23
MOTORNA VOZILA PREZENTACIJA 1 1.Koje vrste spojnica se primjenjuju na vozilima? - frikcione spojnice, o suhe frikcione spojnice, o mokre frikcione spojnice, - hidrodinamičke spojnice, - elektromagnetne spojnice 2.Princip rada suhe frikcione spojnice. Rad suhe frikcione spojnice zasnovan je na korištenju sila trenja koje se javljaju među tarućim površinama. Površine koje vrše prenos obrtnog momenta dijele se na pogonske i gonjene. Pogonski dijelovi spojnice vezani su za zamajac motora i obrću se zajedno s njim. Gonjeni dijelovi spojnice vezani su za spojničko vratilo mjenjača. Ako se pogonski dijelovi spojnice spoje sa gonjenim dijelovima, tada se ostvario prenos obrtnog momenta od motora ka mjenjaču, tj. na spojničko vratilo mjenjača. Ravnomjernost uključivanja postiže se proklizavanjem površina pogonskih i gonjenih dijelova spojnice, kada se postepeno približavaju jedni drugim. Zamajac služi kao površina za nalijeganje središnje ploče sa oblogama (lamele). Lamela je prenosni element spojnice i ona svojom glavčinom čini pomičnu spojnicu sa žljebovima spojničkog vratila. Spojničko vratilo je sa jedne strane oslonjeno u ležištu koje se nalazi u kučištu mjenjača, a sa druge strane u ležištu koje se nalazi u zamajcu (klizno ili kuglično). Iza lamele se nalazi potisna ploča koja je potiskivana oprugama. Pritiskom ovih opruga ostvaruje se pritisak potisne ploče na lamelu, a lamele na zamajac, te se na taj način vrši prenos 1

MOTORNA VOZILA(1)

Embed Size (px)

Citation preview

Page 1: MOTORNA VOZILA(1)

MOTORNA VOZILA

PREZENTACIJA 1

1.Koje vrste spojnica se primjenjuju na vozilima?

- frikcione spojnice, o suhe frikcione spojnice, o mokre frikcione spojnice,

- hidrodinamičke spojnice, - elektromagnetne spojnice

2.Princip rada suhe frikcione spojnice.

Rad suhe frikcione spojnice zasnovan je na korištenju sila trenja koje se javljaju među tarućim površinama. Površine koje vrše prenos obrtnog momenta dijele se na pogonske i gonjene. Pogonski dijelovi spojnice vezani su za zamajac motora i obrću se zajedno s njim. Gonjeni dijelovi spojnice vezani su za spojničko vratilo mjenjača. Ako se pogonski dijelovi spojnice spoje sa gonjenim dijelovima, tada se ostvario prenos obrtnog momenta od motora ka mjenjaču, tj. na spojničko vratilo mjenjača. Ravnomjernost uključivanja postiže se proklizavanjem površina pogonskih i gonjenih dijelova spojnice, kada se postepeno približavaju jedni drugim. Zamajac služi kao površina za nalijeganje središnje ploče sa oblogama (lamele). Lamela je prenosni element spojnice i ona svojom glavčinom čini pomičnu spojnicu sa žljebovima spojničkog vratila. Spojničko vratilo je sa jedne strane oslonjeno u ležištu koje se nalazi u kučištu mjenjača, a sa druge strane u ležištu koje se nalazi u zamajcu (klizno ili kuglično). Iza lamele se nalazi potisna ploča koja je potiskivana oprugama. Pritiskom ovih opruga ostvaruje se pritisak potisne ploče na lamelu, a lamele na zamajac, te se na taj način vrši prenos obrtnog momenta.

1

Page 2: MOTORNA VOZILA(1)

3. Glavni funkcionalni podsklopovi suhe frikcione spojnice su:

- zamajac (istovremeno i funkcionalni dio motora)- pritisna (potisna) ploča- lamela spojnice- isključni (potisni) ležaj- tanjurasta opruga- poklopac kvačila.

4.Konstruktivna izvedba lamele spojnice.

