Meunarodni monetarni fond (MMF) Osnovan 1945. godine Ciljevi: 1. Obnova i ouvanje stabilnih teajeva, multilateralnih plaanja i postizanje konvertibilnosti valuta u tekuim transakcijama 2. Davanje zajmova lanicama u privremenim tekoama radi spreavanja devalvacija i ogranienja u plaanjima i trgovini 3. Definiranje pravila za znatnije promjene teajeva valuta onih zemalja u trajnijim neravnoteama Krajnji cilj: pomo pri obnovi i rastu multilateralne meunarodne trgovine, zaposlenosti, nacionalnog dohotka i ukupnog razvoja lanica Neka od osnovnih obiljeja Bretton-woodskog monetarnog sustava: Fiksan paritet dolara za zlato (35$ za uncu) i konvertibilnost dolara za zlato u slubenim transakcijama Fiksni pariteti nacionalnih valuta izraenih u zlatu ili dolarima Zabrana devalvacija i revalvacija vedih od 10% bez suglasnosti Fonda Obveza Fonda da financira povremene neravnotee u bilancama lanica

Opi sporazum o carinama i trgovini (GATT) Usvojen 1947. godine i trebao je predstavljati privremeni sporazum do uspostave Meunarodne trgovinske organizacije Promoviran u trajni sporazum Problemi svjetske trgovine: opda bilaterizacija, raireni trgovaki blokovi, klirinke razmjene, prohibitivne carinske stope, kvote i zabrane, netransparentne vanjskotrgovinske politike Zadaa: postupno uklanjati ogranienja, multilateralizirati i liberalizirati svjetsku trgovinu

Svjetska trgovinska organizacija Osnovana 1994. Zadae: Osigurati provedbu multilateralnih sporazuma Organizirati nove trgovinske pregovore o liberalizaciji nacionalnih trita Nadzirati trgovinske politike zemalja lanica Osigurati meunarodni sud za rjeavanje sporova Pruati tehniku pomod zemljama u razvoju i slabije razvijenim zemljama Promicati norme zatite okolia

1. Navedite ciljeve WTO-a. Kljuni cilj WTO-a je daljnji razvitak sustava slobodne multilateralne trgovine ime se podrava i olakava postizanje breg rasta proizvodnje robe i usluga, pune zaposlenosti, poveanje stopa rasta realnog dohotka i efektivne potranje; a onda i bri rast ivotnog standarda stanovnitva u zemljama lanicama.

2. Navedite i objasnite osnovna naela WTO-a.

Naelo nediskriminacije u trgovini je osnovno naelo multilateralnog svjetskog trgovinskog sustava. Zasniva se na dvjema klauzulama: a) klauzuli najpovlatenije nacije i b) klauzuli nacionalnog postupanja. Po klauzuli najpovlatenije nacije, lanica WTO-a je obvezatna sve ostale lanice tretirati kao onu najpovlateniju te svim proizvodima iz zemalja lanica odobriti tretman jednak najpovoljnijem tretmanu. Naelo nacionalnog postupanja zabranjuje diskriminaciju izmeu domae i uvozne robe i usluga, odnosno diskriminaciju izmeu domaih i inozemnih dobavljaa i nositelja prava intelektualnog vlasnitva. Naelo transparentnosti odnosno predvidivosti trgovakih politika odreuje carinu kao osnovni instrument zatite nacionalnog gospodarstva, zabranjuje necarinska ogranienja, propisuje da sve zatitne mjere i relevantni propisi moraju biti registrirani u WTO-u i dostupni svakoj lanici, te da se mogu mijenjati samo po propisanoj proceduri. Naelo daljnje liberalizacije i sve lakeg pristupa tritima je osigurano obvezom pokretanja novih krugova multilateralnih pregovora za daljnju liberalizaciju trgovine, posebno trgovine poljoprivrednim proizvodima i tekstilom, uslugama i pravima intelektualnog vlasnitva.

3. Navedite kljune multilateralne sporazume na kojima se zasniva WTO. To su: GATT 1994 (General Agreement on Tarrifs and Trade), GATS (General Agreement on Trade in Services) i TRIPS (Trade Related Aspects of Intellectual Property Rights).

4. Objasni to je GATT 1994. GATT 1994 je multilateralni sporazum koji se sastoji od odredbi GATT-a iz 1947. godine, odredbi nekih pravnih instrumenata usvojenih tijekom djelovanja GATT-a 1947, tumaenja i interpretacija brojnih GATT-ovih usvojenih odredbi u Urugvajskom krugu, te Marrakechkog protokola. Novi je GATT pravno vri i utemeljeniji jer je inkorporiran u meunarodni sporazum o WTO-u koji je prihvaen od vlada i ratificiran u parlamentima lanica. Sastoji se od etiri dijela. U prvom je dijelu klauzula najpovlatenije nacije i popis svih usuglaenih koncesija lanica. U drugom se dijelu nalazi pravilo o nacionalnom postupanju, propisi o necarinskim mjerama te pravila o opim iznimkama i iznimkama zbog sigurnosnih razloga. Trei dio sadri odredbe o osnivanju carniskih unija i zona slobodne trgovine te odgovornosti vlada za djelovanje regionalnih i lokalnih vlasti. U etvrtom su dijelu obveze razvijenih zemalja u pogledu ubrzanog rasta izvoza, a time i ubrzavanja ukupnog razvitka nerazvijenih zemalja.

5. Objasni to su GATS i TRIPS. GATS, multilateralni sporazum koji ini skup obvezujuih pravila za liberalizaciju trgovine uslugama. Njime se lanicama propisuje da u trgovini uslugama primjene sva naela koja su propisana i koja se primjenjuju i pri trgovini robom, dakle, trai se da se stranog posluitelja tretira u skladu sa naelom najpovlatenije nacije i naelom nacionalnog postupanja. TRIPS, multilateralni sporazum koji ima za cilj osigurati meunarodnu zatitu tvorevina ljudskog uma kao to su pravo umnoavanja, patenti, industrijski dizajn, robni i trgovaki znakovi. TRIPS propisuje jedinstvene minimalne standarde i razdoblja u kojima zemlja lanica mora donijeti propise kojima se jami zatita intelektualnog vlasnitva. Osim toga, zemlje lanice ne smiju razliito tretirati strane i svoje dravljane u pogledu dobivanja, opsega i odravanja prava na zatitu intelektualnog vlasnitva. Tim sporazumom se takoer trai da nacionalna zakonodavstva lanica organiziraju i provode odgovarajui nadzor nad primjenom mjera za zatitu intelektualnog vlasnitva.

Razlike izmeu GATT-a i WTO-a 1. WTO je organizacija s jasno odreenim ciljevima, naelima, strukturom i izvorima financiranja dok je GATT bio samo skup, u biti, privremenih pravila. 2. WTO regulira trgovinu robom, uslugama (GATS) i pravima intelektualnog vlasnitva (TRIPS) dok je GATT ureivao samo trgovinu robom. 3. Rjeavanje sporova izmeu lanica je u WTO-u definirano, institucionalizirano i brzo, i osiguran je mehanizam za provedbu odluka. GATT nije imao tako precizno razraene mehanizme i uvijek je postojala mogunost da lanica ne prizna presudu i njenu provedbu.

Sporazumi u vanjskoj trgovini Cilj: smanjiti mogudnost ograniavanja uvoza koritenjem necarinskih mjera Sporazum o antidampingu Sporazum o tehnikim preprekama trgovini Sporazum o carinskoj vrijednosti robe Sporazum o pravilima o podrijetlu robe Sporazum o postupku izdavanja uvoznih dozvola Sporazum o subvencijama Sporazum o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama

1. Sporazum o antidampingu odreuje se: to se smatra dampingom, koji je postupak utvrivanja, je li rije o dampinkoj cijeni te koje su mogue antidampinke mjere sporazum definira damping cijenu kao izvoznu cijenu koja je nia od normalne potom precizira da je normalna cijena1. cijena proizvodnje predmetne robeu zemlji podrijetla robe2. cijena po kojoj se ista ta roba izvozi na trea trita3. izvozna cijena izraunata kao zbroj trokova proizvodbhe u zemlji podrijetla, prosjenog profita i normalnih trokova izvoza ako je tzv. normalna cijena vea od dampinke, sporazumom se pogoenoj zemlji doputa uvoenje dodatne, tzv. antidampinke carine u visini te razlike damping se sankcionira uvoenjem antidampinke carine u visini uztvrene razlike na svaku buduu jedinicu uvezenog proizvoda

2. Sporazum o tehnikim preprekama trgovini sporazumom se potie zemlje lanice da primjenjuju meunarodne standarde, gdje je god to mogue obvezuje se drave da njihova nacionalna tijela za standardizaciju redovito obavjetavaju WTO o svim promjenama na tom podruju vrlo se precizno propisuje postupak izdavanja razliitih certifikata

3. Sporazum o carinskoj vrijednosti definira osnovicu, odnosno postupak izraunavanja osnovice na koju se plaa uvozna carina kao osnovica od koje se izraunava propisana carina za uvoz neke robe odreena je tzv. normalna cijena koja se na nekom tritu formira izmeu neovisnih kupaca i prodavatelja, a na koju se pribrajaju svi trokovi dopreme robe do granice zemlje kupca

4. Sporazum o pravilima o podrijetlu robe ureuje uvjete i postupak za utvrivanje podrijetla robe, propisuje jedinstvenu formu, sadraj i postupak izdavanja odgovarajue isprave te propisuje kako tu ispravu treba potvrditi carinska sluba zemlje izvoza za kupca robe je to vrlo vano jer se jasnim i nedvosmislenim pravilima, odnosno njihovom unifikacijom u svim zemljama lanicama smanjuje mogunost kupnje robe lanog podrijetla, odnosno kupne reeksportirane robe vano je i prodavatelju jer je zemlja podrijetla vaan dio ukupnog imida proizvoda i jedan od bitnih imbenika njihove konkurentnosti

5. Sporazum o postupku izdavanja uvoznih dozvola propisuje u kojim se sluajevima mogu rabiti uvozne dozvole, kao i postupak izdavanja tih dozvola sporazum razlikuje postupak automatskog izdavanja uvoznih dozvola i postupak koji to nije postupak automatskog izdavanja uvozne dozvole rabi se u trgovini specifinom robom koja ne moe izazvati vee poremeaje u meunarodnoj trgovini ali joj je priroda takva da se trgovina mora kontrolirati, npr. oruje, droge, umjetnika djela, antikviteti i sl. proizvodi

6. Sporazum o subvencijama naelno zabranjuje subvencioniranje izvoza, osim u tono odreenim sluajevima on odreuje i to da ga sve lanice WTO moraju prihvatiti, kao i to da e svaka primjena subvenicja koje nisu doputene biti sankcionirana o subvencijama se radi:1. ako je to izravna ili neizravna financijska pomo koju drava ili njeni organi na teritoriju zemlje lanice daju svojim poduzeima2. ako ih proglaava ili provodi vlada ili neki dravni organ3. ako je mogue utvrditi itravnu korist od te financijske pomoi zabranjene subvencije su sve vrste izvoznih, kao i subvencija za koritenje domaih proizvodnif faktora

doputene subvencije jesu:1. subvencije za bazina znanstvena zanimanja2. subvencije za razvoj nerazvijenih podruja3. subvencije za ekoloki iste tehnologije4. subvencije u poljoprivredi

Zatitne mjere pri uvozu i izvozu 1. Kontingenti koliinska ogranienja uvoza i izvoza 2. Dodatne zatitne carine u iznimnim okolnostima 3. Uvozne i izvozne dozvole zbog osiguranja provedbe me. ugovora, osiguranja dravne sigurnosti, zatite zdravlja ljudi, biljaka i ivotinja, zatite okolia, javnog morala, nadzora uvoza i izvoza umjetnikih i povijesnih djela, plemenitih kovina 4. Antidampinke mjere primjenjuju se u sluaju, kad se, u propisanom postupku utvrdi da se neka roba uvozi u RH po dampinkoj cijeni, zbog ega taj uvoz nanosi ili prijeti nanoenjem materijalnih teta domaoj proizvodnji5. Kompenzacijske pristojbe - za uvoz nedoputeno subvencionirane robe

Carine Posebna vrsta poreza kojeg drava napladuje pri prelasku robe preko carinske crte. Svrha: 1. Regulirati opseg i usmjeravati tijekove VT razmjene 2. Zatiti domau proizvodnju i poticati opdi gospodarski razvoj ili razvoj pojedinih proizvodnji 3. Pomoi uravnoteenju bilance pladanja 4. Potrebe dravnog prorauna Carina se obraunava i naplauje po osnovici koju odreuje carinska vrijednost robe (ad valorem sustav).

