www.nasciturus.com

Profesorica ne traži da se navede članak zakona, provjereno na konzulataciji (oni su u skripti radi orijentira)Ovo je prerađena i posložena skripta „Big Joe“…. I u njoj nedostaju neki termini kao npr.kvalifikacija i sl.U mojoj je skripti Sajko i u Općem i Posebnom dijelu i u dijelu koje se zove Sajko jer je materija bolje povezana…..Pismeni test je od profesorice pohvaljen kao najkoncizniji tako da nakon mukotrpnog učenja i prolaska mogu preporučiti ovu skriptu.Profesorica je iznimno korektna i ljubazna osoba i ima srca. Međutim, nije naivna, traži znanje i propituje sva poglavlja (moj dojam).Možda nedostaju neke manje definicije, a neke su i pojednostavljene-odluka je na Vama….Nadam se da ću Vam olakšat ionako težak predmet.Pozdrav i Sretno!!!!!

Nova Generacija

P.S. proslijedite je drugim studentima, jer kopirnici nije u interesu prodavat ovu skriptu

1

www.nasciturus.com

ZRSZ – zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosimaDonesen 1991 god.

ZM – zakon o mjenici, 1994

PZ – pomorski zakonik, 2004

ZOSOZP- zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnom prometu, 1998

ZA – zakon o arbitraži, 2001. god, u rujnu

NOVI ZAKON O STRANCIMA – stupio na snagu 01.01.2008.

NYK – newyorška konvencija o priznanju i izvršenju stranih arbitražnih odluka iz 1958Ratificiran 1981

RK – rimska konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne obveze iz 1980Stupila na snagu 01.04.1991. god.

UREDBA VIJEĆA (EZ) br. 44/2001, od 22.12.2000. god. o sudskoj nadležnosti, priznanju i ovrsi odluka u građanskim i trgovačkim predmetima – Bruxelles IUredba stupa na snagu 01.03.2002.

2

www.nasciturus.com

Lex patriae – pravo državljanstva

Lex domicili – pravo prebivališta

Lex fori – zakon suda države

Lex causae – pravo države mjerodavno za sadržaj pravnog posla

Lex autonomie – pravo stranaka da izaberu mjerodavno pravo

Lex rei sitae – pravo mjesta gdje se stvar nalazi

Lex loci actus – pravo mjesta gdje je poduzet pravni akt/čin

Lex loci delicti commissi – pravo mjesta gdje je počinjen pravni delikt

3

www.nasciturus.com

OPĆI DIO

Određivanje mjerodavnog prava ako se ne može utvrditi sadržaj mjerodavnog stranog prava. Navedite rješenja koje se u komparativnom pravu primjenjuju. Što određuje ZRSZ.

ili isto pitanje može i ovako glasitDaje li ZRSZ odgovor na pitanje koje se pravo primjenjuje ako se ne može utvrditi sadržaj mjerodavnog stranog prava

Ako se ne može utvrditi sadržaj mjerodavnog stranog prava koriste se ova rješenja; 1) propisuje se primjena legis fori –nerješavanje predmeta ne dolazi u obzir2) primjena prava koje je najbliže nepoznatom pravu3) primjenom vjerojatno važećeg prava

U ZRSZ o tome ne postoji izričito rješenje. Novija hrvatska teorija usvaja gledište o primjeni domaćeg prava države suda (legis fori).

Jeli po hrvatskom MPP–u dopuštena revizija zbog ne primjene mjerodavnog stranog prava. Obrazložite vaš odgovor. (saiko)

Da, dopuštena je revizija zbog ne primjene mjerodavnog stranog prava.

Po hrvatskom mpp strano se pravo, smatra pravom. Zbog toga se može izjaviti žalba, ako ono ne bude primijenjeno ili ako je pogrešno primijenjeno.Iz istih razloga se može izjaviti i revizija.

Revizija se može izjaviti zbog;- pogrešne primjene materijalnog prava- protiv zakonom utvrđenih drugostupanjskih presuda

Do pogrešne primjene ili do neprimjene mjerodavnog stranog prava može doći:a) pogrešnom primjenom polaznog kolizijskog pravila (npr. hrvatski sud je trebao primijeniti

kolizijsko pravilo koje bi uputilo na primjenu npr.austrijskog prava, a umjesto toga pogrešno je primijenio kolizijsko pravilo koje je uputilo na mađarsko pravo…

b) nakon što je sud pravilno uputio na strano pravo, nisu primijenjene odgovarajuće norme toga stranog prava

Objasnite načelo iura novit curia- sud poznaje pravo u kontekstu njegove primjene po ZRSZ

ZRSZ: sud ili drugi nadležni organ će po službenoj dužnosti utvrditi sadržaj stranog mjerodavnog prava.Polazi se od pretpostavke da domaći organ ne može poznavati sve svjetske poretke, pa se propisuje suradnja mjerodavnih tijela, a sve radi utvrđenja sadržaja mjerodavnog stranog prava.

4

www.nasciturus.com

Kako je u MPP–u riješen povijesni predmet Bartholo. O kojem institutu je riječ i što on rješava.

Predmet Bartholo, odluka Alžirskog suda.Osobe malteškog porijekla, zaključile su brak na tom otoku. U braku nisu imali djecu. Kasnije se sele u Alžir (koji je tada pripadao Francuskoj), gdje suprug stječe nekretnine. Po njegovoj smrti dolazi do spora o nasljeđivanju tih nekretnina. Ostaviteljeva rodbina smatra da ih ona treba naslijediti, jer to izlazi iz francuskog nasljednog međunarodnog privatnog prava po kojemu udovica nema nikakvih prava. Protivno tome, udovica traži primjenu francuskih kolizijskih pravila po bračnoimovinskom statutu, po kojima je mjerodavno pravo prvog bračnog prebivališta, a to je malteško pravo. Po tom pravu , udovica bi imala pravo na 1/4 ostavine. U navedenom predmetu situacija je povezana s dva različita kolizijska pravila. Sud je zaključio da se sa stanovišta francuskog prava radi o nasljednopravnom pitanju.Nekretnine je naslijedila rodbina.

Objasnite određivanje mjerodavnog prava u slučaju nejedinstvenog pravnog poretka po Čl.10 st.1

ili isto pitanje može i ovako glasitNavedi rješenja ZRSZ za slučaj kolizijskopravnog upućivanja na nejedinstveni pravni poredak.

Određeni broj država nema jedinstveno pravo na svom teritoriju jer na njemu postoji više pravnih poredaka (najčešće kod federativnih država). Postavlja se pitanje; ako hrvatsko kolizijsko pravilo u p u ć u j e na primjenu prava strane države koja ima nejedinstveni pravni poredak, kako će se određivati mjerodavno pravo unutar te države?Čl.10 st.1 ….. ako pravila domaćeg prava ne upućuju na određeno područje unutar takvog poretka, mjerodavno pravo određuje se prema pravilima toga pravnog poretka.

Ako se mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven ne može utvrditi, mjerodavno je pravo područja u toj državi sa kojim postoji najbliža veza.

Koje načelo o upućivanju na nejedinstveni poredak ZRSZ prihvaća

Prihvaća se načelo najbliže veze.

Ako se mjerodavno pravo države čiji pravni poredak nije jedinstven ne može utvrditi, mjerodavno je pravo područja u toj državi sa kojim postoji najbliža veza.

5

www.nasciturus.com

Lacunae legis – popunjavanje zakonskih praznina. Koji izvor hrvatskog MPP-a najpotpunije uređuje ovaj institut i kako? Obrazložite vaš odgovor.

Čl.2 ZRS : Za popunjavanje pravne praznine rješenje se traži ovim redoslijedom:

a) u odredbama i načelima samog ZRSZb) u načelima pravnog poretka RHc) u načelima MPP-a

(PZ Čl. 1007, Bosnić str.40)a) u odredbama i načelima PZ-ab) odredbe i načela drugih zakona koji ureduju odnose s međunarodnim obilježjemc) načela pravnog poretka RH d) načela MPP-a-a

ZOSOZP(zračni promet) a) načela pravnog poretka RHb) općeprihvaćena načela MPP-a

Navedite rješenje ZRSZ - a o mjerodavnom pravu za oblik pravnih akata, te iznimke od općeg rješenja.

Čl.7 Za oblik pravnih akata mjerodavno je pravo koje je pravovaljano bilo po:

Lex loci actus (pravu mjesta gdje je pravni posao sklopljen)Lex causae (pravu koje je mjerodavno za sadržaj pravnog posla)

Iznimke od općeg rješenja;- u obiteljskim odnosima za oblik braka i oblik usvojenja- u nasljednim odnosima po pitanju oporuke- u ugovornim odnosima koji se odnose na nekretnine - kod diplomatsko- konzularnih pravnih akata

Objasnite značenje izraza locus regit actum i navedite dva primjera iz ZRSZ

Locus regit actum - mjesto vlada činom, aktom. Za vanjski oblik pravnih akata mjerodavno je pravo mjesta gdje je pravni akt sklopljen/poduzet.

VAŽNO! Primjeri:Za oblik braka mjerodavno je pravo mjesta/države gdje se brak sklapa.Za oblik usvojenja mjerodavno je pravo mjesta gdje se usvojenje zasniva.

Kada se u MPP-u postavlja pitanje prilagođavanja i koji su načini rješavanja

6

www.nasciturus.com

ili isto pitanje može i ovako glasitMetode prilagođavanja

Pitanje prilagođavanja dolazi kada se treba primjenjivati više prava (domaće i strano, ili više stranih prava) , a među tim pravima postoje znatne razlike/ proturječna.(pri tome se ne korigiraju norme, već samo učinci njihove primjene)

Pitanje prilagođavanja se rješava;1) davanjem prednosti jednom od konkurirajućih pravila 2) mijenjanjem mjerodavnog materijalnog prava3) (vrlo rijetko ) primjenom legis fori4) …..

Kako ZRSZ definira institut renvoi.Koji unutrašnji izvori hrvatskog MPP –a uređuju renvoi.

ili isto pitanje može i ovako glasitRenvoi. Navedite dva posebna izvora hrvatskog MPP-a koje sadrže posebna pravila po institutu renvoi ZRSZ, ZM

Kako ga uređuje ZRSZ čl.6 a kako RK čl.15Čl.6 Kolizijsko pravilo domaćeg prava upućuje da se treba primijeniti cjelokupno pravo strane države. Međutim, i to pravo strane države upućuje natrag na primjenu domaćeg prava. Tada će se u cijelosti primijeniti pravo RH, ne uzimajući u obzir pravila o određivanju mjerodavnog prava….

Renvoi uređuju ZRSZ i ZM.

ZM Čl.94Sposobnost osobe da se mjenično obveže određuje zakon njezine zemlje. Ako taj zakon upućuje na zakon koje druge zemlje, onda se primjenjuje zakon te druge zemlje.

RK Čl.15 (ne primjenjuje se po RK)Primjena prava države određena ovom konvencijom znači primjenu pravnih pravila koja su na snazi u toj državi, uz isključenje njezinih pravila međunarodnog privatnog prava.

Navedite slučajeve kada se institut renvoi uobičajeno isključuje Renvoi se isključuje:- Kod autonomije stranaka- Kada je mjerodavno pravo određeno pravilom locus regit actum- Kod međunarodnih konvencija koje unificiraju kolizijska pravila

7

www.nasciturus.com

Renvoi. Na primjeru osobnog statuta fizičke osobe objasnite renvoi. Dvije vrste pravnih odnosa s kojima je taj institut inkompatibilan.

Država A za pravnu i poslovnu sposobnost fizičke osobe određuje poveznicu prebivališta. Stoga određenu osobu upućuje na pravo države B u kojoj ta osoba i ima prebivalište. Međutim, kolizijska pravila države B vraćaju tu osobu u državu A preko poveznice državljanstva jer je osoba A njezin državljanin.

Renvoi se isključuje; 1. kod autonomije (volje) stranaka 2. za ugovorne obveze

Obrazložite skriveni renvoiSkriveni renvoi je upućivanje na pravo druge države u kojemu jedna od stranaka u sporu ima prebivalište.

Primjer;Po irskom ustavu sve donedavno brak nije bio razvediv, ali zakonom iz 1986. o priznanju stranih razvoda brakova, priznavale su se strane sudske odluke o razvodu irskih državljana ako je u državi odluke barem jedna o stranaka imala prebivalište

Navedite dva kolizijska pravila koja su primjer za potpunu kumulaciju

Čl.35 st.2, Čl.44 st.2 Ako su bračni drugovi državljani različitih država u vrijeme podnošenja tužbe, za razvod braka mjerodavna su kumulativno prava obiju država čiji su oni državljani.

Ako su usvojitelj i usvojenik državljani različitih država, za uvjete zasnivanja/prestanka usvojenja mjerodavna su kumulativno prava obiju država čiji su oni državljani.

Što je javni poredak i kako je određen u unutrašnjim izvorima MPP –a

8

www.nasciturus.com

Javni poredak označava osnovna načela pravnog poretka pojedine države koja se moraju uvijek primjenjivati na njezinom teritoriju pa stoga isključuju od primjene protivno strano pravo.

Funkcije javnog poretka1) Negativna funkcija – kada se odbija primjena mjerodavnog stranog prava zbog

toga što je protivan javnom poretku domaće države2) Pozitivna funkcija – kada se nalaže primjena određenih pravila domaćeg prava

bez obzira na strano mjerodavno pravo

Karakter javnog poretka:1) Iznimni i nacionalni karakter2) Relativni karakter s obzirom na prostor i vrijeme – mijenja se s vremena na

vrijeme i unutar jedne države

Strano pravo se iznimno ne primjenjuje u 2 slučaja:1) ako je strano pravo protivno javnom poretku2) kada je svrha mjerodavnosti stranog prava zaobilaženje zakona

Objasnite na primjeru tzv. ublaženo djelovanje javnog poretka. Regulira li ZRSZ ublaženo djelovanje javnog poretka.

Ako bi strani odnos bio u suprotnosti s Hrvatskim javnim poretkom ipak nema zapreke da se u Hrvatskoj ostvaruju pojedini učinci tog stranog pravnog odnosa i to oni koji nisu protivni javnom poretku. Npr. u Hrvatskoj kao monogamnoj državi nije moguće sklopiti poligamni brak. Ako je takav brak sklopljen u inozemstvu onda može i u Hrvatskoj proizvoditi pravne učinke. Žena ili dijete iz poligamnog braka imaju pravo ostvariti zahtjev za uzdržavanje/alimentaciju.

ZRSZ ne regulira izričito pitanje ublaženog djelovanja javnog poretka.

Objasnite redoslijed postupanja suca u primjeni negativne funkcije javnog poretka.1. utvrđuje se mjerodavno strano pravo na osnovi polaznog kolizijskog pravila 2. nakon što se ocjeni da bi primjena stranog prava bila protivna domaćem javnom poretku, sudac odbija primjenu stranog prava 3. umjesto stranog prava primjenjuje se domaće pravo

Kada je došlo do promjene polja primjene ZRSZ-a ratione materiae (stvarna nadležnost) i u čemu se ta promjena sastojala

9

www.nasciturus.com

U rujnu 2001. god. donesen je Zakon o arbitraži. Sa njim se ujedno uređuje i priznanje i izvršenje arbitražnih odluka, a koje je do tada bilo uređeno ZRSZ.

Obrazložite temeljem odredbe jednog od pravnih izvora hrvatskog MPP-a rangiranje pravnih izvora

Izvori mogu biti:1) Unutarnji 2) Međunarodni

- Ustav RH - Dvostrani- ZRSZ - Višestrani- Pomorski zakoni- Zakoni o mjenici i čeku

1) Dvostrani međunarodni ugovoria) Ugovori o pravnoj pomoćib) Konzularne konvencijec) Ugovori o trgovini i plovidbi

2) Višestrani međunarodni ugovori (konvencije)

Međunarodni ugovori kojima je vezana RH imaju karakter lex specialis (prema ZRSZ). To znači da u odnosu sa međunarodnim elementom, međunarodni ugovor ima prednost pred domaćim pravom.I Ustav RH i ZRSZ daje prednost međunarodnom ugovoru pred domaćim pravom, ako su ti međunarodni ugovori potvrđeni i objavljeni u skladu sa Ustavom.

