Upload
maja
View
304
Download
26
Embed Size (px)
DESCRIPTION
Morfologija skripta hrvatski jezik
Citation preview
Dani hrv jezika 11.-17. oujka Spomen tjedan Dani hrvatskoga jezika
ve 20 g
spomen na Deklaraciju
11.-17.3.1967. Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga jezika
potpisnici Ljudevit Jonke, hrv filoloko drutvo, JAZU, FFZD (Brozovi), STSL Institut, Miroslav Krlea itd. svi potpisnici optueni od strane vlade
toke koje trae
1. jednakost jezika, promjena Ustava, svaka republika ima svoj jezik
2. potivanje ravnopravnosti hrv u medijima i kolstvu
Novosadski dogovor 1945. prethodi mu Anketa Matice Sprske, na temelju odgovora pozvani predstavnici svih nacija
iz hrv. dolazi nekoliko jezikoslovaca
stvoren zajedniki jezik hrvatsko-srpski
Pravopis hrv j. piu potpisnici
velik politiki pritisak komunizma, gl. rije srpskih jezikoslovaca
LJ. Jonke Spasili smo jekavicu
proklamira ravnopravnost, to nije provoeno, jezici su suzbijani
1. asopis Borba komunistiko glasilo, lektor u hrv. Stjepan Babi (pr. terora- izbacio rije boini iz straha od vlasti-spomen religije zabranjen)2. Okrunica radio postaje u Zg, Lj. Jonke navodi zabrane rijei nazivi mjeseca na hrv, skladba, skladatelj
3. Predavanje nije smjelo biti na hrv
Prethodi mu Novosadski pravopis (1960.) na latinici i irilici
hrv i srp se pokuavaju izjednaiti
1892. Ivan Broz (prvi pravopis hrv) koji vie ne vrijedido 1960.
1. neu
2. grjenik, strjelica, pogrjeka, greka (iz pokrivenog r nekad e nekad je)
3. sudac-sudca, zadak-zadci
Glavne razlike hrv/srp
Pravilo koje je uvijek vrijedilo za hrv pravopis, a i danas, a suprotstavlja se pravilu pii kao to govori, glasi Pii za oi,itaj za ui V. Babuki, 19.st.Osnova korjenskog (morfonolokog) naela
1892. uveo d (Ivan Broz)4. odvojeni futur- napisat u,jest u, smjet u, trest uOd 1960.1. neu
2. grenik, strelica, pogreka
3. suca, zaci, baci, paci, greka
4. odvojeni futur ostaje
1971. Hrvatsko proljee studentski bunt, trae ravnopravnost Hrvata i Srba (proljeari)
Vlado Gotovac hrv knjievnik koji je zavrio u zatvoru s drugima Londonac 1971. Babi, FInka, Mogu, objavile su ga tajne jugoslavenske slube (hrv emigracija)
studenti su zaposjeli fakultete traei nacionalna prava Budia voa
nakon toga izbacivani s faksa, mueni
sredinom 19. st Vjekoslav Babuki, osnovana Matica hrvatska
1863. Strossmayer osnovao JAZU
Hrvatsko filoloko drutvo izdaju asopise Jezik Govor, Suvremena lingvistika
1974. novi Ustav, o upotrebi hrv. knji. j
1983. Pravopisni prirunik hrv/srp jZvonko Kusi , predsjednik HAZUIgor Zidi, predsjednik Matice hrvatske
prve novine na hrv Zadar 1810.-12.
MORFOLIGIJA =jezikoslovna grana koja prouava vrste rijei i njihove oblike najnia jedinica jest morfem, a najvia rije, i to rije kao sveza leksikog i gramatikog morfema
odnos prema drugim rijeima podrazumijeva odnos najmanje dvaju rijei, a to je ve sintaksa fonem izraz(fon)/sadraj(alijetet razliitost od ostalih 31 fonema)
fonem jezine artikulacija= svaki se jezini znak moe rastaviti na manje jedinicearko Muljai O URO
1. morfemi
2. fonemi
3. URO (unutranja razlikovna obiljkeja) Andre Martinet prvi pisao o jezinim artikulacijama
4. komponencijalna analiza semantika analiza (sem na semem), izumila Praka lingvistika kola Prema Martinetu morfem je jedinica prva jezine artikulacije, on ih naziva monem
Morfem se ralanjuje na foneme, fonem na URO jedinice, 4. artikulacija je komponencijalna analiza. Njome nastaju jedinice manjeg znaenja sememi
morfem,fonem- linearni (slijedno, sukcesivno, jedan iza druge)
URO (simultani, u svenjevima)
glasovne promjene su rezultati linearnosti fonema, oni utjeu tj prilagoavaju se jedni drugima sigurnosne granice prostor rasprostiranja fonema
morfem definiramo leksiki i gramatiki morfem je najmanja j. jed. koju moemo pozitivno definirati, s obzirom na to razlikujemo leksike i gramatike vrste morfema
Morfem jedinica s dva lica izraz (morf);
Hrvatski jezik - u jednom morfu dolazi vie morfema i to se posebice odnosi na gramantem jer je u njemu uvijek nekoliko gramatikih znaenja hrv je zato sintetiki jezikMORFOLOKA ANALIZAitatelj- gramatika analizait(korijenski morfem)-a(interfiks-povezivanje dvaju morfema)-telj
LEKSIKA ANALIZAS obzirom na poloaj prema korjenu leksiki morfemi mogu biti predmetci(prefiks), dometci(sufiksi). Korijen rijei nosi temeljno znaenje, rijei, a predmetci i dometci ga mijenjaju.
Morfemi koji spajaju korijenski m. s dr. nazivaju se spojnici (infiksi, interfiksi)
GRAMATIKI MORFEMIkonani, relativno zavreni niz
1. broj
2. rod
3. pade
4. osoba
5. vrijeme
6. znaenje
Gramatiki morfem je dio rijei koji se mijenja kada rijei mijenjaju gramatike kategorije. U vezi je s leksikim.Duga mnoina dom-ov(gramatiki infiks)-i
uho, udo, nebo, kolo es u funkciji mnoine, uh-es-a
-ov,es,ih za sainjavanje broja
Skraena mnoina
u im. naseljenog stanovnitva
Osjeanin- /Osjean-i
Sve to mijenja znaenje- leksika kategorijaALOMORFI= razliiti izrazi istog morfema
nastaju
1.) zbog povijesnih razloga (povijesne glasovne promjene i promjene u morfolokom sustavu)
2.) zbog fonotaktikih zakona
POVIJESNI RAZLOZI
primjeri:
ruk-a
rac-i
ru-ni
oblak+an (nep a uvjetuje palatalizaciju)
vite-e
en- , en-a
nokat nokat-a, nokt-iju, nokt-i
Pov. razlozima su uvjetovani i Imenice 1. G mn. u svim im. skupinama, dvostruki nastavcipov razvoj
1. najstariji G bez nastavka2. 15. st. mladi nastavak a (djevojaka)2. I jd .r. (kosti, kou)3. V (kralju, junae)Pridjevi
lijepoga- lijepom Navezak (u 19. st obvezan)
FONOTAKTIKI ZAKONI
odreuju koji e fonemi biti jedan do drugoga
ive glasovne promjene
1. JPZ
2. JPMT
3. ispadanje sugl
doslovno se provode u jeziku
mogu se ali i ne moraju biljeiti u pismu
prijeglas (rekla da provjerimo sami, ja sam kopirala iz skripte za Fonetiku i fonologiju od prole godine)Prijeglas je promjena otvornika, a odnosi se na to da iza nepanika, c i skupova t i d dolazi i moe samo biti e, a iza nenepanika samo o (-e iza mekih glasova, -o iza tvrdih).