Carinska vrijednost cijena na koju se napladuje carina. Osnovica za obraun carine, u nju ulazi: cijena robe koja je pladena ili treba biti pladena, provizije i naknade posrednicima i zastupnicima, trokovi pakiranja, prijevoza i osiguranja do hrvatske luke odnosno granice, utovara i istovara, trokovi prava industrijskog vlasnitva ako nisu ukljueni u cijenu trina cijena robe i usluga isporuenih besplatno ili uz snienu cijenu

Carinski postupci 1. Postupak putanja robe u slobodan promet postupak kojim strana roba stjee status domade robe i nad njom se prekida carinski nadzor

2. Provozni postupak kretanje robe pod carinskim nadzorom izmeu dvije ustrojstvene jedinice (otpremne i odredine carinarnice) Provoz za izvoz Provoz za uvoz Tradicionalni provoz Provoz unutar zemlje

3. CARINSKI POSTUPCI S GOSPODARSKIM UINKOM (pitanje na roku) Postoji mogudnost odgode plaanja carine ili povrata prethodno pladene carine, stoga imaju poticajan uinak na nacionalno gospodarstvo Postupak carinskog skladitenja smjetaj robe u carinsko skladite (prostor koji odgovara propisanim uvjetima, pod nadzorom je carinarnice i koji je carinarnica odobrila za skladitenje uvezene robe ili robe za izvoz) Javna i privatna carinska skladita Na uvezenu robu smjetenu u carinsko skladite ne plaa se carina, PDV ni druge uvozne pristojbe sve do prodaje robe i njenog putanja u promet.Postupak unutarnje proizvodnje doputaju se sljedede radnje: Obrade, prerade, postavljenje i sastavljanja Popravci, obnavljanja i osposobljavanja Upotreba strane robe u proizvodnji na naina da se ona troi ali ne ugrauje niti postaje dio novog proizvodaPostupak prerade pod carinskim nadzorom naplata carine i drugih pristojbi odgaa se dok se postupak prerade ne zavri. Uvjeti za odobrenje postupka: Sjedite traitelja u RH Uvozna roba se moe prepoznati u preraenom proizvodu Preraenoj robi ne moe se vratiti izgled, stanje i sastav kakav je imala prije Postupci prerade ne izigravaju pravila o podrijetlu uvozne robe Potie se razvoj domade preraivake industrije a ne teti se domaim proizvoaima iste ili sline robe Postupak privremenog uvoza samo za sluaj uvoza robe koja se u inozemstvo vraa u nepromijenjenom stanju. Krajnji rok: 24 mjeseca.

4. Postupak vanjske proizvodnje privremeno se izvozi domada roba, odobrava se samo kad za potrebne proizvodne postupke nema odgovarajudih proizvodnih kapaciteta u zemlji. Dobiveni proizvodi mogu se djelomino ili u potpunosti osloboditi plaanja carine.

5. Izvozni carinski postupak izvoznik podnosi carinsku deklaraciju mjerodavnoj carinarnici, roba mora biti izvezena u stanju u kojem je ocarinjena

Najei naini prodaje u VT 1. Prodaja izravnim trgovakim pregovorima 2. Prodaja po vienju robe u cijelosti 3. Prodaja na osnovi uzoraka 4. Prodaja po standardnoj oznaci 5. Licitacijska prodaja

Prodaja izravnim trgovakim pregovorima Najstariji i najei nain prodaje i kupnje Najee se rabi na inicijativu kupca koji slanjem upita poziva potencijalne prodavatelje da mu poalju svoju ponudu za isporuku odreene robe. Po primitku ponuda, kupac obavlja usporednu analizu, odabire najkvalitetniju(e) i ponuaa poziva na izravne pregovore zbog moebitne dodatne korekcije uvjeta (cijena, isporuka, rok plaanja) Nakon toga ako se postignu zadovoljavajudi uvjeti sklapa se kupoprodajni ugovor

Prodaja po vienju robe u cijelosti in kupoprodaje dogaa se u nazonosti i kupca i prodavatelja ili njihovih predstavnika. Roba je takoer na tom mjestu, dostupna kupcu da se uvjeri u njenu kakvou. Nakon to se uvjerio u kakvou robe, kupac s prodavateljem zapoinje pregovore o cijeni, plaanju.. Po sklapanju ugovora, kupac preuzima robu. Primjenjuje se kad roba nije standardizirana.

Prodaja po uzorku ili modelu Uzorak manja koliina predmetne robe koja je iz cjeline uzeta na uobiajen nain i ima sva svojstva predmeta kupoprodaje (2D, 3D). Uobiajen postupak: prodavatelj uza svoju ponudu kupcu alje i dva meusobno odvojena i propisno zapeaena uzorka, jedan za analize i probe a drugi za usporedbu s isporuenom robom. Sebi ostavlja jedan primjerak. Prodaja na temelju kontrauzorka: kupac potencijalnom prodavatelju alje uzorak robe koju eli kupiti. Kad kupac i prodavatelj nemaju mogunost izravnog susreta i nije mogude precizno opisati kvalitetu predmeta kupoprodaje.

Prodaja po standardnoj oznaci Najvaniji nain prodaje u svjetskoj trgovini Standard zakonski propis kojim se precizno utvruju sva bitna svojstva (oblik, dimenzije, kemijski sastav, sigurnosni zahtjevi, itd.) koje mora zadovoljavati neki proizvod, kao i doputena odstupanja od tih svojstava. Prilikom kupovine, kupac se poziva na standard i njegovu oznaku

Burze Stalna i organizirana trita na kojima se trguje standardiziranom i zamjenjivom robom. Neophodni uvjeti za postojanje burze: Stalna ponuda i potranja za robom Roba standardizirana (kvaliteta i svojstva robe precizno propisana burzovnim uzancama) i meusobno zamjenjiva (sva roba jednake kvalitete pa je kupcu svejedno koja poiljka robe e mu biti isporuena)

Vrste burzi Prema gospodarskom znaenju: Meunarodne burze ponuda i potranja iz cijelog svijeta, postignute cijene imaju svjetsko znaenje Regionalne burze odreuju cijene i gospodarska kretanja za skupinu zemalja Nacionalne burze utjecaj ogranien na domae trite S obzirom na predmet trgovine: Novano-devizne trguje se novcem i devizama Efektne (burze vrijednosnih papira) trguje se dionicama i obveznicama Robne trguje se standardiziranom realnom robom (nafta, pamuk, metali, itarice ) Burze usluga trguje se uslugama prijevoza, osiguranja i kooperacije, npr. The Baltic Exchange

Burzovni posrednici Brokeri sklapaju kupoprodajne ugovore u svoje ime a za raun klijenta. Naplauju uobiajenu proviziju. Dileri sklapaju kupoprodajne ugovore u svoje ime i za svoj raun. Zarauju na razlici izmeu kupovne i prodajne cijene.

Burzovni poslovi 1. Promptni (spot, kasa, efektivni) poslovi predmet kupoprodaje isporuuje se odmah (u roku dva dana do tri tjedna) roba se u trenutku kupoprodaje ne mora nalaziti na mjestu sklapanja posla, ali mora postojati vrsti dokaz da ona postoji (pomorska teretnica, teretni list, skladinica) sklapaju se s namjerom da stvarno doe do isporuke robe2. Terminski (roni) poslovi Provedba (isporuka) se ugovara na odreeni dan u budunosti Kupoprodajna roba u trenutku sklapanja posla ne postoji ili nije u rukama prodavatelja Terminska trgovina temelji se na: 1. Standardizaciji 2. Prebijanju pozicija 3. Sustavu margina (inicijalna i servisna margina)

Vrste trgovaca u terminskoj trgovini Hedgeri stvarno ele kupiti/prodati neku robu u budunosti i ele se zatititi od moguih promjena cijene u razdoblju od sklapanja posla do isporuke robe (dugi i kratki). pekulanti ne zanima ih stvarna isporuka robe nego ele zaraditi na promjeni cijena (bikovi i medvjedi) Arbitraeri sudjeluju u nerizinim transakcijama simultanog trgovanja na razliitim tritima

Hedging Strategija zauzimanja pozicije na terminskom tritu koja je po veliini ista a po smjeru suprotna od one na promptnom tritu. Promptne i terminske cijene na normalnom tritu kreu se u istom smjeru, stoga de zauzimanjem suprotnih pozicija gubitak na jednom tritu biti nadoknaen dobitkom na drugom tritu. Prvenstveni motiv nije zarada nego nastojanje da se smanji vlastita izloenost riziku cijene.

Dugi ili kupovni hedging Dugi hedging rabe gospodarski subjekti koji se ele zatititi od rasta cijene robe koja de im trebati u budunosti. Preraiva soje dogovorio je isporuku sojina ulja proizvoau hrane za est mjeseci. Cijenu dogovaraju danas bez obzira to roba nee biti niti isporuena ni plaena prije roka od 6 mjeseci. Preraiva soje nema soju i planira ju kupiti te moe puno izgubiti ako cijena soje naraste prije kupnje. Preraiva se odluuje na koritenje dugog hedinga i kupuje terminski ugovor na soju. Time zakljuava kupovnu cijenu soje, a ujedno i rezultat koji e ostvariti u navedenom poslu.

Kratki ili prodajni hedging Kratki hedging rabe oni gospodarski subjekti koji se ele zatititi od pada cijene robe u budunosti. Farmer koji proizvodi penicu eli zatiti prodajnu cijenu svojih usjeva ija se etva obavlja u listopadu, a prodaja u studenom. Kako bi se zatitio od znaajnog pada cijena penice farmer prodaje terminski ugovora na studeni. Ako u studenom cijena zaista i padne to znai da e svoju terminsku poziciju zatvoriti po nioj cijeni (kupnja) ime ostvaruje dobit koja kompenzira gubitak na spot transakciji.

