Morfologija skripta

  • View
    52

  • Download
    13

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Morfologija skripta hrvatski jezik

Transcript

Dani hrv jezika 11.-17. oujka Spomen tjedan Dani hrvatskoga jezika

ve 20 g

spomen na Deklaraciju

11.-17.3.1967. Deklaracija o nazivu i poloaju hrvatskoga jezika

potpisnici Ljudevit Jonke, hrv filoloko drutvo, JAZU, FFZD (Brozovi), STSL Institut, Miroslav Krlea itd. svi potpisnici optueni od strane vlade

toke koje trae

1. jednakost jezika, promjena Ustava, svaka republika ima svoj jezik

2. potivanje ravnopravnosti hrv u medijima i kolstvu

Novosadski dogovor 1945. prethodi mu Anketa Matice Sprske, na temelju odgovora pozvani predstavnici svih nacija

iz hrv. dolazi nekoliko jezikoslovaca

stvoren zajedniki jezik hrvatsko-srpski

Pravopis hrv j. piu potpisnici

velik politiki pritisak komunizma, gl. rije srpskih jezikoslovaca

LJ. Jonke Spasili smo jekavicu

proklamira ravnopravnost, to nije provoeno, jezici su suzbijani

1. asopis Borba komunistiko glasilo, lektor u hrv. Stjepan Babi (pr. terora- izbacio rije boini iz straha od vlasti-spomen religije zabranjen)2. Okrunica radio postaje u Zg, Lj. Jonke navodi zabrane rijei nazivi mjeseca na hrv, skladba, skladatelj

3. Predavanje nije smjelo biti na hrv

Prethodi mu Novosadski pravopis (1960.) na latinici i irilici

hrv i srp se pokuavaju izjednaiti

1892. Ivan Broz (prvi pravopis hrv) koji vie ne vrijedido 1960.

1. neu

2. grjenik, strjelica, pogrjeka, greka (iz pokrivenog r nekad e nekad je)

3. sudac-sudca, zadak-zadci

Glavne razlike hrv/srp

Pravilo koje je uvijek vrijedilo za hrv pravopis, a i danas, a suprotstavlja se pravilu pii kao to govori, glasi Pii za oi,itaj za ui V. Babuki, 19.st.Osnova korjenskog (morfonolokog) naela

1892. uveo d (Ivan Broz)4. odvojeni futur- napisat u,jest u, smjet u, trest uOd 1960.1. neu

2. grenik, strelica, pogreka

3. suca, zaci, baci, paci, greka

4. odvojeni futur ostaje

1971. Hrvatsko proljee studentski bunt, trae ravnopravnost Hrvata i Srba (proljeari)

Vlado Gotovac hrv knjievnik koji je zavrio u zatvoru s drugima Londonac 1971. Babi, FInka, Mogu, objavile su ga tajne jugoslavenske slube (hrv emigracija)

studenti su zaposjeli fakultete traei nacionalna prava Budia voa

nakon toga izbacivani s faksa, mueni

sredinom 19. st Vjekoslav Babuki, osnovana Matica hrvatska

1863. Strossmayer osnovao JAZU

Hrvatsko filoloko drutvo izdaju asopise Jezik Govor, Suvremena lingvistika

1974. novi Ustav, o upotrebi hrv. knji. j

1983. Pravopisni prirunik hrv/srp jZvonko Kusi , predsjednik HAZUIgor Zidi, predsjednik Matice hrvatske

prve novine na hrv Zadar 1810.-12.

MORFOLIGIJA =jezikoslovna grana koja prouava vrste rijei i njihove oblike najnia jedinica jest morfem, a najvia rije, i to rije kao sveza leksikog i gramatikog morfema

odnos prema drugim rijeima podrazumijeva odnos najmanje dvaju rijei, a to je ve sintaksa fonem izraz(fon)/sadraj(alijetet razliitost od ostalih 31 fonema)

fonem jezine artikulacija= svaki se jezini znak moe rastaviti na manje jedinicearko Muljai O URO

1. morfemi

2. fonemi

3. URO (unutranja razlikovna obiljkeja) Andre Martinet prvi pisao o jezinim artikulacijama

4. komponencijalna analiza semantika analiza (sem na semem), izumila Praka lingvistika kola Prema Martinetu morfem je jedinica prva jezine artikulacije, on ih naziva monem

Morfem se ralanjuje na foneme, fonem na URO jedinice, 4. artikulacija je komponencijalna analiza. Njome nastaju jedinice manjeg znaenja sememi

morfem,fonem- linearni (slijedno, sukcesivno, jedan iza druge)

URO (simultani, u svenjevima)

glasovne promjene su rezultati linearnosti fonema, oni utjeu tj prilagoavaju se jedni drugima sigurnosne granice prostor rasprostiranja fonema

morfem definiramo leksiki i gramatiki morfem je najmanja j. jed. koju moemo pozitivno definirati, s obzirom na to razlikujemo leksike i gramatike vrste morfema

Morfem jedinica s dva lica izraz (morf);

Hrvatski jezik - u jednom morfu dolazi vie morfema i to se posebice odnosi na gramantem jer je u njemu uvijek nekoliko gramatikih znaenja hrv je zato sintetiki jezikMORFOLOKA ANALIZAitatelj- gramatika analizait(korijenski morfem)-a(interfiks-povezivanje dvaju morfema)-telj

LEKSIKA ANALIZAS obzirom na poloaj prema korjenu leksiki morfemi mogu biti predmetci(prefiks), dometci(sufiksi). Korijen rijei nosi temeljno znaenje, rijei, a predmetci i dometci ga mijenjaju.

