novosti SLOBODNANEDJELJA, 17. studenoga 1991. DALMACIJA '

UNESlC

Stigli v

promotraciZQ yfijeme visednevnog boravka no

'drniskom podrucju petoclana misija eu-ropskih promatraca obicl ce rozrusenoi nopustena sela te drniske izbjeglicesmjestene u hotelima od Sibenika doMakarske

UNESlC, 16. XI (Hina) — Petoclanamisija europskih promatra6a, 6lanovahumanitarne skupine zaduzene za Ijud-ska prava, nakon Sto je obiSla podruc-je lloka i Slunja, od danas boravi nadrniskom podrucju. U Unesi6u su ihpredstavnici op6ine Drni£ upoznalis patnjama i stradanjima Drni§ana kojisu gotovo dva mjeseca u izgnanstvu,a Drnisani i ve6i dio drniskih sela podokupacijom. Europski "promatraci suupoznati i sa sadasnjim stanjem u gra-du DrniijU u kojemu okupatorska voj-ska ne dopusta ulazak i gdje se i daljenesmetano nastavlja pljadkanje imovi-ne Drnisana te paljenje njihovih ku6agdje je vise od 80 posto gospodarstvaunisteno, tako da 3500 radnika neceimati kamo da se vrati.

Za visednevnog boravka na drniS-kom podrucju europski promatraciocekuje se, obici ce i razrusena neo-kupirana sela kao i drniske prebjege,kojih je 16.000, a smje§teni su u hoteli-ma od Sibenika do Makarske. Pokusat6e se uspostaviti i kontakt s kninskimkorpusom kako bi se dobilo dopuste-nje uiaska u Drnis i okupirana sela.

Inace, tijekom prosle nodi i danasna drniskom podrucju bilo je relativnomirno, izuzme li se rafalna paljba sto jei nocas iz smjera 2itnica otvorena pre-ma Pakovu Selu, a na koju hrvatskeobrambene snage nisu odgovarale.

UVISU21RATNIBRODVIS, 16. XI — Danas se u viSkoj luci na-

lazi 21 brod agresorske ratne mornarice, i toosam pomocnih i teretnih brodova, koman-dni brod »Vis« koji je stalno usidren u luci, tedva manja desantna broda, dok su ostalo to-povnjacem, raketni i patrolni 6amci. Razarafi-Koper» (broj 32) koji je sinod uplovio joS j«uvijek usidren u luci, dok je razarac »Pula-(broj 34) danas u 11 sati otplovio u pravcuKorcule i Lastova. M.P,

TUS-KOMENTARMOJMIR MIHATOV

PRIMIRJE

SPORAZUM PREDSTAVNIKA KOMANDE WO I HRVATSKE RAINE MORNARICE

Zvonimir Pul/ic i admiral Sveto Letica u pauzisplitskih razgovora spredstavnbima koman-de VPO Snimio: S. KAMARAN

ZAPOVJEDNIK HRM ADMIRAL SVETO LETICA:

Nasumce su tuklisve po Splitu

"Trazio sam od generate Mladenica da se preki-ne artiljerijskQ vatra na grad Split. Cekao samodgovor koji nisam dobio gotovo pedeset minu-fq i onda sam donio odiuku da svim raspolozi-vim sredstvima odgovorimo. Mislim da je nosavatra bila efikasna. To su oni najbolje osjetili*

Mi jog ne znamo, kao Sto ni onine znaju, kako je doslo do havarijena torn njihovom patrolnom brodu,Ali, oni su zbog toga izvrsili odmaz-du. Najprije na Bracu, prema seluMilni, a potom i na Solti, prema Gor-njem Selu. Ja sam bio uvjeren da 6eoni, s obzirom na njihovo ponaSanje,nesto uciniti po Splitu. I to se obisti-nilo.

U ju6era§njim ranim jutarnjim sa-tima oni su se postrojili, kao sto je tovidjelo i gradanstvo, te poceli s arti-Ijerijskom vatrom, ne birajuci ciljeve.Nasumce su tukli sve ono §to je biloispred njihovih topova.

Ja sam odugovladio s na§im od-govorom na njihovu vatru. Traziosam od generala Mladenica da seprekine artiljerijska vatra na gradSplit. Cekao sam odgovor koji nisamdobio gotovo pedeset minuta i ondasam donio odiuku da svim raspolozi-vim sredstvima odgovorimo. I mislim

da je nasa vatra bila efikasna. To suoni najbolje osjetili.

Sto se lice onog velikog patrol-nog broda koji, nazalost, nosi ime"Split", koji je mjesec i vise danakrstario po Brafikom, Splitskom i Sol-tanskom kanalu, koji je vise dojadiosvakom gradaninu Splita kao i ostalibrodovi iz njegove borbene grupe,imam informaciju da on trenutno ne-gdje u KorCulanskom kanalu tone.Meni je zao §to nije potonuo ovdje.Ali, dobro je i ovo.

Jo£ jedan njihov brod je oStecen,a jedan je u na§im rukama. To je po-sljedica nasih jucerasnjih djelovanjana Sirem splitskom podrucju.

PoruSio bih gospodi iz te jugo-mornarice da na ovaj nacin vise neispoljavaju svoju snagu, prijetnjei ostalo. Da ne ulaze vise u ove kana-le, unutraSnje, izmedu otoka jer sva-ko nasilno ulazenje znacit 6e, s njiho-ve strane, povredu dogovora o preki-du vatre. Prema tome zna se sto ce,.

onda, uslijediti s nase strane.A.S.

SPLIT, 16. XI - General-major Ni-kola Mladenic predstavnik komandeVojnopomorske oblasti, te admiralSveto Letica, u ime Hrvatske ratnemornarice, stavili su svoj potpis ispodteksta dogovora nakon visesatnogsastanka odrzanog u splitskom hotelu»Marjan«. Tekst spomenutog dogovo-ra u cijelosti glasi:

1. Obje strane su slozne da 6e zavrijeme razgovora na osnovi dogovo-ra iz Haaga, Zagreba I Z!tni6a o deb-lokadi vojnih objekata JNA i jadran-skih luka prlmijeniti apsolutni prekidvatre s pocetkom u 18 sati, danas 16.studenoga 1991. godine, u padrucjuna kopnu od Plofia do Trogira, a namoru na svim otocima na Jugu odLastova pa do LoSinja.

