Mreza 12-2013

broj 12 / god. XVIII.prosinac 2013.

cijena 29 knBiH: 7 KM

Mak: 300 DEN CG: 3,60 EURSlo: 3,70 EUR

INTERVJU MJESECA Ivo Sladoljev, VMware Hrvatska

br. 12 god. 2013.

Mrea na terenu IBM Solution Summit 2013 CISEx Hospital Days 2013 Webcamp LinuxCon Europe 2013, EdinburghEkobit DevArena 2013 ARM Ltd.

UslU

ge g

loba

lno

g po

slUiva

nja

sad

raja

ivo sla

do

ljev, vMw

are H

rvatska Cisex visU

al stU

dio

2013 ibM systeM

x3650 M4 d

ell latitUd

e 14 e7440 deva

rena

2013

ibM-ovi x86/x64 serveri nisu bili naroito uzbudljivi s obzirom na tehnologije koje implementiraju, no izgleda da se stvari radikalno mijenjaju

Softver

AktuAlnosti

Hardver

Visual Studio 2013

IBM System x3650 M4

Connected Continent

godinu dana nakon visual studija 2012 doekali smo visual studio 2013. eka nas verzija puna novih mogunosti i poboljanja

U bruxellesu se stvara paket zakona namijenjenih stvaranju zajednikog europskog trita telekomunikacijskih usluga za sve graane eU

TEMA BROJA

Content delivery networksUsluge

globalnog posluivanja Uslugeglobalnog posluivanja

Bani 75, 10010 ZagrebTelefon: +385 1 4091 305

Fax: +385 4091 379E-mail: [email protected]

Za vie informacija pogledajte:www.megatrend.com/virtualni_data_centar_mpr.html

K r e i r a n n a V M w a r e v C l o u d p l a t f o r m i

Upit poaljite na:[email protected]

*VDC = Virtualni data centar

I zazove skupe nabave, odravanja i proirenja infrastrukture rijeite u najkraem vremenskom periodu i to na vrlo jednostavan nain.Uslugu smo kreirali kroz implementaciju najboljih svjetskih tehnologija na podruju virtualizacije i Cloud computinga, meu kojima vano mjesto zauzimaju VMware i HP tehnoloka rjeenja. Isto tako, koristili smo resurse vlastitog postojeeg podatkovnog centra Megatrenda koji je podran ISO 27001 standardom. Usluga VDC-a je jednostavna za koritenje i brzo se prilagoava Vaim potrebama, lako se proiruje ali ujedno je sinonim za sigurnost i pouzdanost vae IT okoline. I na kraju, ali ne i manje vano, plaate tono onoliko koliko koristite. Megatrend korisnicima nudi tri vrste VDC usluga: VDC kao IaaS / VDC kao osnovni DC / VDC kao rjeenje za oporavak od katastrofe

sadraj

OSTALE RUBRIKE 6 Uvodnik 7 Kolumna: Ivo pigel 8 Kolumna: Tajana Barani 10 Kolumna: Draen Oreanin 12 Kolumna: Vanja vajcer 14 Novosti 23 Koritenje CRM-a u EU i Hrvatskoj 24 Slika mjeseca 40 Startup mjeseca: Yaba 45 Aktualnosti: Connected Continent 80 Aktualnosti: Digitalno piratstvo 83 Tehnologije: Agile u veim kompanijama 86 Aktualnosti: IPMA Competence Baseline (ICB) 88 Tehnologije: ADF Essentials na aplikacijskom serveru GlassFish 92 Tehnologije: PCI DSS 94 Digitalna radionica: Kriptografija 96 Download mjeseca 98 Kolumna: Oleg Matruko

66 Visual Studio 2013 70 Vital Signs 2.5.0

SOFTVER

MrEa Na TErENU 26 IBM Solution Summit 2013 29 Izborna skuptina udruge izvoznika softvera 32 Hospital Days 2013 33 Webcamp 34 LinuxCon Europe 2013, Edinburgh 37 Ekobit DevArena 2013 42 ARM Ltd.

Informatika se s izazovima koje pred nju postavlja doba drutvenih mrea, raunalstva u oblaku i pojave golemih koliina podataka koji su nam dostupni putem mobilnih ureaja moe suoiti samo ako se tehnologije koje nudi - ponude kao usluga

INTErvjU MjEsEca 48 Ivo Sladoljev, VMware Hrvatska

Usluge globalnog posluivanja sadraja (content delivery Networks - cdN) ono su to omoguava Googleu i Facebooku da budu dostupni iz cijelog svijeta po prihvatljivim brzinama. cilj je ove teme da malo priblii naine na koje zaista globalne tvrtke ine svoj sadraj dostupnim publici irom svijeta brzo, automatizirano i predvidljivo

4 prosinac 2013. MREA

MREA 12, godinA XViii, pRosinAc 2013.

TEMa BrOja 54 Usluge globalnog posluivanja sadraja

72 IBM System x3650 M4 74 Dell Latitude 14 E7440 75 Nashuatec sPc240dN 76 Croduino

HARDVER

Sada za kratko v rijemeCanon digitalni fotoaparat

za moj lijepi osmijeh!

One Touch - pametnije poslovanje Universal Login Manager: Jedinstveno rjeenje za BESPLATNO optimiziranje vaeg poslovanja

Canon predstavlja Universal Login Manager, inovativnu aplikaciju na Canon imageRUNNER ADVANCE viefunkcijskim pisaima koja optimizira vae poslovanje u pogledu produktivnosti, sigurnosti i kontrole trokova. www.canon.hr/onetouch


UVODNIKPie: Oleg Matruko

T ema broja opet je mrak - najjae stvari ovaj mjesec dolaze nam iz Ukrajine. Naime, kako ste jamano opazili, jer smo i na svom webu tome davali pozamaan prostor, Zagreb i Hrvatsku ovaj mjesec po-sjetio je najvei avion na svijetu, Antonov 225, sagra-en u Ukrajini - tonije, jo u Sovjetskom savezu, ali ne tre-bamo cjepidlaiti. Danas leti pod zastavom ukrajinskog prevoznika specijaliziranog za teke terete, a u Zagreb je doao da preuzme tran-sformator proizveden u po-gonima Konar energetskih transformatora, za filipinskog naruitelja. Tema nije strik-tno informatika, ali smo je opseno pratili na Bug On Lineu jer svaki proizvodni i izvozni podvig valja slaviti do nebesa. Najzad, ima li iega to danas nije povezano s informatikom?

No koje to veze ima s temom broja, koja je - kako sam u prvoj reenici kazao - mrak, kao i gotovo sve nae teme? Ivan Voras, guru svega i kojeeg, obiteljskim je porijekom Ukrajinac, jak i uporan, spo-soban da potegne kao i Antonov 225. Obradio je iznimno zanimljivu i ambicioznu tematiku - content delivery networks (CDN), odnosno usluge globalnog posluivanja sadraja.