Navedite kolizijska pravila sadržana u ZRSZ kako mjerodavno pravo određuju lex loci actus , odnosno lex loci solutionis (Bosnić 1)

Lex loci actus : Primjer; „fizička osoba koja bi prema pravu države čiji je ona državljanin bila poslovno nesposobna poslovno je sposobna ako ima poslovnu sposobnost po pravu mjesta gdje je nastala obveza.“Lex loci solutionis : Primjer; „za način predaje stvari i za mjere koje treba poduzeti ako se odbije preuzimanje stvari mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar mora predati“

Je li zastara u smislu ZRSZ – a procesnopravni ili materijalnopravni institut. Objasnite vaš odgovor.

Čl.8ZRSZ prihvaća da je zastara materijalnopravni institut.Ako je zastara materijalnopravni institut onda vrijedi pravo države mjerodavno za sadržaj pravnog posla (lex causae).Ako je zastara procesnopravni fenomen onda vrijedi zakon suda (lex fori).

Fraus legis (zaobilaženje zakona)ili isto pitanje može i ovako glasit

10

www.nasciturus.com

Zaobilaženje pravaČl.5 Stranke nastoje namjerno izbjeći primjenu mjerodavnog prava na način da svojevoljno mijenjaju državljanstvo, domicil ili neku sličnu poveznicu, a sve kako bi postigli primjenu drugoga, za svoj interes, povoljnijeg prava.

Za zaobilaženje zakona moraju biti ostvarene dvije/obje pretpostavke: 1) Objektivna pretpostavka – promjena poveznice (državljanstvo, domicil i sl.)2) Subjektivna pretpostavka – namjera da se zaobiđe primjena domaćeg prava

Lex cause. Navedite najpreciznije značenje tog izraza. Dva primjera iz ZRSZ-a.

Lex causae - mjerodavno pravo po kojemu se prosuđuje glavni predmet Lex cause mjerodavno je samo za sadržaj pravnog posla

Dva primjera iz ZRSZ;1) Za zastaru 2) Za akcesorni pravni posao

Navedite svih 9 Haških konvencija koje su na snazi u RH

1. Konvencija o građanskom sudskom postupku 1954 2. Konvencija o sukobu zakona u pogledu oblika oporučnih raspolaganja 1961 3. Konvencija o ukidanju potrebe legalizacije stranih javnih isprava 1961 4. Konvencija o mjerodavnom pravu za prometne nezgode 1971 5. Konvencija o mjerodavnom pravu za odgovornost proizvođača za svoje proizvode iz 1973 6. Konvencija o olakšanju međunarodnog pristupa sudovima iz 1980

7. Konvencija o građanskopravnim aspektima međunarodne otmice djece iz 19808. Konvencija o dostavi u inozemstvo sudskih i izvansudskih dokumenata u građanskim i trgovačkim predmetima 19659. Konvencija o izvođenju dokaza u inozemstvu u građanskim ili trgovačkim stvarima 1970

SAJKO

11

www.nasciturus.com

Definiraj i objasni prethodno pitanje. Kada se postavlja prethodno pitanje

Prethodno pitanje su pravni odnosi iz dispozicije materijalne norme legis causae. U pitanju su prethodni pravni odnosi.Prethodno pitanje je samostalna pravna cjelina.

Prethodno pitanje se javlja u raznim slučajevima;npr. u jednom predmetu mjerodavno pravo za nasljeđivanje je austrijsko pravo. Po tom pravu ostavitelja nasljeđuju njegova supruga i djeca. Time nije riješeno prethodno pitanje o tome da li je postojao valjani brak, da li su djeca bračna ili izvanbračna. Ta pitanja se ne prosuđuju po nasljednom statutu nego po bračnom statutu.

Kada se postavlja prethodno pitanje?1) kada strano kolizijsko pravo i kolizijsko pravo države ne upućuju na primjenu istog prava2) kada je za glavno pitanje mjerodavno strano pravo3) kada postoji razlika između tih mjerodavnih prava

3 metode rješavanja prethodnog pitanja:1. Metoda zavisnog upućivanja.2. Nezavisna metoda3. Metoda postizanja međunarodne ujednačenosti rješenja

Iznimke od pravilaKada je prethodno pitanje riješeno pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugog državnog tijela.

Procesni javni poredak

Njime se sprječava da strane sudske i arbitražne odluke, koje su nespojive s bitnim načelima domaćeg procesnog prava, ostvaruju učinke u tuzemstvu.

Za procesni javni poredak nema opće klauzule, ni u hrvatskom ni u stranom pravu.Uskraćuje se pravna pomoć ako se traži na nespojiv način s domaćim procesnim pravom. Posebne odredbe sadrži ZRSZ, ZPP i ZA.

Objasnite problem promjenjivosti statuta te navedite opća rješenja

12

www.nasciturus.com

Promjenjivost statuta (conflits mobiles) je pojava kada za vrijeme trajanja pravnog odnosa dolazi do promjene činjeničnog stanja na kojem se zasniva poveznica. Ta promjena može utjecati i na promjenu mjerodavnog prava.

Takva se pitanja javljaju samo ako se mjerodavno pravo određuje pomoću promjenjivih, a ne stalnih poveznica. promjenjive poveznice - državljanstvo, prebivalište, državna pripadnost broda, …. stalne poveznice - mjesto gdje nekretnina leži, mjesto zaključenja braka, mjesto gdje je nastala šteta….

1. Opća rješenja Promjenjivost statuta rješava se analognom primjenom pravila o rješavanju promjena kolizijskih pravila legis fori.

Npr. Ako je brak, što se tiče oblika zaključenja, valjano zaključen po pravu koje se primjenjivalo na oblik braka u tom trenutku, brak će se i kasnije smatrati valjanim, iako se promijenilo mjerodavno pravo za oblik braka.

Kod nas vrijedi zabrana retroaktivnosti.

Objasnite kako se općenito rješava promjenjivost statuta na primjeru kolizijskog pravila ZRSZ –a za: - završenu pravnu situaciju- trajnu pravnu situaciju

Na završene situacije ne utječu ni promjenjivost statuta ni kasnija promjena kolizijskog pravila Kod trajne situacije ako dođe do promjene statuta, učinci se ocjenjuju po novom pravu od trenutka te promjene.

Objasnite posebno rješenje o promjenjivosti statuta na primjeru kolizijskog pravila ZRSZ –a o pravu mjerodavnom za stjecanjem vlasništva.

13

www.nasciturus.com

Koja dva slučaja se s tim u vezi mogu razlikovati.

Ako je pravo vlasništva stečeno po ranijem statutu, ono i dalje postoji, iako po novom statutu još ne bi bilo stečeno.…..

1) ako je ugovor o prodaji neke stvari zaključen dok se ta stvar u trenutku zaključenja nalazila u francuskoj onda taj ugovor ostvaruje učinke po francuskom pravu. Za prijenos takvog vlasništva po francuskom pravu nije potreban modus. Međutim, kada ta stvar kasnije stigne u Hrvatsku po čijem pravu je potreban modus, smatra se da je vlasništvo preneseno valjano i bez modusa.

2) ugovor o prodaji neke stvari zaključen je dok se ta stvar u trenutku zaključenja nalazila u RH…… Kad ta stvar kasnije bude prenesena u francusku vlasništvo nad njom će se smatrati prenesenom i bez modusa, jer je po francuskom pravu za prijenos vlasništva dovoljan obvezno pravni ugovor

Navedite sve što znate o poveznici redovno boravište

Pretpostavke za postojanje redovnog boravišta- u skladu s preporukama Vijeća Europe 1972.:

1. da boravak traje duže vrijeme2. da je trajao ili da će prema okolnostima slučaja još duže vrijeme trajati3. da osoba ima u toj državi težište životnih odnosa

Razlika od prebivališta:a) Osoba može imati više prebivališta, ali samo jedno redovno boravišteb) Za prebivalište je potreban animus manendi (namjera), a za boravak se on pretpostavljac) Za nesposobne osobe postoji samo zavisno prebivalište, ali one mogu imati redovno boravište

Redovno boravište se ne definira, treba ga utvrditi autonomno, nezavisno od unutrašnjeg pravnog poretka države ugovornice.

Navedite sve što znate o poveznici prebivališta uključujući i razliku u poimanju te poveznice u mpp-u kontinentalne Europe u odnosu na države common law-a

14

www.nasciturus.com

U ZRSZ nema definicije prebivališta. Zakon o strancima 2003.- prebivalište je mjesto u kojem se stranac s odobrenim stalnim boravkom nastanio s namjerom da u njemu živi.

Prebivalište je najvažnija poveznica u međunarodnom procesnom pravu, jer se njome određuje sudska nadležnost (određuje ga sud države pred kojim se vodi postupak- po lex fori)

Kod prebivališta se dokazuje namjera (animus manendi).Prebivalište rješava upravni organ (kod nas policija).

Za stjecanje prebivališta se traži poslovna sposobnost. Poslovno nesposobne osobe (npr. djeca) nemaju vlastito, već samo tzv. zavisno prebivalište.

Po kojem se pravu kvalificira/ određuje prebivalište? Pravilo i iznimke!

Prebivalište se kvalificira/određuje po pravu države čiji organ rješava predmet- lex fori

Iznimke: neke međunarodne konvencije ne sadrže definiciju prebivališta, pa se zbog međunarodne ujednačenosti ono kvalificira po - lex causae.

Primjena prebivališta u RH po ZRSZ/ polje primjene:1. za osobe bez državljanstva2. za mnoge vrste ugovora3. za učinke braka 4. za učinke izvanbračne zajednice5. za odnose roditelja i djece6. za učinke posvojenja

ZRSZ: Za jednostrani pravni posao, mjerodavno je pravo države dužnikova prebivališta/sjedišta.

Prebivalište u državama common law-a:Po engleskom pravu prebivalište je poveznica osobnog statuta, no ponekad i cjelokupnog pravnog posla- lex causae. Tako se sposobnost poduzimanja osobnih i obiteljskih poslova ocjenjuje po pravu prebivališta.

Objasnite strukturu kolizijskih pravila

15

www.nasciturus.com

Sastoji se od 2 elementa: kategorija vezivanja i poveznica.

Kategorija vezivanjaPredstavlja okvirni ili skupni pojam pravnih činjenica/situacija/odnosa, koji se podvrgavaju pod određeno mjerodavno pravo.

PoveznicaKolizijsko pravilo sadrži jednu ili više poveznica. Poveznica može biti =

1) pravna činjenica (mjesto počinjenja protupravnog čina, mjesto gdje stvar leži) ili2) ugovorna odredba (sporazum stranaka o mjerodavnom pravu) ili 3) pravni pojam (državljanstvo, prebivalište)

Objasnite što je „izbjegavajuća“ klauzula i kako se manifestira

….. kada se odstupa od primjene prava na koje upućuju kolizijska pravila ako s drugim pravnim poretkom postoji bliža veza. Treba nadodat podjelu jer to pita…..

Navedite dva potpuna kolizijska pravila iz ZRSZ – a i preoblikujte ih u:

- nepotpuna kolizijska pravila koja upućuju samo na primjenu domaćeg pravaZa pravnu i poslovnu sposobnost fizičke osobe koja ima državljanstvo RH mjerodavno je pravo države čiji je ona državljanin – personalni kriterij.

Za ugovore što se odnose na nekretnine koje leže u RH, isključivo je mjerodavno pravo države na čijem se teritoriju nalazi nekretnina – teritorijalni kriterij

- nepotpuna kolizijska pravila koja upućuju samo na primjenu stranog pravaZa pravnu i poslovnu sposobnost fizičke osobe koja ima državljanstvo strane države mjerodavno je pravo države čiji je ona državljanin – personalni kriterij.

Za ugovore što se odnose na nekretnine koje leže u inozemstvu, isključivo je mjerodavno pravo države na čijem se teritoriju nalazi nekretnina – teritorijalni kriterij

Navedite dva potpuna kolizijska pravila ZRSZ-a i preoblikujte ih u nepotpuna

16

www.nasciturus.com

Za ugovor je mjerodavno pravo što su ga izabrale ugovorne strane ako ovim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drukčije određeno - potpunoZa ugovor koji se primjenjuje u RH isključivo je mjerodavno hrvatsko pravo – nepotpuno

Za vlasničkopravne odnose i druga prava na stvarima, mjerodavno je pravo mjesta gdje se stvar nalazi - potpunoZa vlasničkopravne odnose i druga prava na stvarima, ako se spor vodi u RH, isključivo je nadležno hrvatsko pravo - nepotpuno

Objasnite ulogu materijalnog i procesnog javnog poretka u mpp-u

M a t e r i j a l n o p r a v n i javni poredak je usmjeren protiv sadržaja odluke P r o c e s n i javni poredak sprječava priznanje inozemnih odluka ako su donesene protivno osnovnim načelima procesnog prava države priznanja.

Što je favor negotii , gdje se primjenjuje i na što utječe i kako se to postiže

Favor negotii primjenjuje se radi postizanja povoljnih materijalnopravnih rješenja.

Najčešće se izražava:a) primjenom poveznica koje su strankama bliske b) određivanjem više alternativnih poveznica c) cijepanjem statuta

Primjer:ZRSZ: Za pravnu i poslovnu sposobnost fizičke osobe mjerodavno je pravo države čiji je ona državljanin. Fizička osoba koja bi prema pravu države čiji je ona državljanin bila poslovno nesposobna, poslovno je sposobna ako ima poslovnu sposobnost po pravu mjesta gdje je nastala obveza.

Koji zakoni osim ZRSZ-a sadrže kolizijska pravila?zm, pz, zoo, zosozp, zn

Distributivna i potpuna kumulacija

17

www.nasciturus.com

a) Distributivna kumulacija – distributivno se kumulira više mjerodavnih prava b) Potpuna kumulacija – npr. za zasnivanje i prestanak posvojenja primjenjuje se i domovinsko pravo posvojitelja i posvojčeta.

Vrste kolizijskih pravila

1. Izričita i skrivena2. Samostalna i nesamostalna3. Potpuna i nepotpuna4. Uvjetna i bezuvjetna

Skrivena kolizijska pravila ne postoje u HR pravu jer njih donosi zakonodavac ili nastaju sudskom praksom. Samostalna (kolizijska) pravila; samo se na osnovi njih upućuje na mjerodavno pravo. Sastoje se od 2 elementa: kategorije vezivanja (ugovor) i poveznice (autonomija stranaka).Nesamostalna (pomoćna) pravila; samo dopunjuju samostalnu normu. Isključivo služi kao dopuna. Nepotpuno kolizijsko pravilo (jednostrano) upućuje samo na primjenu domaćeg prava.Potpuno kolizijsko pravilo (višestrano) upućuje na primjenu domaćeg ili stranog prava. Uvjetna pravila primjenjuju se bez obzira na to kakav će biti rezultat u konkretnom slučaju upućivanja na mjerodavno materijalno pravo.

Nadležnost i subordinacija konvencija

Bilateralne konvencije su jače snage od multilateralnih. Međunarodni ugovori kojima je vezana RH imaju karakter lex specialis (prema ZRSZ). To znači da u odnosu sa međunarodnim elementom, međunarodni ugovor ima prednost pred domaćim pravom. (biateralne konvencije; sa SSSR-om, Italijom i BiH)

Državljanstvo

18

www.nasciturus.com

Državljanstvo- pravna pripadnost određenoj državi. Ono označava pravnu vezu između neke osobe i države, a ne njezino etničko porijeklo.

Ima li neka osoba državljanstvo određene države, za to su po mpp-u isključivo mjerodavni unutrašnji propisi te države- dakle, mjerodavno je lex causae.