Provodi se:
u N jednine imenica srednjeg roda: krilo/polje u dugoj mnoini imenica mukog roda: gradovi/ muevi u I jednine imenica mukog i srednjeg roda: gradom/muemNepanici ili meki glasovi su: lj, nj, , , j, a moe i r (ovisi je li rije stara ili nova).
a) o -e b) ov -ev c) om -emN selo polje putovi panjevi momkom pranjem
I selom poljem strievi stricem
zeevi
ODSTUPANJA:
a) u sloenicama sa spojnikom o: duobrinik, prednjonepanib) u I jednine:
u jednoslonim i dvoslonim imenicama mukog roda koje u slogu ispred nastavka imaju samoglasnik e disimilacija: hmelj hmeljom, Be Beom, ALI uitelj uiteljem jer je to troslona rije, a ovo pravilo ne vrijedi za imenice na telj i vieslone rijei
u imenicama enskog roda: velja veljom, kuhinja kuhinjom
u posuenicama bez obzira na samoglasnik pred nastavkom: bendo bendom.
Dvostrukosti:
a) u I jednine: car carom carem, ribar ribarom ribaremb) u posvojnom pridjevu: mornar mornarov mornarevPrimjeri:
bogac/bokca < bog+ca
glasovi moraju biti jedan do drugoga
nositi>nos+nja>nonja JPMT
pet+deset> petdeset JPZ, ispadanje
VRSTE RIJEIrazliite u gramatikamarei za glagole da izriu radnju, stanje i zbivanje je nepotpuno, dakle znaenjsko razlikovanje vrsta rijei je netono
kriteriji podjele
1. nadreeni kriterij morfoloki(gramatiki) promjenjljive i nepromjenjljive2. podreeni kriterij - znaenjski1. nadreeni kriterij temeljni kriterij je leksiko/gramatiki (imaju li rijei znaenje izvan reenice)
pr. Stojim do stola. do= mjesto
Od faksa do trnice. do= mjesto
Od jutra do sutra. do=vrijeme
puno znaenje van reenice autosemantine/ punoznane /samoznane rijei dalje se dijele temeljom znaenjskog-leksikog
2. podreeni kriterij (binarna podjela)1. autosemantinea. statine (imenuju svijet oko nas, ali ne onaj koji traje u vremenu) im, pridj, zamj, br, prilozib. dinamine glagoli2. sinsemantine (suznane) prijedlozi, veznici, uzvici, estice (modalne rijei) van reenica nemaju tono znaenje ali veznik ili ima stalno znaenje
i moe biti uzvik i veznik
Glagoli = rijei s osobnim oblicima
Imenice = rijei s padenim oblicima koji su uvijek u istom rodu
Pridjevi = trorodne rijei s padenim oblicima i stupnjevanjem
Zamjenice = trorodne rijei s padenim oblicima bez stupnjevanja
Brojevi = redni svi koji se ne mogu stupnjevati su pridjevi
Prilozi = nepromjenjive rijei koje mogu imati ulogu u reenici
Modalne rijei = posebna nepromjenjiva skupna, izriu stav govornika prema cijeloj reenici (sigurnost, neizvjesnost, potvrdnost)
Primjeri
1. zamjenice ne moe se rei da zamjenjuju neto
Ja govorim. Ja=ne zamjenjuje nita
2. Brojevi1- pridjev
2,3,4 imenica
5 prilozi koliine
100 prilog
dvoje, troje - pridjevi
N- dvije studentice
G- dviju studentica
poanta: pripadaju razliitim vrstama rijei, povezuje ih koliina
3. PriloziZimi(subjekt) je hladno (predikat)
Ima ve mnogo(At) jabuka.Mnogo uimo za ispit.
Kino je blizu(prilog)
Stanujem blizu(prijedlog) kina
4. PrijedloziUz prijedlog moemo postaviti padeno pitanje, uz priloge neL na, o, po, pri, uz N i V ne ide
5. Veznici
Hodam i(veznik) pjevamIiiiiiii! (uzvik) Strah me je!Tko(zamj) je doao?
Doao je tko(vezna rije) je bio pozvan?
6. esticeda, ne, li.
preoblikuju reenice
Umorna sam. Jesi li umorna? Zar si umorna?Dapotvruje
Ne..nijee
7. Uzvici
emotivno stanje, zvukovi iz prirode
Joj, to je dosadno. ili Joj! to je dosadno (mogu biti i sami reenice)
Dijete s 16 mjeseci hoda ve, sigurno. (modalna rije izrie na stav-sigurnost, neizvjesnost, potvrdnost, odvajaju se zarezom)
Da(modalna rije potvrda na reenicu), sve je skupo.
Da (veznik) je sve skupo vidi se po cijenama .
Nije doao? Da(modalna rije potvrda na reenicu), doao je.
IMENICE
jednorodne (uvijek u jd ili mn)
morfoloka obiljeja rod, br, pade semantika obiljeja (iz gramatike konkretne apstraktne!!)GRAMATIKA OBILJEJArod, broj, pade, ivost (neke im.)IMENIKI ROD
= slaganje im. s jednim od tri roda pridjeva
primjer
crn stol, crna ena, crno selo
crni stol, crne ene, crna sela
.r. jd. = sr.r. mn.
zato kada odreujemo rod treba provesti im. kroz prva tri padea
rod je razliit od spola (spol za ivo, tj. ljudsko i ivotinjsko)
u veini im. spol = rod, ali primjerice klepetalo-sr.r, ali m. i . spol sr.r ugl. za neivo i nazivi za ivotinjsku mladunad prepoznavanje roda po padenom nastavku + imenika vrsta u GIMENIKI BROJ
= morfoloka kat. im. (prepoznaje se u nastavku) kojom se u imenice izrie znai li ona jedan primjerak ili vie primjeraka svoje vrstegramatiki broj ne mora biti i stvarni broj
JEDNINAMNOINA
OBINA listOBINA listovi
ZBIRNA MNOINA( neizbrojiva)
lie (sklanja se kao im. sr.r u jd., kao polje)PLURALIA TANTUM vrata, gae, hlae, novine, ljestve, kare(.r.)
