Mr. sc. Ivica Toljan HR0300019Miroslav Mesić, dipl.ing.el.Hrvatska elektroprivreda d.d.Zagreb, Hrvatska

PRIJENOSNA DJELATNOST U UVJETIMA DEREGULACIJE TRŽIŠTAELEKTRIČNE ENERGIJE

Sažetak

Stupanjem na snagu zakona o reformi energetskog sektora u Republici Hrvatskoj usrpnju 2001. godine, započeo je proces postupne deregulacije tržišta električne energije.

Deregulacija tržišta podrazumijeva zamjenu dosadašnjeg modela tržišta novim, kojiomogućuje postupno uvođenje natjecanja i konkurencije na strani proizvodnje i potrošnjeelektrične energije. Posljedica toga je nužnost preoblikovanja Hrvatske elektroprivredekao jedine nacionalne tvrtke, koja obavlja cjelovitu elektroenergetsku djelatnost iz okomitointegriranog poduzeća u novi prikladni organizacijski oblik.

Prijenosna djelatnost u novom okruženju mora svim korisnicima omogućiti nepristran irazvidan pristup prijenosnoj mreži, kao mediju koji ih povezuje.

Za obavljanje takve funkcije u okviru preoblikovanja HEP-a d.d., nužna je i odgovarajućatransformacija prijenosne djelatnosti, koja će ubuduće djelovati u reguliranim uvjetima.

TRANSMISSION ACTIVITY IN THE CONDITIONS OF ELECTRIC ENERGYMARKET DEREGULATION

Abstract

The passing of the Law on Energy Sector Reform in the Republic of Croatia in July 2001launched the process of a gradual electric energy market's deregulation.

Market deregulation implies a switch from the previous market model to a new one, whichenables a gradual introduction of competition within the scope of electricity generationand consumption. Consequently, it is necessary to re-organise the Croatian ElectricityUtility (HEP) as the sole national company performing complete electricity relatedoperations from a vertically integrated firm into a new and appropriately organised one.

Transmission activity in this sense should be able to secure an unbiased and transparentapproach to the transmission network as the connecting medium to every single user.

187

In order to perform such functions within the transformed Electricity Utility (HEP), thetransmission sector has to change accordingly, so that it could operate within regulatedconditions in the future.

1. UVOD

Prijenosna mreža predstavlja jednu od glavnih sastavnica elektroenergetskog sustava(EES) u tehnološki i funkcionalno povezanom lancu proizvodnja-prijenos-distribucijaelekrične energije. Osnovna zadaća prijenosne mreže, koju čine visokonaponski vodovi,rasklopna postrojenja i transformatorske stanice 400-110/x kV, je povezivanje mjestaproizvodnje (izvori) i mjesta potrošnje (izravni potrošači, distribucija) električne energije tepovezivanje sa susjednim prijenosnim mrežama međudržavnim interkonekcijskimvezama.

Tijekom vremena mijenjali su se organizacijski oblici, tehnološke generacije opreme iuređaja i ljudi koji obnašaju poslove u prijenosnoj djelatnosti, ali je temeljna ulogaprijenosne mreže u elektroenergetskom sustavu, dakako, ostala nepromijenjena.

Do nedavno, elektroprivredna je djelatnost imala sva obilježja monopola. Krajem prošlogmilenija u Europi je započeo postupak liberalizacije tržišta električne energije, koji premaDirektivi 96/92 EC Europske unije od 1997. godine, postupno uvodi konkurenciju nastrani proizvodnje i potrošnje električne energije, dok prijenosna mreža kao prirodnimonopol ima obilježja regulirane djelatnosti. Ona svim sudionicima na tržištu trebaomogućiti otvoreni pristup prijenosnoj mreži i njezino korištenje pod unaprijed poznatimtehničkim i ekonomskim uvjetima.

Početkom reforme energetskog sektora u Republici Hrvatskoj može se smatrati Programreforme energetskog sektora od srpnja 2000. godine te donošenje Zakona o tržištuelektrične energije u srpnju 2001. godine.

U tijeku je postupak tranzicije okomito integriranog elektroprivrednog poduzeća uvodoravno integrirano poduzeće (HEP.- grupa, koju čine vodeće društvo i ovisna društva- tvrtke kćerke) te priprema za početak postupnog otvaranja tržišta.

