48
Dani hrv jezika 11.-17. ožujka Spomen tjedan Dani hrvatskoga jezika već 20 g spomen na Deklaraciju 11.-17.3.1967. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga jezika potpisnici – Ljudevit Jonke, hrv filološko društvo, JAZU, FFZD (Brozović), STSL Institut, Miroslav Krleža itd. svi potpisnici optuženi od strane vlade točke koje traže 1. jednakost jezika, promjena Ustava, svaka republika ima svoj jezik 2. poštivanje ravnopravnosti hrv u medijima i školstvu Novosadski dogovor 1945. prethodi mu Anketa Matice Sprske, na temelju odgovora pozvani predstavnici svih nacija iz hrv. dolazi nekoliko jezikoslovaca stvoren zajednički jezik hrvatsko-srpski Pravopis hrv j. – pišu potpisnici velik politički pritisak komunizma, gl. riječ srpskih jezikoslovaca LJ. Jonke – Spasili smo jekavicu proklamira ravnopravnost, što nije provođeno, jezici su suzbijani 1. Časopis Borba – komunističko glasilo, lektor u hrv. Stjepan Babić (pr. terora- izbacio riječ božićni iz straha od vlasti- spomen religije zabranjen) 2. Okružnica radio postaje u Zg, Lj. Jonke navodi zabrane riječi – nazivi mjeseca na hrv, skladba, skladatelj… 3. Predavanje nije smjelo biti na hrv Prethodi mu Novosadski pravopis (1960.) na latinici i ćirilici hrv i srp se pokušavaju izjednačiti 1892. Ivan Broz (prvi pravopis hrv) koji više ne vrijedi do 1960. 1. neću 2. grješnik, strjelica, pogrješka, greška (iz pokrivenog r nekad e nekad je) 3. sudac-sudca, zadak-zadci Glavne razlike hrv/srp Pravilo koje je uvijek vrijedilo za hrv pravopis, a i danas, a suprotstavlja se pravilu piši kao što govoriš, glasi „Piši za oči,čitaj za uši“ V. Babukić, 19.st. Osnova korjenskog (morfonološkog) načela 1

Morfologija skripta

  • Upload
    maja

  • View
    304

  • Download
    26

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Morfologija skripta hrvatski jezik

Citation preview

Dani hrv jezika 11.-17. oujka Spomen tjedan Dani hrvatskoga jezika

ve 20 g

spomen na Deklaraciju

11.-17.3.1967. Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga jezika

potpisnici Ljudevit Jonke, hrv filoloko drutvo, JAZU, FFZD (Brozovi), STSL Institut, Miroslav Krlea itd. svi potpisnici optueni od strane vlade

toke koje trae

1. jednakost jezika, promjena Ustava, svaka republika ima svoj jezik

2. potivanje ravnopravnosti hrv u medijima i kolstvu

Novosadski dogovor 1945. prethodi mu Anketa Matice Sprske, na temelju odgovora pozvani predstavnici svih nacija

iz hrv. dolazi nekoliko jezikoslovaca

stvoren zajedniki jezik hrvatsko-srpski

Pravopis hrv j. piu potpisnici

velik politiki pritisak komunizma, gl. rije srpskih jezikoslovaca

LJ. Jonke Spasili smo jekavicu

proklamira ravnopravnost, to nije provoeno, jezici su suzbijani

1. asopis Borba komunistiko glasilo, lektor u hrv. Stjepan Babi (pr. terora- izbacio rije boini iz straha od vlasti-spomen religije zabranjen)2. Okrunica radio postaje u Zg, Lj. Jonke navodi zabrane rijei nazivi mjeseca na hrv, skladba, skladatelj

3. Predavanje nije smjelo biti na hrv

Prethodi mu Novosadski pravopis (1960.) na latinici i irilici

hrv i srp se pokuavaju izjednaiti

1892. Ivan Broz (prvi pravopis hrv) koji vie ne vrijedido 1960.

1. neu

2. grjenik, strjelica, pogrjeka, greka (iz pokrivenog r nekad e nekad je)

3. sudac-sudca, zadak-zadci

Glavne razlike hrv/srp

Pravilo koje je uvijek vrijedilo za hrv pravopis, a i danas, a suprotstavlja se pravilu pii kao to govori, glasi Pii za oi,itaj za ui V. Babuki, 19.st.Osnova korjenskog (morfonolokog) naela

1892. uveo d (Ivan Broz)4. odvojeni futur- napisat u,jest u, smjet u, trest uOd 1960.1. neu

2. grenik, strelica, pogreka

3. suca, zaci, baci, paci, greka

4. odvojeni futur ostaje

1971. Hrvatsko proljee studentski bunt, trae ravnopravnost Hrvata i Srba (proljeari)

Vlado Gotovac hrv knjievnik koji je zavrio u zatvoru s drugima Londonac 1971. Babi, FInka, Mogu, objavile su ga tajne jugoslavenske slube (hrv emigracija)

studenti su zaposjeli fakultete traei nacionalna prava Budia voa

nakon toga izbacivani s faksa, mueni

sredinom 19. st Vjekoslav Babuki, osnovana Matica hrvatska

1863. Strossmayer osnovao JAZU

Hrvatsko filoloko drutvo izdaju asopise Jezik Govor, Suvremena lingvistika

1974. novi Ustav, o upotrebi hrv. knji. j

1983. Pravopisni prirunik hrv/srp jZvonko Kusi , predsjednik HAZUIgor Zidi, predsjednik Matice hrvatske

prve novine na hrv Zadar 1810.-12.

MORFOLIGIJA =jezikoslovna grana koja prouava vrste rijei i njihove oblike najnia jedinica jest morfem, a najvia rije, i to rije kao sveza leksikog i gramatikog morfema

odnos prema drugim rijeima podrazumijeva odnos najmanje dvaju rijei, a to je ve sintaksa fonem izraz(fon)/sadraj(alijetet razliitost od ostalih 31 fonema)

fonem jezine artikulacija= svaki se jezini znak moe rastaviti na manje jedinicearko Muljai O URO

1. morfemi

2. fonemi

3. URO (unutranja razlikovna obiljkeja) Andre Martinet prvi pisao o jezinim artikulacijama

4. komponencijalna analiza semantika analiza (sem na semem), izumila Praka lingvistika kola Prema Martinetu morfem je jedinica prva jezine artikulacije, on ih naziva monem

Morfem se ralanjuje na foneme, fonem na URO jedinice, 4. artikulacija je komponencijalna analiza. Njome nastaju jedinice manjeg znaenja sememi

morfem,fonem- linearni (slijedno, sukcesivno, jedan iza druge)

URO (simultani, u svenjevima)

glasovne promjene su rezultati linearnosti fonema, oni utjeu tj prilagoavaju se jedni drugima sigurnosne granice prostor rasprostiranja fonema

morfem definiramo leksiki i gramatiki morfem je najmanja j. jed. koju moemo pozitivno definirati, s obzirom na to razlikujemo leksike i gramatike vrste morfema

Morfem jedinica s dva lica izraz (morf);

Hrvatski jezik - u jednom morfu dolazi vie morfema i to se posebice odnosi na gramantem jer je u njemu uvijek nekoliko gramatikih znaenja hrv je zato sintetiki jezikMORFOLOKA ANALIZAitatelj- gramatika analizait(korijenski morfem)-a(interfiks-povezivanje dvaju morfema)-telj

LEKSIKA ANALIZAS obzirom na poloaj prema korjenu leksiki morfemi mogu biti predmetci(prefiks), dometci(sufiksi). Korijen rijei nosi temeljno znaenje, rijei, a predmetci i dometci ga mijenjaju.