Od terenskih dogaaja istiemo dva: IBM-ovu lokalnu konferenciju u novom formatu, koju je popratio Zvonko Pavi, legendaran koliko i Eufrazijeva bazilika u Poreu, gdje se skup odravao; te godinju skuptinu CISExa, organizacije hrvatskih izvoznika softvera. Dolo

je vrijeme da ova udruga sazre. Prvu grupu entuzijasta koji su cijelu stvar pokrenuli s mjesta zamijenit e novo vodstvo, na elu s naim zaista starim i zaista vjernim i zaista odlinim suradnikom - Draenom Oreaninom. Draen je poeo pisati za Mreu pred sto metaforikih godina, dok je jo bio tipini korporativni IT-ovac. Kasnije je od nule pokrenuo svoju firmu, izborio se za nezamje-njivo mjesto u vrlo zahtjevnoj brani i prava je, autentina pria o hrvatskom poduzet-nikom uspjehu. Cijelo je vrijeme pisao za Mreu, i to sve - od najniih recenzija BI softvera, preko tema broja, do visokomisaonih kolumni. Ovim mu putem estitamo te elimo mnogo sree na elu CISExa. (Ni drugi lanovi

predsjednitva nisu manje bitni ni pametni, ali neka nam oproste - uz ovakav panegirik Draenu i ogranien prostor Uvodnika, nema vie mjesta; zato je tu tekst naeg novog suradnika Bojana B-).

Uz ovaj broj donosimo i prilog o konferenciji HROUG. Paljiviji ita-telji Mree ili posjetitelji konferencije HROUG primijetit e kako je iz konferencije u konferenciju, i iz broja u broj ovog posebnog dodatka, sve vei prostor za, kako kae Davor Rankovi, predsjednik HROUG-a, sport i zabavu. Zabava je jako bitan dio konfe, pa dajmo joj prostor - inzistira Davor, a kako su hrougovci urednici dodatka, tko smo mi da se bunimo? U svakom sluaju - nestanardno oputen skup za kriterije domaeg IT-a, to (ve godinama) pozdravljamo

Za jake igrae

Rukopisi, slike, crtei i diskete se ne vraaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoenje sadraja Mree bez dozvole izdavaa. ISSN 1331 - 2839

Ulica Milana Ogrizovia 36a, 10000 Zagreb,tel. 01/ 38 21 555,fax. 01/ 38 21 669

URL: http://mreza.bug.hr/

E-mail: [email protected]

Pretplata na asopis: [email protected]

Radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 9-16 sati

Glavni i odgovorni urednik:Miroslav Rosandi - [email protected]

Izvrni urednik: Oleg Matruko - [email protected]

Pomonik glavnog urednika (grafika):Ren Lattinger - [email protected]

Art direktor:Hrvoje Brekalo

Stalni suradnici:Luka Abrus, Bojan Bajgori anti, Denis Arunovi, Kreimir Brebri, Toni Drabik, Saa Ilievi, Esad Jakupovi, Kristina Kardum, Tihomir Katuli, Dinko Koruni, Domagoj Pavlei, Hrvoje Pelai, Dragan Petric, Barbara Slade, Enis ahinovi, Ivo pigel, Vanja vajcer, Davor uti, Mladen Viher, Goran Vojkovi, Ivan Voras, Hrvoje Vrbanc, Bojan drnja

Izdavaki kolegij:Toni Cari, Aron Pauli, Miroslav Rosandi, Jadranko Stjepanovi, Robert ipek

Izdava: BUG d.o.o. za novinsko-nakladniku djelatnost

IBAN: HR9624020061100058131OIB 05461674840MREA 2013 Bug d.o.o.

Direktor: Aron Pauli - [email protected]

Pretplata i distribucija: Vesna Ujakovi

Marketing: Voditelj: urica Briski - [email protected],Vinko Kriti - [email protected]

Naslovnica: Hrvoje Brekalo

Fotografije: Manfred Pecko

Tisak: Radin print, Gospodarska 9, 10431 Sveta Nedelja

DISTRIBUCIJATisak d.d. Slavonska avenija 11a, ZagrebInter Press d.o.o., Fra Dominika Mandia bb, iroki Brijeg, BiHDelo prodaja d.d., Dunajska 5, Ljubljana, SlovenijaJadris Press soo, Bulevar Partizanski odredi 64 g 3/6, Skopje, Makedonija

Rukopisi, slike, crtei i mediji za pohranu se ne vraaju! Zabranjeno je kopiranje i prenoenje sadraja Mree bez dozvole izdavaa. ISSN 1331 - 2839

OGLAAVA str.

ALGEBrA 53

ALtUs It 28

CANON 5, 79

CrOZ 3

IDC FOrUM 22

IsKON INtErNEt 99

KODEKs/DELL 100

KODEKs/PAttON 61

M sAN GrUPA /IBM 11

M sAN GrUPA/HP 13

MEGAtrEND Pr 2

sAs 38,39

sPAN 36

tOsHIBA 65

Popis oglaivaa

Pratili smo svaki korak posjeta Velikog Ukrajinca Hrvatskoj - ovdje se vidi Mrija (nadimak Antonova 225) i kamion s transformatorom po koji je doao, neposredno nakon slijetanja

aviona

MREA prosinac 2013. 7

KOLUMNA

U studentskim danima teme koje su me ivo zanimale bile su umjetna inteligencija i ro-botika. U tadanjem OZIR-u (Organizacija za znanstveni i istraivaki rad) okupilo nas se podosta, uglavnom s ETF-a i PMF-a. Radili smo na razvoju softvera iz razliitih podruja ovih velikih tema, od razvoja ekspertnih sustava do razumijevanja prirodnih jezika.

Jedan od meni tada najzanimljivijih profesora bio je Rodney Brooks s MIT-a. U to se vrijeme istraivanje prof. Brooksa i njegovih suradnika kretalo u pravcu malih, modularnih robotskih elemenata koji bi se mogli slagati u slojeve - sloj sa senzorima, sloj za kre-

tanje, kognitivne funkcije i sl. Ovih sam dana na Pioneers Festivalu u Beu (prikaz u iduem broju Mree) imao prilike da, nakon toliko go-dina, vidim Brooksa uivo na pozornici. Bilo mi je to na neki nain veselje nakon toliko vremena, ali samo isticanje robotike kao rele-vantnog podruja za jednu tehnoloku konferenciju, k tome dobrim dijelom usmje-rene startup projektima, bilo je posebna zanimljivost.

Vrativi se u Zagreb, na naslovnici jednog asopisa prof. Bojan Jerbi, robotiar s FSB-a, ujedno i autor naslovne teme broja. Vidi vraga, pomislim, roboti u Beu, roboti u Zagrebu, je li mogue da se moja ljubav iz studentskih dana vraa na naslovnice? Nisu, naravno, toliko vane naslovnice koliko neumoljivi trendovi oko nas. Profesor Jerbi navodi brojke i stati-stike. Poetkom XX stoljea 70% stanovnitva Europe bavilo se poljoprivredom - danas je to 3%. Slino e se dogoditi u industrijskoj proizvodnji. Proizvodnost e rasti, a zaposlenost u proizvodnji padati.