U novom okruženju deregulacije tržišta električne energije, prijenosna mreža - a time iprijenosna djelatnost - zadržat će dalje svoje mjesto i ulogu u tehnološkom procesuisporuke električne energije kupcima, kao poveznica proizvodnje i potrošnje električneenergije, ali u novim reguliranim uvjetima poslovanja.

2. KRATKI PREGLED RAZVOJA PRIJENOSNE DJELATNOSTI

Prijenosna mreža u Republici Hrvatskoj vremenom je slijedila razvoj EES-a i tradicionalnoje predstavljala njegov napredniji dio. Osiguranje plasmana proizvodnih objekata,pravodobno praćenje povećanja potrošnje električne energije i osiguranje pouzdanog isigurnog pogona EES-a, predstavljali su glavne odrednice razvoja prijenosne mreže.

188

Razvoj prijenosne djelatnosti promatramo kroz karakteristična razdoblja u posljednjih 60godina: Formiranje prijenosne mreže 110 kV (1943-1962.), Izgradnja prijenosne mreže110 i 220 kV (1962-1973.), Izgradnja prijenosne mreže 110 i 400 kV (1974-1989.),Prijenosna mreža u EES-u Republike Hrvatske (1990-2002.). To je prikazano na slici 1.

W(GWh)l* (km)

1943

(1)10000MVA14500 G Wh

7500 km

2002 j1963 1983 2003 t (god.;

Slika 1. Karakteristična razdoblja razvoja prijenosne djelatnosti

Glavna obilježja karakterističnih razdoblja razvoja prijenosne djelatnosti ukratko suopisana u tablici 2, gdje su navedeni važniji događaji iz povijesti prijenosne djelatnosti,glavne značajke dalekovoda i transformatorskih stanica te organizacijski statusprijenosne djelatnosti.

Prva konfiguracija vodova 110 kV, koja se u pravom smislu riječi može nazvati mrežom,formirana je 1954. godine u zapadnoj Hrvatskoj (potez Matulji-Vinodol-Rakitje-Varaždin),a prvi sinkroni rad zapadnog i središnjeg sustava uspostavljen je puštanjem u pogon DV110 kV Zagreb-Jajce 1957. godine.

Izgradnja novih izvora, porast potrošnje električne energije i potreba prijenosa velikihsnaga na velike udaljenosti, glavni su razlog nastavka širenja mreže 110 kV i uvođenjaviše naponske razine od 220 kV u EES.

Tako je razdoblje 1962-1973. godine obilježeno izgradnjom superponirane mreže 220 kV,koje je započelo puštanjem u pogon DV 220 kV Zagreb-Split. Na kraju tog razdoblja dosvih regionalnih centara u Hrvatskoj dovedena je prijenosna mreža 220 kV, te osiguranatransformacija 220/110 kV.

189

Tablica 2. Glavna obilježja razvoja prijenosne djelatnosti

Važnijidogađaji

Značajkedalekovoda

(D(1943-1962)

izgradnja DV110kVRakitje-Brestanica(1943.)puštanje upogon TS11 0/30 kVKlara (1946.)izgradnjamreže 110kVprvi sinkroniradzapadnog isredišnjegsustavapuštanjem upogon DV110kVZagreb -Jajce (1957.)

drveni, aodmah potom

(2)(1962-1973)

puštanje upogon DV220 kVZagreb -Split (1962.)izgradnjamreže 1 1 0 i220 kV(ukupan brojTS 220 -110/xkV-43 komukupnaduljinamreže -3694 km)

(3)(1973-1989)

izgradnjamreže 400kV(1974. -1984.)puštanje upogon DV400 kVErnestinovo- Mladost(1977.)izgradnjamreže 1 1 0kV(1974. -1989.)puštanje upogonkabelskeveze110kVu Zagrebu(1987.)

čelično -rešetkasti - dvostruki

betonski vj dalekovodinosivistupovipresjecivodiča do150 mm2,poiom /L4U

• mm2

vodiči - čelično -presjeka 240 rešetkastimm stupoviVF veze po - staklenidalekovodim izolatori3

posade u TSčelično -

. TS ' rešetkasteL ' P10SIV6 ~ IZOrdOniS

konstrukcije tipskih TSnosive .... . - _ . . . .