Morfemi koji spajaju korijenski m. s dr. nazivaju se spojnici (infiksi, interfiksi)

GRAMATIKI MORFEMIkonani, relativno zavreni niz

1. broj

2. rod

3. pade

4. osoba

5. vrijeme

6. znaenje

Gramatiki morfem je dio rijei koji se mijenja kada rijei mijenjaju gramatike kategorije. U vezi je s leksikim.Duga mnoina dom-ov(gramatiki infiks)-i

uho, udo, nebo, kolo es u funkciji mnoine, uh-es-a

-ov,es,ih za sainjavanje broja

Skraena mnoina

u im. naseljenog stanovnitva

Osjeanin- /Osjean-i

Sve to mijenja znaenje- leksika kategorijaALOMORFI= razliiti izrazi istog morfema

nastaju

1.) zbog povijesnih razloga (povijesne glasovne promjene i promjene u morfolokom sustavu)

2.) zbog fonotaktikih zakona

POVIJESNI RAZLOZI

primjeri:

ruk-a

rac-i

ru-ni

oblak+an (nep a uvjetuje palatalizaciju)

vite-e

en- , en-a

nokat nokat-a, nokt-iju, nokt-i

Pov. razlozima su uvjetovani i Imenice 1. G mn. u svim im. skupinama, dvostruki nastavcipov razvoj

1. najstariji G bez nastavka2. 15. st. mladi nastavak a (djevojaka)2. I jd .r. (kosti, kou)3. V (kralju, junae)Pridjevi

lijepoga- lijepom Navezak (u 19. st obvezan)

FONOTAKTIKI ZAKONI

odreuju koji e fonemi biti jedan do drugoga

ive glasovne promjene

1. JPZ

2. JPMT

3. ispadanje sugl

doslovno se provode u jeziku

mogu se ali i ne moraju biljeiti u pismu

prijeglas (rekla da provjerimo sami, ja sam kopirala iz skripte za Fonetiku i fonologiju od prole godine)Prijeglas je promjena otvornika, a odnosi se na to da iza nepanika, c i skupova t i d dolazi i moe samo biti e, a iza nenepanika samo o (-e iza mekih glasova, -o iza tvrdih).

Provodi se:

u N jednine imenica srednjeg roda: krilo/polje u dugoj mnoini imenica mukog roda: gradovi/ muevi u I jednine imenica mukog i srednjeg roda: gradom/muemNepanici ili meki glasovi su: lj, nj, , , j, a moe i r (ovisi je li rije stara ili nova).

a) o -e b) ov -ev c) om -emN selo polje putovi panjevi momkom pranjem

I selom poljem strievi stricem

zeevi

ODSTUPANJA:

a) u sloenicama sa spojnikom o: duobrinik, prednjonepanib) u I jednine:

u jednoslonim i dvoslonim imenicama mukog roda koje u slogu ispred nastavka imaju samoglasnik e disimilacija: hmelj hmeljom, Be Beom, ALI uitelj uiteljem jer je to troslona rije, a ovo pravilo ne vrijedi za imenice na telj i vieslone rijei

u imenicama enskog roda: velja veljom, kuhinja kuhinjom

u posuenicama bez obzira na samoglasnik pred nastavkom: bendo bendom.

Dvostrukosti:

a) u I jednine: car carom carem, ribar ribarom ribaremb) u posvojnom pridjevu: mornar mornarov mornarevPrimjeri:

bogac/bokca < bog+ca

glasovi moraju biti jedan do drugoga

nositi>nos+nja>nonja JPMT

pet+deset> petdeset JPZ, ispadanje

VRSTE RIJEIrazliite u gramatikamarei za glagole da izriu radnju, stanje i zbivanje je nepotpuno, dakle znaenjsko razlikovanje vrsta rijei je netono

kriteriji podjele

1. nadreeni kriterij morfoloki(gramatiki) promjenjljive i nepromjenjljive2. podreeni kriterij - znaenjski1. nadreeni kriterij temeljni kriterij je leksiko/gramatiki (imaju li rijei znaenje izvan reenice)

pr. Stojim do stola. do= mjesto

Od faksa do trnice. do= mjesto

Od jutra do sutra. do=vrijeme

puno znaenje van reenice autosemantine/ punoznane /samoznane rijei dalje se dijele temeljom znaenjskog-leksikog

2. podreeni kriterij (binarna podjela)1. autosemantinea. statine (imenuju svijet oko nas, ali ne onaj koji traje u vremenu) im, pridj, zamj, br, prilozib. dinamine glagoli2. sinsemantine (suznane) prijedlozi, veznici, uzvici, estice (modalne rijei) van reenica nemaju tono znaenje ali veznik ili ima stalno znaenje

i moe biti uzvik i veznik

Glagoli = rijei s osobnim oblicima

Imenice = rijei s padenim oblicima koji su uvijek u istom rodu

Pridjevi = trorodne rijei s padenim oblicima i stupnjevanjem

Zamjenice = trorodne rijei s padenim oblicima bez stupnjevanja

Brojevi = redni svi koji se ne mogu stupnjevati su pridjevi

Prilozi = nepromjenjive rijei koje mogu imati ulogu u reenici

Modalne rijei = posebna nepromjenjiva skupna, izriu stav govornika prema cijeloj reenici (sigurnost, neizvjesnost, potvrdnost)

Primjeri

1. zamjenice ne moe se rei da zamjenjuju neto

Ja govorim. Ja=ne zamjenjuje nita

2. Brojevi1- pridjev

2,3,4 imenica

5 prilozi koliine

100 prilog

dvoje, troje - pridjevi

N- dvije studentice

G- dviju studentica

poanta: pripadaju razliitim vrstama rijei, povezuje ih koliina

3. PriloziZimi(subjekt) je hladno (predikat)

Ima ve mnogo(At) jabuka.Mnogo uimo za ispit.

Kino je blizu(prilog)

Stanujem blizu(prijedlog) kina

4. PrijedloziUz prijedlog moemo postaviti padeno pitanje, uz priloge neL na, o, po, pri, uz N i V ne ide

5. Veznici

Hodam i(veznik) pjevamIiiiiiii! (uzvik) Strah me je!Tko(zamj) je doao?

Doao je tko(vezna rije) je bio pozvan?

6. esticeda, ne, li.

preoblikuju reenice

Umorna sam. Jesi li umorna? Zar si umorna?Dapotvruje

Ne..nijee

7. Uzvici

emotivno stanje, zvukovi iz prirode

Joj, to je dosadno. ili Joj! to je dosadno (mogu biti i sami reenice)

Dijete s 16 mjeseci hoda ve, sigurno. (modalna rije izrie na stav-sigurnost, neizvjesnost, potvrdnost, odvajaju se zarezom)

Da(modalna rije potvrda na reenicu), sve je skupo.

Da (veznik) je sve skupo vidi se po cijenama .

Nije doao? Da(modalna rije potvrda na reenicu), doao je.

