MORSKA OBALA

5/26/2018 MORSKA OBALA

1/24


2/24

pokuspokus

Na prvi se pogled promatrau s kopna more ini kao velika i jednolinavodena masa koja se prostire u daljinu sve do horizonta. Neto poputpustinje. Meutim, zavirimo li pod povrinu tog beskrajnog plavetnilaostajemo zapanjeni njegovom dubinom i arenilom. Takvo bogatstvorazliitih oblika ivota moe se usporediti s najarenijim sajmom pravihprirodnih dragocjenosti. Zapravo, nigdje drugdje na Zemlji neemo naitoliko razliitih ivotinjskih i biljnih skupina kako se isprepliu i dijele ivotniprostor u kojem smo mi ljudi samo povremeni gosti. Promatrajui more isav taj ivot u njemu uimo o njegovim stanovnicima i divimo se njiho-

vom skladu i vrlo esto se sami s njima usporeujemo. Nastojimo nauitiplivati poput dupina ili koristi zvuk za snalaenje u prostoru onako kakoto oni ine. Stvaramo plivake kostime koja nalikuju koi morskog psakako bi bre plivali. Voljeli bi roniti dugo poput morskih kornjaa. Uimo otome kako spuve i morske zvijezde obnavljaju dijelove svog tijela te kakoplanktonske morske alge stvaraju kisik. Mnogo toga ovjek moe nauitiod mora i o moru koje moramo potivati i uvati. Zato, kao pravi istraivaimorskog svijeta zaronimo u tajne njegovih stanovnika itajui ovu knjigu i

uei uz igru i zabavu.

Uvod

Uz svaku obraenu temu nai ete rubriku Igraj se i naui! unutar kojesmo pripremili niz zanimljivih pokusa i zadataka koji e vas zabaviti i uz

koje ete lake razumjeti i nauiti kako ive organizmi na morskoj obali.

Igraj se i naui.


3/24

ivot na morskoj obali..................ivi svijet na rubu kopna..............udesan svijet morskih algi..........Puevi...........................................koljkai........................................arnjaci.........................................

Rakovi...........................................Bodljikai.......................................Prijetnje.........................................Zatita...........................................

1

2468

101214161820

sadraj

sadraj


4/24

ivot na

morskojDa bi bolje razumijeli kako ive biljke i ivotinje na morskoj obali i u uskompojasu mora koji najee nazivamo pliak, trebamo najprije neto nauitio ivotnim uvjetima koji ovdje vladaju. U ivotne uvjete ubrajamo sve onoto je svakom ivom biu potrebno za ivot, poput svjetlosti, topline, vodei energije. Budui da se na morskoj obali ovi uvjeti mogu esto mijenjati,organizmi koji tu ive imaju itav niz posebnih prilagodbi.

Svjetlost je u pravilu veoma jaka. Morske su obale veinom jako osunane,

zbog ega su organizmi koji tu ive ljeti izloeni jako visokim tempera-turama i zraenju te im esto prijeti isuivanje. Zbog toga neki imaju vrsteoklope, skrivaju se meu stijenama ili zakopavaju u pijesak i tako ekajukraj dana kada vruina poputa.

Zbog stalnog prskanja i pomicanja morske vode, ak i oni organizmi kojiive na kopnu uz samo more imaju s njime redoviti kontakt. Osobito je toizraeno tijekom razdoblja plime i oseke. Tijekom plime morska se razina

podie iznad uobiajene, dok se tijekom oseke sputa. ivotinje i biljkekoje se tijekom sunanih dana ili oseke uvaju od isuivanja za vjetrovitase vremena ili plime mogu nai potpuno pod morem.

Svi su organzmi koji ive na morskoj obali neprestano izloeni velikimkoliinama soli. Bilo da dolazi iz morske vode, noena vjetrom s povrinemora ili iz oskudnog tla putem korijenja biljaka, slanost je stalna pojavakoja takoer zahtjeva posebne prilagodbe.

Nisu sve morske obale jednake. Morska obala moe biti stjenovita,pjeana, muljevita, ljunkovita, sastavljena od manjih ili veih kamenia.S obzirom na to, na nekim je morskim obalama podloga na kojoj ive orga-nizmi nepomina, a na nekima pomina. Na nepominoj stjenovitoj podlozimnogi organizmi imaju posebne organe za privrivanje kako ih ne biodnijeli valovi i morske struje. Na pominim se podlogama organizmi boreprotiv struja i valova tako da se brzo kreu i bjee ili dobro ukopavaju upijesak i mulj.