-7~„;;„-ix~ konstrukcije£.nacajKe ....transformatore p0strojenjustanice _ komprimirani

zrak kaomedij zagašenje luka

U VN 1 T U / X K Vpostrojenju - primjena SFekomprimirani prekidačazrak kao - cijevnemedij za sabirnicegašenje luka - daljinskinove upravljaneTSgeneracijesekundarne

Organizacijskistatus

opremesamostalna ' - samostalnapoduzeća za poduzećaprijenos unutar radnihunutar organizacijaZEPH-a ZEPH-a

samostalnapoduzećaunutar radnih"organizacijaZEPH-a

(4)(1990-2002)

osnivanje javnog poduzećaHrvatska elektroprivreda(1990.)početak ratnih razaranjaEES-a i prijenosne mreže

- puštanje u pogon otočneveze 110 kV (1994.)- početak ugradnje optičkihkabela sa svjetlovodnimnitima (1992.)- puštanje u pogon DV2x400 kV Hrvatska -Mađarska (1999.)- završetak 0-te sanacijemreže 1 1 0 kV u Slavoniji(2001.)- početak izgradnjeobjekata mreže 400 kV(Žerjavinec, Ernestinovo) imreže 1 10 kV (ProgramSplit, Program Rijeka) -2002.

ugradnja OPGW-a uzaštitnom užetudalekovodaprva primjena kompozitnihizolatora

provizorni (ratni) pogon TSi fizička zaštitatransformatora opekomsanacije ratnih štetanove generacijesekundarne opreme ipomoćnih napajanjaširenje SDV-a

Hrvatska elektroprivreda,Direkcija za upravljanje iprijenos, a nakon 1998.Direkcija za prijenos

190

Sljedeće razdoblje u razvoju prijenosne djelatnosti karakterizira početak izgradnjesuperponirane mreže 400 kV te daljnje širenje mreže 110 kV. Do kraja 1984. godine,prijenosna mreža 400 kV dovedena je do svih regionalnih centara u Hrvatskoj s ukupnominstaliranom snagom transformacije 400/110 kV, odnosno 400/220 kV od 2800 MVA, dokje ukupna duljina prijenosne mreže 400, 220 i 110 kV iznosila 5180 km.

Uz skoro najveće širenje prijenosne mreže 110 kV u njezinoj povijesti, ovo razdobljeobilježava osuvremenjivanje postojećih transformatorskih stanica, uvođenje objekata usustav daljinskog vođenja, primjena novih generacija primarne i sekundarne opreme utipskim TS 110/x kV modularne izvedbe te puštanje u pogon kabelske veze 110 kV i GISpostrojenja 110/10(20) kVTrpimirova u Zagrebu 1987. godine.

Ubrzo nakon osnivanja Javnog poduzeća Hrvatska elektroprivreda (1990.) iuspostavljanja samostalne Republike Hrvatske, započeo je Domovinski rat u RepubliciHrvatskoj, u kojem je EES - pa tako i prijenosna mreža - pretrpio teška ratna uništenja ioštećenja. Ukupna izravna ratna šteta na objektima prijenosne mreže u razdoblju 1990-1995. godine procjenjena je na 170 milijuna dolara. Zahvaljujući brzim pogonskimprivremenim rješenjima i postupnoj sanaciji ratnih šteta, prijenosna mreža je značajnodoprinijela urednom funkcioniranju EES-a tijekom Domovinskog rata.

Razdoblje 1990-1998. godine jamačno je vrijeme najveće stagnacije prirodnog razvojaprijenosne mreže, u kojem se zbog golemih ulaganja u sanacije ratnih šteta akumuliraoveliki zaostatak u izgradnji novih kapitalnih objekata i obnovi postojećih objekata, od kojihsu neki već bili stariji od 40 godina.

Posebno treba napomenuti privremeno i radijalno napajanje Slavonije iz prijenosnemreže preko DV 400 kV Tumbri-Ernestinovo pod naponom 220 kV iz TS 220/110 kVMraclin, koje je nažalost potrajalo cijelo desetljeće.

Izgradnja i puštanje u pogon predugo vremena neopravdano osporavanoginterkonekcijskog dalekovoda 2x400 kV Tumbri (Žerjavinec)-Heviz krajem 1999. godine,pokazali su velike učinke već u prvoj godini pogona, iskazane kroz visoka opterećenjadalekovoda (500-1000 MW) i bitnu komponentu pogona EES-a. Završetak tzv. "0"-teetape sanacije prijenosne mreže Slavonije 2001. godine, predstavljalo je dobar uvod unovi investicijski ciklus realizacije Programa obnove TS 400/110 kV Ernestinovo iPrograma izgradnje TS 400/220/110 kV Žerjavinec (obje s pripadajućim dalekovodima),Programa Split i Programa Rijeka (GIS postrojenja 110 kV s kabelskim raspletom 110 kV)približne vrijednosti 100 milijuna dolara, s rokom izgradnje do kraja 2003. godine, štopredstavlja najveći iskorak u razvoju prijenosne mreže u posljednjih 20 godina.