SINGULARIA TANTUM (vlastita imena u jd.)VLASTITA IMENA- ZEMLJOPISNI NAZIVI Naice(.r), Vinkovci, Vladimirevci, Velikovci, Bavice, Vodice
zbirna mnoina zavrava na je,-ad, -a. a1. list+je > lie (jot, Jedn. po tvorbenom mjestu)
2. elj+ad3. divlja
4. djec+a(tvorbeni nastavak), braa, gospoda, vlastela
singularia tantum imenice koje se upotrebljavaju u jednini, vlastita imena u jd.
pluralia tantum im koje nemaju oblik za jedninu, provjera u D ima/ -ama, tvorbeni nastavci a, -e
ostale imenice primjeri
narod jd. ali znai mn.
neka materija- voda- jd. rijetko u mn.
snijeg snjegovi nanosi, ove i prole godinezlato nema jd. ni mn., ali sva zlataoko, uho - sr.r
oi, ui - .r. mn. prelazak iz jd. u mn. esto mijenja rod tele(sr.r)-telii(m.r)
SUPLETIVIZAM = promjena izraza uz promjenu morfoloke kategorije1. Supletivan mnoina (ovjek-ljudi)2. Supletivizam padea ( ja mene)
3. Supletivni komparativ (dobar-bolji, zao-gori, velik-vei, malen-manji, dug-dulji)
IVOST (osobnost)
=morfoloka kategorija ivosti je gramatiko razlikovanje ivog i neivogu hrv j. zahvatila je samo A mr.jd.,
ako im. znai ivo A=Gako im. znai neivo A=NN stol- maak-
G stol-a
mak-aA stol- mak-aSTSL
A=N Sin (N) vidit otac (A) -> ne moe se znati to je subjekt, a to objekt
= Sina vidi otac
Razlikovanje ivog i neivog tazvilo se iz priopajnog razloga, kako bi se razlikovali subjekt i objekt
DANASsr.r A=N za neivo
Top(N) gaa brod(A)
uobiajeno je da 1. rije bude subjekt u N
U dijalektima ostaju neki izrazi:
Pojti za mu(N oblik ali u A)= Poi za mua(A)
nema mi(raunalni), Primila je oscar - neivo je, treba upotrijebiti nastavak za neivonorma nije toliko stroga, ne propisuje strogo A oblik imenice koja znai ivo, a upotrjebljava se za neivo, tako da su u upotrebi i jedni i dr. oblicidobiti oscar/oscara
pobijediti hajduk/hajdukaPADEI
=oznauju odnos rijei u odreenom padenom obliku s ostalim rijeima u reenici
=opis jezika
Taj odnos moe bit gramatiki i semantiki
Primjer:
Ivan- (N) ita. N-vritelj radnje, subjekt
Ivana (A) itaju.A-objekt, osoba na koju se radnja vri.
Ivanu (D) itaju.D-primatelj radnje
broj padea nije neovisan o jeziku, ne izrie svaki jezik padee na isti nain slavenski jezici padeni nastavci
pitanje prijedlog prema (D ili L)
izrie se1. Nastavcima (osnovni nain izricanja)
2. Naglascima3. Gl. Promjenama4. Prijedlozima5. Obveznim atributima isti nastavci za razliite padee nazivaju se sinkretizirani nastavci, a potpuno razliiti oblici imenica u razliitim padeima nazivaju se ne sinkretizirani obliciNpas-
Gps-a
Dps-u
Aps-a
Vps-u
Lo ps-u
Ips-om
G,A jd
D,V jd.
L nije zato to uvijek dolazi s prijedlogom
Nkost-
Gkost -i
Dkost-i
Akost
Vkost-i
Lkost-i
Io kost-i/ ko-u(-ju)
G,D,V,L sinkretizirani nastavci
mn. obino Dl,L,I sinkretizirani nastavci
-ima (m.r., sr.r, .r.) ama (.r)->uvedeno koncem 18. st, u dijalektima jo razlikovanje stare gramatike - nesinkretizirani oblici osim hrv. i srpskog svi slavenski jezici imaju nesinkretizirane nastavkeDen-am
Len-ah
Ien-am
stare gramatike (do Kaia, tj. do 19. st) razliit broj padea u jd. i mn.
sve je to stvar metodolokog pristupa stari gramatiari nisu uoili L ve su ga izjednaili s D (meutim u mn. ga uoavaju)1604. Bartol Kai Prva gramatika hrvatskoga jezika, Rim Marin Temperica poslan na teren u Hrvatsku da vidi najproireniji dijalekt to su bili tokavski i akavski
Bartol Kai pie gramatiku u Rimu kao jezini, konverzacijski prirunik za irenje Boje rijei
1. dio tokavski, 2. dio akavski
kasnije gramatike se oslanjaju na ove
nije bio isti broj padea kao danas ugledao se na lat. gramatike (razliit broj P, ablativ, u jd. nema L, u mn. uoava D i L zbog razliitih padenim nastavaka)1830. Brli prvi uveo padee u suvremenom smislu
1899. Tomo Mareti -Gramatika i stilistika hrvatskog ili srpskog knjievnog jezika prva uvedena da nema nesinkretizirane nastavkePRIJEDLONI IZRAZI
Neovisni padei (N,V) uvijek bez prijedloga
Zavisni padei koji dolaze s prijedlogom
PRIJEDLOGN- (samo s prijedlogom kao Nitko nije kao vi)
G- + (mnotvo prijedloga)
D- + (k(a), unato, usprkos, prema)
A- + (kroz)
V-
L + (u,na,o,po,pri)
I- + (meu,nas,sa-drutvo, ne sredstvo Idem s majkom/Piem olovkom)
Neka pravila i primjeri1. k/ka
ka - kada idua rije poinje s k
k sve ostalo
2. s/sas uvijek osim ispred s,z,, (ako je jedan od tih etiriju glasova drugi glas u rijei ispred koje stoji s)sa ispred brojaka i znamenaka (Pala je sa 3 na 4) ispred rijei koja se sastoji od jednog glasa (Rije zapoinje sa a)
I zamjenice ja (sa mnom)
3. brojevi/znamenke
brojevi gramatika promjena po padeima, brojevi od jedan do deset u tekstovima se piu slovima
4. prijedloni izraz = prijedlog i imenica zajedno (na stolu)padeni izraz = imenica i atribut zajedno (lijepi stol)NAGLASCI
Duljina =samo iza naglaenog sloga (ocijeniti>ocjenjivti)
dugi nastavci G -, -
primjer
N mn. ljudiN jd. kuaG mn. ljudG mn. kuzato nastavak G mn. = dugo
stolica nema ngu(jd.)/ ng(mn)beba nema zb(jd)/ zba(mn) malo imenica zadrava naglasak u padeu naglasne vrste imenice, vojnik-vojnika-vojniku
starija norma (prije dvadesetak dodina)vnjak /u vonjku
/na kamnu
/u mjescu
/u Osijku
da ostaje kratkosilazni je po novijoj normi
u L danas kodpogled/ u pogldu ili u pgledukorak/ u korku ili u kraku G mn. pravilo 3 duga sloga
slijediti sljdGLASOVNE PROMJENE Pomau razlikovati na padee su utjecale stare, sada nepostojee promjene
nepostojano a - Gmn od Gjd (lonca/lonaca)
V jd. junak/junae (u V se zadrala promjena, palatelizirana osnova) A mn. junaka
Sibilarizacija
D i L im. m. r. (slici,majci)
Proirene osnove (nep. a)
Lokalizirana osnova (l u o)
ATRIBUTI Morfosintaktiko sredstvo
izraz bez At nije valjan
Kvalitativni G at+im u G koja oznauje integralni, sastavni dio pojma na koji se donosi On dakle izrie vrstu neotuive posvojnostiprimjer
starac(im) sijede(At) kose. (kosa je sastavni dio starca)
dijete(im) visoka(At) rasta. (rast je sastavni dio djeteta)
ena crvene veste (ne moe biti jer vesta nije sastavni dio ene)Vremenski At G Toga dana pljutala je kia.
