Zašto kažemo da je stanica gradivna i djelatna jedinica građe živih bića?

2

Razlikovati biljnu od životinjske stanice

Od čega su građeni:- jetra psa- list kukuruza?

1

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook, mikroskop, pribor za mikroskopiranje, trajni preparati, prirodni materijal





Razgovor s učenicima o povijesti otkrića stanice (slike u udžbeniku, str. 21).Neka učenici potraže na internetskim stranicama slike različitih modela mikroskopa kroz povijest.Neka učenici istraže koji su prirodoznanstvenici pridonijeli spozna-jama o stanici (str. 22).



Definirati stanicu kao gradivnu i funkcionalnu jedinicu građe živih bića.Naglasiti da se stanice razlikuju po obliku i veličini što ovisi o njiho-voj funkciji (slike 32, 33, 34).Naglasiti da postoje razlike u građi između biljnih i životinjskih sta-nica (slike 35, 36, 37, 38).

frontalno


Vježba: mikroskopiranje stanica (str. 23).Viđeno nacrtati u bilježnice.Izračunati povećanje mikroskopa.

rad u skupi-nama/

individualno


25

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 13. i 14.Nastavna tema: Jednostanični i mnogostanični organizmiNastavna jedinica: Jednostanični i mnogostanični organizmiKljučnipojmovi: zajednička svojstva živih bića, jednostanični organizmi, mnogostanični

organizmi, tkivo, organ, sustav organa, organizam, dioba stanice


Opisati obilježja živih bića na primjeru biljnog i životinjskog organizma

Navedi životna obilježja:a) tratinčiceb) puža vinogradnjaka.

1

Prepoznati diobu stanica koja omogućuje razmnožavanje jednostaničnih organizama i rast i obnovu mnogostaničnih organizama

Što je svrha diobe stanica kod:a) kišne algeb) konja?

2.

Prepoznati jednostanične i mnogo-stanične organizme

Koja je značajna razlika između gušterice i amebe? 2.

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook, mikroskop, pribor za mikroskopiranje, trajni preparati, prirodni materijal




26



Razgovor s učenicima o razlikama između živih bića na našem pla-netu (motivacijsko pitanje na str. 24.).Navesti zajednička svojstva živih bića.

frontalno


Pitanjima navesti učenike na zaključak da postoje organizmi koji se vide golim okom i oni koji se ne vide golim okom.Objasniti razliku između jednostaničnih i mnogostaničnih organizama.Vježba: mikroskopiranje kišne alge (jednostaničnih organizamna po izboru ili mogućnostima).Viđeno nacrtati u bilježnicu.Pogledati 3D u Mozabooku na str. 24.Vježba: mikroskopiranje biljnih tkiva (trajni preparati).Učenike podijeliti u pet skupina. Svaka skupina mikroskopira svoj trajni preparat s biljnim tkivom. Razgovorom tijekom mikroskopira-nja poticati spoznaju da su biljke građene od mnogo stanica. Pitanja na str. 25 navode učenike na zaključak da su i životinje gra-đene od mnogo stanica koje se međusobno razlikuju.Uz pomoć slika u udžbeniku (str. 25 i 26) objasniti razine ustroja mnogostaničnog organizma.Objasniti svrhu diobe stanica kod jednostaničnih i mnogostaničnih organizama (slike na str. 27).

rad u skupi-nama

individualno


Odgovoriti na pitanja iz udžbenika na str. 28.Riješiti zadatke u Mozabooku na str. 28.

individualno

27

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 15.Nastavna tema: Stanica, Jednostanični i mnogostanični organizmiNastavna jedinica: Ponavljanje gradivaKljučnipojmovi: navedeni u prijedlozima priprema nastavnih sati 12 – 14




Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook, radni listići





Motivacijsko pitanje: što je osnovna jedinica građe živih bića? Uče-nici odgovaraju da je to stanica. Učitelj zapisuje pojam „stanica“ na ploču.

frontalno


Razgovorom i poticajnim pitanjima dobivaju se odgovori koji služe za formiranje umne mape (učiteljica/učitelj piše na ploču).

frontalno


Prepisati umnu mapu u bilježnice.Riješiti 2. radni listić.

individualno


28

2. radni listić1. a) Objasni zašto kažemo da je stanica osnovna gradivna jedinica živih bića?

____________________________________________________________

____________________________________________________________

b) Objasni zašto kažemo da je stanica osnovna djelatna jedinica živih bića?

____________________________________________________________

____________________________________________________________

2. Razmisli i odgovori.

Zašto se stanice razlikuju po obliku i veličini?

____________________________________________________________

____________________________________________________________

3. Slike prikazuju razine ustroja ljudskog organizma. Pažljivo ih promotri i na crte ispod njih napiši brojeve od 1 do 5 tako da 1 opisuje najnižu razinu ustroja, a 5 najvišu razinu.

__________ __________ __________ __________ __________

4. a) Pažljivo pogledaj slike i na crte ispod njih napiši što svaka od njih predstavlja.

b) Razmisli i odgovori.

Može li se označena stanica izdvojiti i nastaviti samostalan razvoj. Objasni.

_____________________________________________________________________

Redom: tkivo, stanica, sustav organa, organ, organizam

29

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 18. i 19.Nastavna tema: Životni uvjetiNastavna jedinica: Životni uvjeti okoliša – svojstva tlaKljučnipojmovi: tlo, kompost, zelena gnojidba, humus, uvjeti klijanja sjemenke


Objasniti razliku između prirode i okoliša Koja je razlika između prirode i okoliša? 1Opisati svojstva tla O čemu ovisi plodnost tla? 2Objasniti djelovanje živih bića na životne uvjete

Objasni na primjeru kako živa bića utječu na plodnost tla.

2

Objasniti kako životni uvjeti tla djelu-ju na klijanje, rast i razvoj biljaka

Koji su životni uvjeti potrebni za klijanje, a koji za rast i razvoj biljke?

2

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook • Vježba: svojstva tla – staklena posuda, uzorak tla, voda• Vježba: temperatura tla – ubodni termometar• Vježba: živi svijet u tlu – plastična boca od 1,5 L, škare, crni papir, ljepljiva

vrpca, gaza, svjetiljka, povećalo, uzorak tla• Vježba: vanjski uvjeti klijanja – staklena čaša, daščica, pribadače, sjemenke

graha, voda• Vježba: praćenje smjera rasta korijena i stabljike – staklena čaša, salveta,

sjemenke graha, prskalica za vodu• Vježba: utjecaj svjetlosti na rast biljke – plastične čaše sa zemljom, proklijale

sjemenke graha



Etapa nastavnog sata DOMINANTNA AKTIVNOST Oblik

radaUvodni dio(motivacija)

Podijeliti parovima učenika uzorke tla koje su donijeli. Učenici opisuju svojstva tla. U razgovoru s učiteljicom/učiteljem navode koje se kulture uzgajaju na toj vrsti tla. Imenuju vrstu tla (uz pomoć učiteljice/učitelja).

rad u pa-rovima


Objasniti što je tlo, navesti vrste tla.Navesti vrste prirodnih gnojiva – stajski gnoj, kompost, zelena gnojidba.Naglasiti važnost živog svijeta za stvaranje humusa.Objasniti sastav tla, temperaturu tla, vodu u tlu i zrak u tlu.Podijeliti učenike u šest skupina. Svaka će skupina izvesti jedan pokus ili vježbu (str. 31, 32, 34, 35). Rezultate će prezentirati na sljedećem satu.

frontalno

rad u skupina-

ma Završni dio

(ponavljanje)Odgovoriti na pitanja iz udžbenika (18. sat) na str. 36.Odgovoriti na pitanja u Mozabooku na str. 36. (19. sat)

indivi-dualno


30

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 20.Nastavna tema: Životni uvjetiNastavna jedinica: Projekt Ključnipojmovi: temperatura zraka, vlažnost, duljina dana


Objasniti da su promjene na bilj-kama uzrokovane promjenama godišnjih doba

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, internet, termometar, markeri, metar (ravnalo)





Upute za izvođenje projekta nalaze se u udžbeniku na str. 35 i 36.

Središnji dio(obrada no-vog gradiva)Završni dio

(ponavljanje)


31

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 21. i 22.Nastavna tema: Životni uvjetiNastavna jedinica: Svojstva vodeKljučnipojmovi: voda, otapalo, otopina, kapilarnost, površinska napetost


Opisati svojstva vode Zašto ledenjaci plivaju na vodi?Zašto se morska voda ne može rabiti za piće?

2.2.

Prepoznati važnost vode za živa bića Navedi u koje svrhe čovjek upotrebljava vodu. 1

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook• Vježba: volumen i temperatura leda – plastična prozirna čaša, marker, termo-

metar, voda, zamrzivač• Vježba: kapilarnost – plitki tanjurić, kava ili obojeni napitak, kocka šećera,

salveta ili pamučna krpa• Vježba: voda kao otapalo – čaša, šećer, sol, žličica, voda• Vježba: voda otapa i plinove – vatrostalna posuda, kuhalo, termometar, voda• Vježba: površinska napetost vode – čaša, spajalica, igla ili žilet• Vježba: ispitivanje kiselosti vode – čaše, destilirana voda, ocat, soda bikarbo-

na, univerzalni lakmus papir





Motivacijskim pitanjem „Koja je najraširenija tvar u prirodi?“ potaknuti učenike na odgovor – voda.Razgovor s učenicima o zastupljenosti vode u prirodi i u ljudskom tijelu.


Ponoviti agregacijska stanja vode.Pokus: Volumen i temperatura leda (str. 38) zadati kao vježbu Pokus: Voda otapa i plinove (str. 39) kod kućeRezultate učenici trebaju zapisati. Na sljedećem satu prezentirati.Objasniti vezu između temperature vode i gustoće vode. Važnost tem-peraturne amnomalije vode za preživljavanje organizama u vodama.Pokusi: - Kapilarnost (str. 38) podijeliti učenike u četiri- Voda kao otapalo (str. 39) skupine – rotiranjem svaka - Površinska napetost vode (str. 39) skupina izvodi sve pokuse- Ispitivanje kiselosti vode (str. 40)


Odgovarati na pitanja iz udžbenika na str. 40.Rješavati zadatke u Mozabooku na str. 40.