IMENICE

jednorodne (uvijek u jd ili mn)

morfoloka obiljeja rod, br, pade semantika obiljeja (iz gramatike konkretne apstraktne!!)GRAMATIKA OBILJEJArod, broj, pade, ivost (neke im.)IMENIKI ROD

= slaganje im. s jednim od tri roda pridjeva

primjer

crn stol, crna ena, crno selo

crni stol, crne ene, crna sela

.r. jd. = sr.r. mn.

zato kada odreujemo rod treba provesti im. kroz prva tri padea

rod je razliit od spola (spol za ivo, tj. ljudsko i ivotinjsko)

u veini im. spol = rod, ali primjerice klepetalo-sr.r, ali m. i . spol sr.r ugl. za neivo i nazivi za ivotinjsku mladunad prepoznavanje roda po padenom nastavku + imenika vrsta u GIMENIKI BROJ

= morfoloka kat. im. (prepoznaje se u nastavku) kojom se u imenice izrie znai li ona jedan primjerak ili vie primjeraka svoje vrstegramatiki broj ne mora biti i stvarni broj

JEDNINAMNOINA

OBINA listOBINA listovi

ZBIRNA MNOINA( neizbrojiva)

lie (sklanja se kao im. sr.r u jd., kao polje)PLURALIA TANTUM vrata, gae, hlae, novine, ljestve, kare(.r.)

SINGULARIA TANTUM (vlastita imena u jd.)VLASTITA IMENA- ZEMLJOPISNI NAZIVI Naice(.r), Vinkovci, Vladimirevci, Velikovci, Bavice, Vodice

zbirna mnoina zavrava na je,-ad, -a. a1. list+je > lie (jot, Jedn. po tvorbenom mjestu)

2. elj+ad3. divlja

4. djec+a(tvorbeni nastavak), braa, gospoda, vlastela

singularia tantum imenice koje se upotrebljavaju u jednini, vlastita imena u jd.

pluralia tantum im koje nemaju oblik za jedninu, provjera u D ima/ -ama, tvorbeni nastavci a, -e

ostale imenice primjeri

narod jd. ali znai mn.

neka materija- voda- jd. rijetko u mn.

snijeg snjegovi nanosi, ove i prole godinezlato nema jd. ni mn., ali sva zlataoko, uho - sr.r

oi, ui - .r. mn. prelazak iz jd. u mn. esto mijenja rod tele(sr.r)-telii(m.r)

SUPLETIVIZAM = promjena izraza uz promjenu morfoloke kategorije1. Supletivan mnoina (ovjek-ljudi)2. Supletivizam padea ( ja mene)

3. Supletivni komparativ (dobar-bolji, zao-gori, velik-vei, malen-manji, dug-dulji)

IVOST (osobnost)

=morfoloka kategorija ivosti je gramatiko razlikovanje ivog i neivogu hrv j. zahvatila je samo A mr.jd.,

ako im. znai ivo A=Gako im. znai neivo A=NN stol- maak-

G stol-a

mak-aA stol- mak-aSTSL

A=N Sin (N) vidit otac (A) -> ne moe se znati to je subjekt, a to objekt

= Sina vidi otac

Razlikovanje ivog i neivog tazvilo se iz priopajnog razloga, kako bi se razlikovali subjekt i objekt

DANASsr.r A=N za neivo

Top(N) gaa brod(A)

uobiajeno je da 1. rije bude subjekt u N

U dijalektima ostaju neki izrazi:

Pojti za mu(N oblik ali u A)= Poi za mua(A)

nema mi(raunalni), Primila je oscar - neivo je, treba upotrijebiti nastavak za neivonorma nije toliko stroga, ne propisuje strogo A oblik imenice koja znai ivo, a upotrjebljava se za neivo, tako da su u upotrebi i jedni i dr. oblicidobiti oscar/oscara

pobijediti hajduk/hajdukaPADEI

=oznauju odnos rijei u odreenom padenom obliku s ostalim rijeima u reenici

=opis jezika

Taj odnos moe bit gramatiki i semantiki

Primjer:

Ivan- (N) ita. N-vritelj radnje, subjekt

Ivana (A) itaju.A-objekt, osoba na koju se radnja vri.

Ivanu (D) itaju.D-primatelj radnje

broj padea nije neovisan o jeziku, ne izrie svaki jezik padee na isti nain slavenski jezici padeni nastavci

pitanje prijedlog prema (D ili L)

izrie se1. Nastavcima (osnovni nain izricanja)

2. Naglascima3. Gl. Promjenama4. Prijedlozima5. Obveznim atributima isti nastavci za razliite padee nazivaju se sinkretizirani nastavci, a potpuno razliiti oblici imenica u razliitim padeima nazivaju se ne sinkretizirani obliciNpas-

Gps-a

Dps-u

Aps-a

Vps-u

Lo ps-u

Ips-om

G,A jd

D,V jd.

L nije zato to uvijek dolazi s prijedlogom

Nkost-

Gkost -i

Dkost-i

Akost

Vkost-i

Lkost-i

Io kost-i/ ko-u(-ju)

G,D,V,L sinkretizirani nastavci

mn. obino Dl,L,I sinkretizirani nastavci

-ima (m.r., sr.r, .r.) ama (.r)->uvedeno koncem 18. st, u dijalektima jo razlikovanje stare gramatike - nesinkretizirani oblici osim hrv. i srpskog svi slavenski jezici imaju nesinkretizirane nastavkeDen-am

Len-ah

Ien-am

stare gramatike (do Kaia, tj. do 19. st) razliit broj padea u jd. i mn.

sve je to stvar metodolokog pristupa stari gramatiari nisu uoili L ve su ga izjednaili s D (meutim u mn. ga uoavaju)1604. Bartol Kai Prva gramatika hrvatskoga jezika, Rim Marin Temperica poslan na teren u Hrvatsku da vidi najproireniji dijalekt to su bili tokavski i akavski

Bartol Kai pie gramatiku u Rimu kao jezini, konverzacijski prirunik za irenje Boje rijei

1. dio tokavski, 2. dio akavski

kasnije gramatike se oslanjaju na ove

nije bio isti broj padea kao danas ugledao se na lat. gramatike (razliit broj P, ablativ, u jd. nema L, u mn. uoava D i L zbog razliitih padenim nastavaka)1830. Brli prvi uveo padee u suvremenom smislu

1899. Tomo Mareti -Gramatika i stilistika hrvatskog ili srpskog knjievnog jezika prva uvedena da nema nesinkretizirane nastavkePRIJEDLONI IZRAZI

Neovisni padei (N,V) uvijek bez prijedloga

Zavisni padei koji dolaze s prijedlogom

PRIJEDLOGN- (samo s prijedlogom kao Nitko nije kao vi)

G- + (mnotvo prijedloga)

D- + (k(a), unato, usprkos, prema)

A- + (kroz)

V-

L + (u,na,o,po,pri)

I- + (meu,nas,sa-drutvo, ne sredstvo Idem s majkom/Piem olovkom)

Neka pravila i primjeri1. k/ka

ka - kada idua rije poinje s k

k sve ostalo

2. s/sas uvijek osim ispred s,z,, (ako je jedan od tih etiriju glasova drugi glas u rijei ispred koje stoji s)sa ispred brojaka i znamenaka (Pala je sa 3 na 4) ispred rijei koja se sastoji od jednog glasa (Rije zapoinje sa a)

I zamjenice ja (sa mnom)

3. brojevi/znamenke

brojevi gramatika promjena po padeima, brojevi od jedan do deset u tekstovima se piu slovima

4. prijedloni izraz = prijedlog i imenica zajedno (na stolu)padeni izraz = imenica i atribut zajedno (lijepi stol)NAGLASCI