4 načina stjecanja:Ius sanguinis-podrijetlom (krvnom vezom između roditelja i djeteta)Ius soli _ prema mjestu rođenja djetetaNaturalizacijom Prema međunarodnom ugovoru

3 načina gubitka:OdricanjemOtpustomPrema mpp-u

Unutar EU, u verziji Ugovora o EZ 1997., uvedeno je državljanstvo (citizenship) EU, koje dopunjuje državljanstva država članica- državljanin Unije je osoba koja je državljanin jedne od država članica. To državljanstvo daje osobama slobodan boravak u svim državama Unije, aktivno i pasivno izborno pravo na lokalnim izborima i za Europski parlament, i to u državi svog prebivališta. Državljanstvo je poveznica za osobna, obiteljska i nasljedna pitanja:Pozitivne pretpostavke: lako se dokazuje (putovnica)Negativne pretpostavke: višestruko državljanstvo (državljanin RH i Njemačke- ako pristane biti vojnik u jednoj države, ako zarate, u drugoj će bit dezerter).

Apatridi- otežano kretanje u svijetu

Polje primjene poveznice državljanstvo za osobna stanja fizičkih osoba1. Pravna i poslovna sposobnost fizičkih osoba2. Skrbništvo3. Proglašenje nestale osobe umrlom4. Nasljeđivanje5. Bračna i obiteljska statusna pitanja6. Mjenična sposobnost

Višestruko državljanstvo- sukob između domaćeg i stranog ili stranih državljanstava. Uglavnom se rješava davanjem prednosti domaćem pravu- najbliže pravo.

Čl. 11 ZRSZ (pozitivan sukob): Ako osoba koja je državljanin RH ima i državljanstvo neke druge države, za primjenu ZRSZ-a smatra se da ima samo državljanstvo RH.

ZRSZ pobliže određuje što se podrazumijeva pod najbližom vezom s jednom od više država čije državljanstvo ima osoba. Primjenjuje se pravo one od tih država s kojim osoba ima najužu teritorijalnu vezu.

Efektivno ili aktivno državljanstvo (za osobe sa više državljanstava) - bliža veza s jednim od više domovinskih prava.

Navedite sve unutrašnje izvore MPP – a koji su trenutno na snazi.Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1991.

19

www.nasciturus.com

Zakon o mjenici (ZM) 1994 Zakon o čeku 1994. Pomorskog zakonik 2004. Zakon o obveznim i stvarnopravnim odnosima u zračnoj plovidbi 1998. Zakon o Parničnom Postupku iz 1976, 1991 Zakon o prisilnoj nagodbi, stečaju i likvidaciji iz 1989 i njegov pročišćeni tekst iz 1994. Stečajni zakon iz 1996. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima iz 1996. Zakon o zaštiti tržišnog natjecanja iz 2003. Zakon o arbitraži iz 2001. Zakon o zaštiti potrošača iz 2003. Zakon o strancima iz 2008Zakon o hrvatskom državljanstvu iz 1991.

PRAVNI POLOŽAJ STRANCA

20

www.nasciturus.com

ZRSZ – navedite kolizijsko pravilo kojim se u unutarnjem izvoru hrvatskog MPP-a uređuje osobni statut apatrida.

ili isto pitanje može i ovako glasitNavedi rješenje za slučaj negativnog sukoba državljanstva te međunarodne akte koji reguliraju to pitanje.

ili isto pitanje može i ovako glasitKako ZRSZ uređuje osobni statut apatrida.

ili isto pitanje može i ovako glasitNavedite kolizijsko pravilo kojim se u unutarnjem izvoru hrv. MPP –a određuje pravo mjerodavno za apatride.

ili isto pitanje može i ovako glasitNavedite izvore kolizijskog prava za apatride koji su na snazi u RH. ZRSZ i NYK

Čl.12 Za osobe bez državljanstva, mjerodavno je pravo gdje ima prebivalište.

Ako osoba nema prebivalište ili se ono ne može utvrditi, mjerodavno pravo određuje se prema njezinu boravištu.

Ako se ni boravište osobe ne može utvrditi, mjerodavno je pravo RH.

Akti koji reguliraju to pitanje;-Newyorška konvencija o pravnom položaju osoba bez državljanstva 1954-Ženevska konvencija o pravnom položaju izbjeglica 1951-Protokol o pravnom položaju izbjeglica 1967

ZRSZ navedite kolizijsku odredbu kojom se rješava pitanje višestrukog državljanstva.

ili isto pitanje može i ovako glasitNavedite kolizijsko pravilo kojim se u unutarnjem izvoru hrvatskog MPP-a uređuje osobni statut bipatrida i polipatrida.

Čl.11Ako osoba ima državljanstvo RH i državljanstvo neke druge države, za primjenu ovog zakona smatra se da ima samo državljanstvo RH.

Ako osoba koja nije državljanin RH ima dva strana državljanstva ili više stranih državljanstava, smatra se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i u kojoj ima prebivalište.

Ako takva osoba nema prebivalište ni u jednoj od država čiji je državljanin, smatra se da ima državljanstvo one države čiji je državljanin i sa kojom je u najbližoj vezi.

Aktorska kaucija

21

www.nasciturus.com

Kad strani državljanin ili osoba bez državljanstva koja nema prebivalište u RH pokreće parnicu pred sudom RH, dužan je tuženiku, na njegov zahtjev, osigurati parnične troškove.

Tuženik je dužan zahtjev za osiguranjem parničkih troškova postaviti najkasnije na pripremnom ročištu, a ako pripremno ročište nije održano – prije nego što se upusti u raspravu o glavnoj stvari.

Osiguranje parničnih troškova daje se u novcu, ali Sud može odobriti da se osiguranje daje i u drugome pogodnom obliku.

Njena visina se određuje uzimajući u obzir sve okolnosti, a napose moguće troškove postupka.

O davanju aktorske kaucije i njenoj visini odlučuje Sud.

Ako tužitelj u određenom roku ne dokaže da je dao osiguranje, smatrat će se da je tužba povučena.

Tuženik koji je pravodobno postavio zahtjev da mu tužitelj osigura troškove, nije dužan nastaviti postupak u glavnoj stvari sve dok se pravomoćno ne odluči o njegovom zahtjevu, a ako zahtjev bude usvojen, dok tužitelj ne položi osiguranje.

Navedite iznimke kod obveze osiguranja parničnih troškovaili isto pitanje može i ovako glasit

Kada tuženik nema pravo na osiguranje parničnih troškova

- ako u državi odakle je tužitelj državljanin njezini državljani RH nisu dužni davati osiguranje (uzajamnost)- kada tužitelj uživa u Hrvatskoj pravo azila - kad se radi o bračnim sporovima, ili sporovima za utvrđivanje/osporavanje očinstva/ materinstva ili o zakonskom uzdržavanju- kad se radi o mjeničnoj ili čekovnoj tužbi, protutužbi ili izdavanju platnog naloga- kad se tužbeni zahtjev tužitelja odnosi na potraživanje nastalo u radnom odnosu u Hrvatskoj

Siromaško pravo – obrazložite pojam i navedite rješenje ZRSZ-a o tom institutu.

22

www.nasciturus.com

Dužnost stranaka da prethodno podmiruju troškove postupka može dovesti u pitanje realizaciju njihovih prava kada su troškovi relativno visoki, a stranke ne raspolažu potrebnim sredstvima. Kako bi se i takvim strankama omogućio pristup sudu, postoji institut oslobođenja od prethodnog snošenja troškova postupka (siromaško pravo) i besplatna pravna pomoć. Stranke se pod određenim pretpostavkama mogu osloboditi od plaćanja troškova (predujma), a može im se pružiti i besplatna pravna pomoć u vidu zastupanja po stručnoj osobi.

Čl.85Strani državljani imaju pravo na oslobađanje plaćanja parničnih troškova uz uvjet uzajamnosti.

Ako se sumnja u postojanje uzajamnosti, objašnjenje u pogledu oslobađanja plaćanja parničnih troškova daje Ministarstvo pravosuđa i Uprave RH.

Ako strani državljanin ima prebivalište u RH onda uzajamnost nije uvjet za oslobađanje plaćanja parničnih troškova.

Osoba bez državljanstva (apatrid) ima pravo na oslobođenje plaćanja parničnih troškova ako ima prebivalište ili boravište u RH.

Razlika između aktorske kaucije i siromaškog prava?

Aktorska kaucija je institut koji nalaže tužitelju (stranom državljaninu ili apatridu-bez prebivališta u RH), a koji pokreće parnicu pred sudom RH da na zahtjev tuženika osigura parnične troškove.Siromaško pravo oslobađa strane državljane plaćanja parničnih troškova pod uvjetom uzajamnosti čime otvara mogućnost i osobama slabijeg imovinskog stanja da traže zaštitu svojih prava i vode parnični postupak pred sudom.

POSEBNI DIO

23

www.nasciturus.com

MJERODAVNO PRAVO

Pravna i poslovna sposobnost fizičke osobe - mjerodavno pravoČl.14Za pravnu i poslovnu sposobnost fizičke osobe mjerodavno je pravo države čiji je ona državljanin.

Fizička osoba koja bi prema pravu države čiji je ona državljanin bila poslovno nesposobna poslovno je sposobna ako ima poslovnu sposobnost po pravu mjesta gdje je nastala obveza.

Za lišenje ili ograničenje poslovne sposobnosti fizičke osobe mjerodavno je pravo države čiji je ona državljanin.

Koje je pravo mjerodavno za skrbništvoČl.15Za stavljanje/prestanak skrbništva, te za odnose između skrbnika i štićenika, mjerodavno je pravo države čiji je državljanin štićenik.

Mjerodavno pravo za određivanje državne pripadnosti pravne osobe. Obrazložite što znače poveznice koje se koriste radi određivanja tog prava. Navedi dvije poveznice i obrazloži ih

ili isto pitanje može i ovako glasitPripadnost pravne osobe

ili isto pitanje može i ovako glasitStranačka sposobnost pravne osobe

Čl.17Pripadnost pravne osobe određuje se po pravu države po kojem je ona osnovana.

Ako pravna osoba ima stvarno sjedište u drugoj državi, a ne u onoj u kojoj je osnovana i ako po pravu te druge države ima njezinu pripadnost, smatrat će se pravnom osobom te države.

24

www.nasciturus.com

Obrazložite i dajte primjere za pojmove kolizijskopravna autonomija i materijalno pravna autonomija

Čl.19Kolizijskopravna autonomija = ugovorne strane mogu izabrati pravo koje će se primjenjivati na njihov ugovor. To pravo je onda isključivo mjerodavno, a ne primjenjuje se ono pravo koje bi inače bilo mjerodavno da ugovorne strane nisu ništa dogovorile.

Primjer;Hrvatsko TD i talijansko TD su u ugovoru o prodaji sporazumno odredili primjenu švicarskog prava. U tom slučaju se primjenjuje švicarsko pravo, a ne ni hrvatsko ni talijansko pravo.

Materijalnopravna autonomija = znači da ugovorne strane primjenjuju neko drugo pravo samo na određen sadržaj ugovora.(stranke inkorporiraju u svoj ugovor samo dispozitivne norme određenog pravnog poretka)

Primjeri;Ugovori bez međunarodnog obilježja:Dva hrvatska trgovačka društva sklope ugovor o prodaji pa se dogovore da je, što se tiče zastare tražbine (znači, samo ovog dijela u ugovoru), mjerodavno francusko pravo → primjenjuje se hrvatsko pravo za ugovore, a francusko za sadržaj

Ugovori s međunarodnim obilježjem:Hrvatsko TD i tursko TD za ugovor o djelu izaberu primjenu prava njemačke države. Međutim, za sva pitanja vezana uz zatezne kamate utvrđuju primjenu francuskog zakona.

Mjerodavno pravo za ugovore koji se odnose na nekretnineČl.21Za ugovore koji se odnose na nekretnine isključivo je mjerodavno pravo države na čijem se teritoriju nalazi nekretnina.

Koje je pravo mjerodavno za kamate. Objasnite vaš odgovor.Čl.25 ?Na akcesorni pravni posao, ako nije drugačije određeno, primijenit će se pravo mjerodavno za glavni pravni posao.

Mjerodavno pravo za kvazikontrakte (Negotiorum gestio)Čl.27Na stjecanje bez osnove pravo mjerodavno za pravni odnos koji je nastao, bio očekivan ili pretpostavljen, u povodu kojega je nastalo stjecanje.

Za poslovodstvo bez naloga mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja poslovođe izvršena.

25

www.nasciturus.com

Upotreba stvari bez poslovodstva Izvanugovorne obveze koje ne potječu iz odgovornosti za štetu

=mjerodavno pravo mjesta gdje su se dogodile činjenice koje su uzrokovale obvezu.

Koje je pravo mjerodavno za izvanugovornu odgovornost za štetu Čl.28Za izvanugovornu odgovornost za štetu mjerodavno je pravo mjesta gdje je radnja izvršena ili pravo mjesta gdje je posljedica nastupila, ovisno o tome koje je od ta dva prava povoljnije za oštećenika.

Pravo mjerodavno za sposobnost za sastavljanje oporukeČl.30 ili Čl.80Za sposobnost za sastavljanje oporuke mjerodavno je pravo države čije je državljanstvo oporučitelj imao u trenutku sastavljanja oporuke.

Koje je pravo mjerodavno za uvjete za sklapanje brakaČl.32U pogledu uvjeta za sklapanje braka mjerodavno je, za svaku osobu, pravo države čiji je ona državljanin u vrijeme stupanja u brak.

Ako strana osoba želi sklopiti brak, a po zakonu svoje države ispunjava sve uvjete, ipak se pred nadležnim organom RH neće dopustiti sklapanje braka, ako po pravu RH postoje smetnje; npr. postojanje ranijeg braka, srodstvo, nesposobnost za rasuđivanje i sl.

Koje je pravo mjerodavno za uvjete za ništavost braka Čl.34Za nevažnost braka (nepostojanje i ništavost) mjerodavno je bilo koje pravo po kojem je brak sklopljen.

Mjerodavno pravo za razvod braka

26

www.nasciturus.com

Čl.35…..mjerodavno je pravo države čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme podnošenja tužbe.Ako su bračni drugovi državljani različitih država - mjerodavna su kumulativno prava obiju država čiji su oni državljani. (potpuna kumulacija)

Ako se brak ne bi mogao razvesti tako, onda je mjerodavno pravo RH i to ako je jedan od bračnih drugova, u vrijeme podnošenja tužbe, imao prebivalište u RH.

Ako je jedan od bračnih drugova državljanin RH koji nema prebivalište u RH, a brak se ne može razvesti po ranijim pravilima, onda je za razvod braka mjerodavno pravo RH.

Koje je pravo mjerodavno za osobne i zakonske imovinske odnose bračnih drugova

Čl.36 ….. mjerodavno je pravo države čiji su oni državljani.

Ako su državljani različitih država - mjerodavno je pravo države u kojoj imaju prebivalište.

Ako nemaju ni zajedničko državljanstvo ni prebivalište u istoj državi - mjerodavno je pravo države u kojoj su imali posljednje zajedničko prebivalište.

Ako se mjerodavno pravo ne može ni tako odrediti, mjerodavno je pravo RH.

Ugovorni imovinski odnosi bračnih drugova – mjerodavno pravoČl.37Za ugovorne imovinske odnose bračnih drugova mjerodavno je pravo koje je u vrijeme sklapanja ugovora bilo mjerodavno za osobne i zakonske imovinske odnose.

Ako pravo predviđa da bračni drugovi mogu sami izabrati pravo, onda je mjerodavno to pravo koje su sami izabrali.

Imovinski odnosi osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici - mjerodavno pravo Čl.39….. mjerodavno je pravo države čiji su oni državljani.

Ako nemaju isto državljanstvo - mjerodavno je pravo države u kojoj imaju zajedničko prebivalište.

Za ugovorne imovinske odnose osoba koje žive u izvanbračnoj zajednici - mjerodavno je pravo koje je u vrijeme sklapanja ugovora bilo mjerodavno za njihove imovinske odnose.

Pravo mjerodavno za odnose između roditelja i djeceili isto pitanje može i ovako glasit

27

www.nasciturus.com

Koje je pravo mjerodavno za dužnost roditelja da školuju djecuČl.40….. mjerodavno je pravo države čiji su oni državljani.

Ako su roditelji i djeca državljani različitih država - mjerodavno je pravo države u kojoj svi oni imaju prebivalište.

Ako su roditelji i djeca državljani različitih država, a nemaju prebivalište u istoj državi, mjerodavno je pravo RH ako je dijete ili koji od roditelja državljanin RH.