32

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 23. i 24.Nastavna tema: Životni uvjetiNastavna jedinica: Svojstva zrakaKljučnipojmovi: zrak, atmosfera, vjetar, kisik, ugljikov dioksid, gravitacija


Opisati svojstva zrakaPrepoznati važnost gravitacije za život na ZemljiObjasniti važnost zraka za živa bića

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook• Vježba: disanje biljke – staklena tegla s poklopcem, žigice, svježi listovi• Vježba: proizvodnja kisika – listovi neke biljke, čaša, veća staklena posuda,

voda, stakleni štapić• Vježba: mjerenje temperature zraka – metar i termometar





Motivacijsko pitanje: Što omata planet Zemlju?Diskusija s učenicima o atmosferi i njezinu značenju za život.Pročitati u udžbeniku na str. 41 tekst o Newtonu. Razgovarati o gravitaciji.

frontalno


Praktični rad: demonstrirati učenicima – zgužvani komad papira i gumicu ispustiti iz ruku istovremeno s visina od oko 150 cm. To može učiniti i jedan učenik ili učenica.Kroz razgovor potaknuti učenike na zaključak da predmeti padaju istom brzinom, neovisno o masi.Objasniti sastav zraka, pogledati sliku 69 na str. 42.Naglasiti važnost kisika i ugljikovog dioksida za živa bića.Razgovor o temperaturi zraka – razlike tijekom dana i godine.Razgovorom doći do zaključka o važnosti vjetra te nastajanju vjetra. Pogledati 3D model u Mozabooku na str. 43.


Odgovoriti na pitanja iz udžbenika, str. 44.Riješiti zadatak u Mozabooku na str. 44.Na kraju sata zadužiti učenike da pripreme i provedu pokuse: disa-nje biljke, proizvodnja kisika, mjerenje temperature zraka.Na sljedećem satu učenici prezentiraju rezultate radova. Prodiskuti-rati o rezultatima.


33

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 25.Nastavna tema: Znanstvena istraživanja i znanstvene metode,

Temeljna građa prirode – atomi i molekule, Temeljna jedinica građe živih bića – stanica, Jednostanični i mnogostanični organizmi, Životni uvjeti – svojstva tla, zraka i vode

Nastavna jedinica: Ponavljanje i usustavljivanje gradiva I. polugodištaKljučnipojmovi: navedeni u prijedlozima priprema nastavnih sati 2 – 24


navedeni u pripremama 2 – 24 navedeni u pripremama 2 – 24

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook, listići papira, kartonska kutija





Podijeliti učenike u parove (parovi u klupama). Objasniti učenicima tijek sata – svaki par osmišljava po jedno pitanje iz svake nastavne teme. Pitanje zapisuju na papirić i ubacuju papirić u kutiju.

frontalno/rad u paro-

vima


Parovi učenika izvlače redom papirić s pitanjem i nakon kratkog dogovora jedan od njih odgovara.Potaknuti učenike na samovrednovanje i međusobno vrednovanje. Zapisati predložene ocjene na papir.

rad u paro-vima


Zapisati ocjene u imenik.


34

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 26.Nastavna tema: Međuodnosi životnih uvjeta i živih bićaNastavna jedinica: Stanište i životni uvjetiKljučnipojmovi: životni uvjeti, stanište, prilagodbe


Prepoznati različita staništa i opisati životne uvjete na njima

Odaberi jedno kopneno i jedno vodeno stanište. Opiši životne uvjete koji vladaju na njima.

1

Objasniti prilagodbe živih bića u razli-čitim životnim uvjetima

Usporedi prilagodbe šarana i sove na procese:a) disanjab) kretanja.

2

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook, posuda, šiljilo za olovke, baloni, papir A4





Kao motivacijska pitanja upotrijebiti pitanja na str. 45 (prva dva).Učenici odgovaraju na pitanja i dolaze do spoznaje da postoje različita životna područja s raznolikim uvjetima života.

frontalno


Objasniti učenicima pojam staništa i životnih uvjeta. Naglasiti da na organizme djeluju i čimbenici žive prirode.Provesti vježbu: gustoća vode i zraka, str. 45. u udžbeniku.Na primjeru ribe objasniti prilagodbe na život u vodi.Pokus: ispitivanje djelovanja plivaćeg mjehura, po uputama na str. 46. u udžbeniku.Vježba: kako oblik utječe na sposobnost letenja, po uputama na str. 46. u udžbeniku.Razgovarati o prilagodbama ptica za let.Povezati važnost snažnog kostura, zglobova i mišića s kretanjem na tlu.

frontalno

indvidualno

individualno/frontalno


Odgovoriti na pitanja u udžbeniku, str. 47.Riješiti zadatke u Mozabooku na str. 47.Pogledati 3D model u Mozabooku na str. 46.

individualno


35

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 27.Nastavna tema: Međuodnosi životnih uvjeta i živih bićaNastavna jedinica: Evolucija Ključnipojmovi: evolucija, prilagodbe, vrsta, borba za opstanak, prirodni odabir


Istaknuti promjenjivost kao obiljež-je živih bića

Jesu li predci čovjeka izgledali kao današnji čovjek? 1

Objasniti kako bolje prilagođeni organizmi određenim životnim uvjetima imaju veću mogućnost opstanka

Kakva je mogućnosti opstanka zelene bogomoljke u suhom grmlju? Objasni.

2

Objasniti borbu za opstanak i pri-rodni odabir

Objasni zašto su žirafe dužih vratova imale veće izglede za opstanak tijekom evolucije.

2

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook, papir A4, plava i crvena prozirna folija





Pročitati motivacijasko pitanje u udžbeniku na str. 48Prodiskutirati o prilagodbama živih bića na životne uvjete staništa i naglasiti njihov značaj za opstanak.Upitati učenike znaju li što je evolucija. Objasniti pojam evolucije.

frontalno


Učenike podijeliti u 5 skupina. Svaka skupina dobiva papir veličine A4 te plavu i crvenu foliju. Na papir žutim flomasterom crtaju živo-tinju po izboru. Slijede upute navedene u udžbeniku na str. 48.Prodiskutirati o rezultatima pokusa. Naglasiti važnost zaštitne obo-jenosti kod životinja.Razgovarati s učenicima o životinjama koje su se prilagodile život-nim uvjetima staništa, koje oni znaju. Učenici daju vlastite primjere.Definirati pojam vrste i naglasiti značaj prirodnog odabira i borbe za opstanak za evoluciju.

rad u skupi-nama

frontalno


Riješiti zadatke u Mozabooku na str. 49.Odgovoriti na pitanja na str. 49.

individualno


36

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 28. i 29.Nastavna tema: Međuodnosi životnih uvjeta i živih bićaNastavna jedinica: Fosili ili okamineKljučnipojmovi: fosili, paleontologija, živi fosili


Prepoznati fosile kao dokaze posto-janja izumrlih oblika života

Što dokazuju otisci listova u ugljenu ili kukci saču-vani u jantaru?

2

Prepoznati da su fosilna goriva ostaci davno izumrlih bića

Što govori činjenica da su u naslagama ugljena pronađeni dobro očuvani ostatci papratnjača?

2

Navesti primjere prijelaznih oblika i živih fosila kao dokaza evolucije

Što je praptica? Zašto je smatrama prijelaznim oblikom?Zašto indijsku lađicu nazivamo živim fosilom?

2

1

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook• Vježba: izrada fosila – spužva, škare, plastična čaša, tanjurić, sitni pijesak,

kuhinjska sol, soda bikarbona, topla voda• Vježba: dobivanje drvenog ugljena – limena kutija, drvene treščice, plamenik





Zadati učenicima da provedu vježbu prema uputama na str. 51 u udžbeniku. Uputiti ih da uratke donesu na sljedeći sat.

frontalno


Pročitati motivacijsko pitanje na str. 50.Razgovarati o fosilima, objasniti kako su nastali. Naglasti da su materijalni dokaz postupnog razvoja živih bića. Pogledati na Moza-booku 3D model na str. 50 te sliku str. 51.Spomenuti paleontologiju kao znanost koja proučava fosile. Pogle-dati sliku 90 na str. 52. Uočiti promjenjivost vrste kroz vrijeme.Objasniti prijelazne oblike i žive fosile kao dokaze evolucije. Pogle-dati 3D model na str. 52 i video-uradak na str. 53.

--------------- · --------------- · --------------- · ---------------Demonstracija – pokus dobivanja drvenog ugljena.Povezati pokus s procesom pougljenjivanja u starom dobu.

frontalno


Odgovoriti na pitanja u udžbeniku na str. 54.Riješiti zadatke u Mozabooku na str. 54.

individualno


37

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 30.Nastavna tema: Međuodnosi životnih uvjeta i živih bićaNastavna jedinica: Zemljina prošlostKljučnipojmovi: geološka doba, ledena doba, izumiranje vrsta


Opisati prilagodbe koje su živim bićima omogućile preživljavanje tijekom ledenih doba

Objasni zašto su ptice i sisavci preživjeli nagle pro-mjene životnih uvjeta koji su uzrokovali nestanak velikih gmazova.

2

Navesti primjer velikog izumiranja organizama kao posljedice promje-ne životnih uvjeta

Koji su događaji mogli prouzročiti masovno izumi-ranje dinosaura?

1

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:






• Strategije i postupci podrške (metode i postupci prilagodbe/indivi-dualizacije) te aktivnosti učenika prilagođavaju se ovisno o teškoćama učenika i u suradnji sa stručnom službom škole.



Pročitati motivacijska pitanja u udžbeniku na str. 55.Uz pomoć slike 94 na str. 54 objasniti postojanje vremenskih raz-doblja u geološkoj prošlosti Zemlje. Naglasiti pojavu više ledenih doba i velikih evolucijskih promjena.

frontalno


Razgovor s učenicima o izumrlim životinjama. Neka učenici daju svoje primjere. Pogledati 3D model u Mozabooku na str. 54.Spomenuti teorije nestanka velikih gmazova i razvoj ptica i sisavaca.

frontalno


Odgovoriti na pitanja u udžbeniku na str. 55.Riješiti zadatke u Mozabooku na str. 55.

individualno


38

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 31.Nastavna tema: Međuodnosi životnih uvjeta i živih bićaNastavna jedinica: Ponavljanje gradivaKljučnipojmovi: navedeni u prijedlozima priprema nastavnih sati 26 – 30

Razrada ishoda Zadatak/pitanjezaprovjeruusvojenostiishoda

Razina zadatka

navedeni u nastavnim jedinicama 26 – 30 navedeni u nastavnim jedinicama 26 – 30

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, radni listići, internet, stručna literatura





Podijeliti učenike u pet skupina i podijeliti zadatke. frontalno


Prva skupina obrađuje životne uvjete i prilagodbe organizama na staništu po vlastitom izboru. Koriste se internetom i/ili literaturom.