2. Obje strane su slozne da 6e sveostale tofike o kofima se razgovaralona danasnjem sastanku bit! predme-tom razgovora i zakljuSenja dogovoraprlgodom sljedeceg sastanka u po-nedjeljak, 18. studenoga 1991. godi-ne.

Osim general-majora Mladenica,odnosno admirala Letice danasnjemsu sastanku prisustvovali i Mario Bon-dfoli, set promatracke misije Europskezajednice za Dalmaciju sa suradnici-ma, dipl. inz. Zvonimir Puljid, pred-sjednik splitskoga Kriznog §taba, is-pred hrvatske strane, te pukovnik Mlr-ko Bjelanovi6 i potpukovnik Mi6o Po-povi6, suradnici generala Mladenica.Gospodin Davor Lasl6 prisustvao jesaslanku u svojstvu oficira za vezu.

Nakon potpisivanja teksta dogovo-ra dipl. inz. Zvonimir Puljic, je odgova-

rajudi na upit vaseg izvjeStaca o »even-tualnim nesporazumima izmedu dvijustrana koji su iskrsnuli u tijeku danas-njih razgovora« kazao »da je u samo-me tijeku razgovora bilo puno vi§e pri-jedloga za sporazum«.

— Medutim — nastavio je Pulji6— kako se pregovaraSke strane nisumogle usuglasiti o toj materiji, onda je6itav sporazum sveden samo na jednutocku, koja govori o prekidu vatre napodrucju nadleznosti jedne i drugestrane.

— Zar nije bilo govora o JuCeras-njem napadu na Split?

— To je bila jedna od tofiaka dnev-noga reda do koje nismo uspjeli stici.Prva tocka bila je vezana uz jufier pot-pisani sporazum u zagrebackom hote-fu »l« o prekidu vatre koji bi trebao za-poceti danas u 18 sati. Stoga smo je,zbog urgencije da se i na ovoj razinipostigne identican dogoyor, stavili kaoprvu. Druga je to5ka dnevnoga reda bi-la juceras"nji napad na Split. Medutim,nismo do te tocke stigli. GospodinBondioli, koji je vodio ovaj sastanaku ime promatradke misije Europske za-jednice, zurio je da se zaklju6i spora-zum o prekidu vatre kako bi jednai druga strana imale vremena da svojimjedinicama narede postivanje takvogsporazuma.

General-major Nikola Mladenic,upitan za komentar danaSnjih pregovo-ra, kratko je odgovorio:

— Dogovorili smo se o prekidu vat-re, veceras u 18 sati.

— Kako komentirate ju6eraSnjinapad na Split?

Admiral Sveto Letica i gene-ral Nikola Mladenic potpisa-li posiije visesatnih pregovo-ra u Splitu sporazum o apso-lutnom prekidu vatre od si°nocod IBsatidoktroju raTgovori o deblokodi vojnihobjekata JNA i jqdranskihluka - Sporazum vrijedi mpodrucje na kopnu od Plocado Trogira, o na moru odLastova do Losinja

— Re6i cu vam kad bude zavrsenrat.

— Prihvacate li ovakve pregovorei hoce li se, Sto se vase strane ti6e,on! nastavlti?

— Pregovori obavezno. Sve se ovomoglo resiti s pregovorima. Bez otva-ranja vatre i bez ljudskih zrtava. Maloupornosti, malo volje i sve se moglomirno re§iti.

— Koliko dugo zivite u ovom gra-du?

— Ja sam u ovom gradu vec skorotrinaest godina.

— Kako ste osobno dozivfeli juce-raSnji dan, napad na Split?

— DuSa me bolela. Ja sam ovu Dal-maciju gradio dvadeset i pet godina.1 mislim da nitko nema pravo da je ruslE, sada, tko je donio odiuku da je rusl... Da se nisu dogodili ovi dogadaji kojijesu, Split bi ostao lijepi Split, nenafiet.

— Nitko nema pravo da rusi Dal-maciju, kazete. No, rusi se i ZadarI Sibenik i Dubrovnlk i Split...

— Treba obe strane pitati. Ne sa-mo jednu ...

Govoreci o nastavku pregovora, 6i-ja je druga runda sazvana za ponedje-Ijak, admiral Sveto Letica je kazao:

— Mi cemo inzistirati, na narednimrazgovorima, da se sve jadranske lukekoje su talokirane moraju deblokirati.Inzistirat 6emo, nadalje, na konaCnompovladenju te jugomornarice iz ovogadijela Jadranskog mora. Zahtijevat de-mo da izvuku i povuku svoje brodoveiz unutrasnjih meduotoCnih voda.

Ante SULJAK

split - kastela - solin SLOBODNANEDJELJA, 17. studenoqa 1991. DAIMACIJA 18

Za napad na gradnije bilo povoda!

Barbarskom napadu i razaranju Splita nijeprethodila nikakva provokaciija od strane hrvat-skih snaga, stoviSe, sve vojarne na ovdasnjempodrucju bile su, u skladu s naputkom VladeRepublike Hrvatske, uredno deblokirane, a i zatrajanja napada hrvatska vojska nije posegnulaza blokiranjem tih objekata. »Samo smo ih drza-li na oku«, rekoSe nam ju6er u Zapovjednistvuobrane grada komentirajubi splitski ratni petak.

Da je neprijateljska jugomornarica birala sa-mo civilne ciljeve, svjedocJ i podatak da na stra-ni hrvatskih oruzanih snaga nema gubitaka niu ljudstvu ni u tehnici. StoviSe, na te polozajenije ni otvorena vatra jer su ciljevi neprijateljskearmade ocito bili »strateski« objekti u starojgradskoj jezgri i puckom naselju VaroS, domovistanovnika Splita...