Drabe (aukcije) Poseban oblik prodaje javnim nadmetanjem (licitacijom) veeg broja kupaca u svrhu postizanja to povoljnije cijene. Zakon o trgovini Oblik organizirane prodaje robe najboljem ponuditelju na temelju javne objave i javnog nadmetanja na unaprijed odreenom mjestu u unaprijed odreeno vrijeme. Nezamjenjiv mehanizam trgovanja kada cijena predmeta nije fiksna ili lako odrediva.

Vrste drabi Javne i privatne Stalne i povremene Na veliko i na malo Slobodne i prisilne

Sustavi nadmetanja 1. Engleski sustav Zapoinje se s najniom prihvatljivom (rezervnom) cijenom. Slijedi nadmetanje na viu cijenu. Varijacije: draba otvorenog odustajanja-cijena predmeta prodaje kontinuirano raste,a potencijani kupac mora objaviti svoj izlazak iz nadmetanja kad mu cijena postaje previsoka. Nakon odustajanja vie se ne moe vratiti u nadmetanje draba s ogranienim vremenom trajanja- u toj aukciji vrijede pravila engleske aukcije ali uz odmak da je vrijeme aukcije ogranieno. To zapravo zanai da se sve ponude motaju dati unutar tono odreenog vremena.2. Nizozemski sustav Nadmetanje poinje od vrlo visoke cijene. Potom je aukcionar sputa, izvikivanjem u pravilnim intervalima. Natjecatelj koji prvi prihvati cijenu postaje kupac. Prodavatelj lake ostvaruje maksimalnu cijenu nego u engleskom sustavu.3. Aukcije sa zatvorenim pisanim ponudama Natjecatelji daju ponude u pisanom obliku u zatvorenim kuvertama. Kupac je ponua s najviom cijenom. Varijacije: Zatvorene aukcije na prvu cijenu (prodaje se samo jedan predmet, jedan kupac, jedna cijena) Diskriminacijske zatvorene drabe (vie komada istoga predmeta, razliiti kupci pladaju razliite cijene) vicarska aukcija (moe se povui ponuda) Draba na drugu cijenu (pobjednik ponua najvede cijene, plada cijenu drugog najboljeg ponuaa)

Elektronika trgovina Obuhvaa: Kupnju i prodaju dobara i usluga putem Interneta Transfer elektronikih novanih sredstava Koritenje smart kartica i digitalne gotovine Sve druge naine poslovanja putem digitalnih mrea Elektronika trgovina na malo i na veliko Elektronika trgovina u unutarnjoj i vanjskoj trgovini

Prednosti i nedostaci e-trgovine Prednosti Brz pristup informacijama Dostupnost prodajnih mjesta 24/7 Globalna dostupnost Automatizirano naruivanje Iskoritavanje novih poslovnih prilika Jeftiniji marketing Osobno praenje ponaanja kupaca Kreiranje vlastitih baza podataka Rizici: Zloporaba informacijske tehnologije Unitenje podataka Zloporaba tajnosti sadraja Zloporaba privatnosti pojedinaca Zloporabe ovlasti od strane pravnih i fizikih osoba

Elektronike aukcije Aukcije u kojima se jedna ili vie standardnih aukcijskih aktivnosti odvija elektronikim putem Prednosti u odnosu na klasine aukcije: Nije potrebna fizika prisutnost kupaca Mogunost istodobnog sudjelovanja na vie aukcija Bitno nii trokovi sudjelovanja Smanjuje se broj posrednika i sniava krajnja cijena Masovnost Nedostaci: Sigurnost internetskih transakcija Nejednaka rairenost mree

Vrste e-aukcija Podjela na maloprodajne i veleprodajne: E-drabe izmeu poduzeda (B2B) VP aukcije, este obrnute aukcije E-drabe izmeu poduzeda i potroaa (B2C) MP, roba s grekom, vikovi E-drabe izmeu potroaa (C2C) MP S obzirom na organizaciju: Neovisne aukcije Aukcije bez aukcionara Aukcije preko privatnih aukcijskih stanica

Izvoz Najjednostavniji, najjeftiniji, najlaki i najmanje rizian nain izlaska na strano trite Izravan izvoz - poduzede samo obavlja izvoz robe koju proizvodi Neizravan izvoz proizvoa poslove izvoza preputa nekoj drugoj neovisnoj tvrtki u svojoj zemlji proizvoa u svoj organizacijskoj strukturu ima ustrojenu organizacijsku jedinicu za izvozne poslove koja surauje s neovisnom izvoznikom tvrtkom

NEIZRAVNI IZVOZ

1. Putem posrednikih organizacijaA) trgovaka poduzea sa sjeditem u zemlji proizvoaa (samostalne tvrtke koje rade za svoj raun) specijalizirana VT poduzea- trgovake kue (veletrgovci) koji poslove izvoza i uvoza obavljaju za vlastiti raun, poslujui pri tome na isti nain na koji to rade veletrgovci u unutarnjoj trgovini. trgovake kompanije- velika i financijski jaka poduzea izvozni prekupci- najee specijalizirani odreenom vrstom sirovine, nemaju svojih skladita, nemaju fiziki kontakt s robom , ne vide robu koju prodaju i kupuju, s proizvoaima i kupcima nemaju trajnih veza nego posluju od sluaja do sluaja

B) Vanjskotrgovinski posrednici u uem smislu rijei 1. Inozemni zastupnik tvrtka ili fizika osoba koja radi u ime i zaraun svog nalogodavca(principala) kojeg stalno i javno zastupa na odreenom tritu) Naelo teritorijalnosti: zahtjeva da se zastupniku jasno odredi teritorij na kojem obavlja poslove iz ugovora o zastupanju. (lokalni, regionalni, generalni ) Naelo kolizije asortimana: inozemni zastupnik moe zastupati vie inozemnih trvrtki ali to ne mogu biti konkurentske tvrtke, odnosno tvrtke koje prodaju konkurentske proizvode Naelo provizije: redovita, kontrolna(zastupniku se isplauje u postotku o vrijednosti proizvoda iz asortimana koji on zastupa, a koji se na njegovu teritoriju prodaje mimo njega), del credere (isplauje se zastupniku koji preuzima i rizik za naplatu isporuene robe; via od redovite)2. Distributer ili samostalni zastupnik Posluje u svoje ime i za svoj raun Ugovor o distribuciji Ugovor o iskljuivoj distribuciji Proizvoa ne smije plasirati robu na odreeni teritorij putem vlastite mree ili svojih zastupnika Distributer ne smije prodavati sline konkurentske proizvode3. Komisionar Okvirni komisioni ugovor Ad hoc nalozi (ugovor u dva dijela) Radi s vie komitenata i s vie vrsta robe i usluga 4. Indent posrednik Povremeni zastupnik stranih kupaca sa sjeditem u zemlji proizvoaa (izvoznika) robe

5. Potvrujua kua Potvruje narudbe inozemnog kupca i ispladuje izvoznika iz svoje zemlje nakon isporuke robe Organizira otpremu robe i uspostavlja veze 6. Domai kupac Predstavnik inozemnih kupaca na domaem tritu Odrava stalan kontakt, koriste ih veliki uvoznici 7. Broker Spaja kupca i prodavatelja u nekom VT poslu, posluje od sluaja do sluaja, prima proviziju od obje strane 8. Izvozna menadmentska kompanija Posluje kao ekskluzivni izvozni odjel svakog od nekoliko udruenih i meusobno nekonkurentnih principala (domaih proizvoaa). 9. Diler Posrednik na burzi vrijednosnica, radi za svoj raun. 10. Komprador Specijalizirani posrednik za trgovinu s Dalekim Istokom. Na poetku radi za fiksnu pladu a kasnije za proviziju. Preuzima del credere rizik. 11. Faktor Od izvoznika otkupljuje potraivanja za ved izvezenu robu, a njemu odmah isplauje diskontirani (umanjeni) iznos (npr . 80% potraivanja)

2. Putem kooperativnih organizacija Prijelazni tip izmeu izravnog i neizravnog izvoza Nisu organizacijski dio tvrtke proizvoaa Proizvoa ima znaajnu kontrolu nad poslovanjem i operativnim politikama izvoznika Dva osnovna tipa: 1. Piggyback marketinke organizacije nastaju kada neki vei proizvoa koristi svoje inozemne distribucijske kanale kako bi uz vlastite proizvode izvozio i proizvode nekog drugog dobavljaa. prednosti: 1) lak i niskorizian nain zapoinjanja izvoza budui da se na tja nain mali proizvoai koriste uslugama velike tvrtke koja ima dobro ustrojen izvozni odjel i uhodane izvozne kanale; 2) najprikladnija za proizvoae koji su premaleni da samiponu izvoziti i one tvrtke koje ne mogu ili ne ele previe ulagati u izvozni marketing nedostaci: mali izvoznici gube kontrolu nad promocijom svojih proizvoda to na dugi rok moe imati negativne posljedice.2. Udruenja izvoznika dobrovoljna, vie ili manje formalna udruenja samostanih tvrtki stvorena radi unapreenja i poticanja prodaje na stranim tritima. Zadruge proizvoaa i izvoznika obine poljoprivredne zadruge koje se osnivaju za unutarnju i vanjsku trgovinu poljoprivrednim proizvodima svojih lanova. Bave se i izvozom proizvoda svojih lanova, oslobaajui ih briga oko plasmana i omoguujui im struan, brz i jeftin izvoz. Izvozni karteli nastaju kad se dvije ili vie neovisnih tvrtki iz srodnih podruja udrue radi postizanja kontrole nad tritem.

Prednosti i nedostaci koritenja usluga vanjskotrgovinskih posrednika prednosti:1. takvi su posrednici strunjaci za izvozne poslove, izvrsno poznaju strana trita, imaju dobre poslovne veze i uspjeno mogu pronai trite za odreeni proizvod 2. koritenjem usluga posrednika opseg prodaje moe se poveati u vrlo kratkom roku3. na taj nain proizvoa moe, uz minimalan rizik procijeniti stvarni potencijal na tritu nedostaci:1. posrednici su skloni baviti se trgovinom razliitih vrsta roba to za posljedicu ima loiju promociju nekih od njih2. kako je profit osnovni motiv poslovanja svih posrednika oni e se najvie baviti proizvodima koji kartkorono gledano donose najveu dobit3. ako se pojavi neki proizvod koji donosi vei profit oni e ga prihvatiti i odbaciti neki drugi4. rizik da se dobar imid nekog proizvoda pripie posredniku a ne proizvoau5. proizvoa nema sigurne i stalne kanale distribucije.