Druga skupina obrađuje životne uvjete i organizme u pradobu.

Treća skupina obrađuje životne uvjete i organizme u starom dobu.

Četvrta skupina obrađuje životne uvjete i organizme u srednjem dobu.

Peta skupina obrađuje životne uvjete i organizme u novom dobu.

rad u skupi-nama


Svaka skupina prezentira svoj rad.Riješiti 3. radni listić.

rad u skupi-nama


39

3. radni listić1. Slike prikazuju četiri osnovna geološka doba.

a) Na crtu ispod naziva doba napiši od kad do kad je trajalo.

b) U pravokutnike napiši koje skupine organizama (koje vidiš na slici) prevladavaju u pojedinom geološkom dobu.

c) Napiši nazive organizama (prikazanih na slikama) koji su tijekom evolucije izumrli.

__________________________________________________________________

PRADOBA

STARODOBA

SREDNJE DOBA

NOVO DOBA NACRTATI:u pradobu - jednostanične organizme u starom dobu - trilobite, kukce, ribe i paprati u srednjem dobu - dinosaure, ptice, kukce, biljke cvjetnjače u novom dobu - sisavce

40

2. Promotri slike, razmisli i odgovori na pitanja.

dinosaur mamut

a) U kakvim su klimatskim uvjetima živjeli dinosauri, a u kakvim mamuti?

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

b) Kako objašnjavaš činjenicu da su paleontolozi pronašli gotovo u potpunosti očuvana tijela mamuta, a od dinosaura samo kosti?

3. Promotri sliku. Odgovori na pitanja.

a) Koji je od dvaju fosila na slici mlađi? Zaokruži točan odgovor.

A B

b) Kakve je građe mlađi fosil u odnosu na starijeg?

__________________________________________________________________

c) Po čemu zaključuješ koji je fosil mlađi? Objasni.

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

__________________________________________________________________

41

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 34., 35. i 36.Nastavna tema: Energija i oblici energijeNastavna jedinica: Energija i oblici energijeKljučnipojmovi: energija – potencijalna, kinetička, kemijska, svjetlosna, toplinska, električna,

energija zvuka, nuklearna


Razlikovati oblike energije Opiši oblike energije na primjerima. 2Objasniti da je hrana izvor energije za živa bića

Koja je razlika u načinu prehrane biljaka i životinja? 2

Navesti primjere skladištenja ener-gije u živoj i neživoj prirodi

Koja je važnost lukovica u biljaka i masnog tkiva u životinja? Kako nastaje električna energija koja omogućuje rad tvojeg mobitela?

1

2

Prepoznati veliku energiju u prirod-nim pojavama

Što se oslobađa:a) udarom gromab) erupcijom vulkana?

2

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook• Vježba: dokazivanje prisutnosti hranjivih tvari u namirnicama

1. predmetno stakalce, Lugolova otopina, kapaljka, pšenično brašno, kruh, krumpir, šunka, sir, jabuka

2. tri epruvete, mlijeko, alkohol, ocat, limun3. papir formata A4, sjemenke oraha ili suncokreta

• Vježba: učinak masnog tkiva i tjelesnog pokrova kao toplinskih izolatora – – 5 tikvica, 5 čaša, termometar, čepovi, perje, dlaka, svinjska mast

• Vježba: promjena potencijalne u kinetičku energiju – daska, letvice, ljepljiva vrpca, tri pikule jednake veličine i mase

• Vježba: izrada jednostavne baterije – limun, bakrena žica ili pločica, cinčana pločica ili željezni čavao, voltmetar

• Vježba: izrada jednostavnog telefona – 2 plastične čaše od jogurta, konopac duljine 5 metara

• Vježba: munja – balon, plastelin, metalne spajalice



Prijedlog pripreme za 34., 35. i 36. nastavni sat

42



1.Pročitati motivacij-ska pitanja na str. 58.

2.Pročitati motivacij-ska pitanja na str. 59.

3.Pročitati drugo mo-tivacijsko pitanje na str. 61.

1.F

2.F

3.F


Objasniti pojam energije, pretvaranje energije iz jednog oblika u drugi, na-glasiti da je količina energije u svemiru uvijek jednaka.

Objasniti pretvorbu svjetlosne energije Sunca u kemijsku energiju šećera i dru-gih hranjivih tvari.Uz pomoć slike 93 razgovarati o pove-zanosti živih bića u odnosima prehrane.Pokus: dokazivanje prisutnosti hranjivih tvari u namirnicama (str. 60).Naglasiti važnost tjelesnog pokrova za očuvanje temperatu-re tijela.Pokus: masno tkivo i tjelesni pokrov kao toplinski izolatori (str. 61).

Objasniti potencijal-nu i kinetičku ener-giju.Pokus: promjena po-tencijalne u kinetičku energiju (str. 62)Pokus: izrada jedno-stavne baterije (str. 62).Razgovor o električ-noj energiji i energiji zvuka.Vježba: izrada jedno-stavnog telefona (str. 63).Razgovor o nuklear-noj energiji.Pokus: munja (str. 64).Vježba: koliko je uda-ljena munja (str. 64)Prijedlog: pokuse i vježbe odraditi po skupinama – svaka skupina izvodi svoj zadatak.

F F

RUS

F

RUS

F

RUS

RUS

F

RUS

F

RUS


Prodiskutirati o izjavi N. Tesle (str. 58).

Prodiskutirati o pita-nju ispod pokusa na str. 61.

Odgovoriti na pi-tanja na str. 65 u udžbeniku.Riješiti zadatke u Mozabooku str. 65.

F F IND

43

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 37. i 38.Nastavna tema: Životni uvjetiNastavna jedinica: Projekt Ključnipojmovi: temperatura zraka, vlažnost i duljina dana


Opisati metodologiju terenskog istraživanjaAnalizirati dobivene rezultate i pri-kazati ih tabelarno ili grafovimaPrezentirati rezultate projekta pri-državajući se pravila izrade istraži-vačkih radova

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, internet




Uvodni dio Upute za izvođenje projekta nalaze se u udžbeniku na str. 35 i 36.

Središnji dio

Završni dio


44

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 39.Nastavna tema: Obnovljivi izvori energijeNastavna jedinica: Energija suncaKljučnipojmovi: veliki prasak, Sunce, svjetlost, toplina, kolektori, fotostanice, sunčane baterije


Razina zadatka

Izdvojti Sunce kao glavni izvor energije na Zemlji

Koja je važnost Sunčeve energije za biljke, životinje i čovjeka?

1

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook, globus, ljepljiva vrpca, dva termometra, sobna svjetilj-ka, kutija za pizzu, kolaž papir, aluminijska folija





Na početku sata postaviti vježbu „Upijanje toplinske energije Sunca“ (str. 69).Pročitati motivacijska pitanja na str 67. i razgovarati o nastanku svemira i Sunčevog sustava.

rad u skupina-ma

frontalnoSredišnji dio(obrada no-vog gradiva)

Vježba: kako geografska širina utječe na klimu (str. 67)Objasniti načine uporabe energije Sunca.

frontalno


Zadati učenicima da izrade maketu Sunčevog sustava (str. 67).Izmjeriti temperature u kutijama. Prodiskutirati o očitanim vrijed-nostima (zašto je tako).

individualno/rad u skupina-

ma


45

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 40.Nastavna tema: Obnovljivi izvori energijeNastavna jedinica: Energija vjetraKljučnipojmovi: vjetar, vjetroelektrana


Razina zadatka

Prepoznati važnost vjetra za život na Zemlji

Navedi značaj vjetra za biljke i životinje. 2

Prepoznati vjetar kao obnovljivi izvor energije

Može li se vjetar kao izvor energije potrošiti? 1

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook, plastična boca, drveni štapić, pluteni čepovi, gumica, karton, čačkalice, pijesak, konac, olovka, ljepilo, sušilo za kosu





Razgovarati o korišenju energije vjetra u prošlosti (motivacijsko pitanje na str. 69).

frontalno


Objasniti princip djelovanja vjetroelektrana, ponoviti definiciju vjetra.Vježba: izrada vjetrenjače, str. 69/70.

frontalno/rad u skupina-

ma


Riješiti zadatak u Mozabooku na str. 70.Pronaći na internetu video o vjetroelektranama. Prodiskutirati o prednostima i mogućim nedostatcima vjetroelektrana.

individualno


46

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 41.Nastavna tema: Obnovljivi izvori energijeNastavna jedinica: Energija vode i biomaseKljučnipojmovi: voda, biomasa, hidroelektrana, bioplin, plima i oseka, plimna turbina


Razina zadatka

Prepoznati vodu i biomasu kao obnovljive izvore energije Navesti prednosti i nedostatke korištenjavode i biomase

Koji oblik energije ima akumulacijsko jezero? Kako se ta energija može iskoristiti?Koji oblik energije ima piljevina, slama ili stajski gnoj? Kako se ta energija upotrebljava?

2

2

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook, kartonska ambalaža za mlijeko od 2 L, ljepljiva vrpca, kadica, igla ili šilo





Razgovor o korištenju vode kao izvora energije u prošlosti (moti-vacijsko pitanje na str. 70).

frontalno


Objasniti princip rada hidroelektrana. Prodiskutirati o prednosti-ma i nedostatcima hidroelektrana (akumulacijska jezera, utjecaj na biocenozu rijeke, naselja...).Pokus: položaj turbina u hidroelektranama, str. 70.Razgovor o biomasi – što je biomasa, kako nastaje bioplin, kako se upotrebljava. Pogledati 3D model u Mozabooku na str. 71.Objasniti plimu i oseku i plimne turbine.