- obloga- noseći lim- ploča torzionog amortizera- glavčina- opruge torzionog amortizera

2

Page 3: MOTORNA VOZILA(1)

5. Proračun suhe frikcione spojnice.

Razlikujemo dva bitna metoda proračunavanja spojnica:a) U fazi projektovanja spojnica. Pri projektovanju spojnica za vozilo u pravilu se projektuje gama spojnica slične konstrukcije pri čemu se variranjem glavnih dimenzija obezbjeđuju različite performanse spojnica.

b) U fazi projektovanja vozila se vrši izbor određenog tipa (veličine) iz odgovarajuće game spojnica. Izbor spojnice i utvrđivanje zahtjeva za njeno eventualno prilagođavanje bazira se na:

- provjeri momenta koji spojnica prenosi i koeficijenta rezerve spojnice - provjeri specifičnog rada trenja pri polasku vozila sa mjesta - provjeri isključnog ležaja

Obrtni moment koji spojnica može da prenese određen je relacijom: M S=F ∙μ ∙ z ∙ rSR

gdje su: MS – moment koji spojnica može da prenese , F - sila pritiska na frikcionu površinu , m - koeficijent trenja frikcionog para , z - broj površina trenja , rSR – srednji poluprečnik trenja

Tačna vrijednost srednjeg poluprečnika trenja određena je sa: r SR=23rS

3−rU3

rS2−rU

2

gdje su: rS - spoljašnji poluprečnik frikcione površine , rU - unutrašnji poluprečnik frikcione površine

3

Page 4: MOTORNA VOZILA(1)

U realnim konstrukcijama, uz zanemarljivu grešku možemo koristiti relaciju: r SR=rS+rU

2

Broj površina trenja z je 2 kod jednolamelastih, odnosno 4 kod dvolamelastih spojnica.

Koeficijent rezerve određen je relacijom: β=M S

Mmax

gdje je:

- Mmax – maksimalni obrtni moment motora i- – koeficijent rezerve spojnice koji iznosi 1,3 – 1,6 za putničke automobile i autobuse, 1,5 –

1,8 za teretne automobile, 1,6 – 2,0 za građevinska vozila.

6. Mokra frikciona spojnica. Princip rada.

Mokre frikcione spojnice imaju vrlo široku primjenu u vozilima sa automatskim mjenjačima i uređajima za pogon pomoćnih sistema. Njihova primjena, kao glavnih spojnica u sistemu transmisije konvencionalnih vozila vrlo je ograničena. Razlog za to je veća cijena i složenije održavanje. Danas se ove spojnice koriste u kombinaciji sa sekvencijalnim mjenjačima kao dvostruke spojnice i kao alternativa suhim dvostrukim spojnicama. Mokra frikciona spojnica sa dva seta lamela, instaliranih jednim iznad drugih (prsten u prstenu), koje se aktiviraju dejstvom pritiska hidraulične tečnosti, a pomoću odgovarajućeg klipa. Omogućavaju kraće vrijeme promjene stepena prenosa i promjenu stepena prenosa praktično bez prekida toka snage.

7.Hidrodinamička spojnica.

Hidrodinamički prenosnici ostvaruju prenos snage sa pogonskog na vođeno vratilo, naizmjeničnim ubrzavanjem i usporavanjem radnog fluida u zatvorenom krugu cirkulacije koju formiraju lopatice radnih kola. Kolo pumpe i kolo turbine imaju radijalne lopatice, a nalaze se u zajedničkom kučištu, koje je do određenog nivoa napunjeno uljem. Gonjeno vratilo je oslonjeno u ležajevima. U radijalnim lopaticama pumpnog kola koje je gonjeno motorom, dolazi do ubrzavanja radnog fluida (ulja) od unutrašnjeg dijela ka spoljnjem dijelu pumpnog kola, usljed dejstva centrifugalne sile, a zatim do usporenja radnog fluida u turbinskom kolu. Na taj način se ostvaruje prenošenje energije hidrauličnim putem sa pumpnog kola na turbinsko kolo.

8. Proračun hidrodinamiičke spojnice

Kod hidrodinamičke spojnice momenti na kolima pumpe i turbine moraju biti u ravnoteži: MP=M T

Momenat koji hidrodinamičkia spojnica može da prenese određen je izrazom:

M S=λ ∙ ρ∙ D5 ∙n2

gdje su: - karakteristični koeficijent hidrodinamičke spojnice; - gustina ulja, D – najveći prečnik cirkulacije ulja (m), n – broj obrtaja pumpe (min-1).

4

Page 5: MOTORNA VOZILA(1)

Razlika broja obrtaja pumpe i turbine naziva se klizanjem koje je određeno izrazom:

S=nP−nTnP

=1−nTnP

Obzirom da su momenti pumpe i turbine jednaki stepen korisnog djelovanja određen je sa :

ηHS=PTPP

=M T ∙ nTMP ∙ nP

=nTnP

=1−S

Radna karakteristika hidrodinamičke spojnice (na slici).