IZRAVAN IZVOZ1.) Izravan izvoz preko vlastitih organizacijskih oblika u zemlji 1. Poslovnica ili odjel za izvoz unutar tvrtke proizvoaa Obavlja poslove izvoza, a sve ostale funkcije (npr. promidba, logistika, financije) obavljaju specijalizirani odjeli kompanije koji to rade i u unutarnjoj trgovini 2. Samostalna poslovnica za izvoz Samostalno obavlja sve poslove vezane uz izvoz i uvoz 3. Vlastita tvrtka za poslove izvoza U potpunosti odvojene aktivnosti vezane za domae i strano trite

2.) Izravan izvoz preko vlastite trgovake mree u inozemstvu Bolji uvid u inozemno trite i kanale distribucije vlastitih proizvoda 1. Vlastita tvrtka u inozemstvu bavi se poslovima prodaje, distribucije i promocije na odreenom ino tritu, plasirajui pri tome proizvode matine tvrtke prvenstveno veletrgovcima i dilerima te u odreenim sluajevima velikim industrijskim proizvoaima2. Vlastito skladite u inozemstvu osniva se kad je proizvoau potrebno i isplativo na stranom tritu stalno drati veu koliinu vlastitih proizvoda.3. Vlastita poslovnica u inozemstvu varijacija poslovnice u zemlji. Razlika je u veoj autonomiji i veim odgovornostima inozemne podrunice4. Koritenje usluga trgovakog putnika ima boravite u zemlji proizvoaa za kojeg radi putuje po nekoj stranoj zemlji radi prodaje proizvoda tog proizvoaa tri osnovne funkcije: prodajna, odravanje stalnog kontakta s klijentima i komuniciranje s menadmentom tvrtke

3.) Izravan izvoz preko distributera i zastupnika u inozemstvu Neovisne i samostalne tvrtke sa sjeditem u inozemstvu Razlike: Distributer radi u svoje ime i za svoj raun, za proizvoaa predstavlja kupca njegovih proizvoda. Zastupnik (agent) je posrednik koji radi za raun proizvoaa i za njega ne predstavlja kupca. Distributer ostvaruje zaradu kroz razliku u cijeni. Zastupnik dobiva naknadu u obliku provizije.

Prednosti i nedostaci putem vlastite organizacije prednosti:1. profiti ostaju u matinom poduzeu i ne dijele se s drugim organizacijama2. zadrava se puna kontrols nad distribuciojom i promocijom proizvoda i nema bojazni da e proizvod biti zapostavljen na raun proizvoda konkurencije3. izvrsno se upozanaje strano trite 4. prodajni kanali su trajni i uhodani a proizvoa se ne treba brinuti da e biti zapostavljen u korist konkurencije5. na dobar glas dolazi proizvoa a ne vanjskotrgovinski posrednik6. zbog rasta prodaje smanjuju se prosjeni trokovi i rastu profiti nedostaci:1. na ulazak na strano trite potrebna su velika poetna ulaganja kao to su trokovi iznajmljivanja, opremanja i odravanja ureda, plae osoblja i direktni trokovi prodaje2. proizvoa ulazi u vee rizike jer uvijek postoji opasnost da proizvod ne bude prihvaen ili da se promjene preferencije kupaca3. postoji opasnost da proizvoa nema potrebna financijska i marketinka znanja dok su u isto vrijeme usluge specijalista preskupe4. potrebno je puno vremena da se postigne potreban volumen prodaje a postoji opasnost da se on ne dostigne

etiri osnovna modela dravne podrke izvozu 1. Sustav istog pokria Dravna intervencija ograniena iskljuivo na osiguranje izvoznih rizika. Komercijalne banke kreditiraju izvoznika s tim da one te kredite mogu refinancirati kod centralne banke pod odreenim uvjetima. 2. Sustav subvencioniranja trokova kamata Komercijalne banke financiraju izvoz uz niu kamatnu stopu, a razliku do trine kamate im pokriva dravna agencija3. Sustavi sa specijaliziranim privatnim institucijama za financiranje izvoza Privatne financijske institucije kreditiraju izvoznike, u svoje ime a za raun drave. Mogu refinancirati kredite kod centralne banke. 4. Sustavi u kojima drave izravno financiraju izvoz Drava, bez posredovanja drugih banaka, izravno kreditira izvoznika ili inozemnog kupca.

Izvozni rizici Komercijalni rizici Uvjetovani subjektivnim imbenicima i izravno djeluju na financijsku situaciju inozemnog kupca Nepladanje (neispunjenje obveza inozemnog kupca), insolventnost, steaj ili ovrha nad imovinom kupca, nemogudnost naplate radi razloga za koje kupac nije odgovoran. Ocjenjuju se analizom boniteta kupca. Politiki rizici Uzrokovani objektivnim imbenicima na koje kupac ne moe utjecati niti ih ublaiti ili otkloniti Rat, pobuna, revolucija, vladine mjere koje ograniavaju ili spreavaju slobodno raspolaganje devizama, ostali politiki dogaaji koji mogu uzrokovati nepladanje Ocjenjuju se analizom kreditnog rejtinga kupeve zemlje

Modeli osiguranja izvoza 1. Sustav privatnog osiguranja Svi izvozni rizici se osiguravaju preko privatnih osiguravajudih drutava 2. Sustav reosiguranja izvoznih poslova Drava reosigurava privatnog osiguravatelja i to samo za odreeni dio rizika koji je osiguran 3. Sustav podjele osiguranja izvoznih poslova Dravna institucija osigurava politiki rizik, a privatni osiguravatelj komercijalni rizik 4. Sustav izravnog dravnog osiguranja svih rizika (RH) Drava, posredovanjem vladinih organa ili dravne agencije, osigurava sve rizike

Vrste vezane trgovine Klasini oblici: Barter (trampa) Kompenzacijski poslovi Suvremeni oblici: Protu-kupnja Kupnja unaprijed Evidencijski raun Zaloni raun Me. trg. potvrda Povratna kupnja Offset

KLASINI OBLICI1. Barter poslovi (trampa) Najrestriktivniji i najstariji oblik razmjene Dvostrani posao vezane trgovine u kojem su meusobne isporuke roba i usluga uvjetovane i potpuno izravnate. Osnovne karakteristike: Meusobna zamjena robe odvija se na temelju jednog jedinog ugovora Roba je definirana koliinom i kakvoom bez ikakvog navoenja novane vrijednosti Nema nikakvih meunarodnih plaanja Razmjena izmeu dva partnera, naelno se ne predvia ukljuivanje tree strane Najee simultane isporuke ili razmak izmeu isporuka do godine dana

2. Kompenzacijski poslovi Posao u kojem se izvoznik obvezuje da, u potpunosti ili djelomino, pokrije vrijednost izvezene robe uvozom neke druge robe iz zemlje kupca. Kompenzacija moe biti potpuna ili djelomina Razlika izmeu potpune kompenzacije i barter poslova: u potpunoj kompenzaciji oba partnera fakturiraju svoje isporuke i izvoznik moe svoju obvezu uzvratne kupnje prenijeti na treu osobu Sudionici: Dva partnera iz dvije zemlje (jednostavna kompenzacija) Ako makar jedan partner ukljui jo neko poduzede iz svoje zemlje (proirena kompenzacija) Ako se ukljuuje sudionik iz trede zemlje (trostrana kompenzacija)

Osnovna obiljeja kompenzacijskih poslova Inicijalna i uzvratna isporuka ugovaraju se jednim ugovorom U ugovoru se navode cijene u dogovorenoj valuti i tijekovi robe su praeni fakturama, ali do stvarnih deviznih pladanja najede ne dolazi Roba koja se izmjenjuje nije tehniki povezana, najee iz iste industrijske grane Doputa se prenoenje uzvratne kupnje na treu stranu Najee nije mogue organizirati simultane isporuke, razmak do 18 mjeseci Za razliku od bartera, isporuke ne moraju biti 100% izravnane

SUVREMENI OBLICI1. Protukupnja ( indirektna kompenzacija) Osnovne karakteristike: Isporuka i protuisporuka se ugovaraju s dva neovisna ugovora Poiljke i u jednom i u drugom smjeru prate fakture Svaka isporuka se plada putem redovitog platnog prometa, a pladanje jedne je neovisno plaanju druge Roba iz protukupnje nije proizvedena koritenjem inicijalne isporuke (tehnoloki neovisni proizvodi) Ukljuivanje trede strane mogude je i esto se dogaa Protuisporuka se obavi tijekom jedne godine, najdulje 18 mjeseci

2. Povratna kupnja (buy-back) Isporuitelj tehnologije (razvijena zapadna zemlja) pristaje na pladanje isporukama proizvoda koji su dobiveni koritenjem te tehnologije Dugoroni karakter esto potrebno ukljuiti treu stranu u trgovinu

Obiljeja povratne kupnje Karakteristini za isporuke zapadne industrijske opreme, instalacija i cijelih tvornica u nerazvijene i tranzicijske zemlje Isporuku i uzvratnu isporuku vee proizvodni proces Zakljuuju se dva ugovora za isporuku i uzvratnu isporuku Vrijednost svih transakcija se izraava u dogovorenoj konvertibilnoj valuti Veliki razmak izmeu primarne isporuke i prve uzvratne isporuke: 10 i vie godina Ukupna vrijednost uzvratnih isporuka najee vea od vrijednosti primarne isporuke

3. Offset poslovi Karakteristini za proizvode visoke tehnologije i velikih vrijednosti (vojna oprema, atomske centrale, komercijalni zrakoplovi) I kupac i prodavatelj najede su vlade, dravna poduzeda Dugoroni karakter: 10-12 godina Prvo se pojavio u meusobnoj razmjeni razvijenih zemalja

Vrste offset poslova 1. Izravni offset Prodavatelj, na zahtjev kupca, uzima u kupevoj zemlji podugovarae od kojih preuzima odreene dijelove potrebne za kompletiranje proizvoda koje izvozi 2. Neizravni offset Obveza poravnanja ne odnosi se na dijelove ili tehnologiju vezanu za primarnu isporuku. Radi se o kupnji proizvoda ili tehnologije nevezanih za primarnu isporuku.

4. Kupnja unaprijed Razvijeni partner prvi kupuje robu iz nerazvijene zemlje i pribavlja utrivo pravo izvoza

5. Evidencijski raun Varijanta protu-kupnje Okvirni sporazum izmeu kompanije iz razvijene zemlje i dravne institucije iz zemlje u razvoju o meusobnoj razmjeni koja treba biti potpuno ili djelomino uravnoteena u razdoblju 1-3 god.

6. Zaloni raun: poseban raun koji se otvarakod odgovarajuih banaka s ciljem olakanja provedbe i osiguranja odreenog vezanog posla. Izvoznik iz nerazvijene zemlje dri zaloni raun u razvijenoj zemlji s kojeg moe plaati svoje obveze u inozemstvu. Potekoe kod otvaranja zalonog rauna

7. Meunarodna trgovaka potvrda je prenosivi vrijednosni papir koji imatelju daje neopozivo pravo izvoza odreene druge robe jednake protuvrijednosti. Podrazumijeva indosament centralne banke

Zatitne klauzule u kupoprodajnim ugovorima Svrha: ouvati ugovorenu vrijednost sklopljenog posla od promjena koje mogu nastati od trenutka sklapanja ugovora do trenutka ispunjenja ugovora Valutna klauzula zatita od valutnog rizika (rizika devalvacije i revalvacije) odnosno od teajnog rizika (manjih promjena vrijednosti valute pladanja) u razdoblju izmeu sklapanja ugovora i pladanja isporuene robe. Valuta pladanja se vee za neku stabilniju vrijednost; stabilniju valutu, robu ili zlato. Indeksna klauzula zatita od rizika promjene cijene robe i usluga. U trenutku plaanja isplauje se uvean ili umanjen nominalni iznos novane obveze, ovisno o promjeni indeksa cijena dogovorene robe i usluga. Klizna skala - pri ugovaranju dugoronih poslova velikih vrijednosti i izvoenju investicijskih radova. Zatita od rizika promjena cijena materijala i nadnica radnika. Ugovara se samo bazna cijena (koja odraava visinu najvanijih trokova) i metoda po kojoj e se izraunati cijena koju de kupac stvarno platiti na dogovoreni dan.