Frontalno

rad u skupina-ma

frontalno


Riješiti zadatke u Mozabooku, odgovoriti na pitanja na str. 73. individualno


47

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 42.Nastavna tema: Oblici energije i obnovljivi izvori energijeNastavna jedinica: Ponavljanje gradivaKljučnipojmovi: navedeni u prijedlozima priprema nastavnih sati 34 – 41


Razina zadatka


Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:









Podijeliti učenike u četiri skupine. Objasniti učenicima njihove zadatke.

frontalno


Prva skupina – energija i oblici energije: izraditi umnu mapu.Druga skupina – energija Sunca: prikazati tabelarno prednosti i nedostatke.Treća skupina – energija vjetra: prikazati tabelarno prednosti i nedostatke.Četvrta skupina – energija vode i biomase: prikazati tabelarno prednosti i nedostatke.

rad u skupina-ma


Predstavnici skupina prezentiraju radove. Slijedi razgovor o obra-đenim temama.Riješiti radne listiće.

rad u skupina-ma

individualno


48

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 43. i 44.Nastavna tema: Neobnovljivi izvori energijeNastavna jedinica: Fosilna gorivaKljučnipojmovi: fosilna goriva, nafta, ugljen, zemni plin, karbonizacija, kisele kiše, učinak sta-

klenika, globalno zatopljenje


Razina zadatka

Prepoznati prisutnost uskladištene energi-je u fosilnim gorivima

Što se događa u trenutku pokretanja benzin-skog motora?

2

Definirati fosilna goriva kao neobnovljive izvore energije

Objasni zašto znanstvenici pretpostavljaju da se za oko 200 godina čovječanstvo više neće moći koristiti ugljenom kao izvorom energije.

2

Uočiti negativno djelovanje fosilnih gori-va na okoliš

Koji su nedostaci korištenja fosilnih goriva? 2

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, Mozabook, plastična boca od 0,5 L, slana voda, jestivo ulje, šumeće tablete, balon, tri čaše, termometar, stakleno zvono, soda bikarbona, ocat, lakmus papir, kreda, voda





1.Pročitati motivacijsko pitanje na str. 74.

2.Ponoviti gradivo s prethodnog sata (razgovor)

1.indivi-dualno

2.indivi-dualno


Razgovarati s učenicima o važ-nosti fosilnih goriva za suvreme-nog čovjeka – navesti učenike na zaključak da su fosilna goriva danas osnovni izvori energije. Razgovarati o nastanku ugljena, nafte i zemnog plina.

Diskusija o dobivenim rezul-tatima 2. i 3. skupine. Učenici kroz razgovor povezuju učinke u pokusima s učincima staklenika i kiselih kiša u atmosferi.Pogledati 3D model na str. 77/78 u Mozabooku.

indivi-dualno

RUS

indivi-dualno


49



Podijeliti učenike u tri skupine za provođenje pokusa. 1. skupina: nafta i zemni plin

(pokus se izvodi na satu). Nakon provedena pokusa, diskutirati o rezultatima pokusa. Učenici povezuju raspored tvari u boci s njiho-vom specifičnom težinom. Zaključuju da je plin u boci ugljikov dioksid jer se žigica u boci gasi. Upute za izvođenje pokusa su u udžbeniku na str. 77.

2. skupina: učinak staklenika3. skupina: kisele kiše

Druga i treća skupina postav-ljaju pokuse prema uputama u udžbeniku na str. 78. Rezultate će učenici očitati i zapisati slje-deći dan.

Odgovoriti na pitanja iz udžbe-nika na str. 79.

Riješiti zadatke u Mozabooku na str. 79.

indivi-dual-

no

indivi-dual-

no

indivi-dual-

no

50

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 45.Nastavna tema: Neobnovljivi izvori energijeNastavna jedinica: Ponavljanje gradivaKljučnipojmovi: navedeni u prijedlozima priprema nastavnih sati 43 – 44


Razina zadatka

navedeni u nastavnim jedinicama 43 i 44 navedeni u nastavnim jedinicama 43 i 44

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• radni listići, udžbenik




Uvodni dio Podijeliti učenike u parove (parovi u klupama), podijeliti radne listiće.

frontalno

Središnji dio Rješavanje 4. radnog listića i 5. radnog listića.Svi učenici rješavaju oba radna listića.

rad u paru

Završni dio Provjera točnosti rješenja radnih listića. frontalno


51

4. radni listićPopuni tablicu.

Fosilno gorivo Nastanak Koristisekao: Utjecaj na okoliš

Ugljen

Nafta

Zemni plin

52

5. radni listićU najveći pravokutnik na vrhu upiši naziv pojave koju slika prikazuje.

U ostale pravokutnike upiši odgovarajuće pojmove.

Ukratko opiši što slika prikazuje.

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

________________________________________________________________________________

53

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 48.Nastavna tema: Prirodoznanstveni pristupNastavna jedinica: Znanstvena istraživanjaKljučnipojmovi: istraživačko pitanje, pretpostavka, predviđanje, eksperiment, zaključak


Razina zadatka

Prepoznati istraživačka pitanjaUočiti uzročno-posljedične veze

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:








Uvodni dio

Pročitati motivacijsko pitanje u udžbeniku na str. 82. Razgovarati s učenicima o važnosti dostupnosti rezultata znan-stvenih istraživanja kako znanstvenicima tako i široj javnosti.Neka učenici potraže na internetu informacije o nekim znanstve-nim časopisima.

frontalno

individualno

Središnji dio Proraditi s učenicima etape znanstvenih istraživanja. frontalno

Završni dio Odgovoriti na pitanja na str. 84. individualno


54

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 49.Nastavna tema: Prirodoznanstveni pristupNastavna jedinica: Znanstvena istraživanja – mali istraživački radKljučnipojmovi: istraživačko pitanje, pretpostavka, predviđanje, eksperiment, zaključak


Razina zadatka

Raspravljati o svojim rezultatimaUspoređivati svoje rezultate s rezultatima drugih učenika

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:








Uvodni dio Podijeliti učenike u pet skupina. Objasniti im tijek rada. Upute za rad nalaze se u Mozabooku na str. 84.

frontalno

Središnji dio Učenici provode istraživački rad. rad u skupina-ma

Završni dio Diskusija o učeničkim pretpostavkama i očekivanim rezultatima.Rezultati će se prezentirati za tjedan dana.

rad u skupina-ma


55

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 50.Nastavna tema: Prirodoznanstveni pristupNastavna jedinica: Međuodnos znanosti i društvaKljučnipojmovi: znanstvena istina, znanstveni mit


Razina zadatka

Uočiti važnost znanosti za razvoj društva u cjelini

Koje su posljedice široke uporabe električne energije ili konstrukcije parnog stroja?

2

Povezati snagu gospodarstva države s razvojem znanosti

Navedi nekoliko gospodarski razvijenih država. Što misliš, što je njihovoj razvijenosti najviše doprinijelo?

2

Razlikovati znanstvena tumačenja od mitova

Na kojim internetskim stranicama možeš pronaći znanstveno utemeljenu informaciju?

1

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:








Uvodni dio Pročitati motivacijsko pitanje na str. 86. Prodiskutirati. frontalno

Središnji dio

Objasniti učenicima razliku između znanstvene istine i znanstve-nog mita. Naglasiti važnost kritičkog promišljanja.Podijeliti razredni odjel na dvije skupine: afirmacijsku i negacijsku. Odabrati tezu koju će afirmacijska skupina braniti, a negacijska opovrgavati. Moderator je učiteljica/učitelj.

frontalno

rad u skupina-ma

Završni dio Odgovoriti na pitanja na str. 87. individualno


56

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 51.Nastavna tema: Prirodoznanstveni pristupNastavna jedinica: Ponavljanje gradivaKljučnipojmovi: navedeni u prijedlozima priprema nastavnih sati 48 – 50


Razina zadatka


Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:




• udžbenik, učenički radovi, kartončići crveni/zeleni




Uvodni dio Prezentacija rezultata malog istraživačkog rada. Diskusija. rad u skupina-ma

Središnji dio

Podijeliti svakom učeniku po jedan crveni i jedan zeleni papirić/kartončić. Crveni znači „netočno“, a zeleni „točno“.Učiteljica/učitelj postavlja pitanja na koja se može odgovoriti s „točno“ ili „netočno“. Svi učenici stoje. Neposredno nakon postav-ljenog pitanja, dižu kartončić. Ako su odgovorili netočno, sjedaju. Pobjeđuje učenica/učenik koja/koji ostane na nogama.

individualno

Završni dio Najuspješniji učenici mogu se ocijeniti.


57

Nastavni predmet: PRIRODA Redni broj sata: 52.Nastavna tema: Sve nastavne temeNastavna jedinica: Usustavljivanje gradivaKljučnipojmovi: navedeni u prijedlozima priprema svih nastavnih sati


Razina zadatka

navedeni u svim nastavnim jedinicama navedeni u svim nastavnim jedinicama

Tip nastavnog sata:


Nastavne metode:







Uvodni dio

Podijeliti učenike u četiri skupine. Imenovati skupine po makro-konceptima: 1. Organiziranost prirode 2. Procesi i međudjelovanja 3. Energija 4. Prirodoznanstveni pristup

rad u skupina-ma

Središnji dio

Svaka skupina sastavlja po 10 pitanja iz svog koncepta i zapisuje pitanja na papir.Svaka skupina predaje papir s pitanjima sljedećoj skupini.Skupine odgovaraju na pitanja (pisano).

rad u skupina-ma

Završni dio Čitaju se odgovori i po potrebi ispravljaju, dopunjuju, komentira-ju...

rad u skupina-ma


58

iSPiti ZnAnJA

59

Nadopuni tvrdnje (1 bod).

1. Živu prirodu sačinjavaju sva živa bića: mikroorganizmi, __________, biljke i životinje. 2. Prirodna znanost koja proučava sastav tvari u prirodi zove se _______________. 3. Ako za promatranje sitnih predmeta nisu potrebna jaka povećanja, upotrebljava se

optička sprava ______________. 4. Okretanjem velikog vijka tražimo sliku promatranog predmeta, a izoštravamo je okre-

tanjem ____________ ____________. 5. Sićušne čestice od kojih su građene molekule nazivaju se ___________.

Zaokružislovoispredjednetočnetvrdnje (1 bod).

6. Dio mikroskopa kroz koji zrake svjetlosti ne prolaze na putu od izvora do okulara jest a) tubus b) okular c) stolić d) postolje 7. U smjese tvari spada a) željezo b) destilirana voda c) morska voda d) zlato. 8. Engleski prirodoslovac Robert Hooke 1665. godine promatrao je mikroskopom vlastite izrade a) tanke prereze pluta b) tanke prereze lista c) krilo muhe d) ptičje pero.