9. Stepen korisnosti hidrodinamičke spojnice.

ηHS=PTPP

=M T ∙ nTMP ∙ nP

=nTnP

=1−S

PREZENTACIJA 2

1. Koje vrste mehaničkih mjenjača razlikujemo?

Mehanički mjenjači vozila mogu se izvesti na više načina od kojih su najvažniji: - zupčasti mjenjači

o sa nepokretnim osama vratilao sa pokretnim osama vratila

- frikcioni mjenjači

5

Page 6: MOTORNA VOZILA(1)

2. Princip rada mehaničkom asinhronog mjenjača.

Asinhroni mjenjači su takvi mjenjači kod koji se prekopčavanje stepeni vrši aksijalnim pomjeranjem zupčanika i uzupčavanjem kliznog zupčanika u spreg sa zupčanikom pomoćnog vratila.

3. Princip rada mehaničkog sinhronog mjenjača.

Konstrukcijom sinhrona koji je kombinacija konusne i zupčaste spojnice, ostvarila se mogućnost izjednačavanja obodnih brzina dijelova koji dolaze u spreg, bez uticaja vozača. Izjednačavanje obodnih brzina zupčaste spojnice sa ozubljenim dijelom koji se nalazi na zupčaniku vrši konusna spojnica, te se na taj način ostvaruje bezudarno sprezanje parova zupčanika i samim tim se povećava vijek trajanja zupčanika.

4. Planetarni setovi zupčanika.

Planetarni setovi koji se sastoje od tri zupčanika:- z1 – centralni (sunčani) zupčanik- z2 – satelit (broj satelita iznosi u mjenjačima vozila od 3 do 5) - z3 – vanjski zupčanik (zupčanik sa unutrašnjim ozubljenjem)

Ovi zupčanici imaju dvije slobode kretanja. Da bi se realizirao određeni prenosni odnos potrebno je da se jedna od ovih sloboda eliminiše (ukočen je ili zupčanik z1 ili z3 ili nosač satelita). Kod konstrukcije planetnih setova potrebno je voditi računa i o sljedećim uvjetima:

- razlika broja zubaca spoljašnjeg i centralnog (sunčanog) zupčanika mora biti djeljiva sa dva- zbir broja zubaca spoljašnjeg i centralnog (sunčanog) zupčanika mora biti djeljiva sa brojem

satelita

5. Proračun prenosnih odnosa planetarnog seta.

Čitav niz kombinacija prenosnih odnosa može se postići korištenjem pojedinih elemenata i vezivanjem za motor drugih elemetana odnosno kočenjem pojedinih vratila (I,II i III).

Kao primjere u nastavku će se pokazati samo dvije kombinacije prenosnih odnosa kod planetarnog prenosnika:

a) Koči se zupčasti vijenac sa unutarnjim ozubljenjem (2), odnosno vratilo III. Pogon se dobiva preko vratila I i zupčanika (1). Vođeni elemenat je vratilo II sa nosačem satelita (4). Ova kombinacija daje prenosni odnos:

6

Page 7: MOTORNA VOZILA(1)

i1=n1n4

= z 1+z 2z 1

b) Koči se zupčanik (1) odnosno vratilo I, kočnicom (7). Pogon se dobiva preko zupčastog vijenca (2), odnosno vratila III. Vođeni elemenat je nosač satelita (4), odnosno vratilo II. Ova kombinacija daje prenosni odnos:

i1=n2n4

= z 1+z 2z 2

6. Izbor prenosnih odnosa u mjenjaču.

Prilikom izbora stepeni prenosa treba voditi računa da veći broj stepeni prenosa omogučava bolju iskorištenost motora u dijagramu vuče. S druge strane veći broj stepeni prenosa povećava broj zupčanika, težinu cjelokupnog mjenjača uzrokuje veća termička opterećenja sinhrona i češću promjenu stepeni prenosa. Pri projektovanju stepeni prenosa susreću se dvije metode za raspodjelu stepeni prenosa i to :

a) Geometrijska raspodjela stepeni prenosab) Progresivna raspodjela stepeni prenosa.