A Taj dan pljutala je kia.
toga, taj-sastavni dio
1. to je pade
2. Pov padenih sustava
3. Svi jezici imaju padee, kako ih izriu
PADEI imenika vrsta/promjena nije dosljedno provedena u gramatikama Imenika vrsta prepoznaje se po nastavku u G jd. Imenika promjena prepoznaje se po nastavku u N jd.Imenike vrste
-a (Ga)
konj- , konj-a,
sel-o,sel-a-e (Ge)
en-a, en-e-i (Gi)
kost- , kosti-itradicijski nain rastavljanja do 1899. podjela na rodove, zatim vrste Sili-Pranjkovi jo uvijek dijeli na rodove
Imenike promjene (deklinacija, sklonidba) nastavak u N jd.- (P)
konj- , kost-
-a (Pa)
en-a, pap-a, dob-a
-o (Po)
sel-o, uj-o-e (Pe)
polj-e, mor-ePrimjerikonj- , -a
GaPRmpism-o, -a
GaPoRs
mor-e, -a
GaPeRs
vrat-a(pl.tantum, nema jd., ali pretpostavljamo prema selo)GaPoRsdob-a, -a
GaPaRstel- , -a
GaPRsmisao- , -i
GiPoR
nog-a, -e
GePaRIMENICE a-vrste veina imenica m.r., sve imenice sr.r. ope imeniceGaPRm
konj-, -a
GaPoRm
Vlah-o, -a
Nkotao-bogac-kralj-kelj- pas-zvonar-
Gkotl-abokc-a-a-a-a-a
Dkotl-ubokc-u-u-u-u-u
Akotl-o
bokc-a-a--a-a
Vkotl-ebokc-e-u-u-a-u/-e
Lo kotl-uo bokc-uo -uo -uo -uo u
Ikotl-ombokc-em-em-om-om-om,/-em
ivostA=N za neivoA=G za ivo
Nominativ
1. kotao, kotlakotla-vokalizirana osnova2. orao, orla-proirena vokalizirana osnova3. bogac, bokca; vrabac,vrapca obezvuene osnove
Vokativ
nije strogo odreen
ne-nepani glasovi e (kotle, boke) nepani glasovi u (nije dosljedno) Iznimke - dom u/-e, svejedno je, odstupanja u gramatikama
zvonar-u/-e, zbog starosti ostaje zvonaru dvostrukost uvjetovana povijesnim glasovnim promnjenama alomorfizam nastvaka u/-e osnova palatalizirana
stric+e > strie
vitez+e > vitee
duh+e > due ako alomorfna osnova vie nema veze s N ne upotrijebljavamo je
mozak>mozga>moe(nema veze s osnovom)
Instrumental
Alomorfni nastavci om/-em u skladu s prijeglasom (zadrao se u I razdvajavi na palatalne i nepalatalne osnove) t,r (prije mekani) -> danas tvrdi -> zato dvostrukost (zvonar, kuhar, pekar-om/-em) vieslone imenice (petrolej-om/-em)
-em imenice na telj
plat-em, dad-em
-om
odstupanje od prijeglasa razjednaenje/disimilacija, dolazi do om (keljom,Beom,jeom)
zec-om (c-meki glas)
Mnoina
duga mn. umetcima ov, -ev, gramatikim morfemima koji upuuju na mn. (kralj-ev-i, dom-ov-i)
prema prijeglasu bez razjednaenja (jeevi, keljevi, lovorov)Duga mnoina
1. veina jednoslonih imenica (konj nije- konjeva)
2. manji dio dvoslonih imenica (jablanovi)
3. malo troslonih
Primjeriakt mn. akti(slubeni spisi, dokumenti), aktovi(golo poziranje)
sati(nastavni), satovi(runi)
Jednoslone bez duge mnoine
1. jednosloni nazivi naroda (kot-koti, ved-vedi, Rus-Rusi, Srb-Srbi)
2. nazivi novanih jedinica (jen-i, cen-t)
3. imenice tueg podrijetla (dvoslone na viezatvorniki skup nicl, knedl)
4. konj-i
Skraena mnoina/Produljena jednina
1. stanovnici naseljenih mjesta
Osjeanin- produljena jd., gramatiki nastavakOsjean-i skraena mn.
Ciganin, obanin (jd.)
prednost janin
mn.Nps-i
G-a
D-ima
A-e
V-i
L-ima
I-ima
N=V
D=L=I
skupina jo u razvoju
N,V,I,D u prolosti -i, sibilarizacija duh-dusi, junaci-junacima
alomorfni nastavci u G mn. izaziva prenaglaene i neprenaglaene osnove (kraljevi)
G -/-iju/-
-iju (gostiju, noktiju, zubiju, prstiju)
- (gosti, zubi, prsti, crvi) (sati,mjeseci)-nekada uz 2,3,4- (mrava, zuba, usta)
imenice stranog podrijetla na morfem (indeks, koncept, koncert) ne proiruju u N osnovu, dakle ne moemo rei koncert;
G mn. mogu imati nepostojano a (propirena osnova-dijalekata,koncerata), ali ne morajua- vrsta srednjeg rodaGaPoRs
sel-o, sel-aGaPeRs
polj-e, polj-aGaPRs
tele-, telet-aGaPeRs
dob-a, dob-a (samo imenice doba, meudoba, pradoba)Razlike
dob-, -i (uzrast-> .r)
dob-a, -a (vrijeme-> sr.r, u zastarjelim gramatikama nesklonjiva, danas je)
db-a, -e (glazba)GaPoRs, GaPeRs nastavci su prijeglaeni, nepanik e(stari meki glasovi), nenepanik o(stari tvrdi glasovi)tlo poezij 19. st. tle (danas stilem-obiljeena upotreba)Sudbina vlastitih imenica
intervokalno j (meuotvorniko)
osobna muka imena
GaPeRm
or-e(+ Vlatka ()podne
Pavle
-a (a ne -ta)
-a
-a
GaPoRm
Div-o, -a, e
Brun-o, -a, e
Vlah-o, -a, e
NDari-o Mari-o/Marij-o Toki-o radi-o
GDarij-a Marij-a Tokij-a radij-a
IDarijem, Dariom
treba uzeti osnovu u G zato to jem (j zbog dva otvornika - i, o)
Nponi
Gponij-a
Iponij-em
1. imenice na s osnovom na otvornik2. viski- , viskij-aZagi- , Zagij-akakadu- , kakadu-akrupje- , krupje-a
3. ope imenice na odingo, mungo, auto, korzo, -a
mn. ding-i, mung-i, aut-i, korz-ikako, kaka-a, kaka-uMile
G e
D i
Imenice e-vrste sredinja promjena enskog roda, uz nju ulaze i tuice koje primamo po .rGePaR
en-a, -e mukog roda slaganje s pridjevom, dobri papaGePaRm
pap-a, -eslug-a,-ekoleg-a,-eIvic-a, -eGePoRm
Vlad-o,-e hipokoristici
uj-o,-e
med-o,-eGePeRm
Mil-e,-e
Iv-e,-e1. GePaRjd.