Akojetvrdnjatočna,zaokružiT,usuprotnomzaokružiN (1 bod).

9. U čvrstom stanju čestice tvari međusobno su vrlo blizu jedna drugoj, pravilno su pore-dane i ne mogu se slobodno gibati.

T N 10. Tvari se u prirodi nalaze u četiri agregacijska stanja.

T N 11. Oblik i veličina životinjskih stanica ovise o zadaći koje te stanice obavljaju.

T N

Povežilijeviidesnistupactakodanacrtuudesnomstupcunapišešsamojednoodgovarajućeslovo iz lijevog stupca. Jedan je pojam/opis u desnom stupcu suvišan. (Sva točna povezivanja donose 3 boda: 5/5 – 3 boda; 4/5 – 2 boda; 3/5 – 1 bod; 2/5 ili 1/5 – 0 bodova.)

12. Pridruži pojmove odgovarajućem opisu. a. stanica ____ izgrađuju ga različite vrste tkiva b. tkivo ____ osnovna djelatna jedinica svih živih bića c. organ ____ mnogostaničnom organizmu omogućuje rast d. organizam ____ pripadaju mu ulogom međusobno povezani organi e. sustav organa ____ izgrađen od sustava organa ____ istovrsne stanice koje zajednički obavljaju istu zadaću

1.A iSPit ZnAnJA: organiziranost prirode

Ime i prezime učenice/učenika:

_________________________________________________

Razred: 5. ___ Datum: _____________

Grupa A

Broj bodova: / 23

Ocjena: ____________

1.a

60

Zaokružislovaispreddvajutočnihodgovora. (Svaki točan odgovor donosi 1 bod, tj. ukupno 2 boda po zadatku. Ako je zaokruženo više od 2 odgovora, zadatak ne donosi bodove.)

13. Koja od navedenih obilježja ne pripadaju jednostaničnim organizmima?

a. stanična dioba im omogućuje rast

b. tijelo je izgrađeno od jedne biljne ili životinjske stanice

c. tijekom života povećava se broj stanica

d. procese potrebne za održanje života obavlja jedna stanica

e. nakon diobe svaka se stanica razvija u zasebni organizam

Zaokružislovoispredjednogtočnogodgovora (1 bod). Potom objasni svoj odgovor (2 boda).

14. Zaokruži slovo ispred naziva tvari koja na sobnoj temperaturi može mijenjati oblik i volumen.

a) mlijeko b) kamen c) ugljikov dioksid d) voda

Objasni svoj odgovor.

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

Uzpomoćslika,odgovorinapitanje (2 boda).

15. Koja od stanica na slikama može samostalno živjeti? Objasni svoj odgovor.

____________________________________________

____________________________________________

____________________________________________

____________________________________________papučica živčana stanica

Slovaisprednavedenihdogađajaporedajnacrtepravilnimredoslijedom (Potpuno točno riješen zadatak donosi 2 boda, 3 i 4 točna odgovora donose 1 bod. Jedan i dva točna odgovora ne donose bodove.)

16. Poredaj točnim redoslijedom put zrake svjetlosti od zrcala do ljudskog oka.

a. zrcalo usmjerava svjetlost prema mikroskopskom preparatu

b. svjetlost prolazi kroz objektiv i tubus

c. danje svjetlo pada na zrcalo

d. svjetlost prolazi kroz okular i dolazi do oka

e. zrake svjetlosti prolaze kroz mikroskopski preparat

1.______, 2. ______, 3. ______, 4. ______, 5. _______

61


1. Prirodna znanost o prirodnim pojavama poput kretanja i energije zove se _____________.

2. Osnovna znanstvena metoda koja se upotrebljava u biologiji jest ______________ ili _________________.

3. Miješanje čestica različitih tvari u neposrednom dodiru jest _____________. 4. Optički dijelovi mikroskopa su optičke leće. To su ____________ i ______________. 5. Udruživanjem manjih čestica, atoma, nastaju veće čestice koje nazivamo

_______________.

Zaokružislovoispredjednogtočnetvrdnje (1 bod).

6. Pri izradi mikroskopskog preparata ne upotrebljavamo a) predmetno stakalce b) satno staklo c) pokrovno stakalce d) predmet promatranja. 7. U čiste tvari spada a) šećer b) zrak c) morska voda d) mlijeko. 8. Prve su stanice nastale prije više od tri milijarde godina u a) atmosferi b) vulkanima c) vodi d) tlu.


9. Čestice tvari u plinovitom stanju međusobno su vrlo udaljene i gibaju se neovisno jedna o drugoj.

T N 10. Između čestica – atoma i molekula – koje izgrađuju tvari, nalazi se veći ili manji prostor.

T N 11. Biljne stanice nepravilnijeg su oblika nego životinjske stanice.

T N

Poveži lijevi idesnistupactakodanacrtuudesnomstupcunapišešsamo jednoodgovarajućeslovo iz lijevog stupca. Jedan je pojam/opis u desnom stupcu je suvišan. (Sva točna povezivanja donose 3 boda: 5/5 – 3 boda; 4/5 – 2 boda; 3/5 – 1 bod; 2 ili 1/5 – 0 bodova)

12. Pridruži pojmove odgovarajućem opisu. a. tubus ____ izvor je svjetlosti b. postolje ____ izoštrava sliku predmeta promatranja c. stolić ____ podloga je mikroskopskom preparatu d. veliki vijak ____ traži sliku predmeta promatranja e. mali vijak ____ s njegove je gornje strane jedna od leća mikroskopa ____ osigurava stabilnost mikroskopa

1.B iSPit ZnAnJA: organiziranost prirode


_________________________________________________

Razred: 5. ___ Datum: _____________

Grupa B

Broj bodova: / 23

Ocjena: ____________

1.b

62



a. stanice u tijelu imaju različite uloge

b. tijelo je izgrađeno od velikog broja stanica

c. usklađeni rad organa ovisi isključivo o istoj vrsti stanica

d. procesi staničnih dioba omogućuju rast organizma

e. sve su stanice ista oblika i veličine


14. Na kojoj temperaturi voda ne može mijenjati i oblik i volumen?

a) 19 °C b) 100 °C c) 0 °C d) 4 °C


_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________


15. Koji se od organizama na slikama diobom stanica razmno-žava, a koji diobom stanica raste? Objasni svoj odgovor.

____________________________________________

____________________________________________

____________________________________________

____________________________________________ameba mačka

Slova ispred navedenih pojmova poredaj na crte pravilnim redoslijedom. (Potpuno točno riješen zadatak donosi 2 boda, 3 i 4 točna odgovora donose 1 bod. Jedan i dva točna odgovora ne donose bodove.)

16. Poredaj točnim redoslijedom ustroj građe mnogostaničnog organizma.

a. skup istovrsnih stanica

b. skupine organa s istom zadaćom

c. osnovna jedinica građe živih bića

d. različita udružena tkiva

e. svi sustavi organa

1.______, 2. ______, 3. ______, 4. ______, 5. _______

63


1. Rahli površinski sloj Zemljine kore naziva se ___________. 2. Prirodno gnojivo koje se dobiva razgradnjom ostataka biljaka i organskih ostataka iz

kućanstava je ______________ . 3. Boja tla određena je prisustvom različitih _____________ u njemu.. 4. Zbog međusobne blizine čestica, voda je na temperaturi od +4°C ___________. 5. Ostaci izumrlih organizama koje su istraživači otkrili u dubokim slojevima zemlje nazi-

vaju se ___________.


6. U vanjske uvjete klijanja sjemenke ne spada a) voda b) svjetlost c) zrak d) temperatura. 7. Površina Zemlje koju pokriva voda iznosi a) 29 % b) 61 % c)71 % d) 81 %. 8. Zrak je smjesa plinova u kojoj ima najviše a) kisika b) ugljikovog dioksida c) dušika d) vodene pare.


9. Vodu krasi svojstvo kapilarnosti. Što je kapilara tanja, stupac vode u njoj je viši.T N

10. Jedno od životno važnih svojstava vode jest da se sporo zagrijava i brzo hladi.T N

11. Na višim temperaturama zrak je rjeđi i lakši, pa se zato penje gore.T N

Povežilijeviidesnistupactakodanacrtuudesnomstupcunapišešsamojednoodgovarajućeslovo iz lijevog stupca. Dva su pojma/opisa u desnom stupcu suvišna. (Sva točna povezivanja donose 3 boda: 3/3 – 3 boda; 2/3 – 2 boda; 1/3 – 1 bod.)

12. Pridruži pojmove odgovarajućem opisu. a. zrak ____ sadrži plin potreban za disanje živih bića koja imaju pluća b. tlo ____ više je ima na otvorenim staništima poput livada i pustinja c. voda ____ životinjama omogućuje da budu noću aktivnije ____ iz njega biljke korijenom crpe vodu s otopljenim mineralima ____ u prirodi se nalazi u čvrstom, tekućem i plinovitom obliku

2.A iSPit ZnAnJA: Procesi i međudjelovanja


_________________________________________________

Razred: 5. ___ Datum: _____________

Grupa A

Broj bodova: / 24

Ocjena: ____________

2.a

64


13. Koji organizam ima najveću vjerojatnost preživljavanja u određenom životnom području?

a. koji bojom odudara od podloge na kojoj živi b. koji se oblikom tijela prilagodio životnom području c. koji uspješno izbjegava napade grabežljivaca d. koji je potomak roditelja slabijih osobina e. koji živi u području s jakim utjecajem industrije.

Zaokružislovoispreddvajutočnihodgovora(1 bod; jedan točan odgovor boduje se s 0,5 boda). Potom objasni svoj odgovor (2 boda).

14. Istraživači paleontolozi uočili su da se u dubljim slojevima stijena nalaze fosili a) jednostavnije građe b) stariji c) mlađi d) složenije građe.


_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

Promotri slike. Odgovori na pitanje (3 boda).

15. Što prikazuje slika (1 bod)?

____________________________________________

Opiši kako se mijenjala veličina tijela životinje i građa noge (2 boda).

____________________________________________

____________________________________________

Slovaisprednavedenihdogađajaporedajnacrtepravilnimredoslijedom. (Potpuno točno riješen zadatak donosi 2 boda, 2 i 3 točna odgovora donose 1 bod. Jedan točan odgovor ne donosi bodove.)