1. Izračunavanje prema osnovnim zahtjevima (Fmax ,Umax)2. Usklađivanje stvarnih vrijednosti sa konstruktivnim ograničenjima

Utvrđuje se u fazi projektovanja vozila na osnovu traženih vučnih karakteristika, parametara drugih raspoloživih agregata (motor, pogonski most, točkovi) koji utiču na vučne karakteristike.

7. Frikcioni mjenjači.

Frikcioni (kontinuirani) prenosnici omogućavaju neprekidnu izmjenu vrijednosti prenosnog odnosa transmisije i neprekidnu predaju obrtnog momenta na pogonske točkove u formi koja odgovara idealnoj vučnoj karakteristici. Služe za :

- Kontinuiranu automatsku izmjenu prenosnih odnosa- Izmjenu prenosnih odnosa po zakonu koji omogućava najbolje vučne i dinamičke osobine

vozila- Ostvarvanje visokog stepena korisnog dejstva

Kontinualni prenosnici (varijatori) izvode se u više verzija od kojih su za praksu trenutno interesantna rješenja sa koničnim i toroidalnim frikcionim površinama.

8. Princip rada frikcionih mjenjača.

Mehanicki kontinuirani prenosnici se mogu podijeliti u dvije grupe:

a) Prenosnici sa elastičnom vezom b) Prenosnici sa neposrednim kontaktom (sa visše frikcionih lamela i sa posebno oblikovanim

frikcionim tijelima)

7

Page 8: MOTORNA VOZILA(1)

Prenosnik sa elastičnom vezom sastoji se od pogonskog dijela sa tegovima i gonjenog dijela sa oprugama. Oba dijela imaju podijeljene klinaste remenice, od kojih je jedan dio stabilan, a drugi dio pomjeljiv na vratilu, tako da se razmak između remenica može mijenjati. Za pokretni disk pogonskog vratila vezan je centrifugalni regulator koji u zavisnosti od broja obrtaja vrši pomjeranje pokretnog diska (z1). Kod gonjenog pokretnog diska zazor se obezbjeđuje oprugom koja vrši pomjeranje diska. Pomjeranjem tih diskova mijenja se i poluprečnik pokretnih diskova i na taj način dolazi do promjene prenosnog odnosa.

Frikcioni prenosnici sa neposrednim kontaktom sastoje se od dvije torusno sferne prirubnice pogonske i gonjene između kojih se nalaze 2 do 3 diska. Promjena prenosnog odnosa vrši se promjenom položaja osa diskova. Sa ovakvim prenosnikom može se ostvariti prenosni odnos i do 10.

9. Definisanje prenosnog odnosa varijatora?

i=r2

r1

r1 - poluprečnik pogonskog pokretnog diska

r2 - poluprečnik gonjenog pokretnog diska

Minimalne i maksimalne vrijednosti prenosnog odnosa odredjene su izrazima:

lmin=r 2min

r1max

lmax=r 2max

r 1min

10. Pomoćni pogoni. Namjena. Ugradnja.

Funkcija pogonskog agregata (motor) i sistema prenosa snage nije ograničena samo vuču vozila nego i na obezbjeđivanje potrebne snage i njen prenos na različite potrošače snage na vozilu. Ovo je izraženo kod više tipova privrednih vozila kao što su:

- građevinska vozila - šumarska vozila - različite vrste specijalnih vozila:

cisterne vatrogasna vozilaautodizalice betonske mješalice komunalna vozila

Pomoćni pogoni najčešće uzimaju snagu sa mjenjača, a postoje izvedbe kod kojih se snaga uzima direktno sa motora ili sa drugih agregata sistema prenosa snage.

8

Page 9: MOTORNA VOZILA(1)

PREZENTACIJA 3

Mjenjači sa hidro i elektro komponentama

Pored mehaničkih mjenjača, koji su najjednostavniji i najčešće primjenjivani mjenjači u motornim vozilima, postoji veliki broj mogućnosti rješavanja zadatka mjenjača i na druge načine. Kao što je već rečeno to se može postići primjenom pretvarača obrtnog momenta različitih principa rada kao što su:

- Hidrodinamički pretvarači (HDTOM)- Hidrostatski pretvarači (HSTOM)- Električni pretvarači (ETOM)

U savremenim vozilima najčešću primjenu poslije mehaničkih mjenjača nalaze hidrodinamički pretvarači.