Nslik-asvetic-a (prijateljica, stolica)Ank-aVesn-aBar-a, Kat-a
Gslik-esvetic-eAnk-eVesn-e
Dslic-isvetic-iAnk-iVesn-i
Aslik-usvetic-uAnk-uVesn-u
Vslik-osvetic-o/ -eAnk-aVesn-a-o
Lo slic-io svetic-io Ank-iVesn-i
Islik-omsvetic-omAnk-omVesn-om
Alomorfizam V1. o/-e
imenice na ica
2. o
vlastita imena V=N (izuzetak a,-o,-e dvoslona imenica s dugim naglaskom Bara, Kata)
kajkavsko V=N - Bara doi (zbog 19. st.-pravilni vokativi, danas se izjednauje)Dativ i lokativ
imenice na k,g,h, ispred i sibilariziraju osnovu (slika-slici)
sibilarizacija se ne provodi doslovno (liga-ligi; vaga-vagi; Jadranka-Jadranki) desibilarizacija imena (snaha-snahi (im. na -h), zapaha-zapahi)Sibilarizacija se ne provodi kod(udaljila bi se od osnove da se sibilizira):
1. vlastita . imena2. stanovnice naseljenih mjesta
3. hipokoristici (umanjenice) seka-seki; baka-baki
4. oka, -zga, -ka kocka(D *kocci>koci), mazga (*mazzi>mazi), maka(*maci,*toci)Zato?
Sibilarizacija nije iva promjena, dogodila se u prolosti
mn.GAlomorfizam Gmn. proirena(s nep.a) i neproirena osnova N jd.sestra
G jd. sestre
G mn. sestara nema razlikovnu ulogu kao kod m.r., (N jd lonac, G jd. lonca G mn. lonaca), ve samo da bi lake prepoznavali G mn. proirena osnova + dati prednostiali sintagma-*sintagamapalma - *palama
bajka - *bajaka
majka - *majaka gdje postoji dvojba izmeu a, -i
imenice na viezatvorniki skup ar(sestar-a) jk (djevojak-a) neproirena osnova- razvio se kao razlikovni nastavak, ali ga upotrijebljava u krajnjem sluaju, uveden poetkom 20. st.- samo ruk, slug, nog (ostaci starih promjena, nema nastavak -i)-Primjeri
bajka-bajk - bajksintagma, sintagm, sintagm1. m.r. imenica na akoleg-a
dragi kolega (dragi kolege pravilno, drage kolege)slug-a
dobri sluga (dobri sluge, dobre sluge)
IMENICE i-vrste dvoslone konkretne
stranog podrijetla na st, -ost (kost- ,-i; ljubav- ,-i; njnost- ,-i; koherentnost- ,-i)GiPR nae imenice izlaze iz te vrste (bol-i, bol-ova)
nekada su otrov, peat, bol, pelud bile .r. kazna u 19. st. kazanNmisao-
Gmisl-i
Dmisl-i
Amisao-
Vmisl-i
Lo misl-i
Imisl-i/ milj-u (svejedno koji oblik, dvostruki nastavci zbog razlikovanja)
Pravilo u gramatikama, govorno svejedno-ju kada nije jasno jurim splavi/splavlju
-i u ostalim sluajevima
3 tipa kako (ne)moemo biljeiti nastavak1. ju stari oblik, dijakronijski pogled2. u
3. ljumisl+ju
vokalizacija, nepostojano a
mis-lju
jotacija
milju
jednaenje po tvorbenom mjestuno, no-u >*no-je
a, a-u
mn.Nkost-i
Gkost-i/ -iju
D,L,Ikost-ima
kost-i/-iju, prs-i/-iju, koko-iju +jo neke im.oko, uho (osjetila oiju, uiju)jd.Nklupk-ostabl-o
Gklupk-astabl-a
Dklupk-ustabl-u
Aklupk-ostabl-o
Vklupk-ostabl-o
Lo klupk-uo stabl-u
Iklupk-omstabl-om
N=A bez obzira na kategoriju ivostinema alomorfnih nastavakamn.
proirena osnova
G stabal-apisam-a
klubak-a(klub-e, vraa se osnovi)
jddn-otlo
G mn.dan-tala (im. ima viezatvorniki zavretak tl, dn)vrata mn. sr.r
IMENICE -e vrste veina imenica koja oznaavaju mladunad
jd.
Npolj-e
Gpolj-a
Dpolj-u
Apolj-e
Vpolj-e
Lpolj-u
Ipolj-em
A,V,I razlika u odnosu na a vrstu
raskrije, zvjeeveina bez nep. a
Ntele- (okrnjena osnova) vrijeme- podne-
Gtelet-a, vremen-a podnev-a
u G se vidi prava osnova zvoncet-azvonce-
zvonc-a
jd. drv-a / mn. drv-a(cjepanice)
drvo-
drvet-a/ mn. drvet-a(stablo)
Mijenjajui gramatiku kategoriju mijenja vrstu
tele-
mn. telad- (zbirna mn., to znai da je gramatiki jd., -i vrsta)
teli-i (-a vrsta, m.r. )
teli, pili, mai nepravilnoPrimjeri vokalizacije
jd. telacmn. telci
teoc-i
> telc- (vokalizacija)jd. grlomn. groce
> grlce (vokalizacija)
Ostali primjerijd. drijebe-mn. drijebad-dopodne radzdoblje od jutra do podneva
do podne(va) do 12h
udesa (uz religiju)
ud-o
uda (neutralni stil)
nebesa (uz religiju)
neb-o
neba
tjelesa (mrtva tijela)
tijel-o
tijela
uesa (koljka uha, uh-es-a>ues-a)
uh-o
uha kolesa (nema razlike!)
kol-o
kola (nema razlike!)
Alomorfizam osnova mnoineG mn uvjetovan nepostojanim amn.oko neivo, sr.r
ivo .r. i vrsteNok-a o-i
Gok- o-iju
Di-ima o-ima
uho neivo ivo
Nuh-a u-i
Guh- u-iju
Du-ima u-ima
oko
1. oica na vesti, ribarskoj mrei - oka2. organ - oi
uho
1. na posudi, biljenici - uha
2. organ - ui
PRIDJEVI tri roda, daju definiciju imenikog roda stupnjevanje (komparacija) leksika kategorija
rod, broj, pade znaenje odreenosti-neodreenosti u vezi s padeom
30 ih godina 19. st. prvi puta razlika odreenog i neodreenog oblika
Sklonidba
odreenihkiseli kupus (kategorija)
neodreenihkiseo kupus (okus)
Konj je brz/brziZnaenjski
osobine predmeta i pojava koji oznaavaju imenice samostalni pridjevi bez imenice poimenieni, preuzimaju ulogu imeniceSjede samo umorni studenti.
Sjede samo umorni(subjekt, poimenieni pridjev).