Rane koje je Split zadobio za trajanja po-morske kanonade, ipak su vede nego se u prvitren mislilo. Tako su, prema informacijama kojesu otprije poznate, dvije osobe poginule, dok ihje 11 ozlijedeno, 18 stanova pretrpjelo je teskaoSte6enja, 9 automobila je izgorjelo, dva trajek-ta su naceta, a znatan broj objekata i institucijaprilidno je oSteden. Sto se Solte tlfie, tamo suoste6ene dvije stambene zgrade u Gornjem Se-lu, a ozlijedenih srecom nije bilo.

U splitskom Kriznom stabu, informiraju6inovinare o ratnim udarima koja je Split u petakprezivio, upozoravaju na mogu6nost da su po-negdje preostale neeksplodirane granate. Zbogtoga posebno apeliraju na gradane da obratepaznju na svaki sumnjiv predmet. Pritom moleroditelje, odgajatelje i nastavnike da najmladeSplicane upute na mogudu opasnost koja imprijeti od neeksplodiranog streljiva, pa ocekujuod gradana Splita da 6e svaki takav sumnjivpredmet prijaviti poHciji, kako bi ekipe pirotehni-cara izasle na teren i neutralizirale tu latentnuopasnost za ljudske zivote.

Iz ZapovjedniStva obrane grada informirajuda je odgovor koji je jugomornarica primila izobrambenih splitskih formactja bio dovoljan dase osjete priliino nesigurni u splitskom akvato-riju, pa trenutaCno na torn prostoru nema nepri-jateijskih brodova. Kako je poznato, veliki pat-rolni brod »Split« primio je pogodak, pa se saz-naje da se te§ko vuce prema svom odrediStu,a njegov dvojnik »Kopar« za sobom ostavlja na-ftni trag, pa je ocekivati da ih u ovim vodamanecemo vidjeti.

Sto se procjene sigurnosne situacije tice,protekla no6 na kopnu, moru i u zraku bila je re-lativno mirna. DoduSe, u pojedinim gradskimpredjelima mir je naruSen sporadicnom pucnja-vom neidentificiranih osoba, a 6ulo se i nekolikodetonacija. To je bila prilika da iz Kriznog StabaSplita pozovu gradane koji imaju oruzje da gane koriste nekontrolirano, nego da se, ako zele,prijave hrvatskoj vojsci ili pak da samo predajusvoje naoruzanje, koje ce se korisnije iskoristitiu sustavu obrane grada. ReSena procjena pod-razumijeva da i dalje postoje stanovite opas-

RazaranjuSplita nijeprethodila

nikakvaprovokacija

s hrvatskestrane, a svevojarne bile

sudeblokirane

— Paznja,neeksplodira-

ne granate!— Sirene zauzbunu nisu

zakasnile

Prizor Iz Ivanciceve ulice— »strateski cilj« jugo-mornarice (F.K.)

nosti te pozivaju gradane za poStivanje uputai zapovijedi Kriznoga Staba i ZapovjedniStva ob-rane grada, kako bi se izgradeni obrambenisustav usavrSavao i bio sto c"vrs6i i neprobojniji.

Jedno od pitanja novinara na juderaSnjojsjednici Kriznoga Staba bilo je ono o, kako gra-dani kazu, zakasnjeloj objavi prvog signala op-ce opasnosti u petak u 6.40 sati. Naime, dobrihdesetak minuta prije brodski topovi culi su seu svim gradskim Cetvrtima. No kako nam je ob-jaSnjeno, te topovske kanonade bile su usmje-rene prema Bracu i Solti. No kada je okupator-ska mornarica osjetila da vojno i moralno gubi,cijevi svog oruzja okrenula je prema Splitui u torn trenutku su sirenama gradani bili upozo-reni na opasnost. Stovise, od trenutka kada suiz Lore prema gradu upuceni prvi hici, bilo je tou 23.15 sata u 6etvrtak navefcer, Centar zaobavjeScivanje je putem Hrvatskog radija— Radio-Splita i lokalne televizije uputio upozo-

renje gradanima da se sa viSih katova svojihzgrada spuste nize, kako bi bili sigurniji. A to jebila, kazu u Kriznom stabu, priprema gradanaza mogu6u opasnost. Stoga je uputno, kazeportparo! Kriznoga Staba Danimir Matosr6, slu-Sati radio u takvim situacijama, jer se posred-stvom toga medija moze najbrze upozoravatigradane.

— Krizni Stab i ZapovjedniStvo obrane gra-da nastoje da grad zivi Sto je mogu6e normalni-je i u ovakvim teskim uvjetima, pa je izmeduupucivanja 260 tisuca Splicana u skloniSta tije-kom noci ili cekanja realne opasnosti izabranodrugo rjeSenje. No to je bilo jednostavno, jer jesituacija iz minute u minutu bila pod kontrolomi neprestanom strufinom analizom sigurnosnogstanja. Zato su Splicani jutro u skfoniStima pod-nijeli puno lakSe nakon relativno prospavaneno6i, kazao je Danimir MatoSid.

S. GAZDE — R. MIKACIC

PUCNJJ U PALACUPUUSKA SVIJETU!

Prve granate kojima Je neprijatel-jska mornarica zasula Split su nami-jenjene staroj gradskoj jezgri — pro-storu upisanom u Uneskov registersvjetske kulturne baStine, pa stojiona kako je agresor tako upu6en!mprojektilima zapravo objavlo rat 6lta-vom svijetu.

