MPP Skripta 152

  • View
    98

  • Download
    3

Embed Size (px)

DESCRIPTION

skripta iz međunarodnog privatnog prava

Text of MPP Skripta 152

MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO

PAGE 106

MEUNARODNO PRIVATNO PRAVO1.Pravila za ureivanje situcija s me. obiljejem?a) kolizijska pravila = upuuju na primjenu mjerod. str. ili domae pr. Kp su dio unutra. prava svake dr., a utvruju ih propisi i me. ug., pa tako postoje hrv., franc.,maar. kp. Tijelo primjene (sud, arbitraa, upr.org.) rjeava situacije s me. obiljejem na osnovi kp svoje dr. Npr.

1)Opin. sud u Zg rjeava o rastavi, razvodu braka str. dravljana na osnovi primjene kp iz ZRS:l.35: (Za razvod braka mjerod. je pr. dr. iji su dravljani oba bra.druga u vrijeme podnoenja tube. Ako su bra.drugovi dravljani razli.dr. u vrijeme podnoenja tube, za razvod braka mjerod. su kumulativno pr. obiju dr. iji su oni dravljani. Ako se brak ne bi mogao razvesti po pr. obiju dr. iji su oni dravljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH ako je 1 od bra. drugova imao u vrijeme podnoenja tube prebivali. u RH. Ako je 1 od bra.drugova dravlj. RH koji nema prebivali. u RH, a brak se ne bi mogao razvesti po pr. obiju dr. iji su oni dravljani, za razvod braka mjerod. je pr. RH).

2)Nadleni austrijski org. u Beu, pred kojim dvoje hrv.dravljana ele zakljuiti brak,polazi od primjene austrijskih odgovarajuih kpDa bi se na osnovi kp primijenilo str. pravo, pored:

1. stranog obiljeja

2.treba se raditi o situacijama koje ureuje pravo to se moe primjenjivati eksteritorijalno;to je gra., trg., obitelj., dio pomorskog i radnog prava, grana prava koje su ve po odreenoj rimskopr.podjeli ulazile u privatno pravo. 2. Na primjeru odredaba ZRS-a objasnite primjenu pravila neposredne primjene nadle.hrv.upr.tijela?b) pravila neposredne primjene = uvijek upuuju, iako se radi o privatnopr. situacijama s me. obiljejem, neposredno na primjenu domaeg prava.Uope se ne polazi od primjene domaih kp ve se neposredno utvruje primjena doma.pr. Zakonodavac takve propise donosi radi promicanja svojih osnov.na. ili zatite odre. pr.subjekata. Npr.ZRS: l.32 st.2: ( I kad postoje uvjeti za sklapanje braka po pr. dr. iji je dravljanin osoba koja eli sklopiti brak pred nadle.org. RH, nee se dopustiti sklapanje braka ako, to se tie te osobe, postoje po pr. RH smetnje koje se odnose na postojanje ranijeg braka, srodstva i nesposobnosti za rasuivanje).PZ: l.974 (Primjenjuje se na ug. o iskorit.brodova ovaj zakonik:

a) na odgovor. prijevoznika za oteenje, manjak ili gubitak tereta, predvienu odredbama ovog Zakonika, ija se primjena ne moe iskljuiti sporazumom stranaka, ako se luka odn. pristanite ukrcaja ili odredita nalazi u RH

b)ako bi putnik primjenom 2 pr. bio stavljen u nepovoljniji poloaj nego prema odredbama ovog Zakonika

U hrv.mpp-u nema ope odredbe o primjeni pravila neposred.primjene, za razliku od vicar. i talijan.pr.

c) posebna materijalna pravila = njome se odreuje unutra. propisima pr. poloaj stranaca , a ta metoda dolazi do primjene pri ujednaavanju mater. prava na osnovi me. konvencija.Primjere takvim mater.pravila nalazimo u:1) Z. o strancima iz 2003. posebo u nj,. odredbama o boravitu i prebiv. te o radu kao i u

2) raznim me. ug. kojima se izmeu dr. ugovornica ujednauje privatno pravo

3.Kako se ureuju situacije mgpp i mpp?Mpp = kao grana unutra.prava analiziranim metodama ureuje privatnopr. situacije s me.obiljejem; to je pr. me. ne po pr. izvoru nego samo po sadraju situacije koje ureuje. Proc. pr. svake dr. pa tako i nj. gra.parni., izvanparni., steajno i ovrno pr. dijelovi su jav. pr., pa se u pravilu ne primjenjuje izvan dr. gdje je doneseno.