Mjenjači sa hidrodinamičkim komponentama pored funkcija mehaničkih mjenjača omogućavaju:

- konverziju raspoložive snage motora u skladu sa potrebama kretanja vozila i karakteristikama ostalih sklopova sistema prenosa snage,

- kretanje vozila unazad,- odvajanje motora od sistema prenosa snage kada je vozilo zaustavljeno,- razvođenje snage motora na prednji i zadnji pogonski most kod vozila sa pogonom

na sve točkove- pogon različitih pomoćnih uređaja na vozilu.

a vrlo često preuzimaju i neke funkcije spojnice kao što su:

- prenos snage sa motora na sistem prenosa snage,- sinhronizacija ugaonih brzina motora i elemenata sistema prenosa snage pri polasku

vozila sa mjesta,- zaštita elemenata prenosa snage od preopterećenja,- prigušivanje torzionih oscilacija,- smanjivanje buke vozila.

Hidrodinamički pretvarači koriste se sa mehaničkim mjenjačima u različitim kombinacijama:

- sa mnogostepenim mehaničkim mjenjačima za primjenu u vozilima velike mase, vojnim vozilima i vozilima koja rade u vrlo teškim uvjetima,

- sa neplanetarnim mehaničkim automatskim mjenjačima kod vozila sa prednjim pogonom,

- sa planetarnim automatskim mjenjačima,- sa automatskim frikcionim mjenjačima.

9

Page 10: MOTORNA VOZILA(1)

Savremeni planetarni automatski mjenjač sa HDTOM čine podistemi:

- 1 – podsistem hidropretvarača; - 2 – podsistem snabdijevanja uljem; - 3 – podsistem retardera; - 4 – podsistem planetarnog mjenjača;- 5 – podsistem automatskog upravljanja mjenjačem

Mjenjači sa hidrodinamičkim pretvaračima obrtnog momenta (HDTOM) obavezno imaju sljedeće podsisteme:

- podsistem hidropretvarača HDTOM,- podsistem snabdijevanja uljem,- podsistem mehaničkog mjenjača.

Ukoliko mehanički mjenjač nije izveden tako da je moguća promjena stepeni prenosa pod opterećenjem tada ovi mjenjači obavezno imaju i podsistem frikcione spojnice. Ovaj podsistem smješten je iza hidropretvarača i ima zadatak da odvoji rotirajuće mase motora i hidropretvarača od mjenjača prilikom promjene stepena prenosa.

1. Princip rada HDTOM

HDTOM se sastoji od:

o Pumpno kolo (P)

o Turbinsko kolo (T)

o Reaktorsko kolo (R)

o Jednosmjerna spojnica (JS)

Tečnost cirkulira u hidrodinamičkom sistemu koji se sastoji od tri kola: P,T i R. Moment motora se

dovodi preko ulaza (U) na pumpno kolo (P) a sa turbinskog kola (T) odvodi preko izlaza (I) i sistema prenosa snage na točkove vozila. Reaktorsko kolo (R) je preko jednosmjerne spojnice ( JS) vezana za kućište motora i u režimu rada pretvarača nepokretna. U trenutku kada se koeficijent pretvaranja momenta izjednači sa vrijednošću 1 jednosmjerna spojnica oslobađa reaktorsko kolo koje se nakon toga slobodno obrće.

2. Vrste HDTOM

Hidrodinamički pretvarači dijele se po broju hidrauličnih kola na:

- Hidrodinamički pretvarači sa dva kola - hidrodinamička spojnica i vrši samo konverziju ulaznog broja obrtaja

- Hidrodinamički pretvarači sa tri kola - najpoznatiji je sistem TRILOK koji je dominantan u primjeni

- Hidrodinamički pretvarači sa više od tri kola - mogu biti izvedeni sa više turbinskih kola, više reaktorskih kola, više pumpnih kola ili istovremeno sa više različitih kola

10

Page 11: MOTORNA VOZILA(1)

Hidrodinamički pretvarači dijele se prema vrsti radne karakteristike na:

- neprozračni hidropretvarači - kod kojih moment na turbinskom kolu ne utiče na veličinu momenta na pumpnom kolu koji ostaje konstantan

- direktno prozračni hidropretvarači - kod kojih porast momenta na turbinskom kolu izaziva porast momenta na pumpnom kolu,

- obrnuto prozračni hidropretvarači - kod kojih porast momenta na turbinskom kolu izaziva pad momenta na pumpnom kolu,

- kompleksno prozračni hidropretvarači - kod kojih porast momenta na turbinskom kolu izaziva prvo pad a zatim porast momenta na pumpnom kolu.