Duljina =samo iza naglaenog sloga (ocijeniti>ocjenjivti)

dugi nastavci G -, -

primjer

N mn. ljudiN jd. kuaG mn. ljudG mn. kuzato nastavak G mn. = dugo

stolica nema ngu(jd.)/ ng(mn)beba nema zb(jd)/ zba(mn) malo imenica zadrava naglasak u padeu naglasne vrste imenice, vojnik-vojnika-vojniku

starija norma (prije dvadesetak dodina)vnjak /u vonjku

/na kamnu

/u mjescu

/u Osijku

da ostaje kratkosilazni je po novijoj normi

u L danas kodpogled/ u pogldu ili u pgledukorak/ u korku ili u kraku G mn. pravilo 3 duga sloga

slijediti sljdGLASOVNE PROMJENE Pomau razlikovati na padee su utjecale stare, sada nepostojee promjene

nepostojano a - Gmn od Gjd (lonca/lonaca)

V jd. junak/junae (u V se zadrala promjena, palatelizirana osnova) A mn. junaka

Sibilarizacija

D i L im. m. r. (slici,majci)

Proirene osnove (nep. a)

Lokalizirana osnova (l u o)

ATRIBUTI Morfosintaktiko sredstvo

izraz bez At nije valjan

Kvalitativni G at+im u G koja oznauje integralni, sastavni dio pojma na koji se donosi On dakle izrie vrstu neotuive posvojnostiprimjer

starac(im) sijede(At) kose. (kosa je sastavni dio starca)

dijete(im) visoka(At) rasta. (rast je sastavni dio djeteta)

ena crvene veste (ne moe biti jer vesta nije sastavni dio ene)Vremenski At G Toga dana pljutala je kia.

A Taj dan pljutala je kia.

toga, taj-sastavni dio

1. to je pade

2. Pov padenih sustava

3. Svi jezici imaju padee, kako ih izriu

PADEI imenika vrsta/promjena nije dosljedno provedena u gramatikama Imenika vrsta prepoznaje se po nastavku u G jd. Imenika promjena prepoznaje se po nastavku u N jd.Imenike vrste

-a (Ga)

konj- , konj-a,

sel-o,sel-a-e (Ge)

en-a, en-e-i (Gi)

kost- , kosti-itradicijski nain rastavljanja do 1899. podjela na rodove, zatim vrste Sili-Pranjkovi jo uvijek dijeli na rodove

Imenike promjene (deklinacija, sklonidba) nastavak u N jd.- (P)

konj- , kost-

-a (Pa)

en-a, pap-a, dob-a

-o (Po)

sel-o, uj-o-e (Pe)

polj-e, mor-ePrimjerikonj- , -a

GaPRmpism-o, -a

GaPoRs

mor-e, -a

GaPeRs

vrat-a(pl.tantum, nema jd., ali pretpostavljamo prema selo)GaPoRsdob-a, -a

GaPaRstel- , -a

GaPRsmisao- , -i

GiPoR

nog-a, -e

GePaRIMENICE a-vrste veina imenica m.r., sve imenice sr.r. ope imeniceGaPRm

konj-, -a

GaPoRm

Vlah-o, -a

Nkotao-bogac-kralj-kelj- pas-zvonar-

Gkotl-abokc-a-a-a-a-a

Dkotl-ubokc-u-u-u-u-u

Akotl-o

bokc-a-a--a-a

Vkotl-ebokc-e-u-u-a-u/-e

Lo kotl-uo bokc-uo -uo -uo -uo u

Ikotl-ombokc-em-em-om-om-om,/-em

ivostA=N za neivoA=G za ivo

Nominativ

1. kotao, kotlakotla-vokalizirana osnova2. orao, orla-proirena vokalizirana osnova3. bogac, bokca; vrabac,vrapca obezvuene osnove

Vokativ

nije strogo odreen

ne-nepani glasovi e (kotle, boke) nepani glasovi u (nije dosljedno) Iznimke - dom u/-e, svejedno je, odstupanja u gramatikama

zvonar-u/-e, zbog starosti ostaje zvonaru dvostrukost uvjetovana povijesnim glasovnim promnjenama alomorfizam nastvaka u/-e osnova palatalizirana

stric+e > strie

vitez+e > vitee

duh+e > due ako alomorfna osnova vie nema veze s N ne upotrijebljavamo je

mozak>mozga>moe(nema veze s osnovom)

Instrumental

Alomorfni nastavci om/-em u skladu s prijeglasom (zadrao se u I razdvajavi na palatalne i nepalatalne osnove) t,r (prije mekani) -> danas tvrdi -> zato dvostrukost (zvonar, kuhar, pekar-om/-em) vieslone imenice (petrolej-om/-em)

-em imenice na telj

plat-em, dad-em

-om

odstupanje od prijeglasa razjednaenje/disimilacija, dolazi do om (keljom,Beom,jeom)

zec-om (c-meki glas)

Mnoina

duga mn. umetcima ov, -ev, gramatikim morfemima koji upuuju na mn. (kralj-ev-i, dom-ov-i)

prema prijeglasu bez razjednaenja (jeevi, keljevi, lovorov)Duga mnoina

1. veina jednoslonih imenica (konj nije- konjeva)

2. manji dio dvoslonih imenica (jablanovi)

3. malo troslonih

Primjeriakt mn. akti(slubeni spisi, dokumenti), aktovi(golo poziranje)

sati(nastavni), satovi(runi)

Jednoslone bez duge mnoine

1. jednosloni nazivi naroda (kot-koti, ved-vedi, Rus-Rusi, Srb-Srbi)

2. nazivi novanih jedinica (jen-i, cen-t)

3. imenice tueg podrijetla (dvoslone na viezatvorniki skup nicl, knedl)

4. konj-i

Skraena mnoina/Produljena jednina

1. stanovnici naseljenih mjesta

Osjeanin- produljena jd., gramatiki nastavakOsjean-i skraena mn.

Ciganin, obanin (jd.)

prednost janin

mn.Nps-i

G-a

D-ima

A-e

V-i

L-ima

I-ima

N=V

D=L=I

skupina jo u razvoju

N,V,I,D u prolosti -i, sibilarizacija duh-dusi, junaci-junacima

alomorfni nastavci u G mn. izaziva prenaglaene i neprenaglaene osnove (kraljevi)

G -/-iju/-

-iju (gostiju, noktiju, zubiju, prstiju)

- (gosti, zubi, prsti, crvi) (sati,mjeseci)-nekada uz 2,3,4- (mrava, zuba, usta)

imenice stranog podrijetla na morfem (indeks, koncept, koncert) ne proiruju u N osnovu, dakle ne moemo rei koncert;

G mn. mogu imati nepostojano a (propirena osnova-dijalekata,koncerata), ali ne morajua- vrsta srednjeg rodaGaPoRs

sel-o, sel-aGaPeRs

polj-e, polj-aGaPRs

tele-, telet-aGaPeRs

dob-a, dob-a (samo imenice doba, meudoba, pradoba)Razlike

dob-, -i (uzrast-> .r)

dob-a, -a (vrijeme-> sr.r, u zastarjelim gramatikama nesklonjiva, danas je)

db-a, -e (glazba)GaPoRs, GaPeRs nastavci su prijeglaeni, nepanik e(stari meki glasovi), nenepanik o(stari tvrdi glasovi)tlo poezij 19. st. tle (danas stilem-obiljeena upotreba)Sudbina vlastitih imenica

intervokalno j (meuotvorniko)

osobna muka imena

GaPeRm

or-e(+ Vlatka ()podne

Pavle

-a (a ne -ta)