Vraja stvar, ta inovativnost i tehnologija. Ulaemo - kako koja drava, ali ipak - velike napore i poprilina sredstva kako bismo unaprijedili razvoj tehnologije. U velikom broju sluajeva - dakako - tehnologija slui tome da zamijeni ljudski rad. esto je to dosadan, dehumaniziran ili opasan rad. Robotsko vozilo Dok-Inga razminira zelenu livadu oko sela u Africi, gasi razbuktali poar ili se zavlai u nepristupane dijelove rudnika. Hura!

Zato se onda udimo kada tehnoloke inovacije, novi proizvodi, softver, hardver i roboti doista uine ono za to smo ih stvarali - zamijene ljudski rad, skrate nam trud i muku, prijateljski nas otklone u stranu i kau Gle, stari, nemoj se muiti, ja sam tu i samo sam za to stvoren? Ili, citirajui ponovno prof. Jerbia: Roboti ne obolijevaju, ne idu na godinji odmor, ne trajkaju Doista idealni suradnici ili lanovi tima. Tekst ipak ide prema optimizmu: Dok teke i monotone poslove obavljaju roboti, mi emo se moi posvetiti kreativnim i ovjeka dostojnim za-nimanjima. To je, naravno, super - jedino je pitanje hoe li netko biti spreman da plati to nae bavljenje lijepim stvarima.

Vidimo da je publika sve manje sklona plaati one koji su stoljeima - ili bar desetljeima - bili uvaavani kao kreativni autoriteti koje bi svakako valjalo platiti. Novinari, urednici, glazbenici, filmske dive, knjievnici, redatelji, snimatelji i montaeri - svi bi oni eljeli biti kreativni, a sve njihove novine, knjige, filmove i glaz-bena dostignua svoju publiku nalaze kroz besplatne news portale (Paywall? Ne, hvala!) ili, dakako, zloglasne torrente. Information wants to be free but journalists want to get paid.

Ako, dakle, publika ima sve manje volje novano nagraditi rad onih koji su koliko-toliko prepoznati i etablirani kreativci, koliko e se novca nai u opticaju za dojueranje automehaniare, radnike na traci, istaice, raunovoe ili poslovoe koje e roboti i umjetna inteligencija blagonaklono i njeno gurnuti u stranu kako bi mogli obaviti svoj posao - bez odmora i trajkova?

U tehnolokim revolucijama koje smo dosad prolazili stvari su se s vremenom - vie-manje - sredile. Uobi-ajeni kliej kae da panici nema mjesta: nakon to tehnologija automatizira dosadne i opasne poslove iz jednog industrijskog razdoblja, otvaraju se sasvim nove potrebe potroaa, sasvim nova podruja i djelatnosti koje pokreu novi ciklus zapoljavanja.

Moda e se to i ovom prilikom dogoditi. A moda i nee. Jason Calacanis, ameriki poduzetnik, inve-stitor i organizator konferencije LAUNCH, pisao je prije kojih godinu dana o tome da nam se sprema budunost u kojoj e dananje podjele izmeu bogatih i siromanih, izmeu onih koji imaju posao i onih koji ga nemaju, biti djeja igra prema onome to nas vrlo uskoro eka. U distopijskom drutu koje Calacanis najavljuje jedan dio stanovnitva doista radi te zanimljive, kreativne, inspirativne i dobro plaene poslove. Oni su, meutim, tek vrlo mala i vrlo privi-legirana manjina, dok se obezvrijeena veina siro-maha kako-tako snalazi u mrei socijalnih programa dimenzioniranih na nain da ugase fitilj drutvene eksplozije uz najmanji mogui troak.

Nemogue je, dakako, predvidjeti koji e se od ovih scenarija - ili nekih sasvim drugaijih - doista dogoditi. Bilo bi super da se povijest ponovi i da nai klinci i unuci za koje desetljee imaju pune ruke posla s nekim zanimanjima koja su nam danas nedokuiva. Tko je, primjerice, prije samo desetak godina mogao zamisliti da e nai prijatelji i poznanici danas zaraivati kruh radei kao community manageri? No - nain na koji su se razvijali ciklusi razvoja tehnologije i zaposlenosti u prolosti nisu nikakva garancija za budunost. Nije teko zamisliti da se tzv. jobless recovery, fenomen koji su ekonomisti registrirali kao kratkoronu situaciju ve pred neko vrijeme, pretvori u dugotrajan trend.

Jedino to moemo s koliko-toliko sigurnosti rei jest da je dobro obrazovanje, po mogunosti prirodo-slovno-tehnikog tipa, jedna od najboljih izlaznica za sluaj opasnosti, odnosno produbljivanja ope krize. Ne znam koliko studentica i studenata ita Mreu, ali ako ste jedan od njih, a studirate na Pravu, Ekonomiji ili Filozofskom, odvojite si malo vremena za neki besplat-ni online teaj programiranja. Slobodno mi iz te sretne budunosti poaljite razglednicu - neu se ljutiti

Izlazna strategija

The girl thats driving me mad is going away.

The Beatles: Ticket to ride

Pie: Ivo pigel, [email protected] UROBOROS


KOLUMNA

P ribliavanje kraja godine znai da emo uskoro ponovo podvui crtu i osvrnuti se na rezultate poslovanja koje smo ostvarili u 2013. godini, a tada e se mnogi opet jako iznena-diti - premala im dobit ili je prevelika, iznos poreza

na dobit im je neprihvatljiv, sumnjaju u iskazanu visinu trokova itd.

Ve me godinama fasci-nira koliko malo interesa mnogi poduzetnici (poseb-no izraeno kod mikro- i malih poduzetnika) iskazuju prema svom poslovanju, odnosno njegovu rauno-vodstvenom iskazivanju. esto je prisutna teza da je to nuno zlo i nametnuti troak poslovanja jer se ne-kakvi papiri i evidencije

moraju davati dravi. To je, naravno, djelomino tono, jer zaista postoji zakonska obveza voenja poslovnih knjiga, financijskog izvjetavanja i sl., no raunovodstvo bi prvenstveno moralo sluiti podu-zetniku da prati svoje poslovanje i upravlja njime.

Danas je trite nemilosrdno; pozicije i odnosi snaga mijenjaju se svakodnevno i vie no ikad imperativ je na fleksibilnosti tvrtki i njihovoj spo-sobnosti za brzu akciju. Svaka akcija ima i svoje posljedice koje se, izmeu ostalog, reflektiraju na likvidnost tvrtke, profitabilnost, zaduenost itd. Stoga je nuno da svaka tvrtka u svakom trenutku ima jasan pregled igre, kako na tritu tako i na svom terenu.