Rijeiju, pokazao je vlastitu besti-jalnost i divlja$tvo pucajuci u spome-nicko nasljede, ponos svakog Covje-ka. A to sto je prije vise od mjesecdana splltska Skupstina, strahuju6iupravo od ovakvog vandalizma, povi-Jesnu jezgru proglasila — podrucjemizvan rata, ofiito agresorsko] srbocet-nidkoj vojsci ne zna6i niSta. Jer, natorn dragocjenom gradskom prostorunlti je bilo, niti ima I nitl ce biti ikak-vog vojnog objekta, pa 6ak ni vojnika.Odbornici spfitske SkupStine odludu-

Juci da proglase Jezgru podrucjem iz-van rata, prema odredbama Meduna-rodne konvencije za zastitu kulturnihdobara u slu&aju oruzanog sukoba(Haag 1954. godine), vjerovali su daJe njezina vrijednost za 6itav civilizi-rani svijet dostojna obrana, da nematakvih (ne)IJudi koji bi razarali tisu6uI sedamsto godina povijesti jednogagrada. Medutim, pokazalo se da tak-vih ograda nema u neprijatelja koji Jebez zazora pucao po podrucju pro-gfasenom zonom izvan rata.

t stoga je istinita misao DanimireMatoiiia, portparola Kriznoga stabaSplita, koji je kazao da su granate na-mijenjene sredistu grada izravno po-godile i srce svakog Splidanina. Jer,svaka rupa na krovu u Getu ili Varo-su, svaki fumar nama puno zna£l.

Zamracivanje• ozbiljnije!

Ocjena sigurnosne situacije na ovom podrucju uzrok je sto 6eSplit I dalje biti zamracen, a u skladu s torn zapovijedi Kriznog staba,vrijeds i sve ostale odluke vezane uz reiim zamraflvanja. Prema odlu-ci Kriznog staba, na danaSnJoJ sjednici procijenit 6e se da li ce nasta-ve u Skolama sulra biti.

Radno vrljeme trgovina I dalje bi trebalo bit! od 7 do 16 satf, s timeda iz Kriznog Staba posebno upozoravaju trgovce da im radna obvezanalaze vratiti se na radno mjesto odmah poslije zavrsetka opasnosti(Sto nije bio slutaj u mnogim trgovinama u petak poslije podne).

Split je nakon ratnog petka zamraftvenje grada shvatio mnogo oz-biljnije nego ranije, all nazalost, ni topovska paljba neklma nije bila do-voljna da tu odluku primjene u cljelosti. Tako Je Krizni Stab Informiranda Je u petak nodu svljetllla »Prometova« garaza, dackl dom na Vrso-kof, restoran »Babilon« I stambena zgrada »krstarica«. Kako se radio nedisciplinlranlm gradanima koji ponavljaju prekrSafe, to ce se njimaubuduce »pozabavlti« Policljska uprava Iz Splita.

IZ OPClNSKE KOMISIJE ZA PROCJENU I POPISRATNE STETE

Prijayiteratnu stetu

Iz opcinske Komisije za procjenu i popis ratneStete pozivaju sve os'tedene, pravne subjekte,drugtvene organizacije i fizidke osobe da gto hit-nije prijave Stetu nastalu ratnim razaranjima nasvojim osnovnim sredstvima, nekretninama i ma-terijalnim dobrima kako bi im se moglo pomoci.

Naime, potpredsjednik gradske vlade JakovSu6evi6, inafie predsjedntk re6ene Komisije, kazekako je nuzno sto prije izaci na teren i obaviti in-ventarizaciju i snimanje nastalih Steta, kako bi Ko-misija utvrdila relevantne fiinjenice i ufiiniia sveu svojoj nadleznosti kako bi naknadila stetu oste-6enima. U interesu svih je da se oni kojima je raz-aranje nanijelo stete prijave Komisiji, u zgraduSkupStine, Balkanska 1, jer ce tek nakon prijavatimovi strucnjaka izlaziti na teren. A kako ide zi-ma, valja citav ovaj posao obaviti Sto skorije, jeruz ostalo razoreni su i domovi na5ih sugradana.

S.G.

NA PODRUCJU SPLITA, SOLINA I KA§TELA

Oko 16.000izbjeglica

Prema evidencijama splitskog Centra za soci-jalni rad na podrucju Splita, Solina i Kastela nalazise viSe od 16.000 izbjeglica iz ratom zahvacenihpodrutSja Sirom Hrvatske. Do povedanja brojaprognanika evidentiranih u ove tri opcine kojih jeprije desetak dana bilo neSto manje od 15.000 ni-je doSlo zbog novog izbjegli<5kog vafa, ve6 zbognaknadnog prijavljivanja prognanika koji se ve6neko vrijeme nalaze u Splitu, Solinu i KaStelima.Naime, velik se broj izbjeglica smjestio kod obite-Iji ili prijatelja, oGekujuci da 6e se ubrzo moci vra-titi kudama, pa nisu ni vadili osobne izbjeglic"kekartone. All kako se vrijeme provedeno u izbjeg-liStvu produzavalo, prognanici su se javljali u Cen-tar za socijaini rad radi dobivanja izbjeglidkogstatus a.

Vecina izbjeglica u ove tri optSine smjeStena jeprivatno kod obitelji ili prijatelja, njih blizu 11.000,dok je oko 5500 prognanika utodis'te nas"lo u ho-telima, odmaraliStima i drugim objektima. Medu-tim, kapaciteti za smjeStaj izbjeglica su ve6 dani-ma popunjeni, take da se po hotelima ne mozeviSe nikoga smjestiti. U hotefu ->Lav« nalazi se1200 izbjeglica, u »Zagrebu« 1090, u »Marjanu«670, u »Splitu« 669, u »Palaceu« 518, u »Centra-ju«, "Slaviji- i »Belevueu« 220. Nadalje u domu»Melioracije« 112, u Domu umirovljenika 100,u barakama Gospe od Otoka u Solinu 130, Hoteluza samce »Radnika«-Benkovac 120, u splitskomStudentskom centru 44, te u Centru »Juraj Bona-6i« i Centru za odgoj na Brdima 270 s"ti6enika Za-vodaVrlika. N.B.

»Promet« pomaze»Autoprevozu«

»Promet« 6e pomoci sinjskom »Autoprevozu«kojemu su u ratnim sukobima oSteiene garazei prostori za popravak autobusa, odluSiii su u up-ravi javnoga gradskog prijevoznika. Kako nas jeinformirao direktor »Prometa-< Ivo Barid, mehani-6ari iz Sinja moii 6e od sutra popravljati autobu-se »Autoprevoza« na jednom od kanala u radioni-cama splitskog prijevoznika. Z.J.