Mgpp = budui da sadri pravila o me.nadlenosti sudova i 2-ih tijela, o post. i o priznanju i ovrsi str. sudskih odluka, usko je povezano s mpp, pa se izuava u mnogim dr. pa tako i u RH unutar tog predmeta.

Npr. hipotetska situacija koja ukazuje na bliskost i povezanost mgpp i mpp:potencijalni tuitelj treba rijeiti dilemu je li nj. potraivanje iz trgovin. ug. s me. obiljejem zastarjelo ili ne. Postoji li u tom sluaju nadle. suda u dr. X ili u dr. Y, tj. jesu li me. nadleni sudovi 1 ili 2 (ili neke 3) dr., to zavisi od proces. odredaba tih dr. kojima se odreuje me. sudska nadle. Ako se ustanovi me. nadle. suda u dr. X, pa se tom sudu podnese tuba, tek tada se dolazi do faze primjene pravila mpp-a, i to dr. X, po kojom e se rjeavati i pitanje zastare potraivanja.

Zbog posebno uske veze mgpp i mpp, zakonodavci u svijetu esto ureuju privatnopr. i procesnopr. situacije s me. obiljejem jednim te istim zakonom .4.Ime mpp ?Ime mpp prvi put spominje pod nazivom ( private internacional law ) Joseph Story u svom djelu Komentari o sukobu prava iz 1834 , a u Europu ga uvodi W. Schaeffer 1841 koji tako naziva svoje djelo. Zatim slijedi djelo J.Foelixa 1843. i Stubenraucha u nj. komentaru OGZ iz 1853. U dr. angloameri.pr. kruga danas se upotrebljava navedeno ime, no pretee naziv sukobi zakona.5.Ratio upuivanja na mjerodavno pravo u suvremenom pravu i sudskoj praksi ? Zato se uope primjenjuje metoda koliz. pravila koja upuuje na primjenu mjerodavnog (domaeg ili str.) prava? Moderni odgovor dao je Savigny sredinom 19.st. , navodei da pr. poreci dr. imaju jednake vrijednosti pa stoga treba pod odre.pretp. prijateljski dopustiti primjenu str. prava i to metodom koja se sastoji u tome da se za svaki pr. odnos trai pr.poredak pod koji taj odnos po svojoj prir. potpada ili je podvrgnut tj. u kojem se nalazi nj. sjedite. Moderno zakonod., sud. praksa i doktrina su usvojili navedenu kolizijsku metodu, kao najvaniju pri ureivanju situacija s me. obiljejem; pri tome se polazi od potrebe da se na navedene situacije u pravilu primjenjuje pravo (domae ili strano) koje s njima ima najuu, bitnu vezu. Time se u okviru mpp pridonosi poveanju i produbljivanju me. pr. suradnje te se ostvaruje me.ujednaenost rjeenja.

Iskljuuje se beziznimna primjena pr. dr. foruma, legis fori, koja bi po poredbenopr. ustavnim rje. bila protivna na. jednakosti pred zakonom zabrani rjeavanja razli.pr. situacija na jednaki nain.

Kolizijskopr. rje. dr. se razlikuju u vremenu i prostoru to je posljedica razlika u odreiv. sadraja izraza najue veze.

Postoje odstupanja od navedenog klasi. modela kolizijskopr. rjeavanja.Sve ee se donose koliz.rje. koja1)uzimaju u obzir potrebu zatite odre.pr. subjekata npr. odre.vrsta ugovor.stranaka npr. potroaa, radnika

2)koliz.rje. se zasnivaju na na. primjene povoljnijeg pr.