Za odnose između roditelja i djece što nisu predviđeni u st. od 1. do 3. ovog članka mjerodavno je pravo države čiji je državljanin dijete.

Pravo mjerodavno za obvezu uzdržavanja između krvnih srodnikaČl.42….. mjerodavno je pravo države čiji je državljanin srodnik od kojega se zahtijeva uzdržavanje.

Statut posvojenja – pravo mjerodavno za zasnivanje i prestanak usvojenjaČl.44….. mjerodavno je pravo države čiji su državljani usvojitelj i usvojenik.

Ako su usvojitelj i usvojenik državljani različitih država - mjerodavna su kumulativno prava obiju država čiji su oni državljani.

Ako bračni drugovi koji su državljani različitih država zajednički usvajaju, osim prava države čiji je državljanin usvojenik, mjerodavna su i prava država čiji su državljani i jedan i drugi bračni drug.Potpuna kumulacija.

Sklapanje diplomatsko – konzularnog brakaČl.102 Državljani RH mogu u inozemstvu sklopiti brak pred ovlaštenim diplomatsko - a ako se tome ne protivi država u kojoj se nalazi predstavništvo RH (ili ako je to predviđeno međunarodnim ugovorom).

Funkcionar koji rukovodi Ministarstvom vanjskih poslova RH odredit će Predstavništva pred kojima se u inozemstvu mogu sklapati brakovi između državljana RH odredit će funkcionar koji rukovodi Ministarstvom vanjskih poslova RH.

Ovdje je važno napomenuti da oba supružnika moraju biti hrvatski državljani (nema mogućnosti sklapanja mješovitog braka).

MGPP – MEĐUNARODNO GRAĐANSKO PROCESNO PRAVO

28

www.nasciturus.com

Litispendencija

Ako su pred Sudovima raznih država podnesene tužbe o istom zahtjevu između istih stranaka, Sud kojemu je kasnije podnesena tužba prekida postupak po službenoj dužnosti sve do trenutka dok se ne utvrdi nadležnost Suda pred kojim je prethodno podnesena tužba

Čim se utvrdi nadležnost Suda kojemu je prethodno podnesena tužba, Sud kojemu je kasnije podnesena tužba proglašava se nenadležnim u korist navedenog Suda

Utječe li litispendencija pred stranim sudom na litispendenciju pred sudom RH

Sud RH, na zahtjev stranke, samo prekida postupak uz slijedeće pretpostavke: a) da je prvo pred stranim sudom pokrenut postupakb) da ne postoji isključiva nadležnost suda RHc) da postoji uzajmanost

Opća međunarodna nadležnostČl.46….. postoji ako tuženik ima prebivalište, odnosno sjedište u RH.

Ako tuženik nema prebivalište u RH niti u kojoj drugoj državi, nadležnost suda RH postoji ako tuženik ima boravište u RH

Ako u parnici ima više tuženika, nadležnost suda RH postoji kada jedan od tuženika ima prebivalište, odnosno sjedište u RH

Opća međunarodna nadležnost u izvanparničnom postupkuČl.46 st.2….. postoji ako tuženik (službeno piše; osoba prema kojoj je podnesen zahtjev ?????) ima prebivalište, odnosno sjedište u RH. …..

Retorzijska nadležnostČl.48

29

www.nasciturus.com

Ako u stranoj državi postoji nadležnost stranog suda u sporovima protiv državljana RH, a takvi kriteriji ne vrijede po sudu RH, onda će ti isti kriteriji biti mjerodavni za postojanje nadležnosti suda RH u sporovima u kojima je tuženik državljanin te strane države.

Strani državljani uslijed retorzije mogu u sudskom postupku biti u nepovoljnijem položaju u odnosu na domaće državljane.

Sporazum o nadležnosti stranog suda i sporazum o nadležnosti suda RHČl.49Stranke se mogu sporazumjeti o nadležnosti stranog suda samo ako je barem jedna od njih strani državljanin ili pravna osoba sa sjedištem u inozemstvu a nije riječ o sporu za koji postoji isključiva nadležnost suda RH.

Isto tako se stranke mogu sporazumjeti da je nadležan sud RH ako je barem jedna stranka državljanin RH ili pravna osoba sa sjedištem u RH.

Kada je Hrvatski sud nadležan u sporovima o imovinskopravnim zahtjevimaČl.54….. ako se na teritoriju RH nalazi- imovina tuženika ili predmet koji se traži tužbom- zbog obveza koje je tuženik stvorio za vrijeme svoga boravka u RH

Navedite pet vrsta sporova u kojima postoji isključiva nadležnost Hrvatskog sudaČl.56

1) zbog raspolaganja nekretninom u društvenom vlasništvu2) zbog sporova o zakupnini/najamnini nekretnine3) zbog ugovora o upotrebi stana/poslovnih prostora4) zbog smetanje posjeda na nekretnini5) u sporovima o pravu vlasništva na nekretninama građana i građanskih pravnih osoba

Posebna nadležnost hrvatskog suda u paternitetskim i maternitetskim sporovimaČl.64

30

www.nasciturus.com

U sporovima za utvrđivanje/osporavanje očinstva/materinstva nadležnost suda RH postoji i kada tuženik nema prebivalište u RH i to:

1. ako su tužitelj i tuženik državljani RH, bez obzira na prebivalište2. ako je samo tužitelj državljanin RH i ima prebivalište u RH

Nadležnost suda RH u sporovima o zakonskom uzdržavanju djeceČl.66….. postoji kada tuženik nema prebivalište u RH:

1. ako dijete podnosi tužbu i ima prebivalište u RH2. ako su tužitelj i tuženik državljani RH, bez obzira na prebivalište3. ako je tužitelj maloljetno dijete i državljanin je RH

Nadležnost suda RH postoji i kada;- tuženik nema prebivalište u RH, ali je tužitelj državljanin RH i ima prebivalište u RH.....

Nadležnost za davanje dozvole za stupanje u brakČl.70….. nadležnost suda RH postoji ako je jedan od podnositelja zahtjeva državljanin RH bez obzira na prebivalište osoba koje žele stupiti u brak.

Nadležnost suda RH isključiva je ako je maloljetnik koji traži dozvolu za stupanje u brak državljanin RH, odnosno, ako su obje osobe koje žele stupiti u brak državljani RH, a brak se sklapa u inozemstvu.

Kada je sud RH nadležan za raspravu nepokretne imovine državljanina RH Čl.71Ako se ta imovina nalazi u RH.Ako se nepokretna imovina državljanina RH nalazi u inozemstvu, a organ te strane države nije nadležan po svome pravu.

Kada je sud RH nadležan za raspravu pokretne imovine državljana RHČl.71Ako se ta imovina nalazi u RH.Ako se pokretna imovina državljanina RH nalazi u inozemstvu, a organ te strane države nije nadležan po svome pravu.

Nadležnost za odlučivanje o posvojenju

31

www.nasciturus.com

Čl.74Organ RH isključivo je nadležan za usvojenje/prestanak ako je usvojenik državljanin RH i ima prebivalište u RH.

Organ RH nadležan je za usvojenje/prestanak ako je usvojitelj državljanin RH i ima prebivalište u RH.

Kad bračni drugovi zajednički usvajaju, za nadležnost organa RH dovoljno je da je jedan od bračnih drugova državljanin RH i da ima prebivalište u RH.

Pod kojim pretpostavkama tijelo RH neće donijeti odluku u postupku u kojem je stranka državljanin RH

Čl.76Organ RH neće poduzimati mjere u stvarima starateljstva državljanina RH sa prebivalištem u inozemstvu ako utvrdi da je strani organ osigurao njegova prava i interese.

Što je perpetuatio iurisdictionis i kako ga regulira ZRSZČl.81Ako je sud bio nadležan u trenutku pokretanja postupka ostaje to i dalje. Razlog za to je pravna sigurnost i ekonomičnost.

Uzajamnost kao smetnja za priznanje strane sudske odluke. Radi li se o pozitivnoj ili negativnoj pretpostavci

Čl.92Nepostojanje uzajamnosti nije smetnja za priznavanje strane sudske odluke:

- donesene u bračnom sporu- u sporu radi utvrđivanja/osporavanja očinstva /materinstva- ako priznanje ili izvršenje strane sudske odluka traži državljanin RH

Što se tiče priznanja strane sudske odluke, postojanje uzajamnosti se pretpostavlja dok se ne dokaže suprotno, a ako postoji sumnja objašnjenje daje Ministarstvo pravosuđa i Uprave RH.

Radi se o negativnoj pretpostavci.

Navedite pretpostavke za priznanje strane odluke o osobnom statusu državljanina države odluke

Čl.94 i Čl.93

32

www.nasciturus.com

Pretpostavke su postojanje; 1) isključive nadležnosti2) uzajamnosti3) javnog poretka

Posebna pretpostavka priznanja stranih sudskih odluka o osobnom statusu državljanina RH

Čl.93Strana sudska odluka priznat će se i kad je na državljaninu RH primijenjeno strano pravo ako ta odluka bitno ne odstupa od prava RH

POMORSKI ZAKONIK

Što se sve ocjenjuje prema pravu države čiju pripadnost ima brod

33

www.nasciturus.com

Čl.9691) prava i obveze zapovjednika u upravljanju brodom 2) prava i obveza vlasnika broda i brodara3) stvarna prava na brodu4) pravne posljedice događaja na brodu na koje se mora primijeniti zakon mjesta gdje je događaj nastao

Koje je pravo mjerodavno za privatnopravne odnose koji proizlaze iz ugovora o zapošljavanju članova posade broda

ili isto pitanje može i ovako glasitPrivatno pravni odnosi koji proizlaze iz ugovora o zapošljavanju članova posade broda.

Čl.971….. mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale.

…..ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno je pravo državne pripadnosti broda

…..

PZ - Pravo mjerodavno za ograničenje izvanugovorne odgovornosti fizičke osobe koja je prema tom zakonu izjednačena s brodarom

Čl.972….. mjerodavno je pravo države čiju državnu pripadnost brod ima.

Iznimno od ove odredbe, primjenjuje se ovaj Zakonik ako su njegove odredbe o ograničenju odgovornosti strože od propisa države čiju državnu pripadnost brod ima.

Koje je pravo mjerodavno za ugovore o iskorištavanju brodovaČl.973 i Čl.974….. mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale.

Iznimno od odredbe članka 973. primjenjuje se ovaj Zakonik:

1) na odgovornost prijevoznika za oštećenje, manjak ili gubitak tereta, (jer se njegova primjena ne može isključiti sporazumom stranaka, ako se luka ukrcaja ili odredište nalazi u RH)

2) ako bi putnik primjenom drugog prava bio stavljen u nepovoljniji položaj nego prema odredbama ovog Zakonika.Mjerodavno pravo za zajedničku havariju

Čl.985 st.1….. ako se pravo koje su stranke izabrale ne može primijeniti na neki od odnosa što proistječu iz zajedničke havarije

34

www.nasciturus.com

ili ako stranke nisu izričito izabrale pravo koje se mora primijeniti

primjenjuje se pravo luke u kojoj je iskrcan posljednji dio tereta koji se nalazio na brodu u trenutku izvršenja čina zajedničke havarije.

Ako su sve stranke u slučaju zajedničke havarije državljani RH ili hrvatske pravne osobe, primijenit će se hrvatsko pravo

Koje je pravo mjerodavno za stvarna prava na brodu u gradnjiČl.992Na pravo vlasništva i na stvarna prava na brodu u gradnji, a koji se gradi u RH primjenjuje se hrvatsko pravo.

Pravo mjerodavno za ograničenje odgovornosti brodaraČl.994….. primjenjuje se pravo države čiju državnu pripadnost brod ima.

Iznimno se primjenjuje ovaj Zakonik ako su njegove odredbe o ograničenju odgovornosti strože od propisa države čiju državnu pripadnost brod ima.

Mjerodavno pravo za naknadu štete zbog sudara brodovaČl.1000….. primjenjuju se:

1) pravo države u čijem se teritorijalnom moru ili unutarnjim morskim vodama dogodio sudar,2) odredbe Zakonika – ako se sudar dogodio na otvorenom moru.

Iznimno od odredaba stavka 1. ovoga članka, za naknadu štete primjenjuje se:1) ako svi brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju istu državnu pripadnost – pravo te države2) ako brodovi koji su sudjelovali u sudaru imaju različitu državnu pripadnost, ali je pravo svih tih država isto – pravo tih država

Neće se primijeniti strano pravo nego hrvatsko pravo ako;- je jedan od brodova u sudaru hrvatski ratni brod ili javni brod

Koje je pravo mjerodavno za odnose iz ugovora o gradnji, preinaci ili popravku brodova.

Čl.1003Ako stranke nisu izabrale pravo onda je mjerodavno pravo mjesta brodogradilišta.

35

www.nasciturus.com

Obrazložite što je to jednostrano ili nepotpuno kolizijsko pravilo. Navedite primjer iz PZ Čl.992

Jednostrano ili nepotpuno kolizijsko pravilo upućuje samo na primjenu domaćeg prava.

PZ – na pravo vlasništva i na stvarna prava na brodu u gradnji a koji se gradi u RH primjenjuje se hrvatsko pravo.

Lex bandera – pravo broda na vijanje zastave one države u čiji upisnik brodova je upisan brod

ZOSOZP = ZAKON O OBVEZNIM I STVARNOPRAVNIM ODNOSIMA U ZRAČNOM PROMETU

ZOSOZP – određivanje supsidijarnog mjerodavnog prava za ugovoreČl.178Ako se pravo čiju su primjenu ugovorne strane ugovorile ne može primijeniti na cijeli ugovor ili na neki od odnosa koji proistječu iz ugovora….. primjenjuje se pravo koje je s njim u najbližoj vezi

….. na glavna prava/obveze primjenjuje se, (kao najbliže), pravo države u kojoj je u vrijeme sklapanja ugovora prijevoznik imao prebivalište/sjedište

…..na sporedna prava/obveze primjenjuje se pravo mjesta gdje su te radnje izvršene/trebale biti izvršene

Koje je pravo mjerodavno za način plaćanja prevoznine u ugovoru o prijevozu stvari zrakom

Čl.178 st.3….. pravo mjesta gdje su te radnje izvršene, odnosno gdje su trebale biti izvršene.

36

www.nasciturus.com

ZOSOZP – mjerodavno pravo za ugovor o osiguranju u zračnom prometuČl.179…. primjenjuje se pravo sjedišta osiguratelja uz uvjet:

1) da stranke nisu izričito odredile pravo koje se mora primijeniti na ugovor…2) da se pravo čiju su primjenu stranke odredile ne može primijeniti na dio tog ugovora ili na neki odnos iz tog ugovora…

Iznimno se primjenjuje Hrvatsko pravo ako su sve zainteresirane osobe u tom ugovoru državljani RH s prebivalištem u RH ili pravne osobe s hrvatskom državnom pripadnošću…

ZOSOZP – određivanje mjerodavnog prava po kojemu se prosuđuje oblik ugovora

Čl.180…. za oblik ugovora mjerodavno je pravo mjesta gdje je ugovor sklopljen/ispunjen….

Mjerodavno pravo za odgovornost za štetu koju zrakoplov u letu nanese na zemlji. U skladu s kojim načelom je to zakonsko rješenje.

Čl.182Primjenjuje se zakon države na čijem je teritoriju nanesena šteta. Načelo lex delicti commissi

ZOSOZP – lacunae legis (popunjavanje zakonskih praznina)Čl.183Za popunjavanje zakonskih praznina rješenje se traži ovim redoslijedom;- u načelima pravnog poretka RH - u opće prihvaćenim načelima MPP-a

ZOSOZP – dva opća slučaja kada se ne primjenjuje strano pravoČl.184….. ako bi se učinak primjene očito protivio javnom poretku RH. …..ako je svrha mjerodavnosti prava zaobilaženje zakona RH.