3. Karakteristika rada HDTOM

NEPROZRAČNI HIDROPRETVARAČI DIREKTNO PROZRAČNI OBRNUTO PROZRAČNI

KOMPLEKSNO PROZRAČNI

11

Page 12: MOTORNA VOZILA(1)

4. Definisanje zajedničkih tačaka rada motora sus i HDTOM

Dijagram pokazuje jasno da je primjena hidropretvarača u zoni vrijednosti koeficijenta transformacije μ>1,1 kada koeficijent korisnog djelovanja hidropretvarača dosiže svoju maksimalnu vrijednost. Poželjno je da odmah nakon dosizanja broja obrtaja turbine koji odgovara ovom odnosu uslijedi mehaničko premošćivanje hidropretvarača.

Proračun vuče vozila vrši se na osnovu karakteristike zajedničkog rada motora i

hidropretvarača.

5. Elementi automatske transmisije. Promjena stepeni prenosa.

Elementi automatske transmisije:

1. vratilo zupčanika sa unutrašnjim ozubljenjem, 2. sunčani zupčanik, 3. satelit,4. unutrašnje ozubljenje, 5. cilindar hidraulične spojnice, 6. nosač satelita, 7. lamele vezane sa nosačem satelita, 8. dovod tečnosti, 9. klip,

10. kočna traka

U automatskim mjenjačima imamo mehanizam koji se zasniva na planetarnim zupčanicima, a u samom mjenjaču postoje i klasične spojnice (kvačila) koje djeluju u zavisnosti od toga koji stepen prenosa treba zauzeti.

Automatski mjenjač pored sklopa zupčanika, sa centralnim i planetarnim zupčanicima i pored spojnica (kvačila) u sebi sadrži

12

Page 13: MOTORNA VOZILA(1)

još i pumpu za ulje, obično zupčastu. Između automatskog mjenjača i motora se nalazi hidrodinamička spojnica. Funkcioniše na principu pumpa-motor. To jest u sebi sadrži elemente koji funkcionišu kao pumpa za ulje, a drugi dio kao motor koji ovo kretanje ulja pretvara opet u okretanje koje prenosi dalje ka mjenjaču i točkovima. Uslovi vožnje, ustvari, diriguju koji stepen prenosa će biti uključen. Koliko je otvoren leptir gasa u usisnoj grani ili koliki je potpritisak u usisnoj grani, koja je brzina vozila, koji je broj okretaja motora, samo su neki od ulaznih elemenata na osnovu kojeg dolazi do automatske promjene stepena prenosa.

Ručica automatskog mjenjača ima sljedeće položaje: “P”, “R”, “N”, “D”.

o “P” se zauzima kada se vozilo parkirao “R” označava položaj za vožnju unazado “N” je neutralni položajo “D” je nastalo od engleskog “drive” - vožnja i označava položaj za vožnju.

6. Princip rada hidrostatičkih transmisija

Elementi u realizaciji hidrostatičke transmisije su:

o M – motor SUSo HP – hidropumpao KB – komandni bloko HM – hidromotor

Pogonski motor SUS pokreće hidropumpu, koja pokreće hidromotore koji su povezani sa komandnim blokom koji reguliše njihov rad. Hidro pumpa može biti u izvedbi krilne , zavojne , zupčaste i klipne (radijalne i aksijalne) . Kod hidromotora u sistemima hidrostatičkih

pretvarača uobičajena je primjena klipnih hidromotora koji mogu biti radijalni ili aksijalni.

Hidrostatički pretvarači klasifikuju se prvenstveno po načinu regulacije: Sa regulacijom hidropumpe, regulacijom hidro motora ili regulacijom hidropumpe i hidromotora. U praksi se koristi regulacija hidropumpe, tako da izlazne karakteristike hidromotora ostanu konstantne. U tom slučaju karakteristika motora ovisi o pritisku i volumenu tečnosti koju isporučuje hidropumpa.

7. Princip rada električnih transmisija.

M – pogonski motor (SUS)

GES – generator električne strujeKB – komandni blokEM – elektromotor

Pogonski motor pokreće generator električne struje (istosmjerne ili naizmjenične) , koji pokreće elektromotore (istosmjerne ili naizmjenične struje) koji su regulisani komandnim blokom. Kod električnih pretvarača

13

Page 14: MOTORNA VOZILA(1)

obrtnog momenta regulacija se obično vrši samo na elektromotorima , kako bi se na generatoru električne struje obezbjedili optimalni uvjeti rada.