2

obali


5/24

3

pokus1pokus1

Kada ste u prilici izaite do morske obale u jutarnjim satima i pokuajte jenacrtati na papir tako da paljivo oznaite granicu kopna i mora.

Ukoliko je rije o stjenovitoj obali, na stijenama oznaite tamni pojas kojise uzdie od povrine mora. Tamne presvlake na stijenama u ovome po-jasu oznaavaju razinu do koje more see za razdoblja plime.

Pribliite poetak metra morskoj razini i izmjerite dokle see tamni pojas

na stijenama. Zabiljeite izmjerenu visinu na svoj crte.

Popodne ponovite cijeli postupak i zabiljeite izmjerenu vrijednost.

Izraunajte kolika je razlika u razini mora ujutro i popodne. U koje je dobadana morska obala pod utjecajem plime, a u koje oseke?

Ukoliko je rije o pjeskovitoj obali, razina plime vidljiva je po slojevitim nak-

upinama agli i morskih cvjetnica koje more prilikom plime izbaci na obalu.Postupak mjerenja treba provesti tako da se poetak metra prisloni uzgranicu obale i mora te se mjeri do gornje visine zadnjeg sloja nakupina.

Plima i oseka?

Za pokus je potrebno pripremiti: olovku, papir, metar

5

6


6/24

4

Biljke i ivotinje koje ive na kopnu tik uz more, iako ne spadaju u morskeorganizme, imaju niz prilagodbi na neprestani utjecaj mora.

Galeb klaukavac

Najpoznatija ivotinja koju redovito susreemo na morskoj obali je galebklaukavac. Ova se ptica gnijezdi na morskoj obali, a hrani krstarei iznadpovrine mora u potrazi za ribom. Upravo zbog toga, galeb ima jako dobarvid kako bi primjetio ribu s velike visine i otar kljun kojom ju nepogreivohvata. Meu nonim prstima ima plivae koice zbog kojih je dobar pliva.Takoer, njegovo je snjenobijelo perje masno kako se ne bi smoilo pri-likom plivanja.

ivi svijet

na rubukopna

Primorska guterica

Ovaj maleni gmaz esto se moe uoiti kako hitro pretrava morsku oba-lu. Najee je sivkastosmee do tamnosmee boje sa zelenim i sivimarama, a moe narasti do 15 cm duine. Za velikih vruina skriva se meustijenama, a prskanje valova izbjegava bjeei od obale te ga se moe sus-

resti posvuda u primorju. Hrani se paucima, kukcima i malim raiima.

Biljke slanue

Biljne vrste koje su uspjeno prilagoene ivotnim uvjetima na morskojobali, zbog neprestane izloenosti velikim koliinama soli, nazivaju se

biljke slanue.Najpoznatije biljke slanue na Jadranskoj obali su caklenjaa, mriica imatar.


7/24

5

Mriicaima tanku, sivkastu, mreastu stabljiku i listie prekrivene dlaicamakoje biljku tite od gubitka vode. Cvate sitnim plavkastim cvjetiima.

Caklenjaa je biljka koja u svojoj debeloj, mesnatoj, zelenoj stabljici

pohranjuje velike koliine vode i tako sprjeava isuivanje. Slanog je okusai koristi se u prehrani.

vrsta stabljika mataraizluuje vosak koji sprjeava isparavanje i gubitakvode. Listovi su uski, mesnati, tamnozelene boje. Zbog slanog, aromatinogokusa koristi se u prehrani, a poznato je i da ima ljekovita svojstva. UHrvatskoj za ovu biljku postoje jo i nazivi motar, petrovac ili ulac.