Komunicirajte proaktivno s raunovodstvom

Tehnoloki napredak nije zaobiao ni raunovod-stvenu struku, pa se tako danas ve koriste razni project management sustavi za komunikaciju s klijentima; e-mail je standard (fax se jo koristi samo za komunikaciju s Poreznom upravom); e-poslovanje omoguava online predaju veine zakonski propisanih obrazaca i izvjetaja. Ra-unovodstveni softver podrava praenje poslo-vanja po profitnim i trokovnim centrima, sadri BI module i nudi brzo i efikasno izvjetavanje, prilagoeno potrebama pojedine tvrtke. Time je olakano praenje i upravljanje svakim pojedi-nim segmentom poslovanja. Meutim, premalo tvrtki koristi ove mogunosti, pa onda same vode prirune evidencije - najee pokuavaju pratiti profitabilnost pojedinih projekata ili segmenata poslovanja. Takve evidencije esto nisu tone jer mijeaju kategorije prihoda i priljeva, rashoda i odljeva itd.

E-poslovanje sa sobom je donijelo i jednu nega-

tivnu posljedicu, a to je da sada tvrtke jo manje komuniciraju sa svojim raunovoom, naroito kad je raunovodstvo izvan tvrtke. Prije su bar jednom mjeseno morali doi da neto potpiu pa bi mogue tada i razmijenili koju rije i infor-maciju, a sada e poduzetnici esto rei da im je super jer nikad ne moraju vidjeti raunovou. Takvim se pristupom otvara prostor pogrekama i velikim rizicima uslijed pogrenog iskazivanja poslovnih dogaaja, no najvei je problem to vozite po autoputu s povezom na oima i napamet pipate cestu. Eric Ries u 7. poglavlju knjige Lean Startup odlino predstavlja raunovodstvo kao alat za mjerenje i upravljanje poslovanjem.

Komunicirajte s raunovodstvom. Prije uvoenja novog proizvoda ili usluge pitajte za raunovod-stvene i porezne aspekte planiranog poslovnog modela. Ako radite na razvoju proizvoda, isko-municirajte to; zatraite pregled dozvoljenih varijanti evidentiranja nekog poslovnog dogaaja i posljedica tog evidentiranja na vaa financijska izvjea. Uspostavite raunovodstveno praenje pojedinih segmenata poslovanja kako biste u svakom trenutku znali koliko je profitabilan koji segment - to je kljuno za donoenje poslovnih odluka, preivljavanje, rast Raunovoe ne itaju misli, niti iz ulaznih i izlaznih rauna mogu sami puno zakljuiti; bar dvaput godinje dogovorite sastanak i proite bitne teme, planove, prokomentirajte kvartalna ili mjesena financijska izvjea. Nedavno je ukinuta obveza predavanja tromjesenih statistikih izvjea FINA-i, to je opet s jedne strane dobro, ali s druge strane sad mnogi zaista nemaju nikakav uvid u poslovne re-

Dave ili moan saveznik?

Pie: Tajana Barani poslovni sAvjETnik

AKtUALNO i U NAjAvi (izAbrANO)

Budui da se blii kraj jo

jedne poslovne godine, tema

je ove kolumne raunovodstvo.

Za one koji su nastavili itati

nakon prve reenice imam

dobru vijest - obeajem da

neu spominjati rijei poput

konta i ostale terminologije

od koje se poduzetnicima

esto die kosa na glavi (bar u

se truditi)

U prolom sam broju navela dvije grant sheme koje su bile u najavi. U trenutku pisanja ovog teksta i dalje nisu otvorene, no moda ve budu aktualne kad ovaj broj Mree doe na kioske. Aktualni su i HBOR-ovi krediti koje sam spominjala u prethodna dva broja, kao i Dravna potpora za istraivako-razvojne projekte.elim skrenuti pozornost i na Zakon o poticanju investicija i unapreenju investicijskog okruenja. Ako se moete nai u okvirima navedenim u sljedeoj tablici, predlaem da se informirate o takvoj potpori.


Pie: Tajana Barani poslovni sAvjETnik

AKtUALNO i U NAjAvi (izAbrANO)

zultate tijekom godine - naravno da se krajem godine iznenade, esto neugodno. Stoga otvorite e-mail s privremenim mjesenim ili tromjesenim rezultatima i pogledajte ih. Pitajte to ne razumijete, traite obja-njenje. esto se moe uti meu poduzetnicima kako ni u kom sluaju i nikada ne smijete traiti povrat PDV-a. Kao sva praznovjerja, i ovo je nastalo zbog nedostatka informacija. Naravno da trebate traiti povrat PDV-a; pa to je vaa dunost kao odgovornog gospodarstvenika da upravljate imovinom tvrtke na najbolji mogui nain. Naravno, potrebno je imati uredne poslovne knjige.

Financijski izvjetaji kao osobna iskaznica

Uprava je odgovorna za financijske izvjetaje tvrtke i njihovu korektnost i vjerodostojnost. Ponekad se poduzetnici prema njima odnose kao da nemaju nikakve veze s njima. Nedavno sam radila neke ana-lize za odreenu skupinu izvoznika pa sam utvrdila da mnogi od njih nemaju iskazan izvoz u dodatnim podacima godinjeg financijskog izvjetaja. To su tvrtke koje se ponose svojim izvozom; teta to e drugi dobiti suprotnu informaciju gledajui njihova izvjea.

Financijski su izvjetaji zrcalo vaeg poslovanja i predstavljaju osobnu iskaznicu tvrtke. Vai kupci, budui zaposlenici, konkurencija, financijske insti-tucije, poslovni partneri - svi oni gledaju financijske izvjetaje i stjeu prvi dojam o vaoj tvrtki. Neki poduzetnici jo ne znaju da su financijski izvjetaji javno dostupni na FINA-inim stranicama. Takoer, sve je vei broj poslovnih servisa koji iz te baze nude podatke o svim poslovnim subjektima. Istodobno, sve je vie onih koji svakodnevno koriste te servise, a prva stvar koja iskoi kad se unese eljena tvrtka jest bonitetna ocjena tvrtke. Svi znamo sve o znaaju prvog dojma, a upravo su financijska izvjea esto podloga za stvaranje tog prvog dojma.

