Motivacija 2003/04

1. Što je motivacija, povijest istraživanja, modeli motivacije

2. Mjerenje motivacije

3. Psihoanalitički pristup motivaciji

4. Etološki pristup motivaciji

5. Evolucijski pristupi motivaciji

6. Teorije nagona

7. Geštaltistički pristupi motivaciji

8. Teorije očekivanja

9. Atribucijske teorije motivacije

10. Humanistički i personološki pristupi motivaciji

11. Motiv za postignućem

12. Motiv za moći

13. Motiv za afilijacijom/intimnošću

14. Motivi izbjegavanja

15. Motivacija i društvo

16. Suvremeni motivacijski kontrukti srednjeg reda

17. Glad, žeđ

18. Spavanje

18. Seks i reprodukcija

19. Uzbuđenje, eksploracija, stres

Literatura:

Fulgosi, A. (1983). Psihologija ličnosti: teorije i istraživanja. Zagreb: Školska knjiga. (poglavlja: Freud, Murray, Lewin, Maslow i Cattell)

Osnovne karakteristike motiviranog ponašanja

1. Aktivacija, povećana mobilizacija energije

2. Usmjerenost prema cilju

3. Ustrajnost, intenzitet i učinkovitost ponašanja

4. Mijenja se pod utjecajem vlastitih posljedica

Mook (1987) - istraživanje motivacije je traganje za principima koji će nam pomoći razumjeti zašto ljudi i životinje iniciraju, izabiru i ustraju u specifičnim akcijama u specifičnim uvjetima.

MOTIV - bilo koji uvjet koji dovodi do toga da organizam započne ili nastavi s nekim ponašanjem.

MOTIVACIJA - opći termin koji se odnosi na pobuđivanje, održavanje i usmjeravanje ponašanja organizma prema nekom cilju.

Slika 1. Povijest psihologije motivacije

Slika 2. Osnovni modeli motivacije

(Madsen, 1988)

Homeostatski model (Cannon i Freud, 1915) – kada se naruši ravnoteža unutarnje okoline aktiviraju se regleksni regulacijski procesi i ponašanja kojima je cilj ponovno uspostavljanje ravnoteže.

Hedonistički poticajni model (Young, 1936) – ugoda sama po sebi može dovesti do određenog ponašanja, bez obzira što se njime ne zadovoljava nikakva potreba (afektivna motivacija).

Kognitivni model (Festinger, 1957) – kognitivni procesi mogu imati dinamički efekt na ponašanje.

Model aktivnosti (Woodworth, 1958) – teorija ponašajne primarnosti; ljudi i ostali organizmi imaju temeljni motiv za aktivnošću, koji može biti zadovoljen sam po sebi, bez zadovoljenja ostalih potreba i nagona.

Slika 3. Modeli motivacije s obzirom na naglašavanje unutarnjih odnosno vanjskih uzroka ponašanja

Mjerenje motivacije:

Eksperimentalno - ispitivanje motivacije u obliku kratkotrajnih utjecaja kao što su hrana, zahtjevi za poslušnošću ili električni šokovi, koji neposredno pobuđuju ponašanje približavanja ili udaljavanja.

Motivacijske dispozicije su ponavljane usmjerenosti prema ciljnim stanjima koja potiču, orijentiraju i selekcioniraju ponašanje. O toj se usmjerenosti zaključuje na osnovi aktivnosti koje pojedinac poduzima (McClelland, 1986).

• Test tematske apercepcije (TAT) (Murray, 1938) – projektivni test koji se sastoji od 20 crteža čiji se sadržaj odnosi na važne emocionalne epizode (Slika 4),

• Izmišljene priče (Atkinson i McClelland, 1948),

• Upitnici – npr. Upitnik motivacije postignuća (Costello, 1967), Upitnik protestantske etike (Mirels i Garett, 1971), Ljestvica prevladavajućih motiva (EEPS; Edwards Personal Preference Schedule, Edwards, 1959), Upitnik psihološke sigurnosti/nesigurnosti (Maslow, 1954), Test analize motivacije (MAT; Motivation Analysis Test, Cattell, 1957),

• Fiziološke mjere motivacije – mjere uzbuđenja često se koriste kao mjere intenziteta motivacije (npr. puls, sistolički i dijastolički krvni tlak).

Slika 4. Primjer slike iz TAT-a

EEPS – 15 dimenzija (postignuće, popustljivost, sistematičnost, samopotvrđivanje, neovisnost, povezanost, interes za psihički život, traženje pomoći, dominantnost, primanje krivice, davanje, traženje promjena, ustrajnost, heteroseksualnost, agresivnost).

MAT – faktori prvog reda

1. Alfa faktor – id; uključuje nekontrolirane želje i zahtjeve,

2. Beta faktor - ekspresija ega; ukazuje na zreli interes koji je u skladu sa stvarnošću. Uključuje spremnost za djelovanje ali uz poštivanje realnih mogućnosti i sposobnosti.

3. Gama faktor – superego; izražava se kao želja "Morao bih biti zainteresiran".

4. Ipsilon faktor - potisnuti kompleksi; uključuje tri komponente: povećana elektrodermalna reakcija, smanjeno pamćenje i smanjena reminiscencija kod određenog gradiva.

5. Delta faktor - sadrži indikatore fiziološkog uzbuđenja pri izražavanju interesa.

MAT – faktori drugog reda

1. Integrirana (svjesna) komponenta - sadrži beta i gama faktor.

2. Neintegrirana (nesvjesna) komponenta - sadrži alfa, delta i ipsilon faktor.

Upitnik motivacije postignuća (Costello, 1967)

Prvi se faktor odnosi na potrebu za postizanjem uspjeha vlastitim trudom, odnosno na težnju za dobro obavljenim poslom. Drugi se faktor odnosi na težnju za postizanjem uspjeha kao takvog, bez obzira na uloženi trud.

Način bodovanja (po jedan bod za svaki odgovor koji se slaže s ključem):

Faktor 1: DA: 2, 3, 7, 9; NE: 1, 4, 5, 6, 8, 10

Faktor 2: DA: 11, 12, 13, 15, 17, 19, 20, 22, 23, 24; NE: 14, 16, 18, 21

Tablica 1. Rezultati studenata psihologije iz Ljubljane

1975/76 1985/86

Faktor 1 Faktor 2 Faktor 1 Faktor 2 M SD M SD M SD M SD 4.9 2.2 7 2.9 5.2 2.4 6 2.3

Upitnik protestantske etike (Mirels i Garett, 1971)

Način bodovanja: zbroj na svim česticama (obrnuto se boduju čestice 9, 13 i 15).

Tablica 2. Rezultati studenata psihologije iz Ljubljane i američkih studenata

Američki studenti (1971)

muškarci žene Slovenski studenti

(1986/1987) M SD M SD M SD

85.7 15.5 85.5 16.2 70.6 14.7