Zadatak 1. Pomozigalebu da pronae put

do ribe kroz labirint!

zadatak

1zadatak1


8/24

udesan

svijet algi

Meu ivim svijetom morske obale posebno se istiu alge. Alge su

biljke koje ive u vodi i nemaju biljne organe korijen, stabljiku, listove

i cvijet. Njihovo je tijelo esto krpastog ili nitastog, nepravilnog oblika i

naziva se steljka. Alge su veoma znaajne za ivot na Zemlji jer foto-

sintezom proizvode velike koliine kisika. Osim toga, one su hrana za

brojne morske ivotinje, a ponekad svojim gustim rastom slue nekim

vrstama kao sklonite. Prema boji pigmenta koji imaju u svojim stani-

cama za upijanje suneve svjetlosti, alge dijelimo na zelene, smee i

crvene.

6

Zelene alge

Zelene alge esto rastu u povrinskim, dobro osvijetljenim slojevimamora, pa su este uz morsku obalu. Najpoznatija zelena alga u Jadranuje morska salata. Morska salata voli stanita koja su bogata organskimtvarima te ju esto nalazimo u blizini kanalizacijskih ispusta ili u lukama,pa ju moemo smatrati pokazateljem oneienog mora.

Smee alge

Najbrojnija skupina algi u Jadranskome moru su smee alge. Mnogevrste poput jadranskog braia, bobiarke, padine i cistozire ive uzplitke stjenovite morske obale. Cistozira je alga koja tvori guste livadekoje su omiljeno skrovite ivotinjama u pliaku. Padina je smea algakoju esto nalazimo privrenu uz stijene na morskoj obali, a svojim

izgledom podsjea na lepezu.

Crvene alge

Crvene alge osim u pliaku, nalazimo i na velikim dubinama. Za razlikuod zelenih algi, one ive samo u istom i bistrom moru. U nekim zem-ljama svijeta koriste se u prehrani. Svojim prekrasnim crvenim bojama

uljepavaju izgled stijenovite morske obale. Jedna od najeih crvenihalgi u Jadranu je koralina koja je dobila naziv po svojoj steljki koja proma-trana povealom podsjea na crveni koralj.


9/24

7

pokus2p

okus2

Izrada herbarija s morskim algama

Za pokus je potrebno pripremiti: olovku, dobro upijajui papir, najlon-

sku arapu, kare, stare novine, 10 veih knjiga, strunu knjigu kojaslui za odreivanje vrsta morsih algi

Kada odete u posjet morskoj obali sa sobom ponesite stare novine,dobro upijajui papir, najlonsku arapu, kare i olovku kako bi moglinapraviti jedinstveni herbarij s morskim algama.

Potraite algu i otrgnite komadi te stavite paljivo na dobro upijajui

papir na koji ete zabiljeiti datum i mjesto s kojeg ste uzeli uzorak.

Zatim, odreite komad najlonske arape neto vei od komadia otrg-nutog uzorka alge.

Prekrijte uzorak alge na papiru najlonskom arapom i umetnite cijelipapir u stare novine. Najlonska arapa e sprijeiti da se uzorak algezalijepi za novinski papir.

Postupak ponovite sa svakom pronaenom vrstom alge.

Po povratku s izleta, posloite novine s algama na suhom i ravnommjestu te na njih stavite desetak veih knjiga koje e svojom teinompomoi da se alge spreaju, dok e novinski papir posluiti da upijevlagu iz uzoraka.

Slijedea dva tjedna svakodnevno mijenjajte novinski papir za svaki listherbarija.

Nakon to ste utvrdili da su se alge osuile, paljivo uklonite najlonskuarapu s uzoraka. Zbog velike koliine vlage, alge su se najvjerojat-nije prilikom preanja same zalijepile za upijajui papir, ukoliko nisuprivrstite ih selotejpom.

Uz pomo uitelja, potraite u strunoj knjizi za odreivanje vrsta mor-skih algi nazive svake pojedine vrste te ih upiite na listove vaeg novogherbarija.

5

6


10/24

8

Puevi spadaju u skupinu ivotinja koju nazivamo mekuci. Osim pueva,koljkae i glavonoce takoer ubrajamo u mekuce. Svi mekuci imaju

mekano tijelo obavijeno sluzavim platem koji kod velike veine vrsta luivapnenaku ljuturu koju kod pueva zovemo kuica. Pueva je kuicauvijek graena iz jednog dijela.

Mnoge vrste pueva ive u moru ili na morskoj obali. Neke od najeihvrsta koje susreemo na jadranskoj obali su litorina, ogrc, priljepak i petro-vo uho.