Poslovne isprave u meunarodnoj trgovini robomRobne isprave Prijevozne isprave Isprave o osiguranju Carinske isprave

1. ROBNE ISPRAVEFakture Trgovaka faktura (trgovaki raun) Dokaz o obavljenoj transakciji izmeu prodavatelja i kupca, isprava kojom se dokazuje vlasnitvo nad robom, isprava koja se mora priloiti u postupku carinjenja, temelj za plaanje u inozemstvo i za sva knjienja obavljene transakcije Bitni sastojci: opis i cijena robe Proforma faktura (predraun) Ponuda izdavatelja (prodavatelja) izdana u obliku fakture, izdaje se prije isporuke robe ili obavljanja usluge Sadri rok do kojeg proforma faktura obvezuje izdavatelja. Prihvaanje proforma fakture u roku ima znaenje prihvaanja ponude. Pretfaktura (prethodna faktura) U poslovima s robom koja je podlona gubicima u teini tijekom transporta Isporuka robe se obavlja na temelju pretfakture, a preuzimanje robe na temelju certifikata o koliini i kvaliteti. Plaanje se vri na temelju konane fakture koja se izdaje na temelju izdanog certifikata. Konzularna faktura Potpisuje ju konzularni predstavnik zemlje uvoznice mjerodavan za zemlju prodavatelja. Potvruje da je na njoj navedena cijena stvarna trina cijena predmetne robe. Carinska faktura Potpisuje ju izvoznik, a slui za utvrivanje carinske vrijednosti uvozne robe i kao potvrda o podrijetlu robe.

Isprave koje se izdaju uz fakturu Specifikacija robe Isprava koja sadri popis svih pojedinanih artikala koji ine jednu poiljku, njihove koliine i, po potrebi, druge podatke koji zbog ogranienog prostora nisu uneseni u fakturu. Rabi se kao prilog fakturi i kupoprodajnom ugovoru Lista pakiranja Popis robe po koletima (sanducima, paletama, kontejnerima) u koja je roba upakirana i koja ine poiljku. Ubrzava manipulaciju robom.

Skladine potvrde Skladinica Isprava koju deponentu robe izdaje javno skladite potvrujudi da je navedenu robu primilo na uvanje i obvezujui se da de je predati deponentu ili osobi na koju on prenese pravo raspolaganja robom. Vrijednosni papir, najee se izdaje po naredbi i prenosi indosamentom. Jednodijelna i dvodijelna. Dvodijelna se sastoji od priznanice i zalonice i eda je u praksi. pediterska skladina potvrda

Potvrde o robi (certifikati) Potvrda o podrijetlu robe Isprava kojom izdavatelj potvruje da je proizvod podrijetlom iz zemlje u kojoj je izdan certifikat o podrijetlu HGK: preferencijalne i nepreferencijalne Potvrda o izravnoj poiljci Isprava koju na zahtjev kupca pribavlja izvoznik, a kojom carinske vlasti neke zemlje potvruje da je roba prevezena kao izravna poiljka, da je stalno bila pod carinskim nadzorom i da na njoj nije obavljena nikakva dodatna dorada, prerada ili obrada. Cilj: smanjiti mogudnost kupnje robe od reeksportera Potvrda o krajnjem korisniku Isprava koju na zahtjev prodavatelja izdaje kupac kao jamstvo da je on, odnosno njegov komitent, krajnji korisnik predmetne robe Cilj: sprijeiti reeksport na neeljena trea trita Potvrda o kvaliteti robe Isprava koju izdaje organizacija registrirana za kontrolu kvalitete i kvantitete robe potvrujudi da je pregledala robu i navodedi rezultate do kojih je analizom dola (esto uvjet u pladanju po akreditivu) Certifikat o teini robe Isprava koju izdaje pediter o slubeno izmjerenoj teini robe pri njezinoj otpremi u mjestu polazita (esto uvjet u pladanju po akreditivu) Tvorniki atest Potvrda kojom proizvoa potvruje kvalitetu robe, njezin kemijski sastav, suglasnost s normama Potvrda o vioj sili Potvrda koju izdaje prodavatelj ili neka organizacija (gospodarska komora) kojom se potvruje da je u razdoblju poslije sklapanja ugovora dolo do nastupa nekih dogaaja koji spadaju u sluajeve vie sile i koji su odgodili ili onemogudili provedbu radnji iz kupoprodajnih ugovora Potvrde o zdravstvenom stanju robe Preduvjet za uvoz, izvoz i carinjenje odreene robe Sanitarna potvrda isprava kojom sanitarni inspektor potvruje da je neki proizvod proizveden po sanitarnim normama i da ne sadri tvari tetne za ljudsko zdravlje Veterinarska potvrda isprava kojom veterinarski inspektor potvruje da je neki proizvod zdravstveno ispravan, da ne potjee s podruja na kojem su vladale stone bolesti i da ne sadri tvari tetne za zdravlje ljudi i ivotinja Fitopatoloka potvrda isprava kojom fitopatoloki inspektor (inspektor za zatitu bilja) potvruje da predmeti biljnog podrijetla nisu zaraeni nikakvim bolestima ili biljnim tetoinama te da ne potjeu s podruja na kojima su vladale takve bolesti

2. PRIJEVOZNE ISPRAVEPomorska teretnica (konosman) Prijevozna isprava koju na zahtjev krcatelja izdaje brodar kao dokaz da je navedenu robu preuzeo na prijevoz u prividno dobrom stanju i kojom se obvezuje da de je prevesti do navedene odredine luke i tamo je, u stanju u kojem ju je primio, predati prvom (zakonskom) imatelju originala teretnice Nije ugovor o prijevozu ali potvruje postojanje ugovora i njegove uvjete Vrijednosni papir svaki imatelj originala teretnice ima sva prava na robu na koju teretnica glasi. Kupoprodaja robe na koju teretnica glasi se moe obaviti prenoenjem teretnice s prodavatelja na kupca.

Vrste pomorske teretnice S obzirom na vrstu prijevoza: Linijska pomorska teretnica Karakteristike linijske plovidbe: postojanje plovidbenog reda, poznata ukrcajna i odredina luka i sve ostale luke, unaprijed objavljeni uvjeti prijevoza, velik broj pojedinanih poiljaka razliitih poiljatelja koje se ukrcavaju i iskrcavaju u svim lukama u kojima brod pristaje arter pomorska teretnica Karakteristike slobodne plovidbe: brodovi se iznajmljuju za prijevoz tereta, kad brodar dobije teret onda dogovara one uvjete koji su kod linijske plovidbe unaprijed odreeni

S obzirom na karakter primjedbi unesenih u teretnicu: ista teretnica ne sadri primjedbe koje izriito konstatiraju da je roba ili ambalaa otedena (npr . polovna ambalaa, sadraj nepoznat) Neista teretnica sadri primjedbe kojima se izriito konstatiraju nedostaci na robi ili ambalai (npr . roba vlana, roba otedena, sanduci otedeni, vree poderane) U naplati akreditivom banke ne smiju primiti neistu teretnicu izuzev izriitog odobrenja nalogodavca

S obzirom na nain odreivanja primatelja robe: Teretnica na ime glasi na tono ime kupca, pravo raspolaganja robom se prenosi ustupom ili cesijom (kod javnog biljenika ili na sudu), najsigurniji oblik teretnice Neprenosiva teretnica varijanta teretnice na ime koja se ne moe prenijeti ni cesijom Teretnica po naredbi u rubrici primatelj upisuje se po naredbi, prenosi se indosamentom (potpuni i bjanko) Teretnica na donositelja ne sadri ime i adresu primatelja robe, pravo raspolaganja robom ima svaki zakonski imatelj teretnice, prenosi se predajom iz ruke u ruku, najnesigurniji oblik teretnice

S obzirom na mjesto gdje se nalazi teret: Teretnica s klauzulom ukrcano na brod Izdaje se nakon ukrcaja na brod Najsigurniji oblik teretnice za kupca Teretnica s klauzulom primljeno na ukrcaj Svojevrsno obedanje da de robe biti ukrcana i otpremljena Nesigurniji oblik teretnice za kupca

Teretni listovi Prijevozne isprave kojima prijevoznik potvruje da je primio robu na prijevoz i da e ju prevesti na odredite Meunarodni eljezniki teretni list: isprava na ime i ne moe se izdati po naredbi niti na donosioca. On nije VP niti ugovor o prijevozu. On je samo isprava kojom se dokazuje postojanje ugovora o prijevozu robe eljeznicom. Sastoji se od 6 dijela (original teretnog lista, duplikat teretnog lista, teretna karta, izvjee o prispijeu, kopija teretnog lista, prijepis kopije teretnog lista) Meunarodni cestovni teretni list: prijevozna isprava koja se rabi pri prijevozu robe razliitim vrstama kamiona. Teretni list u MCP glsi na ima primatelja. Nije VP niti ugovor o prijevozu koji je sklopljen u trenutku kad prijevoznik popie teretni list. Sastoji se od 3 originala i 5 kopija. Meunarodni zrani teretni list: isprava kojom zrani prijevoznik potvruje primitak robe zbog prijevoza na oznaeno odredite. To je tiskanica na engleskom jezikupropisana meunarodnom konvencijom o prijevozu robe zrakom. Sastoji se od 3 originala i 9 kopija. Meunarodni rijeni teretni list: potvrda rijenog brodara da je teret ukrcan na njegov brod a poiljatelj daje ovlast disponiranja poiljkom sve dok se ona ne preda primatelju. Sastoji se od 6 dijela (originala, duplikata i 4 kopije) Meunarodni pomorski teretni list: isti kao pomorska teretica te istovrstan s duplikatom eljeznikog tovarnog lista . Nije prenosiv, nije VP i uvijek glasi na ime primatelja Nisu ugovori o prijevozu nego potvrda postojanja tih ugovora Nisu vrijednosni papiri, glase na ime primatelja

pediterske potvrde Izdaje ih meunarodno udruenje peditera (FIATA) pediterska potvrda o primitku Isprava kojom pediter potvruje da je primio odreenu robu uz neopozivi nalog da organizira njenu otpremu i stavi je na raspolaganje imenovanom primatelju. pediterska prijevozna potvrda Isprava kojom pediter potvruje da je primio robu radi otpreme odreenim prijevoznim sredstvom te da de je predati primatelju. pediterska teretnica za mjeoviti prijevoz Isprava kojom se pediter obvezuje obaviti ili u svoje ime organizirati obavljanje cjelokupnog transporta. Koristi se u multimodalnom transportu kada se koriste usluge vie prijevoznika. pediter na sebe preuzima odgovornost za sve sudionike.

Ostale prijevozne isprave Kurirske i potanske potvrde Izdaju ih potanski uredi ili kurirska poduzeda izmjesta otpreme i ovjeravaju igom

3. ISPRAVE O OSIGURANJU ROBEPolica osiguranja Pisana isprava kojom se potvruje sklopljeni ugovor o osiguranju robe u prijevozu Moe glasiti na ime, po naredbi i na donositelja Vinkulirane police nemogu prijenos prava iz police Generalna polica koristi se kad osiguranik sukcesivno u kradim vremenskim razmacima uvozi ili izvozi istu ili slinu robu na istom paritetu Pojedinana polica koristi se u sluaju povremenih ugovora o osiguranju Certifikat osiguranja Ispostavlja se na temelju generalnog ugovora o osiguranju prije otpreme pojedinanih poiljki, kad se iz bilo kojeg razloga ne moe izdati polica osiguranja Prijava za osiguranje u izvozu i uvozu (potvrda o osiguranju) Pojavljuje se u poslovnoj praksi hrvatskih poduzeda koja imaju sklopljen generalni ugovor o osiguranju. Poduzea konkretnu poiljku prijavljuju osiguravatelju tako da mu dostave popunjenu prijavu.