16. Poredaj točnim redoslijedom navedene događaje, od najstarijeg prema najmlađem.

a. izumiranje dinosaura

b. nastanak planeta Zemlje

c. posljednje ledeno doba

d. pojava dinosaura

1.______, 2. ______, 3. ______, 4. ______.

65


1. Najplodnije tlo, koje nalazimo u nizinskim krajevima jest ___________. 2. Zelena je gnojidba postupak obogaćivanja tla ____________ ____________ potreb-

nim za pravilan rast i razvoj biljaka. 3. Temperatura tla ovisi o razmjeni topline između tla i _____________, ali i o vrsti bilj-

nog pokrova. 4. Zbog međusobne blizine čestica, voda je najgušća na temperaturi od ______°C. 5. Znanstvenici koji se bave proučavanjem ostataka izumrlih organizama jesu

__________________.


6. Nijanse crvene boje tla posljedica su prisustva a) vapnenca b) željeza c) olova d) humusa. 7. Udio vode u tijelu odrasla čovjeka iznosi a) 75 % b) 60 % c) 50 % d) 80 %. 8. Sastojak zraka koji je važan za proces proizvodnje hrane u biljkama jest a) kisik b) ugljikov dioksid c) dušik d) vodena para.


9. U vodi u prirodi otopljeni su plinovi kisik i ugljikov dioksid. Što je temperatura vode niža, količina je otopljenih plinova manja.

T N 10. Kukac vodena kopnica hoda po površini vode zbog svojstva vode poznatog kao kapilarnost.

T N 11. S padom temperature, raste gustoća zraka i njegova težina, pa on stoga pada.

T N


12. Pridruži pojmove odgovarajućem opisu. a. šaran ____ zračne vrećice b. galeb ____ organ koji omogućuje životinji podizanje i spuštanje u životnoj sredini c. gepard ____ gusto krzno koje štiti od hladnoće ____ snažan kostur i pokretni zglobovi ____ sposobnost obnavljanja repa

2.B iSPit ZnAnJA: Procesi i međudjelovanja


_________________________________________________

Razred: 5. ___ Datum: _____________

Grupa B

Broj bodova: / 24

Ocjena: ____________

2.b

66

Zaokružislovaispreddvajutočnaodgovora. (Svaki točan odgovor donosi 1 bod, tj. ukupno 2 boda po zadatku. Ako je zaokruženo više od 2 odgovora, zadatak ne donosi bodove.)

13. Koji organizam ima najmanju vjerojatnost preživljavanja u određenom životnom po-dručju?

a. koji bojom odudara od podloge na kojoj živi b. koji se oblikom tijela prilagodio životnom području c. koji uspješno izbjegava napade grabežljivaca d. koji je potomak roditelja najboljih osobina e. koji živi u području s jakim utjecajem industrije.


14. Istraživači paleontolozi uočili su da se u plićim slojevima stijena nalaze fosili a) jednostavnije građe b) složenije građe c) mlađi d) stariji. Objasni svoj odgovor. _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________ _____________________________________________________________________

Promotri sliku. Odgovori na pitanje (3 boda).

15. Koji organizam prikazuje slika (1 bod)?

____________________________________________

Zašto za taj organizam kažemo da je živi fosil (2 boda)?

____________________________________________

____________________________________________

Zaokružislovaispredtočnihodgovoraiodgovorinapitanje. (Potpuno točno riješen zadatak donosi 2 boda.)

16. Zaokruži slova ispred dvaju izumrlih organizama (1 bod; jedan točan odgovor boduje se s 0,5 boda).

a. indijska lađica

b. amonit

c. mamut

d. dvodihalica

e. polarna lisica

Koji su od navedenih organizama živi fosili (1 bod; jedan točan odgovor boduje se s 0,5 boda)?

_______________________________________________________________

67


1. Sposobnost nekog tijela da obavi rad jest _______________. 2. Biljke i alge Sunčevu ____________ energiju upotrebljavaju za proizvodnju šećera. 3. Energiju Sunca biljke i alge pretvaraju u ____________ energiju hrane. 4. Procjenjuje se da je svemir nastao prije_____________________ godina u golemoj

eksploziji koja se naziva Veliki prasak. 5. Fotostanice pretvaraju Sunčevu svjetlosnu energiju u ______________ energiju.


6. Pri radu usisavača energija se a) djelomično troši b) nestaje c) pretvara iz jednog oblika u drugi d) u potpunosti potroši. 7. Pri odapinjanju strijele iz napeta luka pretvara se a) kinetička energija u potencijalnu b) potencijalna energija u toplinsku c) potencijalna energija u kinetičku d) nema promjene energije. 8. Veliki dio kemijske energije hrane u tijelu prelazi u a) vodu b) toplinu c) hladnoću d) ugljikov dioksid.


9. Prikaz povezanosti živih bića uvijek započinje biljojedom.T N

10. Biljke osim škroba proizvode i druge hranjive tvari, primjerice bjelančevine i ulja.T N

11. U vjetroelektranama potencijalna se energija vjetra pretvara u električnu energiju.T N

Povežilijeviidesnistupactakodanacrtuudesnomstupcunapišešsamojednoodgovarajućeslovo iz lijevog stupca. Jedan je pojam/opis u desnom stupcu suvišan. (Sva točna povezivanja donose 3 boda: 5/5 – 3 boda; 4/5 – 2 boda; 3/5 – 1 bod; 2 ili 1/5 – 0 bodova.)

12. Pridruži pojmove odgovarajućem opisu. a. nafta ____ tamne boje, koriste se obnovljivim izvorom energije b. ugljen ____ tamne boje, neobnovljiv izvor energije c. sunčani kolektori ____ koristi se vjetrom kao izvorom energije d. biomasa ____ tamne boje, potječe od masti i ulja organizama iz mora e. zemni plin ____ razgradnjom nastaje bioplin ____ zalihe će potrajati još nekoliko stotina godina

3.A iSPit ZnAnJA: energija


_________________________________________________

Razred: 5. ___ Datum: _____________

Grupa A

Broj bodova: / 23

Ocjena: ____________

3.a

68


13. Posljedica oslobađanja velikih količina ugljikova dioksida i drugih plinova jest zadržavanje dijela topline koja se inače vraća u svemir. Što uzrokuje sve veća količina ugljikova dioksida?

a. zagrijavanje Zemljine atmosfere

b. hlađenje Zemljine atmosfere

c. povećanje količine padalina

d. globalno zatopljenje

e. usporenu rotaciju Zemlje

Zaokružislovaispredtočnogodgovora(1 bod). Potom objasni svoj odgovor (2 boda).

14. Koji je izvor energije obnovljiv? a) nafta b) vjetar c) ugljen d) zemni plin.


_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________


15. Slika prikazuje dio hidroelektrane s cijevi kroz koju se slijeva voda iz akumulacijskog jezera. Zaokruži broj kraj mjesta na kojem treba postaviti turbinu. Objasni zašto.

____________________________________________

____________________________________________

____________________________________________

____________________________________________

____________________________________________

____________________________________________

____________________________________________

Promotri slike i odgovori na pitanje (2 boda).

16. Slike prikazuju slijed pretvorba energije od Sunca do atletičara. Napiši na crte nazive prikazanih oblika energije.

69


1. Energija tijela u mirovanju jest _______________ energija. 2. Biljke i alge Sunčevu svjetlosnu energiju upotrebljavaju za _______________

___________. 3. Biljke i alge energiju __________ pretvaraju u kemijsku energiju hrane. 4. Procjenjuje se da je svemir nastao prije 13 – 15 milijarda godina u golemoj eksploziji

koja se naziva _____________ _____________. 5. Sunčevu svjetlosnu energiju u električnu energiju pretvaraju uređaji koji se zovu

_______________.


6. Ukupna je količina energije u svemiru a) promjenjiva b) stalna c) sve manja d) sve veća. 7. Bioplin nastaje razgradnjom a) zemnog plina b) ugljena c) biomase d) nafte. 8. Životinje čija tjelesna temperatura ne ovisi o temperaturi okoliša jesu a) vrabac i mačka b) vrabac i žaba c) mačka i šaran d) šaran i žaba.


9. Pothlađivanje tijela životinje sprječavaju dahtanjem i znojenjem.T N

10. Pričuvnim se tvarima biljka luk koristi za preživljavanje nepovoljnih uvjeta i proces klijanja.T N

11. Plima i oseka jedan je od izvora energije koji potječe od Sunčeva i Mjesečeva zračenja.T N


12. Pridruži pojmove odgovarajućem opisu. a. bioplin ____ izvor energije koji se često upotrebljava u kućanstvima b. zemni plin ____ dobiva se razgradnjom ostataka biljaka i životinja c. ugljen ____ postanak se veže za proces karbonizacije d. nafta ____ upotrebljava se za pokretanje mlaznih zrakoplova e. sunčani kolektori ____ prerađuje se u rafinerijama

____ manja učinkovitost u zimskom razdoblju

3.B iSPit ZnAnJA: energija


_________________________________________________

Razred: 5. ___ Datum: _____________

Grupa B

Broj bodova: / 23

Ocjena: ____________

3.b

70


13. Kisele kiše uzrokuju propadanje čitavih šuma, uništavaju živi svijet voda i tla te nagri-zaju građevine. Kako nastaju kisele kiše?

a. spajanjem sumpornih oksida s kisikom

b. u oblacima

c. spajanjem dušikovih oksida s vodom

d. od ugljikovih oksida i kisika u jesen

e. djelovanjem visokog tlaka u atmosferi

Zaokružislovoispredjednogtočnogodgovora(1 bod). Potom objasni svoj odgovor (2 boda)

14. Koji je izvor energije neobnovljiv? a) vjetar b) Sunce c) nafta d) voda.


_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________

_____________________________________________________________________Promotri sliku. Odgovori na pitanje (2 boda).

15. Gospodin Smičiklas želi postaviti na krov svoje kuće kolektor da štedi energije. Savjetuj ga: gdje da postavi kolektor (na koju stranu krova)? Objasni zašto.

____________________________________________

____________________________________________

____________________________________________

____________________________________________

Promotri sliku i odgovori na pitanja (2 boda).

16.

a) Što prikazuje slika lijevo?

________________________________________

b) Pretpostavimo da se u šumi, zbog obilja hrane, po-većao broj kuna. Kako će to utjecati na brojnost jastrebova u šumi?