Morski puevi

Litorina

Litorina je siuan pui kojeg moemo pronai gotovo posvuda na stjen-ovitoj obali. Veinu vremena provodi na suhom, skrivajui se u pukotinamai udubinama na stijenama tik uz more. Iako je veoma malen, njegova spi-ralno zavijena kuica sadri niz komorica u kojima ovaj morski pu uvazalihe vode prikupljene tijekom razdoblja plime ili prskanja valova. Budui

da die krgama, morska voda neophodan mu je izvor kisika.

Ogrc

Ogrc je pu vrste arene kuice kojeg esto susreemo na stijenama upojasu plime i oseke. Njegova su omiljena hrana modrozelene alge kojetvore sluzave presvlake na stijenama. Ponekad, kad pu ugine, njegovupraznu kuicu nastanjuje rak samac.

Priljepak

Priljepak je pu koji je naziv dobio prema svojoj sposobnosti da se uopasnosti ili za nepovoljnih uvjeta vrsto prilijepi za stijene. Njegova jekuica spljotenog, nepravilnog oblika te oblikom i bojom poput stijenaomoguuje ovom puu da se sakrije od grabeljivaca.


11/24

pokus

3

pokus3

9

Petrovo uho

Ovaj prekrasni pu naziv je dobio prema jedinstvenom obliku ljuture kojapodsjea na unu koljku. Ljutura je s unutranje strane presvuena sedefom

to joj daje poseban sjaj i ljepotu, a na njoj se jasno vide otvori u obliku rupicakroz koje voda s kisikom dolazi do krga na mekanom tijelu ivotinje.

Izrada zbirke morskih mekuaca

Za pokus je potrebno pripremiti: olovku, selotejp, lijepilo, bijele papire,

manje kutijice ili vreice, strunu knjigu (tzv. klju) koja slui za odre-ivanje vrsta mekuaca, kartonska ili stiroporna ploa veliine 1 x 1 m.

Kada odete u posjet morskoj obali sa sobom ponesite papire, kutijice ilivreice, selotejp i olovku kako bi mogli napraviti vlastitu zbirku morskihmekuaca.

Potraite prazne ljuture pueva i koljkaa na plai te svaku pojedinu vrstustavite u zasebnu kutijicu ili vreicu. PRIPAZITE DA STE SAKUPILI SAMOPRAZNE LJUTURE KAKO NE BI BESPOTREBNO ULOVILI IVOTINJE!

Uz svaki pronaeni uzorak stavite papiri na kojem ste naznaili datum imjesto pronalaska.

Ukoliko nemate kutijice ili vreice, sakupljene ljuture moete selotejpomprivrstiti za bijeli papir te potrebne podatke zabiljeiti sa strane.

Uz pomo uitelja, potraite u strunoj knjizi za odreivanje vrstamekuaca (kljuu) nazive svake pojedine vrste te ih upiite na papirie spodatcima o svakom uzorku.

Sakupljene ljuture pueva i koljkaa moete poslagati na kartonsku ili

stiropornu plou veliine 1 x 1 m te ih privrstiti pomou lijepila. Uz svakuvrstu stavite etiketu s imenom vrste te podatcima o datumu i mjestupronalaska i vaa je zbirka gotova!

5

6


12/24

koljkai su mekuci ije je mekano tijelo zatieno ljuturom iz dva dijelakoji se zovu koljke i prianjaju jedan na drugi te se mogu vrsto zatvoriti.Neke se vrste koljkaa kreu izvirivanjem stopala izmeu dvaju ljutura, aliveina ih ivi ukopana u mulju i pijesku. Na morskoj se obali pored ostalihvrsta, mogu pronai i sranke, dagnje, kamenice i prstaci.

koljkai

10

Sranke

Ovi koljkai ive na pjeskovitom dnu rujui odmah ispod povrine, te imje tijelo jednim dijelom zakopano u pijesak. Ime su dobile prema ljuturamakoje preklopljene imaju srcoliki oblik. Ljuture su im izbrazdane i proaranesmeim bijelim prugama.

Dagnje

Dagnje su poznate po svojim tamnomodrim ljuturama i ukusnom hran-jivom mesu. ive u skupinama privrene za stijene ili neku drugu pod-logu. Ljudi ih rado jedu, ali potreban je oprez jer one ivotinje koje iveu oneienom moru u sebi mogu sadravati opasne otrove budui daneprestano filtriraju morsku vodu.