PISMO JE IPAK STIGLO

S vio;ma:prin

vi oni koji su ikad u zivotu pisali pis-na iz vojske i oni koji su takva pisma

primali, znaju koliko ona znace i posi-Ijatelju i primatelju. U neka davna

vremena bila su to ceznjiva pisma djevojka-ma, tople zahvale majci jer su paketi punikolaca stigli na vrijeme, drugarska pismabratu uz obavezno zaokruzeni preostalibroj dana. Nekad je dan izlaska iz armije

i bio poznat i crvenim ubiljezen u sve vojnic-: ke kalendare, a od njega su se odbijale na-

grade, neiskoristeni dopusti i slicne »ola-kotne- cinjenice.

Armija je u meduvremenu postala ne-prijatelj svlma, i onima izvan nje, i onimakoji su se silom prilika u njoj zatekli, nepri-jatelj je i onima koji je sluze, ali to je nekadruga prica. Armija je napravila dramatic-ni salto mortale, vukuci sa sobom gradove,sela, djecu i zene, a mnogi djecaci koji su seu njoj nasli — osobito djecaci Hrvati — pisupisma koja mozda nikad nece sti6i onimakojima su upucena.

Ipak, jedno pismo djecaka koji je u Pri-stini zarobljen sivomaslinastom unifor-

split - kastela - solin SLOBODNA

NEDJELJA, 17. studenoga 1991. DALHACIJA 20IZDAVANJE DOZVOLA ZA IZLAZAK IZ SPLITA VOJNIM OBVEZNICIMA

Gastarba{teri«Vsomo IE posos

Radnici zaposleni u inozemstvu i pomorci na stra-pirn brodovimo dozvolu dobivaju odmah, uz pred-ocenje vize, odnosno matrikule

Dozvola za izlazak izvan podru6jasplitske op61ne koju svaki vojni ob-veznik mora imati i dalfe je jedan odrazloga smanjenog broja putovanja.U opcinskom Sekretarijatu narodne,obrane koji izdaje takve dozvole, ne-ma velikih guzvi jer su svi oni na kojese to ogranicenje odnosi ve6 zapam-tili kakvi iz razlozi mogu odvesti IzvanSplita. To su, prema rijecima DragcjaStajduhara iz Sekretarijata za NO, po-slovna putovanja, smrtni sludajevi illzdravstveni razlozi i, naravno, svakfod nfih s urednom i valjanom doku-mentacijom,

U posljednje vrijeme ve6l je brojnaSih radnika u inozemstvu koji seraspltuju o tome na koji nafiin ce se,ako dodu kuci, mo6i vratiti natrag na

posao u neku evropsku zemlju. No zasve »gastarbajtere« s dozvolom bo-ravka, baS kao i za pomorce koji navi-gavaju na brodovlma pod stranom za-stavom, dozvola za izlaz iz zemlje da-je se na osnovi vize upisane u pasoS,odnosno matrikule u kojima tocno pi-se da je na$ gradanin zaposlen u ino-zemstvu. Tu, kazu u Sekretarijatu, ne-ma nikakvih smetnji ni dekanja i do-zvole se izdaju odmah.

Ina6e, svi vojni obveznici, osimonih kofi su zaposleni u inozemstvu,duzrti su kod trazenja dozvole za izla-zak iz mjesta stalnog boravka, doni-jeti vojnu knjizicu, osobnu kartu,a dozvola im se izdaje za tocno odre-deno vrijeme I mjesto,

R.M.

Pomoc za borce DrnisaProf. Iran BUM, predsjednik splitskog odbora za pomo6 Drnisu, i Frane

Kontid, elan istog odbora, posjetlll su |u6er polozaje hrvatskih boraca na drnls-kom podrudju. Tom su se prilikom susreli s pripadnicima cete koju cine Drni-sanl sto zive u Zagrebu I rade, a sada su na polozajima kod Drnisa i predall Impomoc koju je odbor prikupio za drniske borce.

Odbor za pomo6 Drnisu osnovan je u Splitu prije dva mjeseca i do sada jeImao vise akcija prikupljanja raznih oblika pomoii drniskim borcima koje te sei ubuduce redovito voditi. N.M.

SPLlCANI NA DOBROTVORNOM KONCERTU U NJEMACKOJ

Pjesmom zo domovinuSpUt-kvartet je za nastupa u njemackom gradu Mon-chengladbachu koncertiranjem namakao desetak ti-suca DEM pomoci za Hrvatsku

Nizu hrvatskih umjetnika koji istinu0 svojoj domovini pronose i izvan nje-zinih granioa pridruzili su se ovih dana1 clanovi Split-kvarteta nastupivSi u nje-mafikom Mdnchengladbachu na do-brotvornom koncertu s kojeg je prihodisao u fond za pomo6 hrvatskoj djeci(Benefizkonzert fiir die Kinder Kroati-ens), za hranu, odje6u i lijekove, Cla-nove kvarteta Miroslava LJubl£l6a,Mlrka Tripala, Milana Kravara i Jadra-na Bariskovita, koji ve6 nekoliko godi-na djeluju u Splitu, a za nastupe u koji-ma prevladavaju duhovne crnafike te

, hrvatske pjesme (Koje su, razumije se,pjevali i na koncertu u Njemac'koj), pri-prema maestro Loris Voltolim.

Koncert je odrzan u dupkom punojKaiser-Friedrich-Halle koja moze primi-ti 1200 gledatelja i od njega je prikup-Ijeno, kako navodi njernacki list »Rhei-.nische Post«, 10.000 njemackih mara-ka za djecju hranu i lijekove koji ce po-sebnim kamionima, posredstvom Cari-tasa biti dopremljeni u Hrvatsku. Samkoncert je jos jedna od brojnih akcijakoje organizira i realizira dr. Atos Jura-ga, naS 6ovjek u Njemafikoj, stomato-log podrijetlom iz Zadra.