-a

-a

GaPoRm

Div-o, -a, e

Brun-o, -a, e

Vlah-o, -a, e

NDari-o Mari-o/Marij-o Toki-o radi-o

GDarij-a Marij-a Tokij-a radij-a

IDarijem, Dariom

treba uzeti osnovu u G zato to jem (j zbog dva otvornika - i, o)

Nponi

Gponij-a

Iponij-em

1. imenice na s osnovom na otvornik2. viski- , viskij-aZagi- , Zagij-akakadu- , kakadu-akrupje- , krupje-a

3. ope imenice na odingo, mungo, auto, korzo, -a

mn. ding-i, mung-i, aut-i, korz-ikako, kaka-a, kaka-uMile

G e

D i

Imenice e-vrste sredinja promjena enskog roda, uz nju ulaze i tuice koje primamo po .rGePaR

en-a, -e mukog roda slaganje s pridjevom, dobri papaGePaRm

pap-a, -eslug-a,-ekoleg-a,-eIvic-a, -eGePoRm

Vlad-o,-e hipokoristici

uj-o,-e

med-o,-eGePeRm

Mil-e,-e

Iv-e,-e1. GePaRjd.

Nslik-asvetic-a (prijateljica, stolica)Ank-aVesn-aBar-a, Kat-a

Gslik-esvetic-eAnk-eVesn-e

Dslic-isvetic-iAnk-iVesn-i

Aslik-usvetic-uAnk-uVesn-u

Vslik-osvetic-o/ -eAnk-aVesn-a-o

Lo slic-io svetic-io Ank-iVesn-i

Islik-omsvetic-omAnk-omVesn-om

Alomorfizam V1. o/-e

imenice na ica

2. o

vlastita imena V=N (izuzetak a,-o,-e dvoslona imenica s dugim naglaskom Bara, Kata)

kajkavsko V=N - Bara doi (zbog 19. st.-pravilni vokativi, danas se izjednauje)Dativ i lokativ

imenice na k,g,h, ispred i sibilariziraju osnovu (slika-slici)

sibilarizacija se ne provodi doslovno (liga-ligi; vaga-vagi; Jadranka-Jadranki) desibilarizacija imena (snaha-snahi (im. na -h), zapaha-zapahi)Sibilarizacija se ne provodi kod(udaljila bi se od osnove da se sibilizira):

1. vlastita . imena2. stanovnice naseljenih mjesta

3. hipokoristici (umanjenice) seka-seki; baka-baki

4. oka, -zga, -ka kocka(D *kocci>koci), mazga (*mazzi>mazi), maka(*maci,*toci)Zato?

Sibilarizacija nije iva promjena, dogodila se u prolosti

mn.GAlomorfizam Gmn. proirena(s nep.a) i neproirena osnova N jd.sestra

G jd. sestre

G mn. sestara nema razlikovnu ulogu kao kod m.r., (N jd lonac, G jd. lonca G mn. lonaca), ve samo da bi lake prepoznavali G mn. proirena osnova + dati prednostiali sintagma-*sintagamapalma - *palama

bajka - *bajaka

majka - *majaka gdje postoji dvojba izmeu a, -i

imenice na viezatvorniki skup ar(sestar-a) jk (djevojak-a) neproirena osnova- razvio se kao razlikovni nastavak, ali ga upotrijebljava u krajnjem sluaju, uveden poetkom 20. st.- samo ruk, slug, nog (ostaci starih promjena, nema nastavak -i)-Primjeri

bajka-bajk - bajksintagma, sintagm, sintagm1. m.r. imenica na akoleg-a

dragi kolega (dragi kolege pravilno, drage kolege)slug-a

dobri sluga (dobri sluge, dobre sluge)

IMENICE i-vrste dvoslone konkretne

stranog podrijetla na st, -ost (kost- ,-i; ljubav- ,-i; njnost- ,-i; koherentnost- ,-i)GiPR nae imenice izlaze iz te vrste (bol-i, bol-ova)

nekada su otrov, peat, bol, pelud bile .r. kazna u 19. st. kazanNmisao-

Gmisl-i

Dmisl-i

Amisao-

Vmisl-i

Lo misl-i

Imisl-i/ milj-u (svejedno koji oblik, dvostruki nastavci zbog razlikovanja)

Pravilo u gramatikama, govorno svejedno-ju kada nije jasno jurim splavi/splavlju

-i u ostalim sluajevima

3 tipa kako (ne)moemo biljeiti nastavak1. ju stari oblik, dijakronijski pogled2. u

3. ljumisl+ju

vokalizacija, nepostojano a

mis-lju

jotacija

milju

jednaenje po tvorbenom mjestuno, no-u >*no-je

a, a-u

mn.Nkost-i

Gkost-i/ -iju

D,L,Ikost-ima

kost-i/-iju, prs-i/-iju, koko-iju +jo neke im.oko, uho (osjetila oiju, uiju)jd.Nklupk-ostabl-o

Gklupk-astabl-a

Dklupk-ustabl-u

Aklupk-ostabl-o

Vklupk-ostabl-o

Lo klupk-uo stabl-u

Iklupk-omstabl-om

N=A bez obzira na kategoriju ivostinema alomorfnih nastavakamn.

proirena osnova

G stabal-apisam-a

klubak-a(klub-e, vraa se osnovi)

jddn-otlo

G mn.dan-tala (im. ima viezatvorniki zavretak tl, dn)vrata mn. sr.r

IMENICE -e vrste veina imenica koja oznaavaju mladunad

jd.

Npolj-e

Gpolj-a

Dpolj-u

Apolj-e

Vpolj-e

Lpolj-u

Ipolj-em

A,V,I razlika u odnosu na a vrstu

raskrije, zvjeeveina bez nep. a

Ntele- (okrnjena osnova) vrijeme- podne-

Gtelet-a, vremen-a podnev-a

u G se vidi prava osnova zvoncet-azvonce-

zvonc-a

jd. drv-a / mn. drv-a(cjepanice)

drvo-

drvet-a/ mn. drvet-a(stablo)

Mijenjajui gramatiku kategoriju mijenja vrstu

tele-

mn. telad- (zbirna mn., to znai da je gramatiki jd., -i vrsta)

teli-i (-a vrsta, m.r. )

teli, pili, mai nepravilnoPrimjeri vokalizacije

jd. telacmn. telci

teoc-i

> telc- (vokalizacija)jd. grlomn. groce

> grlce (vokalizacija)

Ostali primjerijd. drijebe-mn. drijebad-dopodne radzdoblje od jutra do podneva

do podne(va) do 12h

udesa (uz religiju)

ud-o

uda (neutralni stil)

nebesa (uz religiju)

neb-o

neba

tjelesa (mrtva tijela)

tijel-o

tijela

uesa (koljka uha, uh-es-a>ues-a)

uh-o

uha kolesa (nema razlike!)

kol-o

kola (nema razlike!)