Kamenice

Kamenice su dobile naziv prema izgledu njihovih slojevitih ljutura nepravil-na oblika koji podsjea na stijene za koje su vrsto privrene. Zbog nji-hova su ukusnog mesa kamenice izrazito cijenjene u prehrani. U Hrvatskojse za kamenice esto koristi i naziv otrige.


13/24

11

Pogodi tko sam!

Potrai gdje se u osmo-sjerki kriju nazivi 10 vrsta

koljkaa!Slova koja ostanu ne-upotrebljena nakon topronae sve zadanenazive otkrit e ti nazivjo jednog poznatogkoljkaa iz Jadrana.

zadatak2za

datak2

Prstaci

Prstaci su koljkai koji pomou posebnih izluevina bue rupe u mekimstijenama unutar kojih ive i rastu. Zbog svojeg su iznimno ukusnog mesa

na Jadranu gotovo istrijebljeni. S obzirom da rastu i razvijaju se jako sporo,potreban je dugi niz godina da se unitene populacije oporave. Takoer,kako bi doli do ovih skupocjenih koljkaa, ljudi razbijaju stijene u kojimaive, pa se na taj nain razara i unitava itava obala. Zbog toga je prstacu Republici Hrvatskoj strogo zatiena vrsta, a njegovo se sakupljanjekanjava velikim novanim kaznama.

Nazivi:

brbavica, aka,dagnja, kamenica,kunjka, periska,prstac, sranka,rumenka

Rjeenje: _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _

A RAJ K OA

NJ UOBA B VK

G MKA R SS

A EKAE

M

B RI

D NUKN AR

A KNJI V AE

P AKAC IP N

I CAA C KA

T ASRP A AC

K

C

C


14/24

arnjaci su ivotinje koje oko usnog otvora imaju kruno rasporeenelovke. Na lovkama se nalaze arne stanice s otrovom koji ivotinjama sluikako bi omamile plijen i zatitile se od napadaa. Otrov arnjaka najeeje potpuno bezopasan za ovjeka, ali ima i nekih vrsta ijih se lovki trebadobro paziti jer ve pri najmanjem dodiru izazivaju jake opekline i bol. Uarnjake ubrajamo moruzgve, koralje i meduze.

arnjaci

12

Crvena moruzgva

U zoni plime i oseke, vrsto privrena za stijene ivi crvena moruzgva.Svojim prekrasnim izgledom i jarkom crvenom bojom privlai pozornostpromatraa. Za razdoblja plime, dok je pod morem, rairi svoje lovke kakobi skupljala hranu te izgleda poput prekrasnog cvijeta. Kada nastupi oseka

i ivotinja se nae na suhom, uvlai lovke i stisne se te izgleda poput plodatrenje priljepljene za stijenu.

Smea vlasulja

Smea vlasulja takoer ivi sjedilaki, privrena za stijene u pliaku, zbogega ju mnogi ljudi zamjenjuju za algu. Njene duge smee lovke imaju posebi arne stanice s otrovom koji moe izazvati peckanje na koi osjetljivijihljudi, stoga pokuajte izbjei izravan dodir s ovom zanimljivom ivotinjom.


15/24

13

Koralji

Koralji su maleni arnjaci koji redovito ive u skupinama koje nazivamo kolo-nije. Kolonije koralja mogu se sastojati od milijuna ivotinjica iji udruenivrsti skeleti tvore itave obale, grebene ili otoke. Mnogi koralji ive u za-jednici sa siunom algom zooksantelom koja ih opskrbljuje potrebnomenergijom. Budui da su kolonije koralja jako osjetljive na promjene tem-perature, oneienje mora ili trganje pojedinih dijelova, danas su gotovosve vrste koralja ugroene i zatiene.

pokus3p

okus3

Dotakni moruzgvu

Za pokus je potrebno pripremiti: olovku ili neki drugi tapi

Kada odete u posjet morskoj obali sa sobom ponesite olovku ili neki drugitapi kako bi ispitali reakcije moruzgve.