3. TRANZICIJA PRIJENOSNE DJELA TNOSTI

3.1. Početak tranzicije

Izdvajanjem funkcije vođenja EES-a iz prijenosne djelatnosti 1998. godine na neprikladannačin započeo je proces tranzicije. Prirodna cjelina mreže i vođenja EES-a na umjetan

191

način je podijeljena na dvije organizacijski potpuno odvojene, ali tehnološki i funkcionalnoteško odvojive cjeline.

To je u sljedećem razdoblju bitno otežalo i usporilo razvoj u obje sastavnice EES-a,posebice u područjima preklapanja (funkcije vođenja, mjerenja, zaštite, procesnogsustava).

Puštanjem u pogon DV 2x400 kV Tumbri (Žerjavinec)-Heviz naglašena jeinterkonekcijska komponenta prijenosne mreže, potreba izgradnje TS 400/220/110 kVŽerjavinec i TS 400/110 kV Ernestinovo te u nastavku povezivanja l. i II. sinkrone zoneUCTE, što predstavlja vrlo dobru pripremu za uključivanje u europsko liberaliziranotržište.

3.2. Reforma energetskog sektora

Utemeljenje za početak liberalizacije tržišta električne energije u Hrvatskoj je Programreforme energetskog sektora koju je donio Hrvatski Sabor u srpnju 2000. godine.Program reforme je kroz četiri koraka definirao tijek tranzicije okomito integriranogpoduzeća u razdoblju 2000-2003. godine. Prijenosna djelatnost u Programu reforme jepozicionirana kao "Tvrtka za prijenos i upravljanje" (operator mreže), čime je djelatnostiprijenosa pridružena i funkcija vođenja EES-a, kako je to bilo i ranije do 1998. godine.

Premda se tijekom izrade regulative za područje elektroenergetskog sektora, dugokoristio model Operatora prijenosne mreže (OPM), zbog različitih razloga unutar i izvanelektroprivredne djelatnosti, nastupio je nagli zaokret i odabir novog modela - "neovisnogoperatora sustava i tržišta" (ISMO), koji je propisan i Zakonom o tržištu električne energijeiz srpnja 2001. godine.

Prema Zakonu o tržištu električne energije, proizvodnja i opskrba električnom energijomza povlaštene kupce obavljaju se prema pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi, aproizvodnja električne energije za tarifne kupce, prijenos električne energije, distribucijaelektrične energije, opskrba električnom energijom za tarifne kupce, vođenje EES-a iorganiziranje tržišta električne energije obavljaju se kao javne usluge. Zakon seprimjenjuje od 1. siječnja 2002. godine, a za preoblikovanje HEP-a d.d. u povezanapravno samostalna društva (HEP-grupa), određen je i rok od šest mjeseci. Izdvajanjeposebnog trgovačkog društva za obavljanje djelatnosti vođenja EES-a i organiziranjatržišta električne energije iz HEP-a d.d., zakonom je predviđeno u roku od 12 mjeseci odosnivanja, znači do kraja 2002. godine.

Energetski subjekt za prijenos električne energije, prema Zakonu o tržištu električneenergije, odgovoran je za:

« izgradnju, pogon i održavanje prijenosne mreže te dijela proizvodnje jalove energije• priključak na mrežu prijenosa za treće osobe• suradnju s Operatorom sustava u donošenju plana razvoja i izgradnje prijenosne

mreže za razdoblje od tri godine• predlaganje iznosa naknade za korištenje prijenosne mreže Vijeću za regulaciju, koja

uzima u obzir i odobrene planove razvoja i izgradnje

192

• suradnju s Operatorom sustava u izradi Mrežnih pravila (Grid code)

3.3. Preoblikovanje Hrvatske elektroprivrede d.d.

Temeljem obveza iz Zakona o tržištu električne energije, od 1. srpnja 2002. godineHrvatska elektroprivreda posluje kao HEP-grupa, koja uz vladajuće društvo HEP d.d.obuhvaća ovisna društva i komplementarne djelatnosti, kao stoje prikazano na slici 2.