ZAKON O MJENICI

37

www.nasciturus.com

ZM – oblik primanja mjeničnih obveza. Izuzetci od primjene načela locus regit actum. Čl.95

Oblik primanja mjeničnih obveza određuje zakon zemlje na čijem su području te obveze primljene. Čl.95Iznimno od toga:

1) ako primljene mjenične obveze nisu pravovaljane, ali odgovaraju zakonu zemlje gdje je neka kasnija obveza primljena. Onda okolnost da su prijašnje obveze nepravilne (glede oblika) ne oduzima pravovaljanost tim kasnijim obvezama

2) mjenične obveze između naših državljana primljene u inozemstvu, pravovaljane su, mada ne odgovaraju zakonu mjesta gdje su nastale

ZM - Mjerodavno pravo za oblik i rokove protestaili isto pitanje može i ovako glasit

Pravo mjerodavno za oblik protestaČl.96….. određuje zakon zemlje na čijem se području mora podići protest ili izvršiti radnja

ZM – učinak obveze akceptanta trasirane mjenice i izdatnika vlastite mjenice Čl.97Učinak obveza određuje zakon koji vrijedi u mjestu gdje su ove isprave plative

ZM – pravo mjerodavno za ocjenu je li imatelj mjenice dužan primiti djelomičnu isplatu

Čl.99….. rješava se prema zakonu zemlje gdje je trasirana mjenica plativa.

Pravo mjerodavno za krađu mjeniceČl.100Mjere koje se imaju poduzimati u slučaju gubitka ili krađe mjenice određuje zakon zemlje gdje je mjenica plativa

ZAKON O ARBITRAŽI

Ugovor o arbitraži

38

www.nasciturus.com

Ugovor o arbitraži je ugovor kojim stranke podvrgavaju arbitraži sve ili određene sporove koji su nastali među njima ili bi mogli nastati iz određenog pravnog odnosa (ugovornog ili izvan-ugovornog). Taj se ugovor može sklopiti u obliku arbitražne klauzule u nekom ugovoru ili u obliku posebnog ugovora.

Polje primjeneOvim se Zakonom uređuje:

1) domaća arbitraža2) priznanje i ovrha arbitražnih pravorijeka3) nadležnost i postupanje sudova u vezi s arbitražom

Navedite zakonske definicije arbitraže, domaće arbitraže, arbitražnog suda, suda, arbitražne ustanove, spora s međunarodnim obilježjem?/Što je pravorijek i koje su njegove procesne karakteristike? 1) arbitraža (izbrano suđenje) je suđenje pred arbitražnim sudom bez obzira organizira li ga arbitražna ustanova ili ne2) domaća arbitraža je arbitraža čije je mjesto na području RH3) arbitražni sud (izbrani sud) je nedržavni sud koji svoje ovlaštenje za suđenje crpi iz sporazuma stranaka4) arbitražna ustanova je pravna osoba ili tijelo pravne osobe koje organizira i osigurava djelovanje arbitražnih sudova5) arbitar (izbrani sudac) je arbitar pojedinac ili član, odnosno predsjednik vijeća arbitražnog suda6) spor bez međunarodnog obilježja je spor u kome su stranke fizičke osobe s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u tuzemstvu, odnosno pravne osobe koje su osnovane po pravu RH, osim ako spor ispunjava uvjete iz spora s međunarodnim obilježjem7) spor s međunarodnim obilježjem je spor u kojem je barem jedna od stranaka fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u inozemstvu odnosno pravna osoba koja je osnovana po stranom pravu,8) pravorijek je odluka arbitražnog suda o biti spora9) konačni pravorijek je odluka kojom je odlučeno o osnovi i visini pojedinog zahtjeva10) sud je tijelo državne sudbene vlasti11) posrednik (izmiritelj) je osoba koja na temelju pisanog sporazuma stranaka provodi posebni postupak mirenja.

Koji pravorijek je prema odredbama ZA strani(isto pitanje)Državna pripadnost pravorijekaPravorijek arbitražnog suda ima pripadnost države u kojoj se nalazi mjesto arbitraže

Oblik ugovora o arbitražiUgovor o arbitraži je valjan ako je sklopljen u pisanom obliku.

Sposobnost stranakaSposobnost fizičkih, pravnih i drugih osoba da zaključe ugovor o arbitraži i da budu stranke u sporu pred arbitražnim sudom ocjenjuje se prema pravu koje je za njih mjerodavno .

39

www.nasciturus.com

Državljani RH i pravne osobe hrvatskoga prava, uključujući i RH te jedinice lokalne samouprave i jedinice područne (regionalne) samouprave, mogu zaključiti ugovor o arbitraži i biti stranke u sporu pred arbitražnim sudom.

ZA – tužba za poništaj pravorijeka : pobijanje zbog novih činjenica i novih dokazaAko stranke to izričito predvide u ugovoru o arbitraži, pravorijek se može pobijati tužbom i ako stranka koja ga pobija sazna za nove činjenice ili nađe dokaze na temelju kojih bi za nju mogao biti donesen povoljniji pravorijek da su te činjenice ili dokazi bili upotrijebljeni prije zaključenja raspravljanja. Ovaj razlog može se isticati samo ako tužitelj bez svoje krivnje nije mogao te okolnosti iznijeti u arbitražnom postupku.Stranke se ne mogu unaprijed odreći prava na pobijanje pravorijeka tužbom za poništaj.

Ovjera i polaganje pravorijekaStranke se mogu sporazumjeti o ovjeri i polaganju pravorijeka te o načinu njegovog ovjeravanja i polaganja.

Ako se sporazum odnosi na ovjeru i polaganje pravorijeka kod Suda, Sud će ovjeru i polaganje obaviti prema pravilima za pružanje pravne pomoći arbitražnim Sudovima.

Ako su se stranke o tome sporazumjele, Sud će dostaviti jednoj ili objema strankama prijepis pravorijeka koji je kod njega položen.

Spor s međunarodnim obilježjem»Spor s međunarodnim obilježjem« je takav spor u kojemu je barem jedna od stranaka fizička osoba s prebivalištem ili uobičajenim boravištem u inozemstvu ili pravna osoba koja je osnovana po stranom pravu

AbitrabilnostStranke mogu ugovoriti domaću arbitražu za rješavanje sporova o pravima kojima mogu slobodno raspolagati.U sporovima s međunarodnim obilježjem stranke mogu ugovoriti i arbitražu čije je mjesto izvan područja RH, osim ako je posebnim zakonom propisano da takav spor može rješavati samo sud u RH.Stranke se mogu sporazumjeti o tome da takve sporove iznesu pred arbitražni sud bez obzira na to organizira li njegovo djelovanje arbitražna ustanova ili ne.

Prešutno sklapanje ugovora o arbitražiUgovor o arbitraži je valjan i ako tužitelj podnese tužbu arbitražnom sudu, a tuženik ne prigovori nadležnosti arbitražnog suda i to najkasnije kada odgovora na tužbu u kome se upustio u raspravljanje o biti spora.Stav arbitražnog suda kao razlog za pobijanje pravorijeka

40

www.nasciturus.com

Razlog za pobijanje pravorijeka - da sastav arbitražnog suda ili arbitražni postupak nisu bili u skladu s ovim Zakonom ili dopuštenim sporazumom stranaka, a to je moglo utjecati na sadržaj pravorijeka

Prekid postupka priznanja ili ovrhe stranog pravorijekaAko je pred nadležnim tijelom pokrenut postupak za poništaj ili obustavu stranog pravorijeka, Sud (koji Sud?????)kome je podnesen prijedlog za priznanje ili ovrhu može, ako to smatra svrhovitim, prekinuti postupak do okončanja postupka za poništaj ili obustavu. Taj prekid može (ako to zatraži stranka koja je podnijela prijedlog za priznanje ili ovrhu), prekid uvjetovati polaganjem odgovarajućeg osiguranja.

Navedite i definirajte vrste arbitraža1. povremene ili ad hoc = osnivaju ih stranke za postupak za pojedinu spornoj stvari2. institucionalne = stalne organizacije

Pravo mjerodavno za ocjenu arbitrabilnostiZa materijalnopravnu valjanost ugovora o arbitraži mjerodavno je pravo koje su stranke izabrale. Ako stranke nisu izabrale mjerodavno pravo, mjerodavno će biti pravo koje je mjerodavno za bit spora ili pravo RHSmatra se da je ugovor o arbitraži valjan i ako tužitelj podnese tužbu arbitražnom sudu, a tuženik ne prigovori nadležnosti arbitražnog suda najkasnije u odgovoru na tužbu u kome se upustio u raspravljanje o biti spora.

Mjesto arbitraže?1. Stranke se mogu sporazumjeti o mjestu arbitraže.2. Ako takvog sporazuma nema, mjesto arbitraže odredit će arbitražni sud vodeći računa o okolnostima spora, uključujući i pogodnost određenog mjesta za stranke3. Ako mjesto arbitraže nije određeno , smatra se da je mjesto arbitraže ono mjesto koje je u pravorijeku označeno kao mjesto njegovog donošenja4. Ako se stranke o tome nisu drukčije sporazumjele, arbitražni sud se može sastajati u bilo kome mjestu koje smatra prikladnim; radi savjetovanja između svojih članova, saslušanja svjedoka, vještaka ili stranaka. radi pregleda robe ili isprava….

Koje je pravo mjerodavno za bit sporaArbitražni sud odlučit će po pravnim pravilima koja su stranke izabrale kao mjerodavna za bit spora. ……..Ako stranke ne postupe u skladu s odredbama, arbitražni sud će suditi po pravu za koje smatra da je sa sporom u najužoj vezi.

Ovrha domaćeg pravorijeka? Sud će odrediti ovrhu domaćeg pravorijeka, osim ako utvrdi da postoji neki od razloga za poništaj pravorijeka:1. da predmet spora nije arbitrabilan prema zakonima RH2.da je pravorijek u suprotnosti s javnim poretkom RHNEWYORŠKA KONVENCIJA O PRIZNANJU I IZVRŠENJU STRANIH ARBITRAŽNIH ODLUKA IZ 1958, RATIFICIRANA 1981

41

www.nasciturus.com

Pojašnjenje (za lakše razumijevanje)ČLANAK I

Fizičke ili pravne osobe vodile su na području neke države arbitražni spor u kojem je donesena određena „arbitražna odluka“. Taj su spor vodili arbitri imenovani za određene slučajeve ili stalna arbitražna tijela. I jedne ili druge izabrale su stranke u sporu, smatrajući ih mjerodavnima za njihov predmet. Dakle, pod „arbitražnim odlukama“ smatraju se odluke koje su donijeli arbitri imenovani za određeni slučaj ili one odluke koje su donijela stalna arbitražna tijela.

Međutim, priznanje te odluke stranke su povjerile nekoj drugoj državi koju su naglasile u ugovoru kao mjerodavnu za „priznanje i izvršenje arbitražne odluke“. Važno je naglasiti da je ta država također potpisnica Newyorške konvencije, kao što su uostalom i mnoge druge države. Newyorška konvencija donosi pravila o priznanju te „arbitražne odluke“. Newyorška konvencija se također primjenjuje na arbitražne odluke koje se ne smatraju domaćim odlukama u onoj državi u kojoj se traži njihovo priznanje ili izvršenje.

Svaka država koja je potpisala ovu Konvenciju (ili one koje će tek potpisati) je suglasna da može primjenjivati pravila Konvencije za „priznanje i izvršenje arbitražne odluke“, ali samo kada je arbitražna odluka donesena na području neke druge države ugovornice. Također, ova Konvencija primjenjuje se samo na sporove koje proistječu iz ugovornih ili neugovornih pravnih odnosa, a ti se sporovi smatraju; trgovačkim.

ČLANAK IIStranke su morale sklopiti pismeni ugovor kada su svoje sporove podvrgavali arbitraži. Zato svaka država koja je potpisnica Konvencije priznaje samo pismeni ugovor. U taj ugovor je obično unesena arbitražna klauzula ili kompromis. Kada je nekom Sudu (taj Sud pripada jednoj od država potpisnica Konvencije) podnesen spor koji zahtjeva arbitražni postupak, onda će Sud te države uputiti stranke na arbitražu. Važno je naglasiti da taj spor mogu inicirati samo stranke u sporu ili jedna od njih…. Prije nego uputi stranke na arbitražu, Sud će morati ustanoviti da li je ugovor među tim strankama još valjan ili je prestao važiti….

ČLANAK IIISvaka strana u sporu priznat će i odobrit arbitražnu odluku i to prema pravilima postupka na području na kojem se poziva na odluku. (Dakle,

42

www.nasciturus.com

prema pravilima one zemlje gdje je donesena arbitražna odluka, a ne u zemlji gdje se traži njezino priznanje i izvršenje).

Za priznanje i izvršenje arbitražne odluke po ovoj Konvenciji ne mogu se nametati znatno strožiji uvjeti niti veći sudski troškovi nego kada je u pitanju priznanje ili izvršenje domaće arbitražne odluke.

ČLANAK IVOna stranka koja traži priznanje i izvršenje arbitražne odluke treba, uz zahtjev, podnijeti;

- propisno ovjeren izvornik odluke ili prijepis tog izvornika. Uglavnom je važno da se utvrdi njegova autentičnost.

- osim ovjerenog izvornika odluke, stranka još mora priložiti i izvornik ugovora (onog koje su stranke potpisale).

Ako ta odluka i ugovor nisu sastavljeni na službenom jeziku zemlje u kojoj se poziva na odluku, onda je stranka koja traži priznanje i izvršenje odluke dužna osigurati prijevod na jeziku te zemlje. Taj prijevod će imati svoju težinu samo ako ga je ovjerio službeni prevoditelji li diplomatski ili konzularni agent.

ČLANAK VOva pak druga strana (kojoj odluka ne odgovara) može utjecati da se priznanje i izvršenje odluke odbije, ali samo ako nadležnoj vlasti (onoj gdje je traženo priznanje i izvršenje arbitražne odluke) priloži određene dokaze, i to;

- da su stranke iz ugovora nesposobne ili da ugovor nije valjan po pravu kojem su ga stranke podvrgnule

- da osnivanje arbitražnog suda ili arbitražni postupak nije bio u skladu s ugovorom stranaka

- da stranka kojoj odluka ne odgovora nije bila uredno obaviještena o određivanju arbitra ili o arbitražnom postupku

- da nije mogla upotrebljavati svoja sredstva- da se odluka odnosi na spor koji nije predviđen u kompromisu ili nije

obuhvaćen arbitražnom klauzulom- da odluka još nije postala obvezna za stranke ili da ju je poništila ili

obustavila nadležna vlast u zemlji, na temelju čijeg prava je donesena odluka (država u kojoj je donesena odluka)

I vlast u državi od koje se traži „priznanje i izvršenje arbitražne odluke“ može također odbiti to priznanje i izvršenje arbitražne odluke i to ako utvrdi;

- da prema pravu te države, predmet spora nije prikladan za reguliranje arbitražom- da bi priznanje ili izvršenje takve odluke bilo protivno javnom poretku te zemlje

Dakle, dolazimo do zaključka da je ona vlast od koje se tražilo priznanje i izvršenje, nadležna i za poništaj pravorijeka/odluke arbitražnog suda.

43

www.nasciturus.com

ČLANAK VIIako jedna od strana u sporu traži poništenje ili obustavljanje odluke, vlast države od koje se traži „priznanje i izvršenje arbitražne odluke“ ne mora poništiti ili obustaviti odluku nego može samo odgoditi rješenje o priznanju i izvršenju arbitražne odluke. Ovdje i strana koja traži priznanje odluke može zatražiti od vlasti ove države da naredi ovoj drugoj strani (koja traži poništenje odluke) polaganje odgovarajućeg osiguranja, što vlast države može i napraviti jer ima ovlasti za to.

ČLANAK VIIOdredbe ove Konvencije ne diraju u važnost multilateralnih ili bilateralnih konvencija koje su sklopile države ugovornice….. _____________________________________________

Polje primjeneOva se konvencija primjenjuje;

- na priznanje i izvršenje arbitražnih odluka u sporovima između fizičkih ili pravnih osoba donesenih na području neke druge države a ne one u kojoj se traži priznanje i izvršenje odluka.