Alomorfizam osnova mnoineG mn uvjetovan nepostojanim amn.oko neivo, sr.r

ivo .r. i vrsteNok-a o-i

Gok- o-iju

Di-ima o-ima

uho neivo ivo

Nuh-a u-i

Guh- u-iju

Du-ima u-ima

oko

1. oica na vesti, ribarskoj mrei - oka2. organ - oi

uho

1. na posudi, biljenici - uha

2. organ - ui

PRIDJEVI tri roda, daju definiciju imenikog roda stupnjevanje (komparacija) leksika kategorija

rod, broj, pade znaenje odreenosti-neodreenosti u vezi s padeom

30 ih godina 19. st. prvi puta razlika odreenog i neodreenog oblika

Sklonidba

odreenihkiseli kupus (kategorija)

neodreenihkiseo kupus (okus)

Konj je brz/brziZnaenjski

osobine predmeta i pojava koji oznaavaju imenice samostalni pridjevi bez imenice poimenieni, preuzimaju ulogu imeniceSjede samo umorni studenti.

Sjede samo umorni(subjekt, poimenieni pridjev).

Vrste1. opisni (kvalitativni) Kakvo je to2. odnosni (relacijski) Kakvo je to u odnosu na neto, u njeih spadaju i posvojni, gradivni, glagolski pridjevi i priloziGlagolski pridjevi Konj je podivljao(GPR).

Podivljao(odnosni pridjev) konj galopira.

Bio je okien(GPT).

Okien(At) bor.Glagolski prilozi u gramatikama se sklonjivi oblici istoga izraza kao glagolski pridjev sadanji i proli nazivaju popridjevljeni prilozi

Glagolski pridjevi vs. Glagolski prilozi

Visei(gl. pridjev sadanji) o niti, kuglice bljeskaju.Na viseem(gl. pridjev) mostu.

Bivi(prilog-stilski obiljeeno, Dok je bio) osjekim uenikom, stanovao je u tvri.

On je moj bivi(pridjev) student. Glagolski pridjevi sadanji tvore se isto kao prilozi sadanji (3.os. prez + -i), dakle tvorbeno su slini pridjevi podrijetlom glagolski koji se tvore dometcima ai,-eibrijai aparat(pridjev, -ai tvorbeni dometak)

Oni se brijui(prilog)

Jaui(prilog) na konju.Nosim jahae(pridjev, -ai tvorbeni dometak) odijelo.jueranji, sadanji

SKLONIDBA PRIDJEVA

znaenjska i gramatika razlika nastavci ovise o vidu 1. odreeni pridjevi i pridjevne zamjenice- pridjevno-zamjenika sklonidba

m.r. G jd. oga;

.r. D jd. oga/-oj2. neodreeni pridjevi imenika sklonidba a-vrste1. Odreena, pridjevno-zamjenika sklonidba

m.r.

sr.r.

.r.Ncrn-icrn-ocrn-a

Gcrn-oga (a=navezak)crn -ogacrn-e

Dcrn-omu (u=navezak)crn -omucrn-oj

Acrn-i/-ogacrn -i/-ogacrn-u

Vcrn-icrn -icrn-a

Lo crn-omcrn -omcrn-oj

Icrn-imcrn-imcrn-om

knjievni jezik L i D s naveskom rijetko ima razlikovnu ulogu, ali treba poznavati pravilo

Govorili su o lijepom gradu. (L)

Govorili su lijepomu gradu. (D)

2. Nedreena, imenika sklonidba a-vrste

m.r.

Ncrn-

Gcrn-a

Dcrn-u

Acrn- /-a

V/

Lo crn-u

Icrn-im

I odreenog = I neodreenogZavisno i tome je li pridjev odreenog ili neodreenog vida, ima razliitu sklonidbu. Odreeni vid sklanja se po pridjevno-zamjenikoj sklonidbi i on ima u N jd. nastavak i.

U toj sklonidbi postoje navesci, G-a, D-u, L je najbolji oblik bez naveska, ili ako je potreban e (lijepome).

Za sr.r vrijedi isto, a u .r. i u cijeloj mn. nema razlike u sklonidbi odreenog i neodreenog pridjeva.

U .r. nema razlike u nastavcima, ali u nekim postoji naglasna razlika.cna rua (odreeni)

cna rua (neodreeni)

leksikalizirana- nagalsak daje novu rije

mlda (odreeni) = nevjestamlda (neodreeni)Pridjevi odreenog vida sklanjaju se kao imenice a-vrste, u svim trima rodovima i mnoiniPrijeglas

osnove koje zavravaju na meki glas, I-emsme-i

sme-ega

sme-em

Upotreba

Odreeni oblik

1. Imena ljudi (Karlo Veliki, Pipin Mali, Bijeli Onjak, sveti Pavao)

2. Biljne i ivotinjske vrste (srebrni bor, bijeli luk, bjeloglavi sup, udnovati kljuna)

3. Uz pokazne zamjenice (taj brbljavi student)Neodreeni oblik

1. Dio predikata (On je pametan, Mladi je uhien)

2. U odnosnih pridjeva(posvojnih) na ov, -ev, -inNKrle-inbrat-ov

GKrlein-abratov-a

DKrlein-ubratov-u

Stupnjevanje pridjeva (komparacija)1. pozitiv - 1 pojam2. komparativ 2 pojma3. superlativ

Sintetiko stupnjevanje pomou osnove + dometak, predmetak

ne valja analitiko stupnjevanje Vijesti RTL-a su vie aktualne. analitikoVijesti RTL-a su aktualnije. sintetiko

prema jotacijskim pravilima, ako se j- nae ispred nepanika, ono ispada.Tako je i s nastavkom ji u komparativu pridjeva . Ako je pridjevna osnova nepana, -j ispada, ostaje i

sme+ji > sme-i

Superlativ

podmee se naj na komparativ (najljepi)

Glasovne promjene u pridjeva

1.JPZ

blizak, bliska

2. Nepostojano a

pametan, pametn-oga, pametniji3. kraenje dvoglasnika

lijep, ljepi

vrijedan, vrjedniji

3. jotacija

ljut+ ji > ljui

j ispred nepanika ispada

4.vokalizacija

u kosim padeima i komparativu

kotao > kotla

ZAMJENICE trorodna vrsta rijei bez stupnjevanja, s padeima

morfoloki imaju obiljeja imenica i pridjeva

1. imenike zamjenice

a. osobne

b. upitno odnosne (tko,to)c. povratne (sebe,se)d. neodreene

2. pridjevne

a. posvojne

b. posvojno-povratna (svoj)c. pokazne (ovaj, taj, onaj)d. upitno-odnosne (koji, iji, kakav, kolik)e. neodreene

osobne i povratne enklitiki(zanaglasni) oblici

zamjenicaja govornik - iz padenog nastavka to ne vidimo, leksiki izriu osobe, ali ne odreujemo ih kao kog glagola

ti-sugovornik

on,ona,ono negovornik

Primjeri

ja mene, me

meni, mi

mene, me

A ju, jiVidim ju(Vidim nju, pravilno A, ali dva-ju Piju ju) Vidim je(G)

A - njega, ga, njuzamjenica sebe/se

eljam se(zamjenica ako moe zamijeniti sebe/se)

N/

Gsebe, se

Dsebi, si

Asebe, se

V/

Lo sebi (nema zanaglasni oblik)

Isobom

Zanaglasni(nenaglaeni) oblik ne upotrijebljava se 1. na poetku rijei (*Ju molim)2. ne moe poslije naglaska (Doi u danas, nju u vidjeti)Zanaglasni(nenaglaeni) oblik upotrijebljava se 1. u izricanju suprotnosti (Ne u tebe, nego nju)2. s prijedlogom bez me (mene) nenaglaeni oblici u A mogu se upotrijebiti s prijedlogom, koji tada dobije navezak a (U se, na se, poda se)

Biranje dueg ili kraeg oblika

zamjenica se

1.uz povratne glagole (eljam se/sebe(A))

estica

1.estini glagoli (se)

2.aktivno besubjektno meusobno znaenje (pazi, ovaj se)

3.pasiv, zavrne imenice (sjati se, Soba se ispunila suncem, Govori se da e pasti kia)

4.reflexiva tantum (smijati se, igrati se, bojati se)

Sklonidba1.kao imenice

2.kao pridjevi Upitno-odnosne zamjeniceTko,to

imenike zamjenice

sklanjaju se kao pridjevi

isti oblik za jd. i mn.

to(upitna) ita?