HEP d.d.hrvatski nezavisnioperator sustava i

tržišta d.o.o.

HEP Proizvodnjad.o.o.

HEP Prijenosd.o.o.

HEP Distribucijad.o.o.

TE Plomin d.o.o.

NEK d.o.o.

HEP Toplinarstvod.o.o.

HEP Plind.o.o.

TopUnorstvoSisak d.o.o. HEP Telekom d.o.o.

Slika 2. HEP-grupa od 1. srpnja 2002. godine

Preoblikovanje okomito integriranog elektroprivrednog poduzeća, koje inače spada unajsloženije u gospodarstvu, obavljeno je uz redovno odvijanje tehnološkog i poslovnogprocesa, a u nastavku slijedi iscrpno utvrđivanje svih odnosa između ovisnih društava ivodećeg društva te ovisnih društava međusobno.

Prijenosna djelatnost, kao ovisno društvo za prijenos i tranzit električne energije, zacrtalaje u prvom koraku sve ranije atribute i ustroj koji karakterizira centralizirana tehnička iposlovna funkcija te regionalna prijenosna područja (Opatija, Osijek, Split, Zagreb).

Dobru organizaciju i prikladan broj zaposlenih potvrdio je inozemni konzultant u okviruopisa postojećeg stanja HEP-a d.d. 2001. godine.

U vrlo složenom procesu preoblikovanja HEP-a d.d., najdelikatniji dio predstavlja obvezaizdvajanja funkcije vođenja EES-a, koju određuje Zakon o tržištu električne energije.

Nepostojanje potrebnih tehničkih i drugih uvjeta, nedjeljivost tehnološkog procesavođenja EES-a, dubina povezanosti tehničkih i poslovnih funkcija u EES-u kroz sve

193

temeljne djelatnosti, preklapanje ovlasti u elementima razvoja i pogona - samo su diorizika za sigurnost i pouzdanost pogona EES-a, koji se objektivno može pojaviti u procesuizdvajanja funkcije vođenja EES-a iz HEP-grupe.

3.4. Prilagodbe u prijenosnoj djelatnosti za rad u uvjetima deregulacije tržištaelektrične energije

Prijenosna djelatnost je zbog brojnih posebnosti tradicionalno vrlo dobro uređena, pa setakav njezin status očekuje i u budućnosti. Nakon preuzimanja svih normativnih akataHEP-a d.d., prijenosna je djelatnost od 1. srpnja 2002. godine organizirana kao ovisnodruštvo HEP-Prijenos d.o.o. unutar HEP-grupe, prema ranijoj organizacijskoj shemi. Sobzirom na ranije spomenuti racionalan ustroj, koji će se nastojati u velikoj mjeri zadržati,ne očekuju se veće promjene u organizaciji tvrtke.

Zbog prilagodbe zahtjevima iz Zakona o tržištu električne energije i očekivanimzahtjevima u pogledu rada u uvjetima dereguliranog tržišta električne energije, kojiprijenosnu djelatnost definiraju kao reguliranu djelatnost, javljaju se potpuno novi poslovina razini ovisnog društva (slika 3).

Tradicionalni poslovi

Održavanje

Vođenje pogona

Izgradnja

Zamjene i rekonstrukcije

Tehnička potpora

Novi poslovi

Slika 3. Tradicionalni i novi poslovi u prijenosnoj djelatnosti

Temeljem sadašnjih procjena, realna je pretpostavka da će se većina novih poslovaobavljati unutar tehničke potpore na razini ovisnog društva, uz manje organizacijske ikadrovske promjene u odnosu na postojeću organizacijsku shemu.

Prilagodba prijenosne djelatnosti za rad u reguliranim uvjetima ukratko se može svesti nasljedeće:

194

• definiranje svih poslovnih i tehničkih odnosa unutar HEP-grupe, koje se odnose naprijenosnu djelatnost

• uspostavljanje organizacije i sistematizacije poslova za područje odgovornostiprijenosne djelatnosti

• postupno približavanje europskim standardima kvalitete usluge prijenosa električneenergije

• utvrđivanje metodologije izračuna naknade za korištenje prijenosne mreže premanačelima razvidnosti i otvorenosti

• implementacija dominantne odrednice poslovanja: "kvalitetno obavljanje uslugeprijenosa električne energije uz minimalne troškove i propisanu zaštitu okoliša"

4. PERSPEKTIVA PRIJENOSNE DJELA TNOSTI

Perspektivu prijenosne djelatnosti možemo sagledati kroz nekoliko scenarija, kojiproizlaze iz odabira modela restrukturiranja i preoblikovanja HEP-a d.d., odnosno modelatržišta električne energije u Hrvatskoj.