Umjesto zakljukaAko ste itali dovde, ima nade da ovo moje

piskaranje pokrene bar neto na bolje. Nazovite raunovou, zatraite financijska izvjea za zad-nje dostupno proknjieno razdoblje, dogovorite sastanak, popriajte o svom poslovanju. Planirajte poslovanje do kraja godine, poreznu obvezu, razmotrite dozvoljene naine umanjenja porezne obveze, pripremite svoja financijska izvjea da na najbolji mogui nain odraavaju vae poslovanje. Planirate li znaajnije ulaganje, razmotrite prijavu potpore za ulaganja; ulaete li u razvoj, zatraite potporu za istraivako-razvojne projekte, razmi-slite o reinvestiranju dobiti, sagledajte prednosti i nedostatke pojedinih mjera i izaberite onu op-timalnu za vau tvrtku. Predstavite svoju tvrtku na najbolji mogui nain jer - gleda se i utjee na odluke drugih koje se opet reflektiraju na vas. Poput efekta leptira. I sada u opet spomenuti pot-pore i strukturne fondove - sukladno smjernicama EU moraju se poticati najbolji. Trenutno aktualni natjeaj MINGO (do trenutka kad Mrea izae bit e zatvoren) boduje tvrtke i projekte prema njihovim financijskim pokazateljima, pri emu usporeuje pokazatelje iz financijskih izvjea pojedine tvrtke s pokazateljima brane, a samo oni bolji od prosjeka imaju priliku da dobiju bes-povratna sredstva.

Uspjene tvrtke njeguju koncept izvrsnosti i kvalitete u svim segmentima poslovanja; nemojte zanemarivati raunovodstvo kao nebitan segment - ono proima itavo vae poslovanje i naposljetku bez sentimentalnosti vrednuje to ste napravili i kako ste poslovali. A ve poetkom idue godine stiu nam novi natjeaji koji e vrednovati finan-cijska izvjea za 2013. godinu - ne dozvolite si da padnete na formalnostima i sitnicama na koje danas moete utjecati. Ne zaboravite efekt leptira: sve se zbraja.

Izvor: Hamag Invest (web)

* Samo mikropoduzetnici mogu ostvariti poticaje ve i za investicije od 50.000 eura** Stopa poreza na dobit od 20% umanjena je za 50%, 75% odnosno 100%, ovisno o visini investicije*** Razdoblje ouvanja investicije i radnih mjesta ne moe biti krae od razdoblja koritenja poticajnih mjera

U najavi su i natjeaji kroz EU program Creative Europe, pa kreativci, naroito gameri, mogu povremeno svratiti na web stranice programa jer se oekuje otvaranje natjeaja do kraja godine

POREZNI POTICAJI

Visina investicije Uvjet otvaranja novih radnih mjestaStopa poreza

na dobit**Maksimalno razdoblje

koritenja poticajaMinimalno razdoblje ouvanja investicije i radnih mjesta***

50.000* 3 10% 5 godina 3 godine

0,15 1 mil. 5 10% 10 godina5 godina za velike subjekte

3 godine za male i srednje subjekte

1 3 mil. 10 5% 10 godina5 godina za velike subjekte


preko 3 mil. 15 0% 10 godina5 godina za velike subjekte



KOLUMNA

P osao informatiara esto je teak i nezahvalan - mora biti uvijek na raspolaganju, rjeavati sve mogue i nemogue probleme korisnika, a kada neto krene naopako, uvijek je informatiar kriv. Kako je poznato da je bolje sprijeiti nego lije-iti, potrebno je poduzeti odreene mjere kako bi se radni zadaci odradili kvalitetno i na vrijeme, pa u tom svjetlu nije loe koristiti neke tips & tricks.

Kljune osobine za uspjeno funkcioniranje informatiara jesu organiziranost i odgovornost, to primarno podrazumijeva da se zadaci koje dobivamo odrauju kako treba, bilo da je rije o zadacima na projektima na kojima rade vei timovi ili aktivnostima vezanima za korisniku podrku i

odravanje. Svaki zadatak ima pet dimenzija koje kod zadavanja i rjeava-nja zadatka trebaju biti definirane. Te dimenzije odgovaraju na pet kljunih pitanja - zato, to, tko, kada i koliko.

Zato nam odgovara na pitanje iz kojeg se razloga neki zadatak radi, kako se to uklapa u cjelinu projekta ili rjeenja. Kod korisnike podrke to je jednostavno - treba promijeniti toner zato

to korisnici ne mogu printati. Kod rada u timu koji radi na razvoju softvera ili rjeenja bitno je da lan tima koji radi jedan segment bude svjestan cjeline i kako se njegov segment uklapa u cjeloviti sustav ili rjeenje. To e mu poznavanje cjeline omoguiti da svoje zadatke obavlja kvalitetno i da se njegove komponente bolje uklapaju u cjelinu.

Odgovor na pitanje to daje nam detaljan opis zadatka koji se treba napraviti; to je tono na zadatak. Taj nam odgovor omoguava da se ne naemo u situaciji mai rukicama. Naravno, po-nekad postoje zadaci kada se ne zna to se tono treba napraviti te je onda kljuno imati analitinost i kreativnost za osmiljanje i definiciju rjeenja. Ipak, u najveem broju zadataka vrlo se tono moe definirati to je tono opseg koji se treba realizi-rati, tako da sama realizacija bude jednostavnija i precizno definirana.

Tko je dimenzija koja nam kae tko treba zadatak izvriti i tko je odgovoran za izvrenje zadatka. Ako je zadatak jednostavan i ako ukljuuje samo jednu osobu, onda je odgovornost vrlo jasna. esto postoje zadaci koji ukljuuju vie od jedne osobe i u takvim sluajevima odgovornost mora biti jasno definirana od poetka, dakle od trenutka zadavanja zadatka, kako bismo izbjegli situaciju puno babica, kilavo dijete.

Kada e nam dati odgovor na pitanje koji je rok da se zadatak izvri. Odgovornost je informatiara da dobiveni zadatak realizira u roku i planiranom vremenu te da onoga od kog je dobio zadatak pravodobno informira o statusu zadatka. Nepri-

hvatljivo je da netko dobije zadatak i da ne javi povratnu informaciju kada je zadatak izvrio, ili da doe rok kada je zadatak trebao biti zavren, pa tek tada kae da zadatak nije napravljen - ako ima bilo kakvih problema s realizacijom, to mora biti komunicirano na vrijeme.

Koliko e vremena netko utroiti da izvri zadatak zadnja je bitna dimenzija. Vrijeme je jedini resurs koji je nepovratan. Procjena vremena potrebnog da se napravi zadatak treba biti kvalitetna i pouzdana. Vrlo je est sluaj da je ba neispravna procjena i podcjenjivanje potrebnog vremena za zadatak uzrok neispunjavanja zadataka i kanjenja.

Sve su navedene dimenzije meusobno ovisne, pa emo neke uobiajene meuovisnosti malo detaljnije opisati.

Rok i utroeno vrijeme na realizaciju vrlo su esto ovisni - mogue je da za neki zadatak treba dva sata za realizaciju, a da je rok zavretka dva tjedna. Tu meuovisnost opisujemo sa dva atributa - hit-nost i vanost. Postoje zadaci koji su imaju veliku hitnost a malu vanost, poput zamjene tonera. S druge strane postoje zadaci koji su kompleksni i imaju veliku vanost, a manju hitnost, poput kompleksne nadogradnje infrastrukture koju treba detaljno unaprijed pripremiti.