Vrste1. opisni (kvalitativni) Kakvo je to2. odnosni (relacijski) Kakvo je to u odnosu na neto, u njeih spadaju i posvojni, gradivni, glagolski pridjevi i priloziGlagolski pridjevi Konj je podivljao(GPR).
Podivljao(odnosni pridjev) konj galopira.
Bio je okien(GPT).
Okien(At) bor.Glagolski prilozi u gramatikama se sklonjivi oblici istoga izraza kao glagolski pridjev sadanji i proli nazivaju popridjevljeni prilozi
Glagolski pridjevi vs. Glagolski prilozi
Visei(gl. pridjev sadanji) o niti, kuglice bljeskaju.Na viseem(gl. pridjev) mostu.
Bivi(prilog-stilski obiljeeno, Dok je bio) osjekim uenikom, stanovao je u tvri.
On je moj bivi(pridjev) student. Glagolski pridjevi sadanji tvore se isto kao prilozi sadanji (3.os. prez + -i), dakle tvorbeno su slini pridjevi podrijetlom glagolski koji se tvore dometcima ai,-eibrijai aparat(pridjev, -ai tvorbeni dometak)
Oni se brijui(prilog)
Jaui(prilog) na konju.Nosim jahae(pridjev, -ai tvorbeni dometak) odijelo.jueranji, sadanji
SKLONIDBA PRIDJEVA
znaenjska i gramatika razlika nastavci ovise o vidu 1. odreeni pridjevi i pridjevne zamjenice- pridjevno-zamjenika sklonidba
m.r. G jd. oga;
.r. D jd. oga/-oj2. neodreeni pridjevi imenika sklonidba a-vrste1. Odreena, pridjevno-zamjenika sklonidba
m.r.
sr.r.
.r.Ncrn-icrn-ocrn-a
Gcrn-oga (a=navezak)crn -ogacrn-e
Dcrn-omu (u=navezak)crn -omucrn-oj
Acrn-i/-ogacrn -i/-ogacrn-u
Vcrn-icrn -icrn-a
Lo crn-omcrn -omcrn-oj
Icrn-imcrn-imcrn-om
knjievni jezik L i D s naveskom rijetko ima razlikovnu ulogu, ali treba poznavati pravilo
Govorili su o lijepom gradu. (L)
Govorili su lijepomu gradu. (D)
2. Nedreena, imenika sklonidba a-vrste
m.r.
Ncrn-
Gcrn-a
Dcrn-u
Acrn- /-a
V/
Lo crn-u
Icrn-im
I odreenog = I neodreenogZavisno i tome je li pridjev odreenog ili neodreenog vida, ima razliitu sklonidbu. Odreeni vid sklanja se po pridjevno-zamjenikoj sklonidbi i on ima u N jd. nastavak i.
U toj sklonidbi postoje navesci, G-a, D-u, L je najbolji oblik bez naveska, ili ako je potreban e (lijepome).
Za sr.r vrijedi isto, a u .r. i u cijeloj mn. nema razlike u sklonidbi odreenog i neodreenog pridjeva.
U .r. nema razlike u nastavcima, ali u nekim postoji naglasna razlika.cna rua (odreeni)
cna rua (neodreeni)
leksikalizirana- nagalsak daje novu rije
mlda (odreeni) = nevjestamlda (neodreeni)Pridjevi odreenog vida sklanjaju se kao imenice a-vrste, u svim trima rodovima i mnoiniPrijeglas
osnove koje zavravaju na meki glas, I-emsme-i
sme-ega
sme-em
Upotreba
Odreeni oblik
1. Imena ljudi (Karlo Veliki, Pipin Mali, Bijeli Onjak, sveti Pavao)
2. Biljne i ivotinjske vrste (srebrni bor, bijeli luk, bjeloglavi sup, udnovati kljuna)
3. Uz pokazne zamjenice (taj brbljavi student)Neodreeni oblik
1. Dio predikata (On je pametan, Mladi je uhien)
2. U odnosnih pridjeva(posvojnih) na ov, -ev, -inNKrle-inbrat-ov
GKrlein-abratov-a
DKrlein-ubratov-u
Stupnjevanje pridjeva (komparacija)1. pozitiv - 1 pojam2. komparativ 2 pojma3. superlativ
Sintetiko stupnjevanje pomou osnove + dometak, predmetak
ne valja analitiko stupnjevanje Vijesti RTL-a su vie aktualne. analitikoVijesti RTL-a su aktualnije. sintetiko
prema jotacijskim pravilima, ako se j- nae ispred nepanika, ono ispada.Tako je i s nastavkom ji u komparativu pridjeva . Ako je pridjevna osnova nepana, -j ispada, ostaje i
sme+ji > sme-i
Superlativ
podmee se naj na komparativ (najljepi)
Glasovne promjene u pridjeva
1.JPZ
blizak, bliska
2. Nepostojano a
pametan, pametn-oga, pametniji3. kraenje dvoglasnika
lijep, ljepi
vrijedan, vrjedniji
3. jotacija
ljut+ ji > ljui
j ispred nepanika ispada
4.vokalizacija
u kosim padeima i komparativu
kotao > kotla
ZAMJENICE trorodna vrsta rijei bez stupnjevanja, s padeima
morfoloki imaju obiljeja imenica i pridjeva
1. imenike zamjenice
a. osobne
b. upitno odnosne (tko,to)c. povratne (sebe,se)d. neodreene
2. pridjevne
a. posvojne
b. posvojno-povratna (svoj)c. pokazne (ovaj, taj, onaj)d. upitno-odnosne (koji, iji, kakav, kolik)e. neodreene
osobne i povratne enklitiki(zanaglasni) oblici
zamjenicaja govornik - iz padenog nastavka to ne vidimo, leksiki izriu osobe, ali ne odreujemo ih kao kog glagola
ti-sugovornik
on,ona,ono negovornik
Primjeri
ja mene, me
meni, mi
mene, me
A ju, jiVidim ju(Vidim nju, pravilno A, ali dva-ju Piju ju) Vidim je(G)
A - njega, ga, njuzamjenica sebe/se
eljam se(zamjenica ako moe zamijeniti sebe/se)
N/
Gsebe, se
Dsebi, si
Asebe, se
V/
Lo sebi (nema zanaglasni oblik)
Isobom
Zanaglasni(nenaglaeni) oblik ne upotrijebljava se 1. na poetku rijei (*Ju molim)2. ne moe poslije naglaska (Doi u danas, nju u vidjeti)Zanaglasni(nenaglaeni) oblik upotrijebljava se 1. u izricanju suprotnosti (Ne u tebe, nego nju)2. s prijedlogom bez me (mene) nenaglaeni oblici u A mogu se upotrijebiti s prijedlogom, koji tada dobije navezak a (U se, na se, poda se)
Biranje dueg ili kraeg oblika
zamjenica se
1.uz povratne glagole (eljam se/sebe(A))
estica
1.estini glagoli (se)
2.aktivno besubjektno meusobno znaenje (pazi, ovaj se)
3.pasiv, zavrne imenice (sjati se, Soba se ispunila suncem, Govori se da e pasti kia)
4.reflexiva tantum (smijati se, igrati se, bojati se)
Sklonidba1.kao imenice
2.kao pridjevi Upitno-odnosne zamjeniceTko,to
imenike zamjenice
sklanjaju se kao pridjevi
isti oblik za jd. i mn.
to(upitna) ita?