4. CARINSKI DOKUMENTI (pitanje na roku)Karnet TIR Carinski dokument koji se koristi za ubrzavanje i pojednostavnjenje carinskih formalnosti prilikom prijelaza cestovnih motornih vozila iz jedne zemlje u drugu odnosno prilikom tranzita. Svojevrsno jamstvo osiguratelja carinskim vlastima da e sva carinska davanja zajedno sa zateznim kamatama biti plaene doe li do nepravilnosti u postupanju s karnetom Karnet TIR otvara carinarnica u zemlji polaska robe nakon to je pregledala robu i vozilo i uvjerila se u istinitost podataka koje je prijevoznik unio u karnet. Carinarnica stavlja carinska obiljeja (plombu) i potvruje karnet TIR. Carinarnice tranzitnih zemalja samo iznimno pregledavaju robu. Odredina carinarnica evidentira karnet TIR i alje potvrdu polaznoj carinarnici o primitku robe.

Karnet ATA Dokument koji omoguduje privremeni uvoz neke robe bez pladanja carine i poreza s time da se predmetna roba mora najdulje u roku od jedne godine vratiti u inozemstvo u neizmijenjenom stanju. Zamjenjuje carinske postupke privremenog uvoza i izvoza odreene robe Kod izdavatelja karneta (trgovinske komore) polae se gotovinski depozit koji slui za pokrie svih carinskih pristojbi u sluaju zloporabe karneta. Privremeni uvoz uzoraka namijenjenih prezentaciji na sajmovima, izlobama i slinim mjestima.

Jedinstvena carinska deklaracija osnovna carinska isprava koje se od poetka sijenja 2000. primjenjuje kao jedinstven formular carinske deklaracije za vrste carinskih postupaka komplet JCD sadri 8 primeraka

Deklaracija o carinskoj vrijednosti robe isprava koja se prijavljuje pri uvozu robe

INSTRUMENTI PLAANJA I MEUNARODNOJ RAZMJENI (usmeno pitanje na roku)

1. Meunarodni dokumentarni akreditiv Instrument plaanja u kojem se neka banka po nalogu svog komitenta obvezuje da e: isplatiti korisniku akreditiva, ili nekoj treoj osobi po njegovoj naredbi, odreeni novani iznos (odnosno akceptirati, negocirati ili isplatiti mjenicu vuenu od korisnika) ili da e ovlastiti neku drugu banku da obavi takvo plaanje (odnosno akceptiranje, negociranje ili isplatu mjenice) Reguliran Jedinstvenim pravilima i obiajima za dokumentarne akreditive

Sudionici u plaanju dokumentarnim akreditivom Nalogodavac kupac (uvoznik) koji daje nalog svojoj banci da, na temelju financijskog pokria kojeg ima u toj banci ili na temelju odobrenog kredita, otvori akreditiv u korist inozemnog dobavljaa Akreditivna banka banka koja otvara akreditiv, najee banka u zemlji kupca Korisnik prodavatelj (izvoznik) koji predoenjem odreenih dokumenata i ispunjavanjem ostalih uvjeta stjee pravo iskoritenja akreditiva Imenovana banka svaka druga banka koja po ovlatenju akreditivne banke preuzima odreene obveze prema korisniku akreditiva, najede banka iz zemlje prodavaa

Imenovana banka moe imati razliite obveze: Isplatna banka ovlatena za isplatu akreditiva na teret i po nalogu akreditivne banke Potvrujua banka preuzima obvezu da de isplatiti akreditivnu svotu odmah po prezentaciji dokumenata i ne ekajui pritom prijam pokria od akreditivne banke Negocirajua banka ovlatena do odreenog roka isplatiti akreditivnu svotu uz uvjet da joj korisnik predoi mjenicu i dokumente koji su odreeni akreditivnim uvjetima

Akreditivni dokumenti Robni dokumenti (faktura ) Prijevozni dokumenti (pomorska teretnica, teretni listovi ) Dokumenti o osiguranju (ugovor i polica ) Ostali dokumenti (potvrde o podrijetlu robe, isprave ozdravstvenom stanju )

U ispitivanju dokumenata moraju se potivati sljededa naela: Naelo sukladnosti opis robe u fakturi mora biti sukladan s opisom robe iz akreditiva, a svi drugi dokumenti (npr . teretnica) mogu sadravati opis robe koji nije identian ali nije ni protivan opisu robe u akreditivu Naelo neproturjenosti banka de prihvatiti dokumente koji joj se predoe pod uvjetom da njihov sadraj nije proturjean bilo kojem drugom predoenom dokumentu Naelo nesuglasnosti Prihvatljive nesuglasnosti doputene Jedinstvenim pravilima i predviene akreditivom, banka odobrava isplatu Neprihvatljive nesuglasnosti izriito zabranjene, banka odbija isplatu Granini sluajevi nesukladnosti nisu unaprijed definirani

Postupak plaanja akreditivom 1. FAZA: OTVARANJE AKREDITIVA: Inozemni kupac daje akreditivnoj banci u svojoj zemlji nalog za otvaranje akreditiva i doznauje dogovoreni iznos deviza. Akreditivna banka otvara akreditiv i prosljeuje ga potvrujuoj banci u zemlji prodavatelja. Potvrujua banka alje obavijest korisniku (prodavatelju) o otvorenom akreditivu i o svim uvjetima iz akreditiva.2. FAZA: KORITENJE AKREDITIVA Korisnik akreditiva (prodavatelj) prezentira dokumente koji dokazuju da je roba isporuena u skladu s ugovorom (fakturu, teretnicu, policu osiguranja ) potvrujuoj banci u svojoj zemlji. Potvrujuda banka pregledava dokumente i ako nema nikakvih primjedbi odmah isplauje korisniku akreditivni iznos. Potvrujua banka primljene dokumente prosljeuje akreditivnoj banci i ako nema nikakvih primjedbi ispladuje joj akreditivni iznos uvedan za uobiajene trokove. Akreditivna banka primljene dokumente uruuje nalogodavcu (kupcu) koji ne moe bez njih preuzeti robu od prijevoznika.

Koristi od primjene akreditiva Koristi za prodavatelja Jami mu naplatu isporuene robe (otprema robu i predaje dokumente tek nakon primitka obavijesti o otvorenom akreditivu) Koristi za kupca Sigurnost da mu je stvarno poslana ugovorena koliina i kvaliteta robe (prodavatelj e biti isplaen tek kada prezentira dokumente kojima to dokazuje)

Vrste akreditiva s obzirom na nain i rok isplate: Akreditivi po vienju - akreditivni iznos se ispladuje korisniku odmah po prezentaciji dokumenata Akreditivi s odgoenim plaanjem plaanje se odvija u odreenom roku (30, 60, 90 dana ) Akceptni akreditivi korisnik umjesto isplate akreditivnog iznosa dobiva mjenicu koju je potpisala (akceptirala) banka i ije je dospijee odreeno na neki dan u bududnosti Otkupni (negocijacijski) akreditivi akreditivna banka ovlauje korisnika da na nju vue mjenicu i odreuje da mjenica bude prezentirana s ostalim dokumentima. Banka jami da e tu mjenicu isplatiti odmah po dospijeu. Mjenica je prenosiva.

Vrste akreditiva s obzirom na odnos akreditivne banke i korisnika akreditiva: Opozivi akreditivna banka bez prethodne suglasnosti i najave moe opozvati akreditiv Neopozivi akreditivna banka ima neopozivu obvezu isplate akreditiva Potvreni (konfirmirani) - uz akreditivnu banku, neopozivu obvezu isplate ili akceptiranja mjenice preuzela je i posrednika banka (tada ona postaje potvrujuda ili konfirmirajuda banka) Nepotvreni (nekonfirmirani) samo akreditivna banka ima neopozivu obvezu plaanja ili akcepta mjenice Prenosivi akreditiv prvi korisnik moe traiti od banke koja je duna obaviti pladanje ili akcept mjenice da sva prava prenese na jednu ili vie drugih osoba Neprenosiv akreditiv prijenos prava nije mogu Revolving akreditiv akreditiv koji se, kad se iskoristi, ponovno obnavlja na isti iznos dok se ne iscrpi maksimalna predviena stopa. Obnovljivi u vremenu i u vrijednosti Kumulativni i nekumulativni Obini (jednokratni) akreditiv ne obnavlja se nakon to se iskoristi Akreditivi s crvenom ili sa zelenom klauzulom akreditivna i posrednika banka imaju pravo ali ne i obvezu da korisniku (prodavatelju) predujme odreeni iznos akreditiva bez ikakvih uvjeta oblik kreditiranja izvoznika Podakreditivi Korisnik akreditiva upotrebljava akreditiv otvoren u njegovu korist kao podlogu za otvaranje novog akreditiva (kod iste banke) koji mu slui za financiranje kupovine robe kod svojih dobavljaa.

2. Bankovna doznaka Nalog komitenta (kupca) svojoj banci da na teret njegovih sredstava isplati odreenu svotu deviza inozemnoj osobi (dobavljau) naznaenom u nalogu. Domaa banka prihvaa taj nalog i nakon toga nalae inozemnoj (korespondentnoj) banci isplatu novane svote korisniku te doznake Razlika od akreditiva: najede se ne zahtjeva ispunjavanje odreenih uvjeta od prodavatelja prije izvrenja isplate

Najee se koristi za: Plaanje robe manjih vrijednosti Plaanje obavljenih gospodarskih usluga Plaanje predujmova Otplatu kreditnih anuiteta Druga nerobna pladanja (stipendije, darovanja, pomoi,nasljedstva ) U poslovanju partnera koji se dobro poznaju Vrste: Nostro i loro Robna i nerobna Uvjetna i bezuvjetna

3. DOKUMENTARNA NAPLATA ROBNI INKASO (usmeni na roku) Izvoznik odmah po otpremi robe izdaje i inkaso nalog koji zajedno s dokumentima i instrukcijama prosljeuje svojoj banci da ona sama ili putem korespondentne banke ostvari naplatu na dogovoren nain. Dokumenti de uvozniku biti predani: nakon isplate kupoprodajnog iznosa nakon akceptiranja mjenice nakon to uvoznik izda potvrdu o preuzimanju dokumenata uz prilaganje bankovnog jamstva Na osnovu dokumenata uvoznik preuzima i carini robu Vrste inkaso naplate: Robni inakso ugovara se kao naplata komercijalnih papira(faktura, prijevozni dokumenti ) ili vrijednosnih papira. Nerobni ili isti inkaso ugovara se kao naplata vrijednosnih papira (ekova, mjenica, obveznica). Nesigurniji instrument pladanja od akreditiva jer u akreditivu prodavatelj alje robu tek nakon to osigura naplatu (nakon to dobije obavijest o otvorenom akreditivu), dok u inkaso naplati prodavatelj alje dokumente istovremeno s robom. Inkaso naplata koristi se kada izmeu poslovnih partnera vlada povjerenje ili kada jedna strana moe diktirati uvjete naplate.