Kljuna je i veza izmeu opisa zadatka i ukla-panja pojedinog zadatka u cjelovito rjeenje. Kroz tu vezu omoguava se svakome da shvati to je ustvari cilj angamana cijelog tima te da razvija vlastitu inovativnost i znanje. Inovativnost podrazumijeva elju za znanjem i uenjem, za napredovanjem u struci, za stvaranjem rjeenja i za rjeavanjem problema. Veina je informatiara educirana na fakultetima da budu analitini, da razumiju probleme, otklanjaju uzroke te rjeavaju probleme. Ovisno o tome koliko te potencijale koriste, toliko su uspjeni i toliko napreduju kao strunjaci i kao osobe.

Ako za svaki zadatak u operativnom funkcioni-ranju ili na velikim projektima od poetka imamo odgovore na ovih pet pitanja te ako svaki lan tima odgovorno, pravodobno i kvalitetno rjeava svoje zadatke, moemo biti sigurni da je uspjeh zagarantiran.

Naravno, postoje i softverske platforme koje omo-guavaju i pospjeuju zajedniki rad i upravljanje zadacima i projektima, ali o tome nekom drugom prilikom - one su samo pomo ako ispravno po-stavite temelje.

Danas se susreemo s hrpom novih tehnologija i metodologija. Entuzijazam i elja za znanjem, uenjem i razvojem danas su nam potrebni vie nego ikad, ali potrebni su nam svima; da bi sustav u kojem radimo funkcionirao, svi moramo maksi-malno vui u istom smjeru. Opisana pitanja i trikovi nisu primjenjivi samo na informatiare - i veina drugih struka treba ih se drati kako bi bili sigurni da e uloeni rad biti efikasan i optimalan, da se vrijeme nee troiti ubudale te da e uloeni trud poluiti oekivane rezultate.

Pet pitanjaPie: Draen Oreanin

Ono to je za uspjeh

i rezultate najvanije

jest da smo u svojem radu

odgovorni i inovativni, pa

emo pogledati par trikova

kako da u tome budemo bolji


KOLUMNAPie: Vanja vajcer CRtiCE iz MEuzEMljA

Z li vuk (Bad Wolf), osim u Crvenkapici, pojavljuje se kao tema u prvoj od modernih ovostoljentih serija, Dr Who. Doktorova asistentica Rose Tyler u prostor-vremenskom kontinuumu, putujui kroz vrijeme, sama sebi ostavlja poruku koja bi u konanici trebala upozoriti Doktora da je u velikoj opasnosti.

Pojam se pojavljuje na posterima disko-klubova u osamdesetima, ugraviran na projektilima, u imenima korporacija, pa ak i kao grafit na TARDIS-u. Pojam bad wolf, u kontekstu serije, opisuje kraj svemira i svega u njemu, situaciju koju Doktor po svaku cijenu mora izbjei.

Nedavno se i u krugovima raunalne sigurnosti po-javio svojevrsni zli vuk, tonije zli BIOS. Potraite li na

Twitteru hashtag #BadBIOS, pronai ete velik broj teorija o tome to se dogodilo i to se dogaa s raunalima koje je inficirao ovaj virus za BIOS.

U svom viegodinjem bavljenju raunalima i zlo-namjernim programima ve sam navikao na pitanja koja postavljaju poznanici, poput moje frizerke, koji kao nevje-e nemaju puno iskustva s raunalima.

Znate ve, ona situacija kad vam ef ili roak s kojim

morate biti pristojni krajem radnog tjedna objasni da bi vas na samo par minuta elio preko vikenda vidjeti kod sebe jer vjeruje da mu je raunalo zaraeno jo neotkri-venim raunalnim virusom: Je li mogue preko routera dobiti virus? Pitanje je redovito popraeno detaljnim opisom to se dogaa. Ili se raunalo ne moe upaliti ili se usporilo (a tek mu je pet godina).

Pristanete li pomoi, ne gine vam nekoliko sati pre-znojavanja dok vam rodijak zainteresirano i pomalo razoarano stoji iza lea oekujui da napravite udo i u hipu dijagnosticirate u emu je problem. Najee, nakon to se pokrenuli sve alate System internalsa i dobro se namuili odgonetavajui mrene pakete koje ste uhvatili Wiresharkom, priznajete da ni sami niste sigurni u emu je problem. A moda je raunalo jednostavno staro i treba nabaviti drugo, proiriti RAM ili reinstalirati Windowse?

U nemoi odluujete da poete kui i vie se nikad ne bavite raunalima - i ba tada roaku dolazi revo-lucionarna ideja: a da se virus moda nije sklonio u monitoru? Tu vam konano poputa strpljenje i urlate na njega, pronalazei ispuni ventil za vlastitu frustraciju, pokuavajui ga dograbiti tipkovnicom.

Ali to ako vam o slinom problemu pone priati ovjek koji se ve vie od 15 godina bavi raunalnom sigurnou te organizira svjetski poznatu konferenciju CanSecWest?

Zanimljiva pria poinje prije otprilike tri godine, kada je Dragos Ruiu u svom laboratoriju primjetio neobi-no ponaanje svojeg MacBooka. Naime, program za nadogradnju BIOS-a, tonije EFI-ja, bez upozorenja je nadogradio firmware. tovie, raunalo se nakon toga vie nije moglo pokrenuti s CD ROM ureaja. Dragos bi takoer povremeno primijetio da se konfiguracija rau-

nala vraa u poetno stanje nakon vlastorune izmjene. U iduim mjesecima poele su se dogaati i druge

teko objanjive stvari kada je raunalo pogonjeno Open BSD-om takoer svojevoljno odluilo da izmi-jeni svoje postavke i obrie podatke, a IPv6 promet generiran je i iz raunala koja su bila konfigurirana samo za IPv4.

Najudnije od svega jest da su navodno inficirana raunala izmeu sebe komunicirala i bez omoguenog Wi-Fija, Bluetootha i ikakvih kablova, ukljuujui kablove za strujno napajanje. udno ponaanje ubrzo se proirilo i na Linux i Windows raunala.

Shvativi da se radi o ozbiljnom napadu na njihovu mreu, Dragos i ekipa odluili su da obriu sva raunala i sve instaliraju ispoetka, bez obzira na dugotrajnost posla. Iako su dotad bili uli o nekim zlonamjernim programima koji mogu ostati na raunalu unato for-matiranju diska, vjerovali su da je ponovna instalacija najbolji nain za rjeenje problema.

Unato potpunom brisanju, simptomi bi se ponovno pojavili unutar par sati. Najei simptom bio bi nemo-gunost pokretanja s CD ROM ureaja. No to nije bio najvei problem jer su se pojavile indicije da trojanac, ili to god da je napalo raunala, moe preivjeti i izmjenu firmwarea to je zamijeeno kada je Regedit odbio poslunost u raunalu s izmijenjenim diskom i novom instalacijom Windowsa.