Nastupio je na koncertu Jos' jedanna§ zemljak, skladatelj i dirigent SilvioForetI6, koji je inace profesor na Mu-zic"koj akademiji u Kolnu, te je za ovupriliku ravnao orkestrom, sastavljenimod glazbenika koje je prikupio iz petnjemackih orkestara. Tim je orkestromdirigirao i maestro Miro Dobrowolny,jo$ jedan naS zemljak, podrijetlom izZagreba. Na koncertu je sudjelovaoi amaterski zbor pod ravnanjem Her-manna Grosse-Schwarea,

Sudeci po napisima iz njemackihnovina (vec spomenuti »RheinischePost«), posebna je paznja posvecenasplitskom kvartetu, pa se donosi i slikas pokusa »fur Kroatien-Benefizkon-zert« te izvjeStaj s koncerta u kojem seved u naslovu spominje »quartettvere-in« iz Splita, a u ocjeni njihova nastupa»a capella- u tekstu stoje epiteti poput»sjajno«, »blistavo«, »§kolski to6no«,»buran aplauz« (»sturmischen Appla-us«) i slidno.

Splitski umjetnici spremni su na-stupati u dobrovoljne svrhe i u svojojdomovini.

J. FIAMENGO

«

"Omladinski hotel" — u ovim su krevetima za koji dan trebali spavati dad

| Prvo splitsko zbiljsko poratno jut-i ro, ono nakon kise granata sto su se| s mora srufiile na naS grad, osvanulo je§ pod sumornim oblacima i onom pra-| vom kiSnom zavjesom — jesenskom.| Zlocine »pomoraca Apokalipse- §to sup »strateske ciljeve«, poput Varosa, uzeli| na ubilacku liniju niSanskih sprava svo-j| jih topova, ona svakako nije mogla is-| prati, ali je zato donijela nove nevolje| Spli6anima kojima su SMB-projektili1 otvorili krovove i zidove ku6a. Jer kako| to ve6 u zivotu biva, nesre6a nikad ne| dolazi sama. ipak, priskocili su odmah£ prijatelji, znanci, all i mnogi drugi ljudi| koji jednostavno zele pomoci, pa obiia-j:i zeci ranjeni grad dan poslije svugdje| zatjecemo radove na sanaciji u punom| jeku. Ako se krpljenje krovova i zidova| i prozora daskama i plastic"nom folijom>j tako moze nazvati. I zatjedemo, naza-| lost, nove tragove razornih salvi »slav-| ne« morske flotiie Sto je predvodena| zloglasrtim »Splitom« tako »hrabro dej-% stvovala« po njegovu gradu imenjaku.| U najstarijem objektu koji je pogo-| den — u crkvici Gospe od Pohodenja| (iz petog stoljeca) u Spinutu — zatje-| cemo zupnika don Marina Barisida sp mnoStvom mladih ljudi koji su u punom| radnom zamahu. Kazu da su prikupili| vise od dva kilograma gelera, a u tijekup je CiSdenje i pospremanje, krov je po-§ kriven najlonskom foiijom, sve mora bi-'' ti spremno za popodnevno vjendanje

koje ce se u crkvi obaviti. Nedjeljna mi-sa ce se takoder normalno odrzati jerzivot tece dalje i tako 6e teci. Ovacrkva je zadnji put rusena u vrijemeTuraka, a zadnji put renovirana prije 11godina. Deset puta je poput Feniksa

nanovo podizana iz rusevina, ali ni je-dan agresor nikad je nije uspio do kra-ja unistiti. Ona ostaje tu — kakp namrece don Marin — kao kutnjak hrvat-ske opstojnosti i kao svjedo^anstvopovijesti. Nad oltarom je slika iz 17.stoljeca koja prikazuje zaStitnike Splita— svetoga Duju i svetog Stasa— s prikazom grada gledanog s mora,Oni koji su ovu crkvicu gadali s mora,nisu vjerojatno nikad u ruci drzali '>pi-nel«, njihove su strasti znatno pogub-nije.

— Nalu Gospu od Pohodenja— kaze zupnik — ovaj su put pohodilinedragi ljudi s darovima koje nikad vi-se ne zelimo vidjeti. 2elimo samo dra-ge ljude ovdje, kao 5to je va§ kolegaMatko Biljak koji me je pitao moze liovdje obaviti vjenfianje. Dapace, rekaosam mu. Eto, usred rata ratni reportervjendat ce se u naSoj crkvi pogodenojratom.

Jedini objekt sa znakom Crvenogakriza koji je pogoden u Splitu je, premaonome Sto znamo, zgrada staroga ro-diliSta u Ulici Maksima Gorkog. Dvijegranate su pale tofino pod prozore oveustanove i torn prilikom su dvije ordi-nacije i previjaliste pretrpjeli lakse os-itecenje. Sre6a je, zapravo, 5to seu trenutku detonacija nitko nije nalaziou tim prostorijama.

— Granate su pale upravo izmedudvije smjene — rekla*'nam je sestraJasminka BritvI6 ~ tako da su se eki-pe nalazile na drugoj strap! ambulante,u kancelariji. Pacijenata u to vrijeme ta-koder nije bilo u zgradi. InaSe, tko znasto se moglo dogoditi.

Sre6a je pratila i Muzej hrvatskiharheoloSkih spomenika na Mejama jerje granata pala na metar dalje od glav-ne dvorane. Pala je u 7.40 sati na stu-

Metalna reSetka aktivirala je granatu i sprijedila ve6e razaranje zgrade lu&kog ter-minala

SPLlCANI ZABORAV OD RATA TRA2E U (ZABAVNIM) FILMOVIMA

Videokasetekao apaurini

Slijeva nadesno: Mirko Tripalo, Miroslav Ljubidid, Jadran Bariskovid i Milan Kravar

Sudeci po ispraznjenim policamau videotekama, Splicani za smirenjei za zaborav ratnih opasnosti ne traiesamo apaurine, nego i filmove.