Rizici u vanjskoj trgovini

Rizik -mogunost nastupa razliitih nepredvienih dogaaja izazvanih subjektivnim ili objektivnim okolnostima, a zbog kojih mogu nastati odreenetete.

Uzroci i posljedice rizika Glavni uzroci nastupa rizika: Neizvjesnost Djelovanje ljudskog faktora Posljedica nastupa rizika: teta = unitenje, otedenje ili smanjenje vrijednosti nekog predmeta Stvarna teta gubitak imovine ili gubitak sredstava odnosno poslovni gubitak koji se ogleda u injenici da uloena sredstva nisu donijela nikakve nove vrijednosti Poravnavajua teta nastup nepredvienih dogaaja koji su uzrokovali dodatne trokove zbog ega je ostvarena manja vrijednost iz uloenih sredstava Eventualna tete ili izmakla dobit teta koja nastaje zbog injenice to se izabrana poslovna odluka pokazala pogrenom zbog nastupa odreenih nepredvienih dogaajaVrste rizika Prenosivi mogue je utvrditi vjerojatnost nastupa i visinu moguih teta, pa se rizik moe prenijeti na druge subjekte Neprenosivi nije ih mogue prenijeti na druge subjekte Osigurljivi rizici od kojih se moemo osigurati Neosigurljivi nepredvidljivi i katastrofini rizici na koje pojedinac nije mogao utjecati pa ih ne moe ni osigurati Subjektivni posljedica subjektivne volje ovjeka, teko predvidljivi i mjerljivi, u pravilu nisu osigurljivi Objektivni rizici na koje pojedinac ne moe utjecati, lako ih je izmjeriti, odrediti uestalost nastupa, visinu prosjenih teta, osigurljivi su prosjenih teta, osigurljivi sulako ih je izmjeriti, odrediti uestalost nastupa, visinu

Robni rizici Obuhvaaju sve nepredvidive dogaaje koji mogu rezultirati tetama na robi Vrste robnih rizika: Rizik provedbe kupoprodajnog ugovora Rizik vrste, koliine i kvalitete robe Transportni rizici

1. Rizik provedbe kupoprodajnog ugovora Mogunost da jedna ugovorna strana iz vanjskotrgovinskog posla uopde ne ispuni preuzetu ugovornu obvezu radi ega e drugoj strani biti nanesena neka teta. Mogunost da prodavatelj uope ne isporui dogovorenu robu ili da ne prui dogovorenu uslugu Mogunost da kupac ne preuzme robu i ne ispuni obvezu plaanja isporuene robe Odreen subjektivnim i objektivnim okolnostima

2. Rizik vrste, kvalitete i koliine robe Mogunost da se kupcu isporui roba koja ne odgovara u potpunosti onoj robi koja je dogovorena, svejedno radi li se o drugoj vrsti, loijoj kvaliteti ili manjoj koliini. Takav rizik posebno pogaa: Robu odreenih fizikih i kemijskih svojstava (npr . lako lomljivu i lako pokvarljivu robu) Robu koja je podlona promijeni teine tijekom transporta (npr . iva stoka) Robu za kojom je potranja ograniena na neko vremensko razdoblje (npr . sezonsku robu)

3. Transportni rizici Vezani uz opasnosti kojima su tijekom transporta izloeni ljudi, prijevozna sredstva i roba. Mogunost nastanka potpune ili djelomine tete na robi tijekom transporta od mjesta polazita do mjesta odredita. Podjela: Osnovni usko vezani uz vrstu prijevoza te najee istodobno pogaaju i prijevozno sredstvo i robu (npr . prometne nezgode, elementarne nepogode, poari u prijevoznom sredstvu, razbojstva ) Dopunski vezani uz specifina svojstva robe koja se prijevozi (kraa, lom, rasipanje, hra, kvarenje...) Ratni uzrokovani ratnim djelovanjem izmeu zemalja (npr . opasnost od zarobljavanja, zapljene robe, zadravanja prijevoznog sredstva ) Politiki uzrokovani izvanrednim dogaajima ili stanjem u nekoj zemlji (npr . opasnost od nereda, nasilja, trajkova )

FINANCIJSKI RIZICI (PITANJE NA ROKU) Posljedica nepredvienih dogaaja koji mogu oteati i/ili onemoguiti plaanje odnosno naplatu u nekom vanjskotrgovinskom poslu na ugovoreni nain, u ugovorenoj vrijednosti i u ugovorenom roku. Mogu biti izazvani subjektivnim (komercijalni financijski rizici) i objektivnim (nekomercijalni financijski rizici) okolnostima Podjela prema uincima koje izazivaju: Rizik cijene Rizik izvoznog kredita Rizik konvertiranja Rizik transfera Teajni rizik Rizik devalvacije i revalvacije

Rizik cijene - naknadna promjena trine cijene predmeta kupoprodaje koji je prodan po fiksnoj cijeni Poveanje cijene nanosi teti prodavatelju Smanjenje cijene nanosi tetu kupcu Rizik izvoznog kredita opasnost da inozemni kupac prestane otplaivati isporuenu robu odnosno obavljenu uslugu, tj. da se otplate ne realiziraju po ugovorenoj dinamici i po ugovorenim uvjetima Rizik konvertiranja opasnost da kupac neke robe ili usluge ne moe ispuniti ugovorenu obvezu plaanja u konvertibilnim devizama ali ne zbog vlastite nelikvidnosti nego zbog toga to su vlasti njegove zemlje zabranile konverziju domade valute u devize u kojima je dogovoreno plaanje Iskljuivo objektivnog karaktera Neprenosiv i ne moe se osigurati kod privatnih osiguravajudih drutava ve kod specijaliziranih institucija udravnom vlasnitvu Rizik transfera nemogunost ispunjenja naloga za plaanje u inozemstvo u skladu s preuzetim ugovorenim obvezama. Iskljuivo objektivnog karaktera. Teajni rizik opasnost znatnije promjene teaja u razdoblju od sklapanja ugovora do trenutka isplate kupoprodajnog iznosa Izvoznik trpi tetu kad ugovorena valuta gubi na vrijednosti Uvoznik trpi tetu kad ugovorena valuta dobiva na vrijednosti Rizik devalvacije i revalvacije opasnost znatnije i iznenadne promjene teaja neke valute radi odluke deviznih vlasti te zemlje Za izvoznika je najnepovoljniji sluaj revalvacije nacionalne valute uz istodobnu devalvaciju valute zemlje kupca

Upravljanje rizicima u vanjsktrgovini Samoosiguranje Prijenos rizika na poslovnog partnera Prijenos rizika na osiguravajude organizacijeHedging Forfetiranje

Samoosiguranje Sve radnje i postupci koji se poduzimaju u svrhu smanjenja neizvjesnosti oko nastupa buduih unutarnjih i vanjskih dogaaja Dodatna izobrazba i informiranje, stvaranje posebnih fondova za pokrie nastalih teta, praenje ponude i potranje, ispitivanje boniteta poslovnih partnera i politikog stanja u zemljama partnera, ugovaranje posebnih klauzula Klauzula hardship nastupom nepredvidivih okolnosti ugovorne strane se obvezuju izmijeniti ugovor i prilagoditi ga novonastaloj situaciji Klauzula vie sile nastupom nepredvidivih okolnosti dolazi do trajne ili privremene nemogunosti ispunjenja ugovora, obustave ugovora ili ak do raskida ugovora Prijenos rizika na poslovnog partnera Obavlja se prilikom sklapanja kupoprodajnog ugovora (najede se rabe Incotermsi) Prijenos rizika na osiguravajudu organizaciju Mogu ako je rije o prenosivom riziku: Mogue je matematiki izraunati gubitak uslijed nastupa osiguranog rizika Moe se odrediti kada, gdje i zato je gubitak nastao Gubitak mora biti nepredvidiv ili sluajan Gubitak ne smije biti katastrofalan

Hedging Kupnja ili prodaja podloge (roba, usluge, indeksi, financijski instrument, teaj ) na termin sa svrhom da se poniti rizik moguih promjena cijena na promptom tritu Hedgeri svoje neizvjesne pozicije na promptnom tritu pokrivaju suprotnim pozicijama na terminskom tritu Prvenstveni cilj nije zarada nego zatita od rizika Robni hedging Devizni hedging

Forfetiranje Prodaja nedospjelih novanih potraivanja nastalih izvozom robe ili usluga na kredit pri emu se kupac tih potraivanja (banka ili neka financijska institucija) odrie prava regresa prema izvornom vjerovniku (izvozniku) Izvoznik svoje potraivanje pretvara u gotovinu i oslobaa se rizika naplate tog kredita Forfetar svoje usluge napladuje diskontiranjem (umanjivanjem) izvornog iznosa potraivanja

Faktoring Faktoring predstavlja oblik trgovakog financiranja koji se temelji na prodaji kratkoronih potraivanja banci ili specijaliziranoj instituciji koja se naziva faktor. Sudionici u faktoringu: 1. Klijent ili prodavatelj 2. Kupac ili dunik 3. Faktor 4. Inozemni faktor Funkcije faktoringa: 1. Financiranje 2. Upravljanje potraivanjima 3. Preuzimanje kreditnog rizika Pored navedenih mogue je jo pruanje usluga: voenje knjigovodstva, revizija poslovnih knjiga, marketinke aktivnosti, izbor prijevoznika i osiguravatelja, itd. Prednosti koritenja faktoringa: 1. Poboljanje likvidnosti 2. Poboljanje kreditne sposobnosti 3. Bolja struktura bilance 4. Uinkovito upravljanje zalihama i potraivanjima 5. Poveanje prodaje i vea konkurentnost 6. Mogunost dodatne odgode plaanja 7. Smanjenje rizika neplaanja kupca 8. Smanjenje administrativnih trokova Nedostaci faktoringa: 1. Kratkorono financiranje 2. Trokovi su vei nego kod bankovnih kredita 3. Neki kupci ne ele ukljuivanje tree strane 4. Sva potraivanja nisu prikladna za faktoring Pravni aspekt faktoringa: 1. Predugovor (ugovor o faktoringu): obveza na nuenje svih buduih potraivanja na otkup faktoru pod uvjetom da kreditna sposobnost dunika zadovoljava faktora 2. Glavni ugovor: je ugovor o prodaji i ustupanju konkretnog potraivanja

Razlikovanje faktoringa i forfeitinga: 1. Rokovi potraivanja koja se ustupaju 2. U forfetiranju se nude pojedinana potraivanja (investicijska oprema) 3. Forfetiranje se vie koristi u meunarodnom poslovanju a faktoring u domaem

Kupoprodajni ugovori u vanjskoj trgovini

Definicija Dvostrani pravni akt u kojem se prodavatelj obvezuje isporuiti ugovorenu robu ili pruiti dogovorenu uslugu dok se kupac obvezuje isplatiti ugovorenu cijenu na dogovoreni nain i dogovorenim instrumentom pladanja. Za kupoprodajne ugovore u vanjskoj trgovini bitno je odrediti po kojem e se pravu ugovor sklopiti i tumaiti, jezik ugovora, nadlean sud za rjeavanje sporova itd. Pravno bitni elementi ugovora: ugovorne strane i predmet kupoprodaje Prema hrvatskom pravu moraju biti u pisanom obliku