Neka doe onaj to(odnosna) ita.
Neodreene zamjenice
nitko, nita
svatko, svata
tkogod, togod (sklanja se 1.dio kogagod, egagod)
tkogod zamjenica (bez V)
tko god zamjenica + estica
Posvojne i povratno posvojne zamjenice
pripada govornim osobama (tvoj, njegov, moj, na)
sklonidba dulji, krai, stegnuti, nestegnuti oblici
moj-
moj-a
moj-e
hijatsko(meusamoglasniko) j
G mojeg-a (dugi oblik s naveskom)
mojeg
mog-a (stegnuti oblici bez j)
mog (stegnuti oblici bez j)uklanjanje zijeva
moega > mooga(saimanje) > moga
2. Zamjeniko pridjevna sklonidba (kao kod pridjeva)
Upotreba
svoj pripadnost subjekta
Ja imam svog psa.
Ja imam mog psa.
U biti ak i nema razlike
On ima njegovog psa. /svog
Ti vidi mog psa.Svoj- zamj osim u N
Dijete je svoje(N, pridjev)
Svoja(N, pridjev)glava je najbolja.Svoj mu enu moe zadrati prisilno.
Pokazne zamjenice
ovaj, taj, onaj
znae prostornu ili vremensku udaljenost od onoga o emu se govori deiksija (nije morfoloka,ve leksika kategorija) - kategorija osim r, br i Prazina deiksije
ovaj-proksimal (prostorna i vremenska blizina, svim trima kategorijama-govorniku,sugovorniku i negovorniku)
taj-medijal (srednja udaljenost svim trima kategorijama)
onaj- distal (najvea udaljenost svim trima kategorijama)
Upuivaka uloga oblika to i ovo
vie nisu zamjenice nego upuivai
upuivai (konektori) su oblici koji upuuju jedan dio tekta na drugi. Mogu biti razliit vrste rijei
to se upotrijebljava kada se odnosi na ono ve reeno i poznato, zamjenjivo s navedeno/spomenuto
ovo ono to e se tek rei u tekstu, ono to slijedi, zamjenjivo s sljedeim
Kupila sam japanke, eir i naoale, sve to za 2500 kn. Za 500 kn kupit u jo i ovo, runik i loptu.
Upitno odnosne pridjevne zamjenice
4 temeljna oblika koji, iji, kakav, kolik
Koji(upitna zamj) je to veznik?
Koji je veznik koji(odnosna zamjenica) je za odnosne reenice.Nitko, niiji, makarkoji, makariji
Brojevi gramatiki nisu jedinstveni (pridjevi, imenice, prilozi) okupljeni su znaenjski (oznauju izbrojivu koliinu (glavni) ili toan redoslijed (redni))Pravilo o pisanju brojeva
Sklonidba rednih brojevakao odreeni oblik pridjeva
Sklonidba glavnih brojeva
jedan- , jedn-a, jedn-osve to vrijedi za pridjevnu sklonidbu vriejdi i ovdje
jedni(mn.-znai skupinu) studenti neka uu u autobus, a drugi neka idu biciklima.dva, tri, etiri - osebujna sklonidbabrojke 2, 3, 4brojevi - dvadvijeobaobadva
objeobadvije
tri
etiri
obadva(jednako znaenje kao i oba, ali tautologija-naglaavanje)
sklonidba kao imenice s ostatkom dvojine (duala)m.r. = sr.rNdva novanika, sela
Gdvaju novanika, sela
Ddvama novanicima, selima
Adva novanika, sela
Vdva novanika, sela
Lo dvama novanicima, selima
Idvama novanicima, selima
A=N=VL=D=I
.r.
Ndvije ene
Gdviju en
Ddvjema enama
Advije ene
V
L(o) dvjema enama
Idvije ene
oba, obadva = kao dvaNobadva bora
Gobadvaju borova
Dobadvama borovima
GLAGOLInapomena
paradigma zajedniki naziv za konjugaciju i deklinaciju
TVORBA JEDNOSTAVNIH GLAGOLSKIH OBLIKA
1. PREZENTPrezentska osnova + nastavci em e e emo ete u
-jem je je jemo jete ju
-im i i imo ite e
-am a a amo ate aju
glagoli htjeti i moi imaju 1.os jednine nastavak u ( mogu,hou)
duina prezentskih nastavaka katkada ima razlikovnu ulogu (prezent i imperativ)
2. IMPERFEKT tvori se od nesvrenih glagola i po tome je komplementarno prolo vrijeme s aoristom,koji se tvori od svrenih glagola
Prezentska osnova + nastavci ah ae ae asmo aste ahu
-jah jae jae jasmo jaste jahu
-ijah ijae ijae ijasmo ijaste -ijahu
nastavke ah ae... dobivaju glagoli s nastavkom ati
nastavke jah jae... dobivaju glagoli s nastavcima nuti,-jeti.ljeti,-njeti i iti nastavke ijah ijae.... dobivaju glagoli kojima prezentska osnova zavrava na zatvornik
3. AORIST tvori se od svrenih glagola i po tome je komplementarno prolo vrijeme s imperfektom
Infinitivna/aorisna osnova + nastavci h smo ste e
-oh e e osmo oste oe
4. IMPERATIV
nema oblika za sve osobe,nego samo za one kojima se moe zapovijediti neposredno a to su 2.os jd. i 1. i 2.os mn.
Za 3.os upotrebljava se neka + prezent
Prezentska osnova + nastavci mo -te
-i imo ite
-ji -jimo jite
-aj ajmo ajte
5. GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI
Infinitivna osnova + nastavci o la lo li le la
-a(o) la lo (a)li le la
6.GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI
tvori se od prijelaznih glagola,a katkada i od neprijelaznih i povratnih
Infinitivna/prezentska osnova + nastavci en ena eno
-jen jena jeno
-n na no
-t ta to
7.GLAGOLSKI PRILOG SADANJI
tvori se od nesvrenoh glagola
3.os. prezenta + -i8.GLAGOLSKI PRILOG PROLI
Infinitivna osnova + -avi av
-vi v
TVORBA SLOENIH GLAGOLSKIH VREMENA
Perfekt
prolo glagolsko vrijeme,koristi se za izricanje prolosti
Glagolski pridjev radni + nesvreni prezent glagola biti (sam,si,je,smo,ste,su)
Pluskvamperfekt
pretprolo glagolsko vrijeme
Glagolski pridjev radni + perfekt/imperfekt pomonog glagola biti(bila sam,bijah,bjeh)
Futur ili futur prvi
budue glagolsko vrijeme
Infinitiv + nenaglaeni prezent pomonoog glagola biti
Futur egzaktni ili futur drugi
predbudue vrijeme
Glagolski pridjev radni + dvovidni prezent pomonog glagola biti(budem,bude...)
Kondicional prvi ili kondicional sadanji
pogodbeni nain,izrie uvjet ostvarenja radnje
Glagolski pridjev radni + aorist pomonog glagola biti (bih,bi,...)