Videovrpce sa snimljenim filmovi-ma postaju tako jedan od najtrazentjihratnih artikala, gotovo poput kruha,tjestenine, keksa i konzerva s hranom.Tako je primjerice u videoteci »Ness«na Cankarevoj poljani, jednoj od najve-6ih u gradu, koja ima vise od 10 tisucakaseta ! nekoliko tisuca dlanova, u pe-tak poslijepodne, nakon prestankazracne opasnosti, u samo dva sata do-5lo dvjestotinjak ljudi koji su u prosje-ku uzimali po dvije kasete (premda jebilo onih ovisnika o filmu koji su uzima-li i vi£e od oetM. Kako smn R37nflli nH

Jogka RakuSica iz »Nessa« najvise seiznajmljuju filmovi »Umrijeti mlad«, naj-noviji hit s Juliom Roberts u glavnojulozi, te »Goli piStolj 2«. Svi 6lanovi ina-6e naglasavaju da ne zele ratne filmo-ve, pa cak ni trilere (koji su uvijek bilinajtra^eniji) ve6 iskljudivo komedije,akcijske filmove i crti6e za djecu.

Guzve su se nastavile i jufier ujut-ro, Sto su nam potvrdili i u drugim ve-cim klubovima u Splitu, videoteci»Flash«, »B«, »Alf« i drugima.

Cijena jednodnevnog iznajmljivanja(koja vrijedi i za vikend) je inafie razliai-ta od jedne do druge videoteke i krecese od 20 do 35 dinara za obi6nu te 30do 50 dinara za originalnu videokasetu.

U Kastelima4 tisuceprognanika

Broj prognanika smje§tenih napodruSju opcine KaStela preSao je4 tisu6e, od 5ega ih je vise od 70posto u privatnom smjestaju. Pro-izlazi da na svako drugo kaStelan-sko domacinstvo dolazi jedan pro-gnanik, Sto Opcinskom odboru zapomo6 prognanicima poCinje Cinitiozbiljne teskode u osiguravanjuopskrbe, posebno u pogledu hra-ne. Zahvaljuju6i izuzetnom arigai-manu filanova odbora, te velikoj is-kazanoj solidarnosti iz svih krajeva,posebno jugozapadne Bosne i za-padne Hercegovine, potrebe seipak uspijevaju namiriti. Tako je i ju-(Ser, posredstvom splitskoga Cari-tasa, iz Tomislavgrada stigao kami-on sa desetak tona hrane za pro-gnanike u KaStelima. M.Jd.

split - kastela - solin SLOBODNANEDJELJA, 17. studenoga 1991. DALMACIJA

ODMAZDEIPUKOG ZLOCMAGRADSKE RUBRIKE JOS JEDNOM OBISLI RANJENI GRADbiste, izvan same zgrade, tako da je oddetonacije popucalo dosta stakla, alivede Stete nije bito. Tri distance kojesu u torn trenutku bile u zgradi na vrije-me su se sklonile u skloniste. Nekolikogranata je palo u blizoj okolini muzeja,u park i u susjedna dvoriSta.

Samo zahvaljujudi nasem tradicio-nalnom kasnjenju u gradevinskim ra-dovima, »Omladinski hotel" u Spinutunije postao grobnicom mladosti. Zgra-da je, naime, bila upravo kompletno re-novirana i odekivala je svoje prve sta-nare, ali je umjesto njih dodekata dvijegranate teskog kalibra s razarada"Split- koje ce mnoge radove vratitl napodetak. U pogodenim sobama 28 i 33prava je pusto§. Od siline detonacijebocni ztdovi su duboko uiubljeni, stropje »zguzvan« poput harmonike, ulaznavrata zajedno sa Stokovima iSdupana izlezista, srnrvljena i odbadena dalekou hodnik. Sve je puno srapnela, a Sest

Mnostvo mladih u punomradnom zamahu uredujepogodenu crkvicu Gospeod Pohodenja na Spinutu

— U Domu zdravljastradale dvije ordinacjje

i previjaliste — Sreca je stonikoga nije bilo

u Omladinskom hotelujersu tamo dvije teske

granate napravile pravupustos

Dioklecijanova ulica kod Zfatnih vrata juce>

CrkvicaGospe odPohodenja u Spinutu, koja datira jos iz 5. stolj'eda, ranjena je granatom, all se kao Feniks uzdize izrusevinapo deseti put u svojoj dugoj povi-1

uniStenih postelja nijemo svjedoci0 vjednom snu Sto bi ga armijski strijel-ci tako hladno podarili dacima da suu njih slucajno legli.

Zbog strategije, taktike, odmazdeiti, mozda, pukog zlocina — to, valjda,samo oni znaju. Marlnko Krlzan, stu-dent strojarstva i dezurni u domu, zna,pak, samo to da je potpuno zbunjen1 ispunjen nevjericom zbog onoga stose zbilo i da je Kisi6 Marko, dezurnione nodi, napustio zgradu tek koju mi-nutu prije podetka »dejstvovanja«.

— Trebali ste ranije dodi, sad smovec mnogo toga rascistili i sredili

— dodekuje nas s dozom prijekorau glasu Tondl Koceid, disponentu »Transjugu«. Ta je firma, inace,smjeStena u zgradi novog ludkog ter-minala koja [e odito bila na putanji ve-ceg broja ispatjenih projektila, jer jepogodeno samoposluzivanje u prizem-Iju, o§te6ene su prostorije Carinarntce,a stradao je i »Bartol KaSi6« prlvezanneposredno iza Terminala.

Imali smo srecu u nesreci — objaS-njava Koceid dok nam pokazuje tri oS-tecene kancelarije. Vidite, obje granatesu pogodile delidnu konstrukciju reSet-ki ispred prozora, pa je razorni udar

u unutrasnjosti bio znatno manji. Da ni-je bilo tako, siguran sam da bi steta bi-la golema, jer sve je puno drva i plasti-ke i da je izbio pozar...

Izlazeci iz zgrade Terminala gleda-mo put Katalinida brijega i prisjecamose agresorske radio-poruke: »0vdjeSava, gadajte svjetiontk pomoraca!«Kako ponekad moze iritirati (manje jevjerojatno boljeti), simbol onoga sto sinekada bio i cirne si se ponosio. I ondashvatig da to vise nisi. I zasramis se.Valjda!? E.VUJEVI6

M. STRBACSnlmlli: S. K ARAM AN

J. PONOS

U PREKJUCERASNJEM NAPADU IZGORJELO I DEVET AUTOMOBILA

Vlasnicilute i zale

Omrazena nam jugovojska u svom je prvom pravomprekjucerasnjem napadu na Split pored ljudskih zivota,stanova i inih objekata u svoj ratni »harac« upisala i de-vet automobila kojima se vise nitko nece sluziti.