- na arbitražne odluke koje se ne smatraju domaćim odlukama u državi u kojoj se traži njihovo priznanje ili izvršenje

Definicija arbitražne odluke? Koja se arbitražna odluka smatra „stranom arbitražnom odlukom“? čl.1 st. 1 i 2

"arbitražne odluke"' su; odluke donesene na području neke druge države, a ne one u kojoj se traži priznanje i

izvršenje odluka odluke koje se ne smatraju domaćim odlukama u državi u kojoj se traži njihovo

priznanje ili izvršenje odluke koje donesu arbitri imenovani za određene slučajeve i one koje donesu stalna

arbitražna tijela kojima su se stranke podvrgnule

Koje je pravo mjerodavno za arbitražni postupakPravo zemlje u kojoj je obavljena arbitraža (to nije zemlja gdje se traži priznanje i izvšenje!!!!!)

Mjerodavno pravo za postupak priznanja i ovrhe arbitražne odluke….. prema pravilima postupka koja vrijede na području na kojem se poziva na odluku, lex fori

44

www.nasciturus.com

Pravo mjerodavno za ocjenu je li pravorijek postao obvezan za stranke….. prema pravilima postupka koja vrijede na području na kojem se poziva na odluku, lex fori

Tko je nadležan za poništaj pravorijekaVlast države u kojoj se traži priznanje i izvršenje

Kakvu će odluku sud priznanja donijeti ako stranka protiv koje se priznanje pravorijeka traži ne dokaže negativnu pretpostavku

Ako stranka ne dokaže negativnu pretpostavku onda će Sud priznati odluku. Ako stranka dokaže negativnu pretpostavku onda će Sud odbiti priznanje pravorijeka.

Pozitivne pretpostavke za priznanje i ovrhu stranog pravorijekaStranka koja traži priznanje i izvršenje, treba uz zahtjev podnijeti:

1. propisno ovjeren izvornik odluke ili prijepis tog izvornika 2. izvornik ugovora o arbitraži ili prijepise

Stranka koja traži priznanje i izvršenje odluke dužna izvršiti prijevod tih dokumenata na jeziku zemlje u kojoj se poziva na odluku, (ako to bude potrebno…) . Prijevod treba ovjeriti službeni prevoditelj ili diplomatski/konzularni agent.

Navedite pretpostavke zbog kojih će priznanje i ovrha stranog pravorijeka biti odbijeni a na koje sud pazi po službenoj dužnosti

…. biti će odbijene na zahtjev stranke protiv koje se ta odluka tiče i to ako ta stranka podnese dokaz:

- da su stranke iz ugovora nesposobne - da osnivanje arbitražnog suda ili arbitražni postupak nije bio u skladu s ugovorom

stranaka- da stranka protiv koje se ističe odluka nije bila uredno obaviještena o određivanju

arbitra ili o arbitražnom postupku- da joj iz nekog razloga nije bilo moguće upotrebljavati svoja sredstva- da odluka sadrži odredbe koje premašuju granice kompromisa ili arbitražne klauzule- da odluka još nije postala obvezna za stranke ili da ju je poništila ili obustavila

nadležna vlast u zemlji

Priznanje i izvršenje arbitražne odluke mogu također biti odbijeni ako nadležna vlast u zemlji u kojoj je traženo priznanje ili izvršenje odluke utvrdi:

(a) da prema pravu te zemlje arbitraža nije prikladna za predmet spora (b) da bi priznanje ili izvršenje odluke bilo protivno javnom poretku te zemlje

Na koje razloge pazi sud države priznanja po službenoj dužnostiDa li je prema pravu te zemlje arbitraža prikladna za predmet spora Da li bi priznanje ili izvršenje odluke bilo protivno javnom poretku te zemlje

Dozvoljava li konvencija ugovaranje rezervi Da.

45

www.nasciturus.com

Svaka država koja bude potpisivala ili ratificirala ovu Konvenciju ili koja joj bude tek pristupala, moći će izjaviti (na osnovi uzajamnosti) da će tu istu Konvenciju primjenjivati za priznanje i izvršenje jedino onih odluka koje budu donesene na području neke druge države ugpvornice.Te će države također moći izjaviti da će Konvenciju primjenjivati samo na sporove što potječu iz pravnih odnosa, ugovornih ili neugovornih, koji se prema njezinim nacionalnim zakonodavstvima smatraju trgovačkim.

Tko može donijeti arbitražnu odluku da bi ta odluka bila arbitražna odluka u smislu NYK

arbitri imenovani za određene slučajeve, te stalna arbitražna tijela kojima su se stranke podvrgnule

Pravo mjerodavno za sposobnost stranaka za sklapanje ugovora o arbitraži.Isto pitanjePravo mjerodavno na valjanost ugovora o arbitraži.

Lex causae

Navedite kako konvencija određuje ugovor o arbitraži i vrste ugovora o arbitraži. Pismeni sporazum podrazumijeva arbitražnu klauzulu unesenu u ugovor ili kompromisKada je nekoj državi, od strane jedne ili obje stranke, podnesen na rješavanje spor o nekom pitanju onda Sud te države upućuje te stranke na arbitražu. Međutim, prije će taj Sud ustanoviti da li je ugovor prestao biti valjan ili je neprikladan za primjenu…..

Obrazložite odredbu kojom se uređuje upućivanje na arbitražu. čl.2 st.3Kada je nekoj državi, od strane jedne ili obje stranke, podnesen na rješavanje spor o nekom pitanju onda Sud te države upućuje te stranke na arbitražu. Međutim, prije će taj Sud ustanoviti da li je ugovor prestao biti valjan ili je neprikladan za primjenu…..

Navedite odredbu o obliku ugovora o arbitraži?čl.2Svaka država ugovornica priznaje pismeni ugovor …….

NYK – Što se smatra pisani sporazum o arbitraži?Pod pismenim sporazumom razumijevaju se;

46

www.nasciturus.com

- arbitražna klauzula unesena u ugovor ili kompromis (koje su potpisale stranke ili su sadržani u razmijenjenim pismima ili brzojavima)

Kada je nekoj državi, od strane jedne ili obje stranke, podnesen na rješavanje spor o nekom pitanju onda Sud te države upućuje te stranke na arbitražu. Međutim, prije će taj Sud ustanoviti da li je ugovor prestao biti valjan ili je neprikladan za primjenu…..

Može li zainteresirana stranka zatražiti primjenu nacionalnih pravila o priznanju i ovrsi stranog pravorijeka?

Ne

NYK – arbitrabilnost u postupku priznanjaNYK ne sadrži kolizijska pravila o mjerodavnom pravu o tome je li spor prikladan za rješavanje arbitražom…..

Pod kojim pretpostavkama je po odredbama NYK moguće djelomično priznati strani pravorijek ?čl.5st.3

Da se odluka odnosi na spor koji nije predviđen u kompromisu ili nije obuhvaćen arbitražnom klauzulomipak,ako odredbe odluke koje se odnose na pitanja podvrgnuta arbitraži mogu biti odvojene od odredaba koje se odnose na pitanja koja nisu podvrgnuta arbitraži, prve će moći biti priznate i izvršene

RIMSKA KONVENCIJA O MJERODAVNOM PRAVU ZA UGOVORNE OBVEZE IZ 1980 NA SNAZI 01.04.1991.

Navedite točan naziv konvencije i objasnite polje primjene prava mjerodavnog po konvenciji. čl.1 sajko

RK se primjenjuje na ugovorne obveze koje imaju vezu s pravima različitih država

47

www.nasciturus.com

RK se ne primjenjuje:a) na pitanje poslovne i pravne sposobnosti fizičke osobeb) na ugovorne obveze koje se odnose:

na oporuke i nasljeđivanjena bračnoimovinske odnosena sporazume o arbitražina osnivanje „trustova“na ugovor o osiguranjuna prava i obveze koje izlaze iz obiteljskih, rodbinskih, bračnih ili tazbinskih

odnosa, uključujući obveze uzdržavanja prema izvanbračnom djetetuna obveze iz mjenice, čeka….. …..

Pravna i poslovna nesposobnost. čl.1 uz rezervu čl.11RK se ne primjenjuje: na pitanja poslovne i pravne sposobnosti fizičke osobe, uz rezervu čl. 11;

Ako su ugovor zaključile osobe koje se nalaze u istoj državi, fizička osoba koja bi bila sposobna po pravu te države ne može se pozivati na svoju nesposobnost po pravu druge države. Osim, ako je u trenutku zaključenja ugovora ova druga ugovorna stranka znala za njezinu nesposobnost…..

Kako konvencija normira pitanje nesposobnosti. čl.11Ako su ugovor zaključile osobe koje se nalaze u istoj državi, fizička osoba koja bi bila sposobna po pravu te države ne može se pozivati na svoju nesposobnost po pravu druge države. Osim, ako je u trenutku zaključenja ugovora ova druga ugovorna stranka znala za njezinu nesposobnost…..

Navedite i objasnite «izbjegavajuću klauzulu» koju sadrži konvencija. čl.4 st.5RK za ugovor se primjenjuje pravo koje stranke same izaberuAko stranke nisu same izabrale mjerodavno pravo ugovor podvrgnut pod pravo države s kojom postoji najbliža vezaOsim:

- ako se karakterna radnja ne može odrediti- ako iz svih okolnosti izlazi da ugovor ima bližu vezu s nekom drugom državom

Koje je tijelo nadležno za tumačenje konvencije.Europski sud, na temelju zahtijeva sudova i drugih tijela

Sloboda izbora prava i valjanost ugovora u pogledu oblika. čl.3 čl.9Na ugovor se primjenjuje pravo koje stranke izaberu. Izbor mora biti izričit.Stranke mogu odrediti mjerodavno pravo za cijeli ugovor ili samo za jedan njegov dio.

Stranke se mogu u svako doba sporazumjeti da se ugovor prosuđuje prema drugom pravu, a ne onom koje je bilo mjerodavno. Takve promjene ne utječu na valjanost ugovora što se tiče njegova oblika kao ni na prava trećih.

48

www.nasciturus.com

Objasnite konvencijsko rješenje o mogućnosti naknadnog izbora mjerodavnog prava i ograničenja u s vezi s tim. čl.3 st.2

Stranke se mogu u svako doba sporazumjeti da se ugovor prosuđuje prema drugom pravu, a ne onom koje je bilo mjerodavno. Takve promjene ne utječu na valjanost ugovora što se tiče njegova oblika kao ni na prava trećih.

Pravo mjerodavno za postojanje i valjanost stranačkog sporazuma.…..ocjenjuje se po izabranom pravu.

Može li sudac koji odlučuje o predmetu primijeniti pravo RH kao mjerodavno pravo.Može. Pravo koje je određeno ovom konvencijom primjenjuje se i kad je to pravo jedne države neugovornice.

Kako RK uređuje primjenu pravila države suda.Ovom se konvencijom ne ograničava primjena pravila države suda

Kako konvencija normira pitanje prinudnih propisa prava suda. čl.7 st.2 Može se dati učinak prinudnim propisima druge države ako se odredbe te države trebaju primijeniti bez obzira na mjerodavno pravo za ugovor. Kod odlučivanja da li dati učinak takvim prinudnim propisima uzima se u obzir njihova priroda i svrha te posljedice njihove primjene ili neprimjene.

Kako je normirano pitanje nejedinstvenih pravnih poredaka. čl.19Svako pravno područje se smatra državom. Država sa nejedinstvenim pravnim poretkom nije dužna primijeniti ovu konvenciju na sukobe prava tih pravnih područja.

Pravo mjerodavno za ugovorne obveze koje se odnose na nasljeđivanje. čl.1 st.2 Isključeni su iz primjene konvencije.

49

www.nasciturus.com

Koje je pravo mjerodavno za ugovor koji ima predmet prava vlasništva?RK = Ako je predmet ugovora stvarno pravo na nekretnini ili pravo korištenja nekretnine ugovor je u najbližoj vezi s državom u kojoj nekretnina leži.

ZRS = Za ugovore koji se odnose na nekretine isključivo je mjerodavnom pravu države na čijem se teritoriju nekretnina nalazi.

I RK i ZRS prihvaćaju da je za nekretine isključivo mjerodavno lex rei sitae.

Koje je pravo po RK mjerodavno za ugovore koji za predmet imaju stvarna prava na nekretninama ili pravo iskorištavanja nekretnina. čl.9

….. prosuđuje se prema prinudnim propisima o obliku države u kojoj leži nekretnina ( lex rei sitae) …..

Navedite konvencijsku odredbu koja se odnosi na renvoi. Isto pitanjePrimjena instituta renvoi.

Renvoi je isključen.

Navedite konvencijsko rješenje u mjerodavnom pravu za pojedinačne ugovore o radu. čl.6

Za ugovore o radu mjerodavno je:a) pravo države u kojoj posloprimac obavlja rad, čak ako rad privremeno obavlja u drugoj državib) pravo države u kojoj se nalazi poslovno mjesto putem kojeg je posloprimac zaposlen, ako on redovito ne obavlja rad ni u jednoj državi…..

Navedite konvencijsko rješenje o primjeni prava država neugovornica čl.2Pravo određeno ovom konvencijom primjenjuje se i kad je to pravo jedne države neugovornice

Cijepanje ugovornog statuta Ako se dio ugovora može odvojiti od ostatka ugovora

50

www.nasciturus.com

i ako taj dio ugovora ima bližu vezu s nekom drugom državom tada se na taj dio ugovora iznimno može, primijeniti pravo te druge države.

Polje primjene mjerodavnog prava za ugovor. čl. 10Pravo koje se primjenjuje na ugovor mjerodavno je za:a) tumačenje ugovorab) ispunjenje obveza koje nastaju iz tog ugovorac) različite načine prestanka obveza, kao i zastaru i gubitak prava što nastaju protekom rokad) posljedice ništavosti ugovorad) u granicama koje sudu daje njegovo procesno pravo, za posljedice potpunog ili djelomičnog neispunjenja, uključujući i utvrđenje naknade štete ako je to utvrđeno propisima

Koje je pravo mjerodavno za oblik ugovora sklopljenog između prisutnih a koje za oblik ugovora sklopljenog između odsutnih. čl.9 st.1 i 2 saiko

Ugovor zaključen između osoba koje se nalaze u istoj državi, valjan je što se tiče oblika ako zadovoljava formalne pretpostavke bilo po RK ili pravu države u kojoj je ugovor zaključen

Ugovor zaključen između osoba koje se nalaze u različitim državama, valjan je što se tiče oblika ako zadovoljava formalne pretpostavke bilo po RK ili pravu jedne od tih država

Pravo mjerodavno za oblik ugovora čl.9NAVESTI PRETHODNI ODGOVOR, PLUS;

Ako je ugovor zaključen putem zastupnika, treba uzeti u obzir državu u kojoj se je zastupnik nalazio u trenutku djelovanja.

Za oblik potrošaškog ugovora mjerodavno je pravo države potrošačeva redovnog boravišta.…..

…..

Usporedite odredbe RK s odredbama ZRSZ o supsidijarno mjerodavnom pravu za ugovore?

51

www.nasciturus.com

RK = Smatra se da ugovor ima najbližu vezu s državom u kojoj u vrijeme zaključenja ugovora stranka koja obavlja karakterističnu radnju ima redovno boravište ili, ako se radi o trgovačkom društvu, udruženju ili pravnoj osobi, glavnu upravu . ………

ZRS =Ako nije izabrano mjerodavno prav, kao mjerodavno pravo primjenjuje se prebivalište odnosno sjedište osobe koja vrši karakterističnu radnju.

16.Kako navedena konvencija uređuje pristanak i materijalnu valjanost. čl.8Postojanje i valjanost ugovora ili neke njegove odredbe, prosuđuje se po pravu koje bi bilo mjerodavno prema ovoj konvenciji, kad bi ugovor ili odredba bili valjani.

Međutim, stranka se može pozvati na pravo države svog redovnog boravišta radi utvrđenja činjenice da nije pristala na ugovor, ako iz okolnosti slučaja izlazi da ne bi bilo razumno određivati učinak ponašanja te stranke po pravu određenom u prethodnom stavku.

UREDBA VIJEĆA BR. 44/2001. O SUDSKOJ NADLEŽNOSTI, PRIZNANJU I OVRSI ODLUKA U GRAĐANSKIM I TRGOVAČKIM PREDMETIMA DONESENA 22.12.2000. STUPILA NA SNAGU 01.03.2002.