Potraite moruzgve privrene na stijene u pliaku. Neke od njih biti e

stisnute u obliku crvene loptice, njih ostavite da miruju.

Kada pronaete moruzgvu sa rairenim lovkama u obliku cvijeta paljivo jedotaknite olovkom ili tapiem. Pazite da ju ne ozlijedite.

Promatrajte to e se dogoditi!


16/24

Rakovi, kukci, pauci i stonoge spadaju u skupinu ivotinja koju nazivamolankonoci. Tijelo im je graeno od nekoliko dijelova ili lanaka. To su

glava, prsa i zadak. Noge su im takoer lankovite. Kod rakova su glava iprsa spojeni u glavoprnjak. Njihovo je tijelo najee dobro zatieno ok-lopom od hitina. Mnogi rakovi ive na morskoj obali u zoni plime i oseke.

Rakovi

14

Grmalj

Grmalj je prekrasan rak izuzetno vrstog oklopa rumenkasto smee boje.

Na tijelu mu se istiu snana klijeta koja su pri vrhu crna, a zbog izrazitosnanog stiska treba ih se uvati. Brz je i okretan te najese spretnoutekne svakome tko ga pokua uloviti radi njegova ukusnog mesa.

Vitiari

Rakovi vitiari ili brumbuljaci vjerojatno su najee ivotinje na stjenovitojmorskoj obali. Zbog njihova vrstog oklopa, stopljenog sa stijenom na ko-joj ive trajno privreni, gotovo ih nitko i ne primjeuje. Ako paljivije pro-motrite bockave i grbave dijelove stijena u zoni plime i oseke, uoiti etemalene ivotinjice koje kroz otvore u svom neobinom oklopu, za plimnihrazdoblja, pruaju njene vitice i iz mora si priskrbljuju potrebnu hranu.

Rak samac

Rak samac za razliku od velike veine svojih srodnika nema oklop, toga ini lakim plijenom mnogih grabeljivaca. Zbog toga on ivi u praznimkuicama pueva koje mu slue kao sklonite u koje uvlai svoje mekanotijelo. esto mu se pridruuje i moruzgva koja se privrsti s vanjske stranepueve kuice te ive udrueni u zajednici koja se naziva simbioza. Sim-bioza je zajednica izmeu razliitih vrsta od koje svaka ima koristi. Rakusamcu moruzgva svojim arnicama prua dodatnu zatitu, a moruzgvi raksamac omoguuje kretanje.


17/24

15

Traimo partnere!

Prema navedenimosobinama iz oglasapojedinih vrsta,pridrui svakoj njenogidealnog partnera zazasnivanje ivotne za-jednice simbioze.

zadatak3za

datak3


18/24

16

Bodljikai

Bodljikai su skupina ivotinja ije se tijelo moe zrakasto podijeliti na

pet jednakih dijelova. Veina ih ima manje ili vee bodlje, po emu su idobili naziv. Uglavnom ive na morskom dnu po kojem se kreu pomoujedinstvenih noica ispunjenih vodom i posebnog vodoilnog sustava. Ubodljikae ubrajamo jeince, trpove, zmijae i zvjezdae.

Hridinski jeinac

Na kamenitoj morskoj obali esto nalazimo hridinske jeince ije otrecrne bodlje prijete kupaima u pliaku. Iako u njihovoj blizini moramo bitioprezni da se ne ubodemo, njihovo prisustvo znak je istog mora. Jeincise takoer smatraju istaima morskog dna jer marljivo s njega uklanjajuostatke algi i drugih organizama.

Trpovi

Zbog njihovog valjkastog oblika tijela trpove esto nazivaju morskimkrastavcima. Njihovo je mekano tijelo presvueno tamnom koom. Uopasnosti imaju obiaj da kroz usni otvor izbace itavu utrobu te takoodbiju napadae. Kada proe opasnost, utroba se ispranjenog trpaponovo obnavlja. Ponekad ih susreemo u pliaku.

Zvjezdae

Iako najee ive malo dublje na morskom dnu i zvjezdae ili morskezvijezde mogu se ponekad pronai na morskoj obali ili u pliaku. Premdadjeluju bezazleno, za mnoge su stanovnike morskog dna upravo one na-jopasniji grabeljivci. Ako im se sluajno otrgne jedan od krakova, nije

problem jer e im ubrzo na mjestu starog izrasti novi.