8. Hibridni pogoni

Hibridni pogon je kombinacija motora SUS i elektromotora za pokretanje vozila. Postoje dvije izvedbe ovog pogona : Paralelna veza i Serijska veza .

o Paralelna veza

Kod paralelne veze su izlazna vratila motora SUS i elektro motora direktno povezana preko transmisije sa pogonskim vratilom vozila. U ovom slučaju elektromotor potpomaže radu motora SUS po potrebi.

o Serijska veza

Kod serijske veze motor SUS ima zadatak da pokreće generator električne struje , koji proizvodi struju koja je potrebna za pokretanje elektromotora. U ovom slučaju elektromotor ima namjenu za pogon vozila u svim uslovima rada , a motor SUS isključivo da pokreće generator električne struje.

Električni pretvarači obrtnog momenta sistematizuju se prvenstveno po vrsti struje koju koriste generator električne struje odnosno elektromotor.

Generatori mogu biti:

- Generatori naizmjenične struje- Generatori jednosmjerne struje

Elektromotori mogu biti:

- Elektromotori jednosmjerne struje- Elektromotori naizmjenične struje

14

Page 15: MOTORNA VOZILA(1)

Karakteristika mjenjača sa električnim pogonom.

Uporedna karakteristika hibridnog motora i motora SUS

PREZENTACIJA 4

1. Koja je funkcija razvodnika pogona?

Osnovni cilj ugradnje razvodnika pogona je omogućavanje pogona na dvije i više osovina i iskorištenost raspoloživog prianjanja između točka i podloge u svim eksploatacionim uslovima za prenošenje pogonske sile.

Funkcije razvodnika pogona su:

- prenos obrtnog momenta, - pretvaranje obrtnog momenta, - razvođenje obrtnog momenta, - omogućavanje različitog srednjeg broja obrtaja prednjih i zadnjih pogonskih točkova.

15

Page 16: MOTORNA VOZILA(1)

1 - pogonsko vratilo

2 - zupčasti par putnog prenosnog odnosa

3 - zupčasti par terenskog prenosnog odnosa

4 - planetni set diferencijala

5 - blokada diferencijala

6 - odgon prema zadnjem pogonskom mostu

7 - odgon prema prednjem pogonskom mostu

Princip rada :

Pogonski moment iz mjenjača dovodi se na vratilo (1). Preko zupčastih parova za putni prenosni odnos (2) ili za terenski prenosni odnos (3) obrtni moment se dovodi na nosač satelita planetnog seta diferencijala (4). S velikog centralnog zupčanika obrtni moment se preko vratila (6) odvodi prema zadnjem pogonskom mostu a preko malog sunčanog zupčanika prema prednjem pogonskom mostu (7) u odnosu broja zuba ( 65:35). Planetni set (4) omogućava različite ugaone brzine vratila koja vode prema pogonskim mostovima u slučajevima krivolinijskog kretanja vozila. Blokada diferencijala (5) omogućava da se u slučaju potrebe privremeno suspenduje funkcija diferencijala.

Razvodnici pogona dijele po više kriterija:

Po načinu rada:

- za stalno razvođenje obrtnog momenta,- za povremeno razvođenje obrtnog momenta.

Po ulaznom obrtnom momentu:

- za laka vozila,- za srednja vozila, - za teška vozila.

Po broju stepeni redukcije:

- jednostepeni,- dvostepeni (putni + terenski; iT/iP 1,6).

Po mjestu ugradnje:

- integrisani sa mjenjačem,- integrisani sa vodećim mostom,- poseban agregat.

2. Razlika između jednostepenih i dvostepenih razvodnika pogona?

16

Page 17: MOTORNA VOZILA(1)

Glavna razlika između jednostepenog i dvostepenog razvodnika pogona je u broju redukcija, jednostepeni jednostruka redukcija, dvostepeni dvostruka redukcija.

Jednostepena redukcija Dvostepena razdvojena redukcijasa cilindričnim zupčanicima

Kod glavnog prenosa sa duplom redukcijom obrtni moment od kardanskog vratila prenosi se preko para konusnih zupčanika (1) i (2) i para cilindričnih zupčanika (3) i (4) ili planetarnog prenosa u samom točku. Prvi dio glavnog prenosa obično se nalazi u sredini vodećeg mosta, dok se drugi dio glavnog prenosa može se nalaziti ili na poluosovini).