52

www.nasciturus.com

Za razliku od prethodnih poglavlja ovo nije obrađeno nego je ostalo kao i kod big joe (nastupio zamor materijala )

Mjerodavno pravo za određivanje prebivališta fizičkih osobaSud primjenjuje svoje unutrašnje pravo za odlučivanje o tome da li stranka ima prebivalište na području države članice pred čijim sudovima je pokrenut postupak

Ako stranka nema prebivalište u državi članici, tada sud, ako odlučuje o tome da li stranka ima prebivalište u drugoj državi članici, primjenjuje pravo te države.

Litispendencija :usporedite odredbe ZRZS-a i BU1.BU = Ako su pred sudovima raznih država članica podnesene tužbe o istom zahtjevu između istih stranaka, sud kojem je kasnije podnesena tužba prekida postupak po službenoj dužnosti sve do trenutka dok se ne utvrdi nadležnost suda pred kojim je prethodno podnesena tužba

Čim se utvrdi nadležnost suda kojem je prethodno podnesena tužba, sud kojem je kasnije podnesena tužba proglašava se nenadležnim u korist navedenog suda.

ZRS = Sud RH prekinut će postupak na zahtjev stranke ako je u toku spor pred stranim sudom i to:1) ako je prvo pred stranim sudom pokrenut postupak u vezi s tim sporom2) ako je riječ o sporu za čije suđenje ne postoji isključiva nadležnost suda RH3) ako postoji uzajamnost

Koje je tijelo nadležno za tumačenje uredbe i povodom čijeg zahtjevaEuropski sud, nacionalni sudovi

Dopušta li uredba zaključivanje neisključivih sporazuma o nadležnostiDa.Ako su se stranke, od kojih barem jedna ima prebivalište na području jedne države članice, sporazumjele da će sud jedne države članice biti nadležan za rješavanje već nastalog/budućeg problema, tada je taj sud nadležan. Ta nadležnost je isključiva, osim ako se stranke nisu drugačije sporazumjele.

10.Sporazum o nadležnosti po BU1. čl.231. Ako su se stranke, od kojih barem jedna ima prebivalište na području jedne države članice, sporazumjele da će sud ili sudovi jedne države članice biti nadležni za rješavanje već nastalog spora ili budućeg spora koji će nastati iz određenog pravnog odnosa, tada je taj sud ili ti sudovi nadležni. Ta nadležnost je isključiva, osim ako se stranke nisu drugačije sporazumjele. Takav sporazum o sudskoj nadležnosti treba biti zaključen :

a) pismeno ili usmeno s pismenim dokazom, ili b) u obliku koji odgovara praksi što su je stranke međusobno uspostavile, ili (c) u međunarodnoj trgovini, u obliku što odgovara trgovačkom običaju (usansi)

kojeg su stranke poznavale ili trebali poznavati, i kojeg ugovorne stranke takvih vrsta ugovora općenito poznaju i redovito primjenjuju.

53

www.nasciturus.com

2. Svako priopćenje elektronskim putem koje omogućuje trajno bilježenje sporazuma izjednačuje se s pismenim.3. Ako su takav sporazum zaključile stranke od kojih nijedna nema prebivalište na području jedne države članice, sudovi drugih država članica nisu nadležni za rješavanje njihovih sporova, osim ako se sporazumno određeni sud ili sudovi proglase nenadležnim.4. Sud ili sudovi države ugovornice kojima je pismenim dokumentom o osnivanju trusta određena nadležnost, isključivo su nadležni za tužbe protiv osnivača, trustee ili korisnika, ako se radi o odnosima između tih osoba ili o njihovim pravima i obvezama u okviru trusta.5. Sporazum o sudskoj nadležnosti i odgovarajuće odredbe u pismenom dokumentu o osnivanju trusta nemaju pravni učinak, ako su protivne odredbama čl. 13., 17. ili 21.,ili ako se njima isključuje nadležnost sudova koji su na osnovi čl. 22. isključivo nadležni.

Kada će se po uredbi odbiti priznanje odluke druge države članice(isto pitanje)Kada će se odbiti priznanje?

Odluka se ne priznaje:- ako bi priznanje bilo očito protivno javnom poretku države u kojoj se traži- ako tuženiku, koji se nije upustio u postupak, nije pravilno dostavljen podnesak kojim se započeo postupak…..- ako je odluka nespojiva s drugom odlukom koja je donesena između istih stranaka u državi članici u kojoj se traži priznanje

………..

6.Koje su materije isključene iz polja primjene BUI. 2.Ona se ne odnosi posebno na1. porezne, 2. carinske i 3. upravne predmete.4.Uredba se ne primjenjuje na osobna stanja i pravnu sposobnost fizičkih osoba, vlasnička prava iz bračnih odnosa, oporuke i nasljeđivanje;5. stečajeve, prinudne nagodbe i slične postupke;6. socijalno osiguranje;7. arbitražu.

Objasnite zašto se BU1 naziva dvostrukom uredbom (convention double)Bruxelleska konvenc. je convention double jer sadrži;1) odredabe o nadležnosti sudova države ugovornice 2) pravila o priznanju međunarodne nadležnosti sudova ostalih država ugovornica

8.Navedite posebno pravilo o nadležnosti ako se radi o predmetu uzdržavanja. čl.5 st.2Osoba s prebivalištem u državi članici može biti tužena u drugoj državi članici: ako se radi o predmetu uzdržavanja, pred sudom mjesta gdje ovlaštenik uzdržavanja ima

54

www.nasciturus.com

prebivalište ili redovno boravište, ili u slučaju uzdržavanja o kojem se odlučuje u vezi postupka o osobnom stanju, pred sudom koji je po svom pravu nadležan za takav postupak, osim ako se ta nadležnost zasniva samo na državljanstvu jedne od stranaka

9.Dopušta li BU1 ispitivanje strane odluke s obzirom na njezin sadržaj. Ako da pod kojim okolnostima. čl.36Inozemna odluka se ne smije ni pod kakvim okolnostima ispitivati s obzirom na njezin sadržaj.

11.Kako je normirano prebivalište pravnih osoba. čl.60Za svrhu ove Uredbe, trgovačko društvo, druga pravna osoba ili udruženja fizičkih ili pravnih osoba, imaju prebivalište u mjestu u kojem imaju:

a) statutarno sjedište, ilib) glavnu upravu, ilic) glavno poslovno mjesto.

Primjenjuje li se uredba na arbitražuNe primjenjuje se

13.Kada se priznanje i ovrha strane sudske odluke prema uredbi može odbiti zbog nenadležnosti suda koji je donio odluku. čl.35 st.3Odluka se ne priznaje, ako bi time bili povrijeđeni propisi o isključivoj nadležnosti za ovrhu. ??????????

14.Navedite kako uredba određuje pojam odluke. čl.32U smislu ove Uredbe, pod "odlukom" podrazumijeva se svaka odluka suda države članice, bez obzira na njezin naziv kao odluka, uključujući rješenje ili nalog za izvršenje, kao i odluku sudskog službenika o utvrđenju troškova.

15.Što određuje uredba o obvezatnosti i načinu njene primjene. čl.11. Ova se Uredba primjenjuje u građanskim i trgovačkim predmetima, bez obzira na prirodu i vrstu suda. Ta se ne odnosi posebno na porezne, carinske i upravne predmete.2. Uredba se ne primjenjuje na:

a) osobna stanja i pravnu sposobnost fizičkih osoba, vlasnička prava iz bračnih odnosa, oporuke i nasljeđivanje;

b) stečajeve, prinudne nagodbe i slične postupke;c) socijalno osiguranje;d) arbitražu.

Po kojem se pravu određuje nadležnost sudova ako tuženik nema prebivalište u jednoj državi članiciPo pravu te države članice.Protiv takvog tuženika, može se svaka osoba s prebivalištem u bilo kojoj državi članici, bez obzira na njezino državljanstvo, pozvati na propise o nadležnosti države svog prebivališta jednako kao državljani te države.

17.Koje vrste nadležnosti su u toj uredbi obuhvaćene posebnom nadležnošću kao višim rodnim pojmom. Objasni odgovor i navedite primjer. čl.5

55

www.nasciturus.com

18.Objasnite važnost njenih odredaba o tzv. neposrednoj (izravnoj) nadležnosti. Osobe s prebivalištem u jednoj od država članica utužuju se bez obzira na njihov državljanstvo pred sudovima te države na osobe koje nisu državljani države u kojoj imaju prebivalište primjenjuju se propisi o nadležnosti što važe za tuzemce.

Primjenjuje li se uredba na zahtjev na uzdržavanje između bračnih drugovaNe

20.Navedite posebne nadležnosti iz uredbe. čl.5Osoba s prebivalištem u državi članici može biti tužena u drugoj državi članici:1.a) ako je predmet postupka ugovor ili zahtjevi iz ugovora, pred sudom mjesta gdje je obveza izvršena ili treba biti izvršena ;b) za svrhe ove odredbe, ako drugačije nije ugovoreno, mjesto je izvršenja obveze:

- u slučaju prodaje robe, mjesto u državi članici, u kojem je po ugovoru roba isporučena ili treba biti isporučena,- u slučaju pružanja usluga, mjesto u državi članici, u kojem je po ugovoru usluga izvršena ili treba biti izvršena.

c) primjenjuje se odredba pod (a), ako se ne primjenjuje odredba pod (b);2. ako se radi o predmetu uzdržavanja, pred sudom mjesta gdje ovlaštenik uzdržavanja ima prebivalište ili redovno boravište, ili u slučaju uzdržavanja o kojem se odlučuje u vezi postupka o osobnom stanju, pred sudom koji je po svom pravu nadležan za takav postupak, osim ako se ta nadležnost zasniva samo na državljanstvu jedne od stranaka;3. ako se radi o predmetima izvanugovorne odgovornosti ili sličnim predmetima, ili ako su zahtjevi iz takvih radnji predmet postupka, pred sudom mjesta gdje je štetna radnja učinjena ili može biti učinjena 4. ako se radi o tužbi radi naknade štete ili za uspostavljanje prvotnog stanja koja se temelji na djelovanjima koja podliježu kaznenom postupku, pred kaznenim sudom pred kojim je takav postupak pokrenut, ukoliko je taj sud po svom pravu nadležan za građanskopravne predmete;5. ako se radi o sporovima nastalim iz djelovanja podružnice, agenture ili drugih poslovnih mjesta, pred sudom mjesta gdje se te nalaze;6. ako je ta osoba u svojstvu osnivača, trustee ili korisnika trusta, koji je osnovan po zakonu ili na osnovi pravnog posla u pismenom obliku ili usmeno uz pismeno uvjerenje, pred sudom države članice gdje trust ima sjedište;7. ako se radi o sporu o plaćanju spašavanja tereta i pružanja pomoći, koje se traži za takve poslove, pred sudom u čijoj nadležnosti je teret ili odgovarajuće potraživanje vezano uz teret:

a) bilo zaplijenjeno radi osiguranja plaćanja, ilib) moglo biti zaplijenjeno ali je za to dato jamstvo ili drugo osiguranje;

ta se odredba primjenjuje samo ako se tvrdi da tuženi ima pravo na teretu ili ima potraživanja na teretu ili da je imao takva prava u času spašavanja ili pružanja pomoći.

21.Posebna nadležnost ako je predmet postupka ugovora. čl.5Ako je predmet postupka ugovor ili zahtjevi iz ugovora, pred sudom mjesta gdje je obveza izvršena ili treba biti izvršena

22. Može li hrvatski državljanin biti stranka u postupku u kojem se primjenjuje BU I?Može, ako ima prebivalište u nekoj od država članica EU

56

www.nasciturus.com

23. Navedite sporove za koje konvenc. predviđa isključivu nadležnost1. za tužbe kojima su predmet stvarna prava na nekretninama, kao i najam i zakup nekretnina sudovi države članice gdje leže nekretnine. Za tužbe kojima je predmet najam ili zakup nekretnina što je zaključen za privremeno korištenje najviše za neprekinutih šest mjeseci, sudovi države članice u kojoj tuženik prebiva također su nadležni, ako je najmoprimac/zakupnik fizička osoba te najmodavac/zakupodavac i najmoprimac/zakupoprimac prebivaju u istoj državi članici;2. za tužbe kojima je predmet valjanost, ništavost ili prestanak trgovačkog društva ili druge pravne osobe ili udruženja fizičkih ili pravnih osoba, ili valjanosti odluka njihovih tijela, sudovi države članice na čijem području trgovačko društvo, pravna osoba ili udruženje ima sjedište. Radi utvrđenja tog sjedišta, sud primjenjuje svoja pravila međunarodnog privatnog prava;3. za tužbe kojima je predmet valjanost upisa u javne registre, sudovi države članice na čijem području se vode ti registri;4. za tužbe kojima je predmet valjanost patenata, žigova, uzoraka i modela ili sličnih prava koja treba položiti ili registrirati, sudovi države članice na čijem je području zatraženo ili izvršeno polaganje ili registriranje ili se smatra da je izvršeno na osnovi instrumenta Zajednice ili međunarodnog ugovora;5. za tužbe vezane uz prisilno izvršenje odluka, sudovi države članice na čijem se području ovrha treba provesti ili gdje je ovrha provedena.

24. Priznanje? 1. Odluke donesene u državi članici priznaju se u drugim državama članicama; za to se ne traži nikakav posebni postupak.2. Svaka stranka koja zahtjeva priznanje odluke kao glavno pitanje spora, može na osnovi postupka tražiti priznanje 3. Ako ishod postupka o priznanju pred sudom države članice zavisi od utvrđenja priznanja incidentalnog pitanja, taj sud može odlučiti o priznanju.

1.Čime stranci u RH dokazuju svoj identitet. čl.2Stranac dokazuje svoj identitet:1. putnom ispravom,2. osobnom iskaznicom za stranca,3. ispravom koju izdaje brodar putnicima na brodovima na kružnom putovanju, a koja sadrži fotografiju,4. drugom javnom ispravom koja sadrži fotografiju.

2.U kojim slučajevima se izdaje putni list za stranca.Putni list za stranca izdaje se strancu koji nema stranu putnu ispravu ako:1. mu je prestalo hrvatsko državljanstvo - za odlazak u inozemstvo,2. država čiji je državljanin nema svoju diplomatsku misiju, odnosno konzularni ured u Republici Hrvatskoj niti njezine interese zastupa druga država – za odlazak u inozemstvo,3. je u inozemstvu izgubio putnu ispravu za azilanta ili putnu ispravu za osobe bez državljanstva koju je izdala policijska uprava, odnosno policijska postaja – za povratak u Republiku Hrvatsku,4. je u postupku prisilnog udaljenja – za odlazak u inozemstvo.Putni list za stranca izdaje:1. u slučajevima iz članka 11. točke 1., 2. i 4. ovoga Zakona – policijska uprava, odnosno policijska postaja prema boravištu, odnosno prebivalištu stranca,

57

www.nasciturus.com

2. u slučajevima iz članka 11. točke 3. ovoga Zakona – diplomatska misija, odnosno konzularni ured Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova

3.Koji uvjeti prema ZS moraju biti ispunjeni da bi se strancu odobrio stalni boravak u RH. čl.78Stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak.Zahtjev za izdavanje odobrenja za stalni boravak podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka stranca, a o zahtjevu odlučuje Ministarstvo.Stalni boravak odobrit će se strancu koji, uz uvjete iz članka 78. ovoga Zakona:1. ima valjanu stranu putnu ispravu,2. ima sredstva za uzdržavanje,3. ima zdravstveno osiguranje,4. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo,5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

4.Navedite i obrazložite vrste uzajamnosti.Prava nekih država izjednačavaju u sudskom postupku strane državljane s domaćima, ali se to uvjetuje uzajamnošću (reciprocitet). Uzajamnost može biti: 1.formalna → formalna uzajamnost može biti:

A)zakonska → zakonska uzajamnost postoji ako je predviđena zakonom ili izjavom vlade odnosno drugih državnih tijela

B)diplomatska → diplomatska uzajamnost kad je predviđena međunarodnom konvencijom2.faktička → faktička uzajamnost je ona koja postoji u praksi.Nije potrebno da postoji podudarnost priznatih prava. Dovoljno je da se u suštini radi o istim pravima. U tom smislu, ako se u državi kojoj pripada stranac, ne priznaju određena prava stranim državljanima, ona se neće priznati niti u državi postupka, premda se u njoj priznaju domaćim državljanima.U pojedinim slučajevima, propisi nekih država predviđaju da sudovi traže objašnjenja o postojanju uzajamnosti od određenih tijela svoje države, na primjer ministarstva vanjskih poslova ili ministarstva pravosuđa. Objašnjenja katkad mogu biti i obvezatna. Objašnjenja su potrebna kako ne bi došlo do neujednačene prakse. Međutim, obvezatnost objašnjenja se kritizira, jer je sud taj koji treba odlučivati u jednoj pravnoj stvari. Institut uzajamnosti se danas sve više podvrgava kritici.Traženje uzajamnosti može dovesti do uskraćivanja prava subjektima iz stranih država, iako oni ne moraju imati ništa zajedničko s praksom svoje države niti mogu utjecati na nju. Država koja traži uzajamnost može čak i vlastitim državljanima onemogućiti ostvarenje njihovih prava.