19/24

17

Oboji sliku!

zadatak4za

datak4


20/24

18

PrijetnjeNajveu prijetnju biljkama i ivotinjama koje ive na morskoj obali pred-stavlja unitavanje stanita. Na Zemlji je sve vie ljudskih naselja u obal-nom pojasu koja se svakodnevno ire i zauzimaju sve vee dijelove morskeobale. Izgradnjom kua, prometnica, obalnih etnica i luka nestaju stanitaza brojne biljne i ivotinjske vrste koje time postaju sve ugroenije.

Dodatni problem predstavlja i zagaenje mora. Mnoge alge i morske ivotinjeugibaju od posljedica isputanja otrovnih kemikalija u more. Kruti otpad u

moru, osim na morskom dnu, najee zavrava na obali prekrivajui svevee povrine. Osim to smee na obali runo izgleda, ono trajno teti or-ganizmima koji tu ive. U sluaju havarije naftnih tankera, itave susjedneobale bivaju prekrivene debelim naslagama katrana koji gui sav ivi svijetispod sebe.


21/24

pokus4p

okus4

U sve 3 staklenke do polovice ulij vodu.

Redom ulijevaj u prvu licu ulja, u drugu licu nafte i u treu licu octa.

tapiem promijeaj sadraje svake staklenke posebno. Promatraj to sedogaa i zabiljei promjene.

Dobro zatvori staklenke te svaku pojedinano dobro prodrmaj. Promatrajto se dogaa i zabiljei promjene.

Kako se tekuine iz pokusa mijeaju s vodom?

to se dogaa s uljem i naftom koji dospiju u more?

5

6

Naftne mrlje

Za pokus je potrebno pripremiti: 3 manje staklenke sa zatvaraem,

tapi za mijeanje, vodu, ulje, naftu, ocat, olovka, papir

19

Pojedini su morski organizmi poput algi i koralja izuzetno osjetljivi napromjene temperature mora. Zbog klimatskih promjena i globalnogzatopljenja ubrzano raste i temperatura mora. Alge zooksantele koje iveu simbiozi s koraljima ugibaju ve pri manjim porastima temperatura morate na taj nain iza sebe ostavljaju blijede koralje koji bez svojih simbiotskihpartnera nemaju dovoljno energije za dalji rast i razvoj ime i oni postupnoodumiru.


22/24

20

Oistimo plae! Kako bi zatitili morsku obalu ljudi se, prije svega, moraju nauiti odgovor-nom ponaanju. Otpadu nije mjesto u moru te stoga upozorite svakoga tkopokua baciti smee u more ili ga ostaviti na obali. Za vjetrovita vremenakruti otpad koji pluta na povrini mora valovi izbacuju na morske obale.Stoga uinite neto korisno za okoli i barem jednom godinje s prijatelji-ma organizirajte akciju ienja neke vama dostupne plae. Pokuajte pritom promotriti i analizirati pronaeni otpad. ega ima najvie? Razmisliteodakle je to dospjelo na plau. Prikupljeni otpad spremite u dobro zat-vorene vree ili kontejnere, pa zamolite uitelje ili roditelje da obavijestegradsku slubu koja e sve prikupljeno odvesti na prikladno odlagalite

Na slici morske obaleizbaci uljeze!

zadatak5za

datak5


23/24

otpada. ienje plae moe biti veoma zabavna aktivnost kojom eteuljepati izgled vaeg mjesta, a time ete se i vi osjeati zadovoljno. Na

istoj morskoj obali potraite alge, pueve, koljkae, rakove i sve ostalezanimljive stanovnike.


24/24

Ova publikacija izraena je u okviru projekta Jaanje

sposobnosti NVO-a za provoenje Natura 2000 prio-ritetnih aktivnosti kojeg financira Europska unija.Sadrajove publikacije iskljuiva je odgovornost Plavog svijetai ni na koji se nain ne moe smatrati da odraava gleditaEuropske unije.

Dizajn i ilustracije: Anton Horvatovi

www.plavi-svijet.org

Izdava: Plavi svijet Institut za istraivanje i zatitu mora,Veli Loinj, 2009.

Copyright Plavi svijet, 2009.

Documents

MORSKA OBALA