3)kontroli utvrenih poveznica izbjegavajuom klauzulom ili4)na posebnim pravilima neposredne primjene

6.Odnos mpp i mgpp?Mgpp = pod mgpp podrazumijevaju se pravila unutra.pr. i me.ug. kojima se u vezi s privatnopr. sluajevima s me. obiljejem ureuju razna proc.pitanja i to kako proc. propisima tako i pravilima mpp-a. Najvanija su u praksi pitanja o:1.sudbenosti, 2.me.nadle.,3.poloaju stranca u post.,4.utvrivanju str. prava, 5.priznanju i ovrsi str. sudskih i arbitranih odluka.Me.obiljeje tih pravila izlazi iz predmeta koja ona ureuju kao npr. str. dravlj proces.stranaka, prebivali.stranke u inoz.

Mpp i mgpp meusobno se dopunjuju. Mpp odre.dr. se u pravilu primjenjuje samo ako su npr. sudovi te dr. me. nadleni. Mgpp uz pravila gra.parni. proc. prava u irem smislu obuhvaa i me. izvanparni. pravo, me. steajno pravo i me. arbitrano pravo.

2.POVIJESTRani srednji vijek7.Objasnite znaenje pojma ,,professio iuris'' za odreivanje mjerodavnog prava u ranom srednjem vijeku ?Zbog naela primjene osobnog prava, trebalo je npr. pri sastavljanju isprava ve od poetka 8. st. pa gotovo do kraja 14. st. uvijek navoditi kojem (plemenskom) pravu osoba pripada, tzv. professio iuris. Primjer iz 853. godine: Ja, Warti, koji ivim po alemanskom pravu ... darujem.)

Kasnije razdoblje srednjeg vijeka stvaranje statutarne teorijeITALIJA 11., 12. i 13 st.8.Kako i kada se stvara moderno mpp i statutarna teorija? Moderno se mpp poinje razvijati u gradovima sj. Italije, koji postaju sjedita prouavanja rimskog prava. Veinu pravila mpp stvara prvo doktrina, a tek kasnije ta pravila nastaju na osnovi sudske prakse.Ti gradovi stvaraju vlastito pr., najprije obiajno,a potom ga poevi od sredine 11.st. kodificiraju . Potkraj 12.st. gradovi donose svoje zakone, propise, to su gradski statuti. Rast meugradskih gospodar.veza i meugradska migracija namee razna praktina pr.pitanja. Od 12 st. praktina pitanja ureuju se gradskim statutima. Po njima se odreuje npr. to da su za kazn. djela i delikte stranaca nadle. domai sudovi,ako su takva djela poinjena na podruju tog grada. Isto se odreuje nadle. domaih sudova za sporove o stvarima koje lee na podruju grada o ijim je sudovima rije. Sukobi zakona tj. sukobi izmeu tadanjih statuta gradova doktrina rjeava prouavanjem i glosiranjem odreenih tekstova rimskog prava. Smatra se da na osnovi rimskog prava koje je superiornije lokalnom pravu, a ujedno je i zajedniko svim gradovima, moe obvezivati sudove da primijene statute drugih gradova (tako se djelovanjem glosatora poinje primjenjivati str. pravo i u odreenoj mjeri str. sudske odluke)

9.ije se uenje smatra poetkom modernog mpp-a? Navedi 3 teoretiara i vrijeme njihova djelovanja? / Navedite 4 glosatora koji su djelovali u Italiji u razdoblju od 1200 1250.?Znanost tog vremena ima sjedite u Bologni, te je usko vezana s praksom. Mnogo se glosira Justinijanov Codex 1,1,1. Poetkom modernog mpp-a smatra se uenje glosatora :

1. Cardo de Tocco

2. Accursius

3. Hugolinus

4. magistar Aldricus

Daljni razvoj mpp-a - na poetku 13 st. utvruje se da se parnina spos. odnosi samo na podanike (subditi) , pa su i propisi gradova obvezatni samo za nj. graane.10.Koje je pravo u kasnijem srednjem vijeku mjerodavno za ?Navedeno uenje glosatora smatra se po. moder. mpp. Tako dolazi do toga da se primjenjuje na:

a) ugovore pravo mjesta zakljuenja tj lex loci actus

b) stvari mjesto gdje se nalaze tj. lex rei sitaec) za voenje postupka ( ad litem ordinandam) lex fori tj pravo suda koji rjeava p