U odnosu na model iz Zakona o tržištu električne energije i primjenu modela ISMO,perspektivu prijenosne djelatnosti procjenjujemo prema sljedećim elementima:

• osiguranje tehničkih pretpostavki za kvalitetnu uslugu prijenosa električne energije(realizacija Programa izgradnje interkonekcijske mreže 400 kV i Programa napajanjavelikih gradova električnom energijom)

• osiguranje naknade za korištenje prijenosne mreže, koja će omogućiti standardeusluge kvalitete prijenosa

• kontinuirani proces obnavljanja postojećih postrojenja i poboljšanja svih tehničkih iekonomskih pokazatelja poslovanja.

Utemeljenje za perspektivu prijenosne djelatnosti je sigurno naknada za korištenjeprijenosne mreže.

Metodologija za izračun naknade za korištenje prijenosne mreže, koju je na preporukuMinistarstva gospodarstva putem asocijacije USAID predložila specijalizirana tvrtkaNexant Inc., sadrži elementekako slijedi.

• Pregled naknada za korištenje prijenosne mreže u Europi (benchmarking).• Identifikacija vrijednosti imovine za koju je ovlaštena prijenosna djelatnost.• Definiranje klasa kupaca po naponskim razinama.• Identifikacija primijenjenog modela tržišta električne energije.• Identifikacija usluga i kvalitete usluga prijenosa električne energije.• Ocjena metode utvrđivanja gubitaka u prijenosnoj mreži.• Predviđanje potrošnje električne energije.« Identifikacija usluga tranzita električne energije.• Ocjena potrebnih investicija za postizanje standarda kvalitete usluga prijenosne

djelatnosti.• Definiranje početka primjene naknade za korištenje prijenosne mreže.• Postavljanje temelja financijskog poslovanja.• Predviđanje godišnjeg prihoda.• Modeliranje i izračun prijedloga naknade za korištenje prijenosne mreže.« Prijedlog pokazatelja i standarda poslovanja u prijenosnoj djelatnosti.

195

• Priprema dijagrama potrošnje i troškova za 2003. godinu.• Završno izvješće.

Prema navedenoj metodologiji, izrađen je Program rada koji sadrži iscrpan opseg poslovai zadataka po svakom elementu te rokove izvršenja do kraja 2002. godine, a Programprovodi ekspertna skupina stručnjaka HEP-a d.d., Energetskog instituta "Hrvoje Požar",Vijeća za regulaciju i USAID-a. Naknada za korištenje prijenosne mreže, prema načelu"poštanske marke", bit će jednaka na cijelom području Republike Hrvatske.

U pripremi za prilagodbu prijenosne djelatnosti prema Zakonu o tržištu električneenergije, u siječnju 2002. godine postavljen je preliminarni model za izračun naknade zakorištenje prijenosne mreže. Utemeljen je na troškovima prijenosne djelatnosti u 2001.godini te projiciranim troškovima poslovanja, uključivo i investicije u kapitalne objekteprijenosne mreže za razdoblje 2002-2006. godine svedene na prosjek za jednu godinu,pri čemu također vrijedi načelo "poštanske marke".

M1 o Spojni vodovi

Prijenosna mreža

M2 c M3 (

OElektrane Distrib

M4 c

mreže

Korisniciprijenosne mreže

Izravni kupci

^ Kupci priključenina distrib.mrežu

Slika 4. Shematski prikaz korisnika prijenosne mreže

196

Naknada za prijenos električne energije sadrži sljedeće komponente izračuna:

gdje su:

tpm - troškovi prijenosne mreže (kn)Wk - električna energija isporučena kupcima (kwh)

Pritom, troškovi prijenosne mreže sadrže sljedeće elemente:

ta - troškovi amortizacijetp0 - troškovi pogona i održavanjato - troškovi osobljatj - troškovi proizvodnje dijela jalove energijetg - troškovi gubitaka u prijenosnoj mrežitrf - troškovi sustava i zajedničkih funkcijatr - troškovi razvoja prijenosne mreže