Morfemi koji spajaju korijenski m. s dr. nazivaju se spojnici (infiksi, interfiksi)

GRAMATIKI MORFEMIkonani, relativno zavreni niz

1. broj

2. rod

3. pade

4. osoba

5. vrijeme

6. znaenje

Gramatiki morfem je dio rijei koji se mijenja kada rijei mijenjaju gramatike kategorije. U vezi je s leksikim.Duga mnoina dom-ov(gramatiki infiks)-i

uho, udo, nebo, kolo es u funkciji mnoine, uh-es-a

-ov,es,ih za sainjavanje broja

Skraena mnoina

u im. naseljenog stanovnitva

Osjeanin- /Osjean-i

Sve to mijenja znaenje- leksika kategorijaALOMORFI= razliiti izrazi istog morfema

nastaju

1.) zbog povijesnih razloga (povijesne glasovne promjene i promjene u morfolokom sustavu)

2.) zbog fonotaktikih zakona

POVIJESNI RAZLOZI

primjeri:

ruk-a

rac-i

ru-ni

oblak+an (nep a uvjetuje palatalizaciju)

vite-e

en- , en-a

nokat nokat-a, nokt-iju, nokt-i

Pov. razlozima su uvjetovani i Imenice 1. G mn. u svim im. skupinama, dvostruki nastavcipov razvoj

1. najstariji G bez nastavka2. 15. st. mladi nastavak a (djevojaka)2. I jd .r. (kosti, kou)3. V (kralju, junae)Pridjevi

lijepoga- lijepom Navezak (u 19. st obvezan)

FONOTAKTIKI ZAKONI

odreuju koji e fonemi biti jedan do drugoga

ive glasovne promjene

1. JPZ

2. JPMT

3. ispadanje sugl

doslovno se provode u jeziku

mogu se ali i ne moraju biljeiti u pismu

prijeglas (rekla da provjerimo sami, ja sam kopirala iz skripte za Fonetiku i fonologiju od prole godine)Prijeglas je promjena otvornika, a odnosi se na to da iza nepanika, c i skupova t i d dolazi i moe samo biti e, a iza nenepanika samo o (-e iza mekih glasova, -o iza tvrdih).

Provodi se:

u N jednine imenica srednjeg roda: krilo/polje u dugoj mnoini imenica mukog roda: gradovi/ muevi u I jednine imenica mukog i srednjeg roda: gradom/muemNepanici ili meki glasovi su: lj, nj, , , j, a moe i r (ovisi je li rije stara ili nova).

a) o -e b) ov -ev c) om -emN selo polje putovi panjevi momkom pranjem

I selom poljem strievi stricem

zeevi

ODSTUPANJA:

a) u sloenicama sa spojnikom o: duobrinik, prednjonepanib) u I jednine:

u jednoslonim i dvoslonim imenicama mukog roda koje u slogu ispred nastavka imaju samoglasnik e disimilacija: hmelj hmeljom, Be Beom, ALI uitelj uiteljem jer je to troslona rije, a ovo pravilo ne vrijedi za imenice na telj i vieslone rijei

u imenicama enskog roda: velja veljom, kuhinja kuhinjom

u posuenicama bez obzira na samoglasnik pred nastavkom: bendo bendom.

Dvostrukosti:

a) u I jednine: car carom carem, ribar ribarom ribaremb) u posvojnom pridjevu: mornar mornarov mornarevPrimjeri:

bogac/bokca < bog+ca

glasovi moraju biti jedan do drugoga

nositi>nos+nja>nonja JPMT

pet+deset> petdeset JPZ, ispadanje

VRSTE RIJEIrazliite u gramatikamarei za glagole da izriu radnju, stanje i zbivanje je nepotpuno, dakle znaenjsko razlikovanje vrsta rijei je netono

kriteriji podjele

1. nadreeni kriterij morfoloki(gramatiki) promjenjljive i nepromjenjljive2. podreeni kriterij - znaenjski1. nadreeni kriterij temeljni kriterij je leksiko/gramatiki (imaju li rijei znaenje izvan reenice)

pr. Stojim do stola. do= mjesto

Od faksa do trnice. do= mjesto

Od jutra do sutra. do=vrijeme

puno znaenje van reenice autosemantine/ punoznane /samoznane rijei dalje se dijele temeljom znaenjskog-leksikog

2. podreeni kriterij (binarna podjela)1. autosemantinea. statine (imenuju svijet oko nas, ali ne onaj koji traje u vremenu) im, pridj, zamj, br, prilozib. dinamine glagoli2. sinsemantine (suznane) prijedlozi, veznici, uzvici, estice (modalne rijei) van reenica nemaju tono znaenje ali veznik ili ima stalno znaenje

i moe biti uzvik i veznik

Glagoli = rijei s osobnim oblicima

Imenice = rijei s padenim oblicima koji su uvijek u istom rodu

Pridjevi = trorodne rijei s padenim oblicima i stupnjevanjem

Zamjenice = trorodne rijei s padenim oblicima bez stupnjevanja

Brojevi = redni svi koji se ne mogu stupnjevati su pridjevi

Prilozi = nepromjenjive rijei koje mogu imati ulogu u reenici

Modalne rijei = posebna nepromjenjiva skupna, izriu stav govornika prema cijeloj reenici (sigurnost, neizvjesnost, potvrdnost)

Primjeri

1. zamjenice ne moe se rei da zamjenjuju neto

Ja govorim. Ja=ne zamjenjuje nita

2. Brojevi1- pridjev

2,3,4 imenica

5 prilozi koliine

100 prilog

dvoje, troje - pridjevi

N- dvije studentice

G- dviju studentica

poanta: pripadaju razliitim vrstama rijei, povezuje ih koliina

3. PriloziZimi(subjekt) je hladno (predikat)

Ima ve mnogo(At) jabuka.Mnogo ui