3. Uloga međuosovinskog diferencijala?

Uloga međuosovinskog (centralnog) diferencijala je da izjednačava srednje obodne brzine pogonskih točkova prednjeg i zadnjeg pogonskog mosta.u zavisnosti od konstrukcije i položaja ovaj diferencijal može obavljati i funkciju razvođenja obrtnog momenta na prednji i zadnji pogonski most. Ovo razvođenje može dalje da bude u unaprijed izabranom odnosu, opet ovisno od konstrukcionog koncepta diferencijala, ili da se ovaj momenat razvodi u skladu sa uslovima prijanjanja (sposobnost prenošenja sila na tlo). Međuosovinski diferencijali mogu se izvesti na više način, u primjeni su najčešće konstrukcije sa planetarnim mehanizmima ili sa spojnicama koje preuzimaju i funkciju diferencijala.4. Princip rada planetarnih diferencijala.

Princip rada pogodno je objasniti na koničnom planetarnom diferencijalu na slici pored. Veliki cilindrični zupčanik glavnog prenosa povezan je sa kučištem diferencijala i preko satelita i koničnih pogonskih zupčanika pogoni pogonske osovine, prednju i zadnju. Pri ovom se sateliti ne obrću, diferencijal djeluje kao klin. Pri vožnji u krivini zadnja osovina prelazi manji put pa se sateliti počinju obrtati smanjujući broj obrtaja

zadnje osovine za Δ n a isto toliko povećavajući broj obrtaja prednje osovine, u skladu sa srednjim putem točkova prednje i zadnje osovine. Diferencijalni planetni konični mehanizam dijeli obrtni momenat motora u odnosu 50:50. Ukoliko je potrebno izvršiti drukčiju raspodjelu momenta motora koriste se asimetrični konični ili cilindrični planetarni mehanizmi.

5. Princip rada lamelnih spojnica kao diferencijal.

17

Page 18: MOTORNA VOZILA(1)

Za vozila koja se kreću pretežno po teškim terenima primjenjuju se različita rješenja lamelastih spojnica. Lamelni diferencijal je u principu otvoreni diferencijal sa dodatim lamelama i setom opruga. Uprošćeno, ovaj diferencijal radi kao i otvoreni kada se vozilo kreće pravolinijski. Kad se uslovi vožnje promjene i dođe do pojave razlike između brzina dva točka onaj zupčanik koji se brže okreće biva usporen od strane lamela koje su u fiksnom položaju i vezane za kučište diferencijala. Tada zupčanik mora da savlada otpor lamela na koje ga pritiskaju opruge. Otpor je dodatno veći sa većom razlikom između broja obrtaja pojedinih točkova.

6. Navesti načine blokade diferencijala.

Postoji veliki broj načina blokade diferencijala, a dvije osnovne podjele izvedbi blokade diferencijala su:

1. Prema stepenu blokade diferencijala:- sistemi kod kojih se vrši mehaničko potpuno (100%) blokiranje diferencijala,- sistemi kod kojih se diferencijali automatski blokiraju u ograničenom procentu,- sistemi sa aktivno (računarski) kontroliranim diferencijalima.

2. Prema načinu aktiviranju blokade:- sistemi kod kojih se vrši manuelno blokiranje diferencijala,- sistemi kod kojih se vrši samoblokiranje diferencijala,- sistemi sa aktivno (računarski) kontroliranim diferencijalima.

7. Uloga savremenih računarskih sistema u kontroli diferencijala.

Savremena vozila, zbog povećavanja aktivne sigurnosti i poboljšanja performansi u sve većoj mjeri primjenjuju različite sisteme računarske podrške. U najširoj primjeni su:• ABS – računarski podržano kočenje vozila sa ciljem da se održi stabilnost vozila,• ESP – računarski podržano upravljanje vozilom sa istim ciljem.Primjena različitih sistema blokade diferencijala može da bude nekompatabilna sa ABS i ESP sistemima i što može da rezultira obostrano negativnim uticajima i umanjenjem efikasnosti. Zato su pored već navedenih mnogobrojnih sistema diferencijala i njihove blokade razvijeni sistemi sa aktivnom, računarski podržanom, kontrolom diferencijala.

18