5.ZVDSP stjecanje vlasništva nad nekretninama od strane stranca.Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima 1996Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima 2008

Temelj stjecanja: nasljeđivanje, pravni posaoStrane fizičke i pravne osobe mogu, ako zakonom nije drukčije određeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske, ako suglasnost za to dade ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske, po prethodno pribavljenom mišljenju ministra pravosuđa Republike Hrvatske, ako zakonom nije drukčije određeno.

Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne odnose se na državljane i pravne osobe iz država članica Europske unije. Te osobe stječu pravo vlasništva nekretnina pod pretpostavkama koje vrijede za stjecanje prava vlasništva za državljane Republike Hrvatske i pravne osobe sa sjedištem u Republici Hrvatskoj.

Odredba stavka 1. ovoga članka ne odnosi se na nekretnine u izuzetim područjima:

58

www.nasciturus.com

– poljoprivredno zemljište određeno posebnim zakonom,

– zaštićeni dijelovi prirode prema posebnom zakonu.

6.Rad temeljem radne dozvole.Stranac može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju radne dozvole. Stranac ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak. Zahtjev za izdavanje radne dozvole podnosi pravna ili fizička osoba koja zapošljava stranca. O zahtjevu odlučuje policijska uprava, odnosno policijska postaja prema sjedištu poslodavca. Radna dozvola izdaje se na određeno vrijeme koje je jednako vremenu na koje se zasniva radni odnos, a najduže do godine dana.Radna dozvola neće se izdati ako poslodavac krši propise o radu, zdravstvenom i mirovinskom osiguranju ili ako stranac krši odredbe ovoga Zakona koje se odnose na ulazak, boravak i rad stranaca.

Radna dozvola za stranca prestaje važiti:1. istekom roka važenja,2. poništenjem,3. prestankom postojanja uvjeta na temelju kojih je izdana.

Vlada Republike Hrvatske utvrđuje godišnju kvotu radnih dozvola najkasnije do 31. listopada tekuće godine za sljedeću godinu i to za produženje već izdanih radnih dozvola i za novo zapošljavanje.

7.Koje tijelo i na koji rok izdaje odobrenje za privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji. čl.59Odobrenje za privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji izdaje se na rok do godine dana, odnosno do isteka roka važenja odobrenja privremenog boravka stranca s kojim se traži spajanje.

O zahtjevu za izdavanje odobrenja za privremeni boravak odlučuje policijska uprava, odnosno policijska postaja prema mjestu boravišta, odnosno namjeravanog boravka stranca.

Privremeni boravak u svrhu spajanja obitelji može se odobriti strancu koji je član uže obitelji:– hrvatskog državljanina,– stranca kojemu je odobren stalni boravak,– stranca koji ima odobren privremeni boravak u svrhu znanstvenog istraživanja,– stranca koji je na privremenom boravku boravio najmanje dvije godine te mu je i dalje odobren privremeni boravak na godinu dana i– stranca koji ima status azilanta.

8.Pod kojim će se uvjetima strancu odobriti ulazak u RH. čl.31

Strancu se može odobriti ulazak u Republiku Hrvatsku ako:1. posjeduje valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice,2. posjeduje valjanu vizu ili valjano odobrenje boravka, ako je potrebno,3. opravda svrhu i uvjete ulaska i boravka te ako posjeduje sredstva za uzdržavanje za

59

www.nasciturus.com

vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj i za povratak u državu iz koje je došao ili za putovanje u treću državu,4. nema zabranu ulaska i boravka u Republici Hrvatskoj,5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

9.Kako ZS regulira rad stranaca u RH.Stranac može raditi u Republici Hrvatskoj na temelju radne ili poslovne dozvole, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.Stranac ne može započeti s radom prije nego što mu je odobren privremeni boravak, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.Radom se, u smislu ovoga Zakona, smatra i volonterski rad kako je uređen općim propisima o radu.Radom se, u smislu ovoga Zakona, ne smatra obavljanje prethodnih radnji za osnivanje i registraciju trgovačkog društva, registraciju obrta ili slobodnog zanimanja.

10.Uvjeti za stjecanje stalnog boravka u RH. ima

11.Koji zakon i na koji način uređuje nasljedna prava stranaca u RH. Zakon o nasljeđivanju 2003Stranci su, pod pretpostavkom uzajamnosti, u nasljeđivanju ravnopravni s državljanima Republike Hrvatske. Uzajamnost se predmnijeva, dok se suprotno ne utvrdi na zahtjev osobe koja u tome ima pravni interes.

12.U kojim slučajevima se izdaje putni list za strance. čl.11 ima

13.Pod kojim će se uvjetima strancu odobriti privremeni boravak u RH. čl.48Strancu će se odobriti privremeni boravak ako:1. ima sredstva za uzdržavanje,2. ima osigurano stanovanje,3. ima zdravstveno osiguranje, odnosno priloži dokaz o podmirenim obvezama s navedene osnove,4. ne postoje zapreke iz članka 34. ovoga Zakona,5. je opravdao svrhu privremenog boravka.

14.Pravni položaj stranca u obiteljskom pravu. str.84 bos.1Nema posebnih ograničenja za strance, stranci u Rh uživaju obiteljska prava i u tome su izjednačeni s hrv. državljanima. Strancu se priznaje pravo na usvajanje djece hrv. državljanstva pod određenim uvjetima. Strancu se priznaje pravo da bude usvojitelj i usvojenik. Za starateljstvo nemamo odgovarajućih odredbi, smatra se da bi to pravo strancu trebalo priznati ali pod uvjetom da ima prebivalište u RH

15.Politička prava i pristup javnim funkcijama.Politička prava nisu dostupna strancima u RH ona obuhvaćaju aktivno i pasivno biračko pravo i obavljanje javnih funkcija.Iznimka, strancima se priznaju određena izborna prava na razini lokalne samouprave.

16.Rad temeljem poslovne dozvole. Poslovna dozvola izdaje se s rokom važenja do jedne godine, a može se produžavati sve dok stranac ispunjava uvjete za izdavanje poslovne dozvole te ako priloži dokaz o podmirenim poreznim obvezama i doprinosima u Republici Hrvatskoj.Zahtjev za produženje poslovne dozvole stranac mora podnijeti policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji najmanje 30 dana prije isteka roka važeće poslovne dozvole.

Poslovna dozvola može se izdati:1. osnivačima vlastitoga trgovačkog društva upisanog u sudski registar i koji ostvaruju poslovne aktivnosti radi obavljanja djelatnosti u Republici Hrvatskoj,

60

www.nasciturus.com

2. obrtnicima koji su registrirali poslovnu aktivnost u Republici Hrvatskoj,3. osobama koje se bave slobodnim zanimanjima, sukladno propisima Republike Hrvatske,4. pružateljima usluga u ime inozemnog poslodavca.Zahtjev za izdavanje poslovne dozvole stranac podnosi policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu obavljanja poslovne aktivnosti.Protiv odluke o izdavanju poslovne dozvole može se izjaviti žalba Ministarstvu u roku od 8 dana od dana dostave.

Poslovna dozvola prestaje važiti:1. istekom roka važenja,2. poništenjem,3. prestankom postojanja okolnosti na temelju kojih je izdana.

17. Vrste vizaViza je odobrenje za ulazak, boravak ili tranzit preko područja Republike Hrvatske.Na temelju vize stranac ne može raditi na području Republike Hrvatske.Vrste viza su:1. zrakoplovno-tranzitna viza (viza A),2. tranzitna viza (viza B),3. putna viza (viza C).

Zrakoplovno-tranzitna viza izdaje se strancu za jedan, dva ili više prolazaka kroz međunarodni tranzitni prostor zračne luke.Zrakoplovno-tranzitna viza izdaje se s rokom važenja do 3 mjeseca.

Tranzitna viza izdaje se strancu za jedno, dva, a iznimno za više putovanja preko područja Republike Hrvatske, ako ima osiguran ulazak u državu u koju putuje.Tranzitna viza izdaje se s rokom važenja do 6 mjeseci.Na temelju tranzitne vize stranac može prilikom svakog putovanja boraviti u Republici Hrvatskoj do 5 dana.

Putna viza izdaje se za jedan, dva ili više ulazaka na područje Republike Hrvatske, pri čemu neprekidan boravak, odnosno ukupno trajanje uzastopnih boravaka ne može biti duže od 90 dana u razdoblju od 6 mjeseci, računajući od dana prvog ulaska.Putna viza izdaje se za turistička, poslovna ili druga putovanja.Putna viza izdaje se s rokom važenja do jedne godine.Stranac je dužan pribaviti vizu prije ulaska u Republiku Hrvatsku.Vizu izdaje diplomatska misija, odnosno konzularni ured Republike Hrvatske.Viza se unosi u valjanu putnu ispravu u obliku naljepnice.Viza se ne može produžiti.Iznimno, putna viza može se produžiti zbog više sile, humanitarnih, ozbiljnih profesionalnih ili osobnih razloga.Zahtjev za produženje putne vize podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prije isteka roka važenja vize, a o zahtjevu odlučuje Ministarstvo.Viza će se poništiti ako:1. postoje razlozi iz članka 34. ovoga Zakona,2. se utvrdi da stranac više ne ispunjava uvjete radi kojih mu je viza izdana,3. se naknadno utvrdi da stranac nije ispunjavao uvjete radi kojih mu je viza izdana.Vizu može poništiti policijska uprava, odnosno policijska postaja ili diplomatska misija, odnosno konzularni ured Republike Hrvatske.

18. Vrste boravakaBoravak stranca je:1. kratkotrajni boravak,2. privremeni boravak,3. stalni boravak.

61

www.nasciturus.com

Kratkotrajni boravak je boravak stranca u trajanju do 90 dana na temelju vize ili bez vize.Kratkotrajni boravak prestaje strancu:1. ako mu je zabranjen ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj,2. otkazom boravka,3. istekom roka valjanosti vize,4. ako je iskoristio vizu,5. protekom roka iz članka 43. stavka 2. ovoga Zakona,6. ako je vraćen na temelju međunarodnog ugovora radi nezakonitog prelaska državne granice.

Kratkotrajni boravak može se otkazati strancu ako:1. ne posjeduje valjanu putnu ispravu ili drugu ispravu koja služi za prelazak državne granice,2. ne opravda svrhu i uvjete ulaska i boravka,3. ne posjeduje sredstva za uzdržavanje za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj i za povratak u državu iz koje je došao ili za putovanje u treću državu,4. ne plati novčanu kaznu izrečenu u Republici Hrvatskoj,5. postoji opravdana sumnja da njegov boravak neće biti korišten u namjeravanu svrhu.O otkazu boravka policijska uprava, odnosno policijska postaja donosi rješenje.

Odobrenje za prvi privremeni boravak, odnosno produženje privremenog boravka izdaje se s rokom važenja do jedne godine.Zahtjev za izdavanje odobrenja za prvi privremeni boravak podnosi se nadležnoj diplomatskoj misiji, odnosno konzularnom uredu Republike Hrvatske.O zahtjevu za izdavanje odobrenja za privremeni boravak odlučuje policijska uprava, odnosno policijska postaja prema mjestu boravišta

Svrhe radi kojih se može odobriti privremeni boravak su:1. spajanje obitelji,2. rad,3. srednjoškolsko obrazovanje i studiranje,4. znanstveno istraživanje,5. humanitarni razlozi.Strancu će se odobriti privremeni boravak ako:1. ima sredstva za uzdržavanje,2. ima osigurano stanovanje,3. ima zdravstveno osiguranje, odnosno priloži dokaz o podmirenim obvezama s navedene osnove,4. ne postoje zapreke iz članka 34. ovoga Zakona,5. je opravdao svrhu privremenog boravka.

Privremeni boravak prestaje strancu:1. ako mu je zabranjen ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj,2. otkazom boravka,3. istekom odobrenja privremenog boravka,4. ako u roku od 30 dana po odobrenju privremenog boravka ne prijavi svoje boravište policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji,5. ako boravi izvan Republike Hrvatske duže od 30 dana,6. prestankom svrhe na temelju koje je boravak odobren.Privremeni boravak otkazat će se strancu ako:1. boravi u Republici Hrvatskoj suprotno svrsi radi koje mu je odobren privremeni boravak,2. ne posjeduje sredstva za uzdržavanje za vrijeme boravka u Republici Hrvatskoj.

Stalni boravak može se odobriti strancu koji do dana podnošenja zahtjeva ima neprekidno 5 godina odobren privremeni boravak.Stranac na stalnom boravku ima pravo na:1. rad i samozapošljavanje,2. stručno usavršavanje,

62

www.nasciturus.com

3. obrazovanje i studentske stipendije,4. socijalnu skrb, prava iz mirovinskog i zdravstvenog osiguranja te pravo na dječji doplatak,5. porezne olakšice,6. pristup tržištu roba i usluga,7. slobodu udruživanja i povezivanja te članstva u organizacijama koje zastupaju radnike ili poslodavce ili organizacijama čiji članovi obavljaju posebno zanimanje, uključujući i naknade koje im takve organizacije daju.Zahtjev za izdavanje odobrenja za stalni boravak, podnosi se policijskoj upravi, odnosno policijskoj postaji prema mjestu boravka stranca, a o zahtjevu odlučuje Ministarstvo.

Stalni boravak odobrit će se strancu koji, uz uvjete iz članka 78. ovoga Zakona:1. ima valjanu stranu putnu ispravu,2. ima sredstva za uzdržavanje,3. ima zdravstveno osiguranje,4. poznaje hrvatski jezik i latinično pismo,5. ne predstavlja opasnost za javni poredak, nacionalnu sigurnost ili javno zdravlje.

Stalni boravak prestaje strancu:1. ako mu je zabranjen ulazak i boravak u Republici Hrvatskoj,2. ako se iselio iz Republike Hrvatske ili neprekidno boravio u inozemstvu duže od godinu dana,3. otkazom stalnog boravka.Stalni boravak može se otkazati strancu ako:1. se utvrdi da je stranac svjesno dao neistinite podatke ili je svjesno prikrio cilj i okolnosti koje su bile od važnosti za odobrenje stalnog boravka,2. je zbog kaznenog djela počinjenog s namjerom pravomoćno osuđen na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju do jedne godine,3. to zahtijevaju razlozi zaštite javnog poretka, nacionalne sigurnosti ili javnog zdravlja.

19. Uvjeti za produženi boravak?????

20. Novi zakon o strancima stupio na snagu 01.01.2008. “Ovim se Zakonom propisuju uvjeti ulaska, kretanja i boravka te rad stranaca u Republici Hrvatskoj.”Ovim se Zakonom propisuju uvjeti ulaska, kretanja i boravka te rad stranaca u Republici Hrvatskoj.Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na boravak i rad stranaca ne primjenjuju se na članove diplomatskih misija, konzularnih ureda, članove misija organizacija Ujedinjenih naroda i drugih specijaliziranih ustanova Ujedinjenih naroda, članove misija međunarodnih organizacija akreditiranih u Republici Hrvatskoj te članove njihovih obitelji odnosno zajedničkog kućanstva.

63