Znači, vrijedi izraz:

tpm = ta + tpo + t, + tj + tg + t* + tr (kn)

Električna energija isporučena kupcima sadrži sljedeće elemente:

Wdrn - električna energija isporučena distribucijskoj mrežiWiz - električna energija isporučena izravnim kupcimaWpk - električna energija isporučena povlaštenim kupcima

Znači, vrijedi izraz

Wk = Wdm + Wiz + Wpk (kwh)

Preliminarni model za izračun naknade za korištenje prijenosne mreže, s obzirom naprimijenjeni model tržišta ISMO, ne sadrži: troškove usluga EES-a (regulacija frekvencije isnage, regulacija napona i jalove snage, pokrivanje dopuštenih odstupanja od planiranograda elektrana, vođenje EES-a, spremnost za crni start i drugo), troškove Operatorasustava i tržišta, troškove Vijeća za regulaciju, troškove namirenja šteta zbogneisporučene električne energije i naslijeđene troškove, kao niti troškove tranzitaelektrične energije. Naime, u vrijeme izračuna troškovi se nisu, sa sigurnošću, mogliadresirati pripadajućem energetskom subjektu.

Usporedbom preporučene Metodologije i preliminarnog modela izračuna naknade zakorištenje prijenosne mreže, vidljivo je da sadrže skoro jednake komponente, uznavedenu razliku u tretiranju tranzita električne energije.

197

Pritom, iznos naknade za tranzit električne energije u konačnom algoritmu treba uskladitis cijenom u regionalnom, odnosno širem europskom okruženju, a prihod od toga usmjeritina osuvremenjivanje prijenosne mreže.

Usporedo s izradom Metodologije za izračun naknade za korištenje prijenosne mreže, utijeku je definiranje Metodologije za proračun i primjenu cijena internih učinakaelektroprivrednih djelatnosti u HEP-grupi. Prema toj Metodologiji, kao što je slučaj i upreliminarnom modelu, dio cijene za pokriće troškova prijenosa električne energijeizračunava se tako da se proračunani troškovi kapaciteta, troškovi gubitaka u mreži ipripadajući troškovi potpore podijele s količinama planiranog prijenosa električne energijeiz elektroenergetske bilance (planirana predaja na mrežu distribucije uvećana za isporukuelektrične energije izravnim kupcima i ostaloj potrošnji na prijenosnoj mreži).

Konačno utvrđivanje prijedloga naknade za korištenje prijenosne mreže pretpostavljaprihvaćanje Metodologije izračuna, koja će uzeti u obzir elemente sva tri razmatranamodela te primjenu točnih ulaznih podataka.

Naknadu za korištenje prijenosne mreže plaćat će kupci - korisnici prijenosne mrežeprema slici 4:

• tarifni kupci (kupci priključeni na distribucijsku mrežu) kroz udjel prijenosne djelatnostiu cijeni isporučene električne energije

• ostali kupci kroz poznatu naknadu za korištenje prijenosne mreže (izravni kupci,povlašteni kupci)

• korisnici tranzita plaćat će posebno određenu naknadu za tranzit.

Buduće poslovanje u prijenosnoj djelatnosti u reguliranim uvjetima pretpostavlja unaprijedpoznatu naknadu za korištenje prijenosne mreže, odnosno tranzita električne energije -koju odobrava Vijeće za regulaciju - uredno ostvarivanje prihoda, nadzor i kontrolutroškova, davanje usluge prema standardima kvalitete prijenosa električne energije,kontinuirani razvoj prijenosne djelatnosti u vodoravno integriranoj tvrtki (HEP-grupa) iuključivanje u europske asocijacije prijenosne djelatnosti (ETSO), što predstavlja iperspektivu prijenosne djelatnosti.

4. LITERATURA

[1] Toljan, l.: Reforma hrvatskog elektroenergetskog sektora, X. Forum: Dan energije uHrvatskoj, Zagreb, 2001.

[2] Grupa autora: Razvoj elektrifikacije Hrvatske (II dio)

[3] Mesić, M.: Rasklopna postrojenja u okruženju deregulacije tržišta električne energije,V. Savjetovanje HK ČIGRE, Cavtat, 2001.

[4] Zakon o tržištu električne energije, Narodne novine 68/01, Zagreb, 2001.

198