Neka doe onaj to(odnosna) ita.

Neodreene zamjenice

nitko, nita

svatko, svata

tkogod, togod (sklanja se 1.dio kogagod, egagod)

tkogod zamjenica (bez V)

tko god zamjenica + estica

Posvojne i povratno posvojne zamjenice

pripada govornim osobama (tvoj, njegov, moj, na)

sklonidba dulji, krai, stegnuti, nestegnuti oblici

moj-

moj-a

moj-e

hijatsko(meusamoglasniko) j

G mojeg-a (dugi oblik s naveskom)

mojeg

mog-a (stegnuti oblici bez j)

mog (stegnuti oblici bez j)uklanjanje zijeva

moega > mooga(saimanje) > moga

2. Zamjeniko pridjevna sklonidba (kao kod pridjeva)

Upotreba

svoj pripadnost subjekta

Ja imam svog psa.

Ja imam mog psa.

U biti ak i nema razlike

On ima njegovog psa. /svog

Ti vidi mog psa.Svoj- zamj osim u N

Dijete je svoje(N, pridjev)

Svoja(N, pridjev)glava je najbolja.Svoj mu enu moe zadrati prisilno.

Pokazne zamjenice

ovaj, taj, onaj

znae prostornu ili vremensku udaljenost od onoga o emu se govori deiksija (nije morfoloka,ve leksika kategorija) - kategorija osim r, br i Prazina deiksije

ovaj-proksimal (prostorna i vremenska blizina, svim trima kategorijama-govorniku,sugovorniku i negovorniku)

taj-medijal (srednja udaljenost svim trima kategorijama)

onaj- distal (najvea udaljenost svim trima kategorijama)

Upuivaka uloga oblika to i ovo

vie nisu zamjenice nego upuivai

upuivai (konektori) su oblici koji upuuju jedan dio tekta na drugi. Mogu biti razliit vrste rijei

to se upotrijebljava kada se odnosi na ono ve reeno i poznato, zamjenjivo s navedeno/spomenuto

ovo ono to e se tek rei u tekstu, ono to slijedi, zamjenjivo s sljedeim

Kupila sam japanke, eir i naoale, sve to za 2500 kn. Za 500 kn kupit u jo i ovo, runik i loptu.

Upitno odnosne pridjevne zamjenice

4 temeljna oblika koji, iji, kakav, kolik

Koji(upitna zamj) je to veznik?

Koji je veznik koji(odnosna zamjenica) je za odnosne reenice.Nitko, niiji, makarkoji, makariji

Brojevi gramatiki nisu jedinstveni (pridjevi, imenice, prilozi) okupljeni su znaenjski (oznauju izbrojivu koliinu (glavni) ili toan redoslijed (redni))Pravilo o pisanju brojeva

Sklonidba rednih brojevakao odreeni oblik pridjeva

Sklonidba glavnih brojeva

jedan- , jedn-a, jedn-osve to vrijedi za pridjevnu sklonidbu vriejdi i ovdje

jedni(mn.-znai skupinu) studenti neka uu u autobus, a drugi neka idu biciklima.dva, tri, etiri - osebujna sklonidbabrojke 2, 3, 4brojevi - dvadvijeobaobadva

objeobadvije

tri

etiri

obadva(jednako znaenje kao i oba, ali tautologija-naglaavanje)

sklonidba kao imenice s ostatkom dvojine (duala)m.r. = sr.rNdva novanika, sela

Gdvaju novanika, sela

Ddvama novanicima, selima

Adva novanika, sela

Vdva novanika, sela

Lo dvama novanicima, selima

Idvama novanicima, selima

A=N=VL=D=I

.r.

Ndvije ene

Gdviju en

Ddvjema enama

Advije ene

V

L(o) dvjema enama

Idvije ene

oba, obadva = kao dvaNobadva bora

Gobadvaju borova

Dobadvama borovima

GLAGOLInapomena

paradigma zajedniki naziv za konjugaciju i deklinaciju

TVORBA JEDNOSTAVNIH GLAGOLSKIH OBLIKA

1. PREZENTPrezentska osnova + nastavci em e e emo ete u

-jem je je jemo jete ju

-im i i imo ite e

-am a a amo ate aju

glagoli htjeti i moi imaju 1.os jednine nastavak u ( mogu,hou)

duina prezentskih nastavaka katkada ima razlikovnu ulogu (prezent i imperativ)

2. IMPERFEKT tvori se od nesvrenih glagola i po tome je komplementarno prolo vrijeme s aoristom,koji se tvori od svrenih glagola

Prezentska osnova + nastavci ah ae ae asmo aste ahu

-jah jae jae jasmo jaste jahu

-ijah ijae ijae ijasmo ijaste -ijahu

nastavke ah ae... dobivaju glagoli s nastavkom ati

nastavke jah jae... dobivaju glagoli s nastavcima nuti,-jeti.ljeti,-njeti i iti nastavke ijah ijae.... dobivaju glagoli kojima prezentska osnova zavrava na zatvornik

3. AORIST tvori se od svrenih glagola i po tome je komplementarno prolo vrijeme s imperfektom

Infinitivna/aorisna osnova + nastavci h smo ste e

-oh e e osmo oste oe

4. IMPERATIV

nema oblika za sve osobe,nego samo za one kojima se moe zapovijediti neposredno a to su 2.os jd. i 1. i 2.os mn.

Za 3.os upotrebljava se neka + prezent

Prezentska osnova + nastavci mo -te

-i imo ite

-ji -jimo jite

-aj ajmo ajte

5. GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI

Infinitivna osnova + nastavci o la lo li le la

-a(o) la lo (a)li le la

6.GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI

tvori se od prijelaznih glagola,a katkada i od neprijelaznih i povratnih

Infinitivna/prezentska osnova + nastavci en ena eno

-jen jena jeno

-n na no

-t ta to

7.GLAGOLSKI PRILOG SADANJI

tvori se od nesvrenoh glagola

3.os. prezenta + -i8.GLAGOLSKI PRILOG PROLI

Infinitivna osnova + -avi av

-vi v

TVORBA SLOENIH GLAGOLSKIH VREMENA

Perfekt

prolo glagolsko vrijeme,koristi se za izricanje prolosti

Glagolski pridjev radni + nesvreni prezent glagola biti (sam,si,je,smo,ste,su)

Pluskvamperfekt

pretprolo glagolsko vrijeme

Glagolski pridjev radni + perfekt/imperfekt pomonog glagola biti(bila sam,bijah,bjeh)

Futur ili futur prvi

budue glagolsko vrijeme

Infinitiv + nenaglaeni prezent pomonoog glagola biti

Futur egzaktni ili futur drugi

predbudue vrijeme

Glagolski pridjev radni + dvovidni prezent pomonog glagola biti(budem,bude...)