Oblici ugovora u poslovnoj praksi 1. Ponuda i prihvat ponude Ponuda mora biti dovoljno odreena i sadravati nakanu ponuditelja da ga obvezuje u sluaju prihvadanja ponude od strane kupca 2. Narudba i potvrda narudbe Prodavatelj pismeno prihvada vrstu narudbu kupca bez ikakvih izmjena 3. Klasini kupoprodajni ugovor Netipini poslovi i poslovi velike vrijednosti 4. Tipski (formularni) ugovor Tiskanice na kojima se nalaze svi bitni elementi ugovora, ugovaranje prodaje robe iroke potronje i standardne kvalitete 5. Burzovne i aukcijske zakljunice Formularni ugovori, svi elementi ugovora su standardizirani osim cijene

Rjeavanje sporova Sporazum izmeu ugovornih strana Arbitraa privatno (nedravno) rjeavanje sporova Institucionalna arbitraa: pri nacionalnim gospodarskim komorama, meunarodnim tijelima ili strunim udruenjima Ad hoc arbitrae: konstituiraju se za rjeavanje odreenog spora i nakon donoenja odluke prestaju postojati Na sudu

Otpremnici i otpremnitvo

Osnovni pojmovi Otpremnitvo organizacija otpreme i dopreme robe i svih radnji koje su pri tome potrebne Meunarodno otpremnitvo Organizacija otpreme robe u inozemstvo (izvozna pedicija) Organizacija dopreme robe iz inozemstva (uvozna pedicija) Organizacija provoza robe preko vlastite zemlje (tranzitna pedicija) Tri osnovna oblika meunarodne pedicije: Luka pedicija organizacija prijevoza robe u pomorskom prometu Kontinentalna pedicija organizacija prijevoza robe u cestovnom, eljeznikom, zranom i rijenom prometu Pogranina pedicija poslovi carinjenja i drugi poslovi vezani uz prelazak robe preko granice

Poslovi otpremnika

Osnovni poslovi Savjetovanje i izrada ponuda Ugovaranje prijevoza i odreivanje instradacije Organizacija utovara, istovara i pretovara Osiguranje robe Uskladitenje robe tijekom prijevoza Carinsko posredovanje Prihvat i predaja robe

Meunarodni trgovaki izrazi (Incoterms 2010)

Incoterms Skup trgovakih izraza koji precizno odreuju mjesto isporuke robe, podjelu trokova izmeu prodavatelja i kupca te precizno definiraju mjesto i trenutak prijelaza rizika vezanih za robu koja je predmet kupoprodaje. Nisu obvezujui unaprijed, nego tek kad oba ugovorna partnera izrijekom ugovore njihovu primjenu

Incoterms 2010 11 paritetnih klauzula svrstanih u 4 skupine: Skupina E: EXW Upuivanje (polazak) Skupina F: FCA, FAS, FOB Glavni prijevoz neplaen Skupina C: CFR, CIF, CPT, CIP Glavni prijevoz plaen Skupina D: DAT, DAP, DDP Prispijee

Primjena Incotermsa ovisno o vrsti prijevoza Sve vrste prijevoza, ukljuujudi i multimodalni transport: EXW, FCA, CPT, CIP, DAT, DAP, DDP Pomorski i rijeni prijevoz: FAS, FOB, CFR, CIF

EXW (EX works) Franko tvornica: EXW Zagreb, Inc. 2010. Prodavatelj ispunjava svoju obavezu kad robu, u dogovoreno vrijeme, stavi na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama te kad o tome obavijesti kupca Prodavatelj duan robu izvozno ocariniti, ali nije duan utovariti robu niti platiti troak utovara na prijevozno sredstvo Obveze prodavatelja minimalne, obveze kupca maksimalne

FCA (Free carrier) Franko prijevoznik: FCA Torino, Inc. 2010. Prodavatelj duan isporuiti robu prijevozniku kojeg je odredio kupac, na dogovorenom mjestu Nakon to je roba predana dogovorenom prijevozniku, svi trokovi i rizici otpreme robe prelaze na kupca Roba izvozno ocarinjena, glavni prijevoz neplaen

FAS (Free Alongside Ship) Franko uz bok broda: FAS Rijeka, Inc. 2010. Prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada robu postavi uz bok broda u dogovoreno vrijeme u dogovorenoj luci otpreme Nakon toga svi trokovi i rizici prelaze na kupca Roba izvozno ocarinjena Samo za pomorski i rijeni promet

FOB (Free on bord) Franko brod: FOB Hamburg, Inc. 2010. Prodavatelj duan do dogovorenog roka utovariti robu na palubu broda u dogovorenoj luci otpreme. Sve daljnje trokove i rizike preuzima kupac Roba izvozno ocarinjena Samo za pomorski i rijeni promet

CFR (Cost and freight) Cijena i vozarina: CFR New York, Inc. 2010. Prodavatelj je ispunio obvezu isporuke kad robu na svoj troak i rizik ukrca na brod koji je sam rezervirao i kad plati vozarinu i druge trokove potrebne za dopremu robe u odredinu luku. Rizik prelazi na kupca u trenutku kad roba prijee ogradu broda u otpremnoj luci. Roba izvozno ocarinjena Samo za pomorski i rijeni promet

CIF (Cost, Insurance and Freight) Cijena, osiguranje i vozarina: CIF New York, Inc. 2010. Prodavatelj je ispunio svoju obvezu kad na svoj troak ukrca robu na brod u dogovorenoj ukrcajnoj luci, plati trokove prijevoza i osiguranja (minimalno pokride) do odredite Rizici vezani uz otpremu robe prelaze na kupca kad roba pree brodsku ogradu u otpremnoj luci Samo za pomorski i rijeni promet Roba izvozno ocarinjena

CPT (Carriage paid to) Vozarina pladena do: CPT Frankfurt, Inc. 2010. Prodavatelj treba izvozno ocariniti robu i snosi sve trokove ukrcaja i prijevoza do dogovorenog odredita. Nakon to je roba predana prijevozniku, sve rizike vezane uz otpremu snosi kupac.

CIP (Carriage and Insurance paid to) Vozarina i osiguranje pladeni do: CIP Budapest, Inc. 2010. Prodavatelj duan robu izvozno ocariniti, predati robu prijevozniku i snositi trokove prijevoza i osiguranja (minimalno pokrie) do dogovorenog odredita. Rizik prelazi na kupca prilikom predaje robe prvom prijevozniku

Skupina C Dva kritina momenta: prijelaz rizika i prebacivanje trokova nastupaju na razliitim mjestima Prilikom primjene pariteta CPT, CIP, CFR ili CIF, prodavatelj je ispunio svoju obvezu isporuke kada je roba predana prijevozniku, a ne kada roba stigne na odredite.

DAT (Delivered at terminal) Isporueno na terminalu: DAT Rijeka, Inc. 2010. Prodavatelj je izvrio isporuku kada je roba, nakon to je istovarena s prijevoznog sredstva, stavljena na raspolaganje kupcu na naznaenom terminalu u naznaenoj luci ili odreditu. Kupac snosi sve rizike gubitka ili otedenja robe od trenutka kada je isporuena na terminalu

DAP (Delivered at place) Isporueno u mjesto: DAP Macelj, Inc. 2010. Prodavatelj je izvrio isporuku kada je roba stavljena na raspolaganje kupcu na prijevoznomsredstvu kojim je dopremljena, spremna za istovar na naznaenom odreditu. Kupac snosi sve rizike gubitka ili otedenja robe od trenutka kada je isporuena u dogovorenom mjestu.

DDP (Delivered duty paid) Isporueno i ocarinjeno: DDP Kairo, Inc. 2010. Prodavatelj je izvrio isporuku kada je roba stavljena na raspolaganje kupcu, uvozno ocarinjena, na prijevoznom sredstvu kojim je dopremljena, spremna za istovar na naznaenom odreditu. Prodavatelj snosi sve rizike i trokove dopreme robe, ukljuujudi i uvoznu carinu. Kupac snosi sve rizike gubitka ili otedenja robe od trenutka kada je roba isporuena.

imbenici koji utjeu na visinu izvoznih cijena 1. Trokovi poduzea odreuju donju granicu cijene 2. Potranja za robom odreuje gornju granicu cijene 3. Konkurencija na tritu odreuje stvarnu prodajnu cijenu na tom tritu 4. Zakonski propisi ograniavaju slobodu poduzea u odreivanju cijena (visina carine, uvozna ogranienja, antidampinki propisi) 5. Opa poslovna i marketinka politika poduzea

Popusti u cijeni Rabat postotni popust u cijeni Koliinski rabat na pojedinane kupnje iznad odreene koliine ili na kumulativne kupnje tijekom nekog razdoblja (npr . polugodita) Rabat za izvoznu robu odobrava se kupcu iz inozemstva na osnovi subvencija i premija koje izvoznik dobiva u svojoj zemlji Rabat za stalne kupce u inozemstvu Kasa skonto popust koji se kupcu odobrava zbog plaanja kupoprodajnog iznosa prije uobiajenog roka (90 dana)

Kalkulacija Matematiki postupak izraunavanja cijene, dijelova cijene ili poslovnog rezultata nekog poslovnog pothvata. Metode izrade kalkulacija: Progresivna poznata nabavna (fakturna) cijena robe i svi zavisni trokovi, a cilj je izraunatikonanu uvoznu cijenu odnosno cijenu na skladitu domadeg uvoznika. Kod uvoza. Retrogradna poznata konana prodajna cijena robe i svi zavisni trokovi, a cilj je izraunati poetnu (fakturnu, nabavnu) cijenu. Kod izravnog izvoza. Diferencijalna poznate i nabavna i prodajna cijena robe i svi zavisni trokovi. Kod neizravnog izvoza.

Vrste kalkulacija S obzirom na vrijeme i svrhu izrade: Pretkalkulacija prije ulaska u neki VT posao na osnovu prikupljenih podataka o cijenama, trokovima i teaju Kontrolna kalkulacija kod vedih i sloenijih VT poslova, nakon zavretka jedne faze radi usporedbe planiranih i stvarnih trokova Konana kalkulacija nakon provedbe posla radi iskazivanja konanog poslovnog rezultata S obzirom na vrstu VT posla: Izvozna Uvoz

BANKOVNE GARANCIJE

Bankovna garancija je poseban instrument osiguranja plaanja i izvrenja ugovornih obveza u ugovorenom roku kojim odreena banka garantira korisniku bankovne garancije da e njen komitent o ugovorenom roku izvriti sve obveze navedene u bankovnoj garanciji, a ako ih on ne izvri da e ih izvriti sama banka. Bankovna garancija je sredstvo osiguranja plaanja, a u stvari predstavlja obvezujui odnos izdavatelja garancije prema korisnicima iste, a po nalogu nalogodavca.

Stranke u odnosu: nalogodavac garancije: tvrka ponua; prodavatelj korisnik garancije: primatelj ponude; kupac izdavatelj garancije: banka ili osiguravajue drutvo

Glavne znaajke garancije: stranke, iznos garancije, rok valjanosti.Na svaku garanciju nalogodavac izdavatelju plaa naknadu tijekom cijelog roka valjanosti garancije (obino 0,2% od iznosa tromjeseno).