Kondicional drugi ili kondicional proli
pogodbeni je nain
Glagolski pridjev radni + kondicional prvi pomonoga glagola biti (bila bih...)
glagoli su ona vrsta rijei koje imaju osobne oblike, a oni se izriu u glagolskom nastavku
leksika definicija imenuju radnju, stanje i zbivanjeKategorije
1. osoba
2. broj
3. vrijeme
4. nain
5. glagolski rod (dijateza) pasiv, aktiv, medijal
svih 5 kategorije se izriu osobnim nastavkom
6. vid svren, nesvren, ne vidi se po nastavku, ve po osnovi, to je leksika kategorija Glagolska osoba oznauje odnos izmeu govornih osoba, glagolske radnje i reeninog subjekta
Glagoli u 1. os. znae da je govornik subjekt te radnje
1. it-am subjekt-ja
2. it-a subjekt-sugovornik, 2. osoba3. it-amo subjekt negovornik, osoba koja nije nazona, kojoj se ne obraa govornik
Vrijeme Oznauje radnju koja se dogaa sada(sadanjost), radnja koja se dogaala prije sadanje(prolost), ono to e se dogoditi(budunost) To su misovne, pojmovne kategorij1. prolost
aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, perfekt
2. sadanjost
prezent
3. budunost
futur I. i futur egzaktni
(podcrtana su jednostavna vremena- osnova+nastavak;
ostala sloena-dvije i vie rijei)
sustav se mijenjao tijekom vremena, ovakav sustav. poetkom 20. stoljea, u Martievoj gramatici preteritofuturGlagolske osnove
1. infinitivna
dobivamo je tako da od glagola odbacimo zavretak tiita-ti > ita
u tvorbi aorista
2. prezentskaa. od gl. u 3.os.mn. oduzmemo nastavak ita-ju > itb. infitivna osnova=prezentskoj, kod glagola na i,-stipei, pek-u
lei, legn-u
Glagoli na i su 1. vrste 3. razreda, dio gl. proiruje osnovu sa n (legn-), legn- (za lei jaja)strii3.os.mn. strigu (ovce)
striu(zeevi striu uima)glagoli na-sti 1. vrste 1. i 2. razreda
prije zavretka sti imaju ili psti- (zepsti, grepsti) ili otvornik +ti (plesti)osnova prema prezentskoj, zato zeb+oh (JPZ)
Prezentski nastavci-an, -em(palataliziraju), -im, -jem(jotacija ispred - peem)
-jem, -em alomorfizam nastavakatei>teem 3.os.mn. teku (kada je osnova nepromijenjena u 3. os.mn. rije je o palatalizaciji)3 glagola na -jem (samo tamo gdje je jotirana osnova)
(pijem, lijem, ijem, krijem, kupujem, ludujem, uiteljujem, biujem) nisu,tako da se ne zabunite na ispituAlomorfizam osnova samo u jednostavnim glagolskim oblicima aorist-palatalizacija
imperfekt-sibilarizacija(pecijah), jotacija(peah)
ova dva vremena su gotovo potpuno nestali, danas su stilska mogunost, pojavljuju se u knjievnosti
Sloena vremena
tvore se od pom. gl. biti 1. Perfekt - prez. pom. gl biti jesam/sam2. Pluskvamperfekt perfekt pom.gl. biti bio sam/bijah/bjeh3. Futur egzaktni budemtvore se od pom. gl. htjeti
u,e, e, emo, ete, ene u nijenica odvojeno od glagola; ali nemam mora sastavljeno zbog znaenja
tvore se od infinitivaFutur
tvore se od GPRostala
GLAGOLSKI NAINIIzriu govornikov stav prema radnji (govornik je u subjektivnom odnosu prema radnji npr. ne itaj!)Potpuno sprezanje
1. imperativ (za sadanjost)
2. kondicional I. (itala bih)
3. kondicional II. (bila bi itala)
4. indikativ5. optativ (uveo Bartol Kai, po ugledu na lat. danas nije kategorija)
eljni nain, da se nekome neto dogodi, dobro ili loe
za optativ slui i GPR (ivjeli!) frazem (Dabog da crko!) prilozi
GLAGOLSKI VID (lik, oblik, aspekt)
znai je li radnja zavrila ili jo traje u sadanjosti, prolosti ili budunosti leksika kategorija (ne vidi se po osobnom nastavku)
hod-am nesvreni
predoh-am nesvreni
prehodav-am - trajni
1. Nesvrenia. trajni - kojima radnja ne zavrava (zvati, pisati)
b. uestali(prekidni) (zivkati, piskarati, domahivati)
2. Svreni tvore se predmetanjem i unutarnjom tvorbom (pozvati, nazvati, napisati, mahati>domahnuti)
Vidski parnjaci
su glagoli koji se razlikuju prema oblicima (svreni/nesvreni)
Glagoli bez vidskih parnjaka u istom obliku imaju ili svreno ili nesvreno znaenje nazivaju se dvovidni dvovidni glagoli na irati, -ovati dorukovati, citirat, objedovatiKada napiem, idem na ispit. (svreni)
Piem, ne smetam. (nesvreni)
nesvreni + jo uvijek test za odreivanje vidadokaz dvovidnosti
Kad telefoniram, idem na ispit.
Telefoniram. ne smetaj mi.
Moe biti reenini dio, ali ne i objekt. Objekt moe biti samo promjenjiva
Ista rije, razliita uloga, definicija SINTAKTIKI KRITERIJEM
morfoloka
sinkretizirani oblici
pravo znaenje
U pogledu je sjena
u odnosu na neto
U pogledu(svezi s) neim
U prvom koraku
stilski obiljeena, dijalektno dubrovaka, ali prihvaena zbog tradicije
ilirizam jo se zadrava slaganje s .r e uz sluga, vojvoda, stjegonoa,starjeina, slaganje s .r. u mn. je danas nepravilno
imenica ee u dvije promjene, oboje pravilno
u mn. proiruje osnovu:
udesa
nebesa
tjelesa
uesa
kolesa
GRAMATIKA
u gramatici
provjeriti
gramatika
????? zbog kategorije ivosti
opirnije u Akademijinoj gramatici iz 91.
u gramatici
nekoliko pr u gram
gramatika
Samardija u Jeziku popis tih imenica
Zrinka Jelaska, Tomislav Botica sklonidba imena
IMENA MORAMO ZNATI!
znati te skupine te navesti dvije dvostrukosti
znati nekoliko primjera, u Rango-Praktina gramatika
nije mi ba naroito jasno???
fali
ne uiti iz gramatike, ovo je dovoljno
pridjevi na ji, Babi Teak, akademijina gramatika
fali tj zbrckano mi je u bilji
Predmetci u Akademijinoj gramatici;
U pravopisu pisanje zamj sloenih sa -i, -ni s prijedlozima
Doao sam poslije pet godina, ni na to. (pravilno) na nita(nepravilno)
iz gramatike, pravopisa
u akademijinoj gramatici ili glasovima i oblicima
primjeri u gramatici
pasivna Gl vremena ne trebamo
36