Kondicional prvi ili kondicional sadanji

pogodbeni nain,izrie uvjet ostvarenja radnje

Glagolski pridjev radni + aorist pomonog glagola biti (bih,bi,...)

Kondicional drugi ili kondicional proli

pogodbeni je nain

Glagolski pridjev radni + kondicional prvi pomonoga glagola biti (bila bih...)

glagoli su ona vrsta rijei koje imaju osobne oblike, a oni se izriu u glagolskom nastavku

leksika definicija imenuju radnju, stanje i zbivanjeKategorije

1. osoba

2. broj

3. vrijeme

4. nain

5. glagolski rod (dijateza) pasiv, aktiv, medijal

svih 5 kategorije se izriu osobnim nastavkom

6. vid svren, nesvren, ne vidi se po nastavku, ve po osnovi, to je leksika kategorija Glagolska osoba oznauje odnos izmeu govornih osoba, glagolske radnje i reeninog subjekta

Glagoli u 1. os. znae da je govornik subjekt te radnje

1. it-am subjekt-ja

2. it-a subjekt-sugovornik, 2. osoba3. it-amo subjekt negovornik, osoba koja nije nazona, kojoj se ne obraa govornik

Vrijeme Oznauje radnju koja se dogaa sada(sadanjost), radnja koja se dogaala prije sadanje(prolost), ono to e se dogoditi(budunost) To su misovne, pojmovne kategorij1. prolost

aorist, imperfekt, pluskvamperfekt, perfekt

2. sadanjost

prezent

3. budunost

futur I. i futur egzaktni

(podcrtana su jednostavna vremena- osnova+nastavak;

ostala sloena-dvije i vie rijei)

sustav se mijenjao tijekom vremena, ovakav sustav. poetkom 20. stoljea, u Martievoj gramatici preteritofuturGlagolske osnove

1. infinitivna

dobivamo je tako da od glagola odbacimo zavretak tiita-ti > ita

u tvorbi aorista

2. prezentskaa. od gl. u 3.os.mn. oduzmemo nastavak ita-ju > itb. infitivna osnova=prezentskoj, kod glagola na i,-stipei, pek-u

lei, legn-u

Glagoli na i su 1. vrste 3. razreda, dio gl. proiruje osnovu sa n (legn-), legn- (za lei jaja)strii3.os.mn. strigu (ovce)

striu(zeevi striu uima)glagoli na-sti 1. vrste 1. i 2. razreda

prije zavretka sti imaju ili psti- (zepsti, grepsti) ili otvornik +ti (plesti)osnova prema prezentskoj, zato zeb+oh (JPZ)

Prezentski nastavci-an, -em(palataliziraju), -im, -jem(jotacija ispred - peem)

-jem, -em alomorfizam nastavakatei>teem 3.os.mn. teku (kada je osnova nepromijenjena u 3. os.mn. rije je o palatalizaciji)3 glagola na -jem (samo tamo gdje je jotirana osnova)

(pijem, lijem, ijem, krijem, kupujem, ludujem, uiteljujem, biujem) nisu,tako da se ne zabunite na ispituAlomorfizam osnova samo u jednostavnim glagolskim oblicima aorist-palatalizacija

imperfekt-sibilarizacija(pecijah), jotacija(peah)

ova dva vremena su gotovo potpuno nestali, danas su stilska mogunost, pojavljuju se u knjievnosti

Sloena vremena

tvore se od pom. gl. biti 1. Perfekt - prez. pom. gl biti jesam/sam2. Pluskvamperfekt perfekt pom.gl. biti bio sam/bijah/bjeh3. Futur egzaktni budemtvore se od pom. gl. htjeti

u,e, e, emo, ete, ene u nijenica odvojeno od glagola; ali nemam mora sastavljeno zbog znaenja

tvore se od infinitivaFutur

tvore se od GPRostala

GLAGOLSKI NAINIIzriu govornikov stav prema radnji (govornik je u subjektivnom odnosu prema radnji npr. ne itaj!)Potpuno sprezanje

1. imperativ (za sadanjost)

2. kondicional I. (itala bih)

3. kondicional II. (bila bi itala)

4. indikativ5. optativ (uveo Bartol Kai, po ugledu na lat. danas nije kategorija)

eljni nain, da se nekome neto dogodi, dobro ili loe

za optativ slui i GPR (ivjeli!) frazem (Dabog da crko!) prilozi

GLAGOLSKI VID (lik, oblik, aspekt)

znai je li radnja zavrila ili jo traje u sadanjosti, prolosti ili budunosti leksika kategorija (ne vidi se po osobnom nastavku)

hod-am nesvreni

predoh-am nesvreni

prehodav-am - trajni

1. Nesvrenia. trajni - kojima radnja ne zavrava (zvati, pisati)

b. uestali(prekidni) (zivkati, piskarati, domahivati)

2. Svreni tvore se predmetanjem i unutarnjom tvorbom (pozvati, nazvati, napisati, mahati>domahnuti)

Vidski parnjaci

su glagoli koji se razlikuju prema oblicima (svreni/nesvreni)

Glagoli bez vidskih parnjaka u istom obliku imaju ili svreno ili nesvreno znaenje nazivaju se dvovidni dvovidni glagoli na irati, -ovati dorukovati, citirat, objedovatiKada napiem, idem na ispit. (svreni)

Piem, ne smetam. (nesvreni)

nesvreni + jo uvijek test za odreivanje vidadokaz dvovidnosti

Kad telefoniram, idem na ispit.

Telefoniram. ne smetaj mi.

Moe biti reenini dio, ali ne i objekt. Objekt moe biti samo promjenjiva

Ista rije, razliita uloga, definicija SINTAKTIKI KRITERIJEM

morfoloka

sinkretizirani oblici

pravo znaenje

U pogledu je sjena

u odnosu na neto

U pogledu(svezi s) neim

U prvom koraku

stilski obiljeena, dijalektno dubrovaka, ali prihvaena zbog tradicije

ilirizam jo se zadrava slaganje s .r e uz sluga, vojvoda, stjegonoa,starjeina, slaganje s .r. u mn. je danas nepravilno

imenica ee u dvije promjene, oboje pravilno

u mn. proiruje osnovu:

udesa

nebesa

tjelesa

uesa

kolesa

GRAMATIKA

u gramatici

provjeriti

gramatika

????? zbog kategorije ivosti

opirnije u Akademijinoj gramatici iz 91.

u gramatici

nekoliko pr u gram

gramatika

Samardija u Jeziku popis tih imenica

Zrinka Jelaska, Tomislav Botica sklonidba imena

IMENA MORAMO ZNATI!

znati te skupine te navesti dvije dvostrukosti

znati nekoliko primjera, u Rango-Praktina gramatika

nije mi ba naroito jasno???

fali

ne uiti iz gramatike, ovo je dovoljno

pridjevi na ji, Babi Teak, akademijina gramatika

fali tj zbrckano mi je u bilji

Predmetci u Akademijinoj gramatici;

U pravopisu pisanje zamj sloenih sa -i, -ni s prijedlozima

Doao sam poslije pet godina, ni na to. (pravilno) na nita(nepravilno)

iz gramatike, pravopisa

u akademijinoj gramatici ili glasovima i oblicima

primjeri u gramatici

pasivna Gl vremena ne trebamo

36