_________________________________________

71

RJeŠenJA iSPitA ZnAnJA

72


1. Živu prirodu sačinjavaju sva živa bića: mikroorganizmi, gljive, biljke i životinje.

2. Prirodna znanost koja proučava sastav tvari u prirodi zove se kemija.

3. Ako za promatranje sitnih predmeta nisu potrebna jaka povećanja, upotrebljava se optička sprava lupa/povećalo.

4. Okretanjem velikog vijka tražimo sliku promatranog predmeta, a izoštravamo je okre-tanjem malog vijka.

5. Sićušne včestice od kojih su građene molekule nazivaju se atomi.


6. Dio mikroskopa kroz koji zrake svjetlosti ne prolaze na putu od izvora do okulara jest

a) tubus b) okular c) stolić d) postolje.

7. U smjese tvari spada

a) željezo b) destilirana voda c) morska voda d) zlato.

8. Engleski prirodoslovac Robert Hooke 1665. godine promatrao je mikroskopom vlastite izrade

a) tanke prereze pluta b) tanke prereze lista c) krilo muhe d) ptičje pero.


9. U čvrstom stanju čestice tvari međusobno su vrlo blizu jedna drugoj, pravilno su pore-dane i ne mogu se slobodno gibati.

T N

10. Tvari se u prirodi nalaze u četiri agregacijska stanja.

T N

11. Oblik i veličina životinjskih stanica ovise o zadaći koje te stanice obavljaju.

T NPovežilijeviidesnistupactakodanacrtuudesnomstupcuupišešsamojednoodgovarajućeslovoiz lijevog stupca. Jedan je pojam/opis u desnom stupcu suvišan. (Sva točna povezivanja donose 3 boda: 5/5 – 3 boda; 4/5 – 2 boda; 3/5 – 1 bod; 2/5 ili 1/5 – 0 bodova.)

12. Pridruži pojmove odgovarajućem opisu.

a. stanica c izgrađuju ga različite vrste tkiva

b. tkivo a osnovna djelatna jedinica svih živih bića

c. organ ____ mnogostaničnom organizmu omogućuje rast

d. organizam e pripadaju mu ulogom međusobno povezani organi

e. sustav organa d izgrađen od sustava organa

b istovrsne stanice koje zajednički obavljaju istu zadaću

1.A RJeŠenJA iSPitA ZnAnJA: organiziranost prirode Grupa A1.a

73



a. stanična dioba im omogućuje rast

b. tijelo je izgrađeno od jedne biljne ili životinjske stanice

c. tijekom života povećava se broj stanica

d. procese potrebne za održanje života obavlja jedna stanica

e. nakon diobe svaka se stanica razvija u zasebni organizam


14. Zaokruži slovo ispred naziva tvari koja na sobnoj temperaturi može mijenjati oblik i volumen.

a) mlijeko b) kamen c) ugljikov dioksid d) voda


Česticeugljikovadioksidatolikosumeđusobnoudaljenedasemoguslobodnogibati,štoomogućujepromjenuoblikaivolumena.


15. Koja od stanica na slikama može samostalno živjeti? Objasni svoj odgovor.

Papučica.Zatojerstanicapapučiceobavljasveživotnezadaće.

papučica živčana stanica

Slovaisprednavedenihdogađajaporedajnacrtepravilnimredoslijedom. (Potpuno točno riješen zadatak donosi 2 boda, 3 i 4 točna odgovora donose 1 bod. Jedan i dva točna odgovora ne donose bodove.)

16. Poredaj točnim redoslijedom put zrake svjetlosti od zrcala do ljudskog oka.

a. zrcalo usmjerava svjetlost prema mikroskopskom preparatu

b. svjetlost prolazi kroz objektiv i tubus

c. danje svjetlo pada na zrcalo

d. svjetlost prolazi kroz okular i dolazi do oka

e. zrake svjetlosti prolaze kroz mikroskopski preparat

1. c, 2. a, 3. e, 4. b, 5. d

74

1.B RJeŠenJA iSPitA ZnAnJA: organiziranost prirode Grupa B


1. Prirodna znanost o prirodnim pojavama poput kretanja i energije zove se fizika.

2. Osnovna znanstvena metoda koja se upotrebljava u biologiji jest pokus ili eksperiment.

3. Miješanje čestica različitih tvari u neposrednom dodiru jest difuzija.

4. Optički su dijelovi mikroskopa optičke leće. To su okular i objektiv.

5. Udruživanjem manjih čestica, atoma, nastaju veće čestice koje nazivamo molekule.

Zaokružislovoispredjednogtočnogodgovora (1 bod).

6. Što ne upotrebljavamo pri izradi mikroskopskog preparata?

a) predmetno stakalce b) satno staklo

c) pokrovno stakalce d) predmet promatranja.

7. U čiste tvari spada

a) šećer b) zrak c) morska voda d) mlijeko.

8. Prve su stanice nastale prije više od tri milijarde godina u

a) atmosferi b) vulkanima c) vodi d) tlu.


9. Čestice tvari u plinovitom stanju međusobno su vrlo udaljene i gibaju se neovisno jedna o drugoj.

T N

10. Između čestica – atoma i molekula – koje izgrađuju tvari, nalazi se veći ili manji prostor.

T N

11. Biljne stanice nepravilnijeg su oblika nego životinjske stanice.

T NPovežilijeviidesnistupactakodanacrtuudesnomstupcunapišešsamojednoodgovarajućeslovo iz lijevog stupca. Jedan je pojam/opis u desnom stupcu suvišan. (Sva točna povezivanja donose 3 boda: 5/5 – 3 boda; 4/5 – 2 boda; 3/5 – 1 bod; 2 ili 1/5 – 0 bodova.)


a. tubus ____ izvor je svjetlosti

b. postolje e izoštrava sliku predmeta promatranja

c. stolić c podloga je mikroskopskom preparatu

d. veliki vijak d traži sliku predmeta promatranja

e. mali vijak a s njegove je gornje strane jedna od leća mikroskopa

b osigurava stabilnost mikroskopa

1.b

75



a. stanice u tijelu imaju različite uloge

b. tijelo je izgrađeno od velikog broja stanica

c. usklađeni rad organa ovisi isključivo o istoj vrsti stanica

d. procesi staničnih dioba omogućuju rast organizma

e. sve su stanice ista oblika i veličine


14. Na kojoj temperaturi voda ne može mijenjati i oblik i volumen?

a) 19 °C b) 100 °C c) 0 °C d) 4 °C


Česticeledameđusobnosuvrloblizujednadrugojinemoguseslobodnogibatipaled(čvrstostanjevode)nemožemijenjatiobliknivolumen.


15. Koji se od organizama na slikama diobom stanica razmno-žava, a koji diobom stanica raste? Objasni svoj odgovor.

Diobom stanica razmnožava se ameba jer je jednostaničniorganizam.Mačkadiobomstanicaraste(stanicenakondiobeostajuzajednotvorećitkivaiorgane).

ameba mačka

Slova ispred navedenih pojmova poredaj na crte pravilnim redoslijedom. (Potpuno točno riješen zadatak donosi 2 boda, 3 i 4 točna odgovora donose 1 bod. Jedan i dva točna odgovora ne donose bodove.)

16. Poredaj točnim redoslijedom ustroj građe mnogostaničnog organizma.

a. skup istovrsnih stanica

b. skupine organa s istom zadaćom

c. osnovna jedinica građe živih bića

d. različita udružena tkiva

e. svi sustavi organa

1. c, 2. a, 3. d, 4. b, 5. e

76

2.A RJeŠenJA iSPitA ZnAnJA: Procesi i međudjelovanja Grupa A


1. Rahli površinski sloj Zemljine kore naziva se tlo.

2. Prirodno gnojivo koje se dobiva razgradnjom ostataka biljaka i organskih ostataka iz kućanstava je kompost.

3. Boja tla određena je prisustvom različitih minerala u njemu.

4. Zbog međusobne blizine čestica, voda je na temperaturi od +4°C najgušća(najteža).

5. Ostaci izumrlih organizama koje su istraživači otkrili u dubokim slojevima zemlje nazi-vaju se fosili.


6. U vanjske uvjete klijanja sjemenke ne spada

a) voda b) svjetlost c) zrak d) temperatura.

7. Površina Zemlje koju pokriva voda iznosi

a) 29 % b) 61 % c) 71 % d) 81 %.

8. Zrak je smjesa plinova u kojoj ima najviše

a) kisika b) ugljikovog dioksida c) dušika d) vodene pare.


9. Vodu krasi svojstvo kapilarnosti. Što je kapilara tanja, stupac vode u njoj je viši.

T N

10. Jedno od životno važnih svojstava vode jest da se sporo zagrijava i brzo hladi.

T N

11. Na višim temperaturama zrak je rjeđi i lakši, pa se zato penje gore.

T N



a. zrak a sadrži plin potreban za disanje živih bića koja imaju pluća

b. tlo ____ više je ima na otvorenim staništima poput livada i pustinja

c. voda ____ životinjama omogućuje da budu noću aktivnije

b iz njega biljke korijenom crpe vodu s otopljenim mineralima

c u prirodi se nalazi u čvrstom, tekućem i plinovitom obliku

2.a

77


13. Koji organizam ima najveću vjerojatnost preživljavanja u određenom životnom po-dručju?

a. koji bojom odudara od podloge na kojoj živi b. koji se oblikom tijela prilagodio životnom području c. koji uspješno izbjegava napade grabežljivaca d. koji je potomak roditelja slabijih osobina e. koji živi u području s jakim utjecajem industrije.


14. Istraživači paleontolozi uočili su da se u dubljim slojevima stijena nalaze fosili a) jednostavnije građe b) stariji c) mlađi d) složenije građe.


Živabića razvijalasusepostupnood jednostavnijihpremasloženijimoblicima.Udubljimsuslojevimastariji i jednostavnijegrađeniostatciorganizama,auplićim,kojisusesvremenomnataložili,sličnijisudanašnjimvrstama.


15. Što prikazuje slika (1 bod)?

Slika prikazuje razvojni niz konja.

Opiši kako se mijenjala veličina tijela životinje i građa noge (2 boda).

Životinja jesvremenompostajalasveveća,anoga imasvemanjeprstiju.