Unato raznim postupcima ienja simptomi su se i dalje pojavljivali pa je Dragos samo mogao ustvrditi da se radi o iznimno sofisticiranom programu koji umije inficirati BIOS nekoliko proizvoaa, kao i EFI/UEFI firmware. Inicijalna zaraza najvjerojatnije dolazi putem USB memorije koja iskoritava dosad nepoznatu ranjivost sustava, BIOS-a ili OS-a.

Svakako je mogue i da se radi o sluaju krhkog mentalnog zdravlja, paranoidnoj shizofreniji koja je Dragosa navela na pomisao da dva ugroena raunala meusobno komuniciraju zrakom putem mikrofona i zvunika, modulirajui i demodulirajui pritom digitalni signal.

Ova metoda komunikacije zvui kao plod mate, no ona nije i nemogua. Nedavno su slian nain komunikacije razvili studenti postdiplomskih studija na Cambridgeu, a za iPhone postoji i aplikacija chirp.io koja na slian nain moe prenijeti informaciju; slino je i s ostalim tehnikama na koje se u ovom sluaju sumnja.

Ako se radi o sofisticiranom napadau kao to je NSA, nijedna se od ovih metoda ne moe tek tako iskljuiti. Ipak, postavlja se pitanje motivacije. Ako je netko razvio tehnologiju koju je teko ako ne i nemogue iskorijeniti, zbog ega bi ju izloio riziku napadajui ba strunjaka s podruja raunalne sigurnosti koji e brzo posumnjati da se ne radi samo o kvaru CD ROM ureaja, inae uobiajenom u mnogim laptopima?

udan je i postupak samog Dragosa, koji je ekao pune tri godine kako bi se konano odluio da javno potrai pomo, na to su se osvrnuli mnogi kritiari njegove teorije.

Sve u svemu, sluaj dobro ilustrira kompleksnost raunalnog okruenja jer u ovakvim sluajevima ni naj-vei strunjaci ne mogu biti sigurni radi li se o velikom zloestom vuku ili samo o obinim raunalima iji je hardver zreo za zamjenu.

Zloesti vuk

Otkrivanje snjenog

ovjeka raunalne sigurnosti

znaio bi kraj tradicionalnih

metoda zatite raunala

NOVOSTI


Sedam IT i IBM Hrvatska

U organizaciji tvrtki Sedam IT i IBM Hrvatska odrana je konferencija pod na-zivom Optimizacijom sustava do ubrzanja poslovanja.Konferenciju su tvrtke inicirale kako bi predstavile iskoristivost resursa potrebnih za optimizaciju infrastrukture za pohra-nu podataka koritenjem rjeenja IBM PureFlex, Flex System i FlashSystem. IBM PureFlex System rjeenje je integrirane infrastrukture dostupno u tri konfiguracije (Express, Standard, Enterprise) s raunalnim vorovima temeljenim na x86 ili POWER procesorima i koje se dodatnim opcijama moe prilagoditi kako bi odgovarali speci-finim korisnikim potrebama.

Studija sluaja koju su predstavili Mirko Josipovi iz Sedam IT, koji je sudjelovao u implementaciji rjeenja, te Alan Rakvin iz Iskona, gdje je implementacija izvre-na, potvrdila je funkcionalnosti rjeenja te stvarnu i pravodobnu predvidljivost koritenja potrebnih resursa, ime se tedi vrijeme i sniavaju trokovi poslovanja, a uinkovitost je ljudskih potencijala mak-simizirana. Nakon korisnikih iskustava i predstavljanja rjeenja IBM Pure Flex, IBM-ovi strunjaci predstavili su IBM Flex System, rjeenje koje svojim moguno-stima nadmauje blade posluitelje zbog fleksibilne arhitekture koja moe podrati trenutne poslovne potrebe. (R. I.)

Optimizacijom sustava do ubrzanja poslovanja

Atos

Na dogaanju odranom s Novellom i HP-om Atos je pokazao poslovna i tehnoloka rjeenja iz podruja sigurne razmjene sadraja i ispisnih rjeenja, osobito s mobilnih ureaja. Danas smo okrueni mobilnim telefonima i tabletima koje zaposlenici donose na posao, koristei poslovne resurse u manjem ili ve-em obimu, no svakako u porastu, rekao je na spomenutom otvaranju zajednikog dogaanja tvrtki Atos i partnera Novella te Hewlett-Packarda Dejan Grubi, vii konzultant za enterprise rjeenja u oblaku iz Atosa.Tijekom poludnevnog dogaanja u zagrebakom hotelu Double Tree by Hilton predstavljena su poslovna i tehnoloka rjeenja iz podruja sigurne razmjene sadraja i ispisnih rjeenja s poseb-nim fokusom na povezivanje s mobilnih ureaja. Zato i kako integrirati rjeenje Novell Filr u postojeu poslovnu okolinu kroz model javnog ili privatnog oblaka, pojasnili su u teoriji, ali i u prigodnoj demonstraciji uz sudjelovanje publike, Dejan Grubi i Alan abi. Evoluciju ispisnih rjeenja u posljednjih desetak godina te pogled na ispisne potrebe budunosti predstavili su Marko Horvati i Hrvoje Mareni. U prezentaciji rjeenja iPrint tvrtke Novell stavljen je naglasak na ispis s mobilnih ureaja za potrebe sred-njih i velikih poslovnih okruenja, ali i za pruanje usluge ispisa krajnjim korisnicima.

Jo rjeenja u oblaku AlcAtel-lucent

AmAzon

Rast prihodaU treem kvartalu proizvoa telekomunikacijske opreme Alcatel-Lucent ostvario je rast prihoda prvenstveno zahvaljujui dvoznamenkastom rastu na visokoprofitabilnom amerikom tritu. Prihodi u treem kvartalu porasli su za 7%, na 3,67 milijardi eura, no tvrtka je i dalje poslovala s gubitkom od 200 milijuna dolara. Novi CEO tvrtke Michel Combes, koji je na tu poziciju doao u travnju ove godine, najavio je usmjeravanje tvrtke na profitabilno poslovanje vezano uz 4G mobilne mree i proizvode za irokopojasni internet te je najavio otputanje 10.000 radnika kako bi utedio milijardu eura do 2015. godine. (K. B.) l

Vei prihodi i manji gubiciAmazon je za trei kvartal prijavio 24% vee prihode nego u istom razdoblju prole godine, no i gubitak od 41 milijuna dolara. Ukupni prihodi tvrtke bili su 17,09 milijardi dolara, to je vie od oekivanja analitiara, koji su u prosjeku predviali da e tvrtka imati prihode od oko 16,76

milijardi dolara. Gubitak od 41 milijuna dolara znatno je manji od prologodinjeg gubitka od 274 milijuna dolara u istom kvartalu, a kao glavni razlozi za gubitak navode se investicije u nove proizvode i irenje mree centara za isporuke proizvoda.U tekuem kvartalu u Amazonu oekuju rast prometa na 23,5 do 26,5 milijardi dolara, zbog ega su u tvrtki najavili zapoljavanje 70.000 sezonskih radnika kako bi mogli zadovoljiti sve narudbe. (K. B.) l