Zapaljeni su granatama ispaljenim s brodova, i to naparkiralistu kod starog Hajdukova placa, I Jspod Kotek-sova nebodera kojl je bio jedna od meta. Jutros smou Policijskoj upravi pokusali saznati tko su vlasnlcl bivsih»renaulta«, »lada« i »golfova«, ali tamo nam kazu da neznaju, jer se vlasnici nisu javili, pa su policijske ekipe zauvidaje koje su jucer obilazile grad i biljezile stete regis-trirale automobile kao samo dio unistenog. Pretpostavitije da se vlasnici zapaljenih automobila nisu javili jednos-tavno zato sto su svjesni toga da im gubitak ne moze ni-tko nadoknaditi. Osiguravajuca drustva naime, u svojimklauzulama nisu predvidjela rat, a vojska nece platiti- garant! N.Bk. Parkiraliste u Zrinsko-Frankopanskoj — ruzno i tuzno

TELEFONSKI AUTOMATIPOSLOVANJE TT-BANKE

DINARA IMA,NE I PLANOVA

Otvaranje §altera Trgovadko-turistifike bankeu prostorijama »Doma omtadine« o6ekuje se kra-jem tekuce godine, Sto bi omogucilo proSirenjedjelatnosti, a kao najvaznije, zapo6elo bi se s iz-davanjem teku6ih ra6una.

U meduvremenu se nastavija s kreditnim po-slovanjem koji omogucuje i povedan fond sred-stava banke koji trenutadno iznosi oko 100 miliju-na dinara. Najvecu pote§ko6u stvara nedostatakisplativih projekata, prvenstveno od strane privat-nih poduzeca, koje bi svojim zajmovima podrzalai TT-banka. Dakako da je manjak proizvodnih pla-nova razumljiv u ratnim uvjetima, Sto uvjetujei smanjenu aktivnost banke koja sredstava ima,ali ne i pravih novih partnera kojima bi se ona po-vjerila. Stoga se zajmovi uglavnom daju provjere-nim firmama-osnivacima. Rukovodstvo bankeobavlja i sve potrebne poslove na dobivanju pra-va za devizno poslovanje koje bi zapocelo nared-ne godine. I.B.

II "1 III | II I I INdjirazeniji hiloin i horoskopProSlo je vec tri mjeseca od ka-

da su u Telekomunikacijskom cen-tru splitskoga HPT-a zapoCeli ra-dom telefonski govorni automati.Usporedo s porastom broja auto-mata (od prvotnih 6etiri njihov brojpopeo se na deset) koji su potpu-no stavljani u funkciju, raslo je i za-nimanje gradana za njihovo koriSte-nje. Dok je u prvim danima uspjehpredstavljalo i tridesetak pozivadnevno za jedan automat, sada jetaj broj i pet puta vedi.

U splltskom HPT-u istidu kakomogu iaiti zadovoljni iskazanim in-teresom korisnika, buduci da joSuvijek nisu dovoljno propagirani.Daleko najviSe poziva imaju tele-fonski automati s brojevima 9861i 9846 (i po 150 poziva dnevno) na

kojima se mogu cuti glazbeni hitovii horoskop. S druge strane, radniciove sluzbe najviSe truda ulazu kodautomata s nazivom Split danas(9827) gdje se mogu Cuti raznov-rsne aktualnosti.

Interes korisnika ovisi o tema-ma koje su obradene. Tako je okosto gradana dnevno sluSalo rijeeidon Ivana Cvitanovida prigodomblagdana Dana mrtvih, a veliko za-nimanje iskazano je i za pride dub-rovadkih izbjeglica. Za nekoliko da-na, kad automatski telefoni opetprorade, (trenutacno se u studijuobavljaju radovi) na ovom broju»vrtit" ce se ispovijedi zarobljenikaiz kninskih zatvora. Takoder, plani-ra se poseban broj za automatskusekretaricu koja bi biljezila sve po-

hvale, primjedbe ill poruke gradanakoje bi se odnosile na ovu sluzbu.

Broj poziva za ostale brojeveautomata prije svega ovisi o vanj-skim okolnostima. Tako je postojaoizuzetan interes za tecajnu listu(9864) u vrijeme dok je tedaj nje-macke marke jako oscilirao. Od ka-da se stecaj ustalio, poziva gotovonije ni bilo.

Slicno je i s »Jadrotinijinim«brodskim vezama za Rijeku (9826)gdje su korisnici posebno velikozanimanje iskazali u vrijeme dok subrodske veze bile jedine kojima semoglo otputovati iz Splita. Automats domoljubnim pjesmama (9867)tek je nedavno postavljen pa senjegov uiinak joS ne mo5e uspore-divati. D.Dk.

"UMJETN/CI III PETOKOLONA$I?« (2)

GorkiplakatGorkogZuvele

Buduci da je 2. studenoga 1991.godine na Osnivafikoj skupStini formi-rana-splitska podruznica Zbora hrvat-skih umjetnika pri Qlavnom stozeruHrvatske vojske, te s obzirom na dinje-nicu da splitska ART-garda djeluje priZboru hrvatskih umjetnika, Zapovjedni-Stvo ZHUM-a odblja bilo koju vezus projektima i akcijama koji prethodnonisu dogovoreni na Koordinacijskomodboru ZHUM-a Podruznice Split, sas-tavljenom od predstavnika umjetnidkihgrupacija u Splitu.

S obzirom na to, PodruinicaZHUM-a Split izjavljuje da nema nikak-ve veze s plakatom Gorkoga Zuvelei aferom koju je izazvao. O svemu to-me Koordinacijski odbor saznao je tekiz novina. ZAPOVJEDN&TVO ZHUM-a

PODRUZNICA SPLIT