Slovaisprednavedenihdogađajaporedajnacrtepravilnimredoslijedom (Potpuno točno riješen zadatak donosi 2 boda, 2 i 3 točna odgovora donose 1 bod. Jedan točan odgovor ne donosi bodove.)

16. Poredaj točnim redoslijedom navedene događaje, od najstarijeg prema najmlađem.

a. izumiranje dinosaura

b. nastanak planeta Zemlje

c. posljednje ledeno doba

d. pojava dinosaura

1. b, 2. c, 3. d, 4. a.

78

2.B RJeŠenJA iSPitA ZnAnJA: Procesi i međudjelovanja Grupa B


1. Najplodnije tlo, koje nalazimo u nizinskim krajevima jest crnica.

2. Zelena je gnojidba postupak obogaćivanja tla dušikovim spojevima potrebnim za pra-vilan rast i razvoj biljaka.

3. Temperatura tla ovisi o razmjeni topline između tla i atmosfere, ali i o vrsti biljnog po-krova.

4. Zbog međusobne blizine čestica, voda je najgušća na temperaturi od + 4 °C.

5. Znanstvenici koji se bave proučavanjem ostataka izumrlih organizama jesu paleontolozi.

Zaokružislovoispredjednogtočnogodgovora (1 bod).

6. Nijanse crvene boje tla posljedica su prisustva:

a) vapnenca b) željeza c) olova d) humusa.

7. Udio vode u tijelu odrasla čovjeka iznosi:

a) 75 % b) 60 % c) 50 % d) 80 %.

8. Sastojak zraka koji je važan za proces proizvodnje hrane u biljkama jest

a) kisik b) ugljikov dioksid c) dušik d) vodena para.


9. U vodi u prirodi otopljeni su plinovi kisik i ugljikov dioksid. Što je temperatura vode niža, količina je otopljenih plinova manja.

T N

10. Kukcu vodenoj kopnici hodanje po površini vode omogućuje svojstvo vode poznato kao kapilarnost.

T N

11. S padom temperature, raste gustoća zraka i njegova težina, pa on stoga pada.

T N



a. šaran b zračne vrećice

b. galeb a organ koji omogućuje životinji podizanje i spuštanje u životnoj sredini

c. gepard ____ gusto krzno koje štiti od hladnoće

c snažan kostur i pokretni zglobovi

____ sposobnost obnavljanja repa

2.b

79


13. Koji organizam ima najmanju vjerojatnost preživljavanja u određenom životnom području?

a. koji bojom odudara od podloge na kojoj živi

b. koji se oblikom tijela prilagodio životnom području

c. koji uspješno izbjegava napade grabežljivaca

d. koji je potomak roditelja najboljih osobina

e. koji živi u području s jakim utjecajem industrije.


14. Istraživači paleontolozi uočili su da se u plićim slojevima stijena nalaze fosili

a) jednostavnije građe b) složenije građe c) mlađi d) stariji.


Živabića razvijalasusepostupnood jednostavnijihpremasloženijimoblicima.Udubljimsuslojevimastariji i jednostavnijegrađeniostatciorganizama,auplićim,kojisusesvremenomnataložili,sličnijisudanašnjimvrstama.


15. Koji organizam prikazuje slika (1 bod)?

Slika prikazuje cikas.

Zašto za taj organizam kažemo da je živi fosil (2 boda)?

Cikasježivifosiljersenijemijenjaomilijunimagodina.

Zaokružislovaispredtočnihodgovoraiodgovorinapitanje. (Potpuno točno riješen zadatak donosi 2 boda.)

16. Zaokruži slova ispred dvaju izumrlih organizama (1 bod; jedan točan odgovor boduje se s 0,5 boda).

a. indijska lađica

b. amonit

c. mamut

d. dvodihalica

e. polarna lisica

Koji su od navedenih organizama živi fosili (1 bod; jedan točan odgovor boduje se s 0,5 boda)?

indijskalađica

80

3.A RJeŠenJA iSPitA ZnAnJA: energija Grupa A


1. Sposobnost nekog tijela da obavi rad jest energija.

2. Biljke i alge Sunčevu svjetlosnu energiju upotrebljavaju za proizvodnju šećera.

3. Energiju Sunca biljke i alge pretvaraju u kemijsku energiju hrane.

4. Procjenjuje se da je svemir nastao prije 13 – 15 milijarda godina u golemoj eksploziji koja se naziva Veliki prasak.

5. Fotostanice pretvaraju Sunčevu svjetlosnu energiju u električnuenergiju.


6. Pri radu usisavača energija se

a) djelomično troši b) nestaje

c) pretvara iz jednog oblika u drugi d) u potpunosti potroši.

7. Pri odapinjanju strijele iz napeta luka pretvara se

a) kinetička energija u potencijalnu b) potencijalna energija u toplinsku

c) potencijalna energija u kinetičku d) nema promjene energije.

8. Veliki dio kemijske energije hrane u tijelu prelazi u

a) vodu b) toplinu c) hladnoću d) ugljikov dioksid.


9. Prikaz povezanosti živih bića uvijek započinje biljojedom.

T N

10. Biljke osim škroba proizvode i druge hranjive tvari, primjerice bjelančevine i ulja.

T N

11. U vjetroelektranama potencijalna se energija vjetra pretvara u električnu energiju.

T N



a. nafta c tamne boje, koriste se obnovljivim izvorom energije

b. ugljen b tamne boje, neobnovljiv izvor energije

c. sunčani kolektori ____ koristi se vjetrom kao izvorom energije

d. biomasa a tamne boje, potječe od masti i ulja organizama iz mora

e. zemni plin d razgradnjom nastaje bioplin

e zalihe će potrajati još nekoliko stotina godina

3.a

81


13. Posljedica oslobađanja velikih količina ugljikova dioksida i drugih plinova jest zadržava-nje dijela topline koja se inače vraća u svemir. Što uzrokuje sve veća količina ugljikova dioksida?

a. zagrijavanje Zemljine atmosfere

b. hlađenje Zemljine atmosfere

c. povećanje količine padalina

d. globalno zatopljenje

e. usporenu rotaciju Zemlje

Zaokružislovaispredtočnogodgovora(1 bod). Potom objasni svoj odgovor (2 boda).

14. Koji je izvor energije obnovljiv? a) nafta b) vjetar c) ugljen d) zemni plin


Vjetarjeobnovljivizvorenergijejersenemožepotrošiti.


15. Slika prikazuje dio hidroelektrane s cijevi kroz koju se slijeva voda iz akumulacijskog jezera. Zaokruži broj kraj mjesta na kojem treba postaviti turbinu. Objasni zašto.

Turbinu trebapostavitinamjestooznačenobrojem2jerturbinanatojpozicijiimanaraspolaganjuvećukoličinukinetičkeenergijevode.

Promotri slike i odgovori na pitanje (2 boda).

16. Slike prikazuju slijed pretvorba energije od Sunca do atletičara. Napiši na crte nazive prikazanih oblika energije.

Svjetlosna(Sunčeva) kemijska kemijska kinetička

82

3.B RJeŠenJA iSPitA ZnAnJA: energija Grupa B


1. Energija tijela u mirovanju jest potencijalna energija.

2. Biljke i alge Sunčevu svjetlosnu energiju upotrebljavaju za proizvodnjušećera.

3. Biljke i alge energiju Sunca pretvaraju u kemijsku energiju hrane.

4. Procjenjuje se da je svemir nastao prije 13 – 15 milijarda godina u golemoj eksploziji koja se naziva Veliki prasak.

5. Sunčevu svjetlosnu energiju u električnu energiju pretvaraju uređaji koji se zovu fotostanice.


6. Ukupna je količina energije u svemiru

a) promjenjiva b) stalna c) sve manja d) sve veća.

7. Bioplin nastaje razgradnjom

a) zemnog plina b) ugljena c) biomase d) nafte.

8. Životinje čija tjelesna temperatura ne ovisi o temperaturi okoliša jesu

a) vrabac i mačka b) vrabac i žaba c) mačka i šaran d) šaran i žaba.


9. Pothlađivanje tijela životinje sprječavaju dahtanjem i znojenjem.

T N

10. Pričuvnim se tvarima biljka luk koristi za preživljavanje nepovoljnih uvjeta i proces klijanja.

T N

11. Plima i oseka jedan je od izvora energije koji potječe od Sunčeva i Mjesečeva zračenja.

T N



a. bioplin b izvor energije koji se često upotrebljava u kućanstvima

b. zemni plin a dobiva se razgradnjom ostataka biljnog i životinjskog podrijetla

c. ugljen c postanak se veže za proces karbonizacije

d. nafta ____ upotrebljava se za pokretanje mlaznih zrakoplova

e. sunčani kolektori d prerađuje se u rafinerijama

e manja učinkovitost u zimskom razdoblju

3.b

83


13. Kisele kiše uzrokuju propadanje čitavih šuma, uništavaju živi svijet voda i tla te nagri-zaju građevine. Kako nastaju kisele kiše?

a. spajanjem sumpornih oksida s kisikom

b. u oblacima

c. spajanjem dušikovih oksida s vodom

d. od ugljikovih oksida i kisika u jesen

e. djelovanjem visokog tlaka u atmosferi

Zaokružislovoispredjednogtočnogodgovora(1 bod). Potom objasni svoj odgovor (2 boda).

14. Koji je izvor energije neobnovljiv? a) vjetar b) Sunce c) nafta d) voda.


Naftajefosilnogorivočijećezalihenestatizaizvjesnibrojgodinainećeseobnoviti.


15. Gospodin Smičiklas ima želju postaviti na krov svoje kuće kolektor koji će mu osigurati uštedu energije. Gdje bi mu ti savjetovala/savjetovao da postavi kolektor (na koju stra-nu krova)? Objasni zašto.

Kolektortrebapostavitinajužnustranu krova jer je ta stranavišeizloženadjelovanjutoplineSuncatijekomdana.Toomogućujenakupljanjevećekoličineenergije potrebne za grijanje vode.

Promotri sliku i odgovori na pitanja (2 boda).

16.

a) Što prikazuje slika lijevo?

Slika prikazuje hranidbeni lanac.

b) Pretpostavimo da se u šumi, zbog obilja hrane, po-većao broj kuna. Kako će to utjecati na brojnost jastrebova u šumi?

Brojćesejastrebovapovećati.

84

Documents

MOJA PRIRODA 5 - ALKA SCRIPT