Apple

BlAckBerry

Izvjee o vladinim upitimaApple je objavio svoje izvjee Report on Government Information Requests, u kojem navodi broj zahtjeva za informacijama iz odgovarajuih tijela drava irom svijeta.U izvjeu se naglaava da je velika veina zahtjeva vezana uz izgubljene ili ukradene ureaje, dok je samo mali broj zahtjeva vezan uz terorizam i druge kriminalne radnje. Daleko najvie zahtjeva vezanih uz korisnike raune na Appleovim uslugama dolazi iz SAD-a, odnosno njih izmeu 1.000 i 2.000 (nije dozvoljeno iznositi tone brojke), a daleko iza njega, na drugom mjestu,

Raunajte na nasBlackBerry je pokrenuo marketinku kampanju i putem

nalazi se Velika Britanija sa 127 zahtjeva. SAD je takoer uvjerljivo vodei i po broju zahtjeva vezanih uz ureaje, odnosno njih 3.542, a slijedi Njemaka sa 2.156 zahtjeva.U Appleu naglaavaju da se njihovo poslovanje ne temelji na prikupljanju informacija o svojim korisnicima te stoga i nemaju potrebu da skladite takve informacije. Takoer istiu da tite osobne podatke

svojih korisnika i ifriraju sve podatke koji se alju putem usluga poput iMessagea i FaceTimea. (K. B.) l


Atos

Predstavljen je i koncept distribuiranog skeniranja u oblak Flow CM Professional tvrtke Hewlett-Packard, koji se koristi u kom-binaciji s mrenim skenerima dokumenata, multifunkcijskim ureajima generacije Flow te ak i preuzimanjem podataka putem kamera na mobilnim ureajima (telefoni i tableti). Nave-deno rjeenje, kao i predstavljeni rekorder iz Guinessove knjige rekorda po brzini ispisa za pisae HP Officejet Pro X, otvaraju novo podruje rjeenja za SME segment trita (small and me-dium enterprise), koje je raireno posebno u manjim zemljama poput Hrvatske i zemalja u regiji. (D. Petric)

Canon je predstavio etiri nova vienamjenska pisaa formata A3 u seriji imageRUNNER Ad-vance 4200. Ova nova serija zamjenjuje postojeu seriju 4000 i dostupna je od 1. stu-denog.imageRUNNER Advance tr-ino je izuzetno uspjena serija proizvoda - od 2009. u regiji EMEA (Europa, Bliski istok i Afrika) Canon je prodao gotovo 360.000 ovih ureaja, navode u Canonu i nastavljaju kako su kljune mogunosti

Novi iR Advance Canon

Kako bi se dodatno povealo vrijeme rada ureaja, novi mo-deli nude opciju za udaljeno servisiranje - poput naruivanja tonera - i udaljenu nadogradnju i dijagnostiku. (R. I.)

koje su bile opcija na prvoj generaci-ji sada dostupne standardno. One ukljuuju nagra-ivani Universal Login Manager, mobilni PRINT & SCAN, sustav Access Management System, pretraive skenirane datoteke i sigurno brisanje vrstog diska.Ureajima se moe centralno upravljati te ih se moe udalje-no nadzirati i rekonfigurirati.

IDc clouD leADershIp, enterprIse moBIlIty & socIAl meDIA Forum

Trite pada, cloud rasteAnalitika tvrtka IDC Adriatics organizirala je petu po redu kon-ferenciju koja se bavi raunalstvom u oblacima. Sadraj sad ve tradicionalnog dogaaja - privatne, javne i hibridne aplikacije te sigurnost i infrastrukturni trendovi u oblaku - proiren je temama iz mobilnog poslovanja i drutvenih mrea. Konferencija je okupila stotinjak sudionika u zagrebakom hotelu Antunovi.Kad gledamo svijet, analitiari IDC-a predviaju rast starih IT tehnologija po malim jednoznamenkastim stopama, dok e cloud tehnologije do 2020. godine rasti bar 12 do 15 posto. Konferenciju je obiljeilo predstavljanje treeg hrvatskog istrai-vanja trita cloud usluga tvrtke IDC Adriatics. Evo naglasaka: U 2012. godini vrijednost usluga vezanih uz javni oblak dosegnula je 56 milijuna kuna, iskazavi pritom stopu rasta znatno veu od ukupnog IT trita u zemlji. Cloud trite raslo je neto sporije nego se oekivalo, a i znatno manje u odnosu na usporedive zemlje, tvrdi Boris itnik, direktor IDC Adriaticsa.U Hrvatskoj IT trite (gledano u cijelosti) pada pet godina zaredom, a cloud usluge u tom istom razdoblju neprestano rastu, i to po stopi od 18 do 20 posto godinje. Dvije su komponente clouda - potroaki cloud i cloud usluge koje potroaima pruaju telekomi i integratori. Vrijednost cloud usluga u proloj godini bila je oko 10 milijuna dolara. Od toga su 75 % tzv. cloud naknade (44 milijuna kuna; ono to su potroai platili pruateljima usluga). Drugi su sloj (25%) usluge koje pruaju integratori i druge firme ponuai clouda. Cijelo hrvatsko trite cloud usluga ini tek 5,9% vrijednosti ukupnih IT usluga u naoj zemlji. Kad pogledamo cloud u odnosu na cijelo IT trite (dakle ne samo u usporedbi s uslugama) - tu je rije o udjelu od 2%. (Z. P.) l

otvorenog pisma u kojem naglaava svojim vjernim korisnicima da i dalje mogu raunati na njega.U otvorenom pismu, koje je objavljeno na drutvenim mreama i u 30 novina u devet zemalja, BlackBerry pokuava uvjeriti svoje korisnike da tvrtka jo uvijek ima tehnologiju kojom moe privui korisnike i da e nastaviti postojati i dalje. Ovo su sigurno izazovna vremena za tvrtku, no moete i dalje raunati na nas, istie se u pismu.Pismo dolazi u vrijeme velike neizvjesnosti vezane uz budunost tvrtke. (K. B.) l

IDc

Druga Big Data konferencija Analitika tvrtka IDC Adriatics je najavila organizaciju konferencije na temu Big Data and Business Analytics Forum 2013, koju e u suradnji sa svojim partnerima odrati 28. studenog ove godine u zagrebakom hotelu Antunovi. Big Data predstavlja

prikupljanje, obradu i analizu ogromne koliine strukturiranih i nestrukturiranih podataka, koje nije mogue procesirati tradicionalnim alatima poslovnog izvjetavanja. Daleko je kompleksnija i ide daleko iznad uobiajenog pretraivanja podataka, traei skrivene meuodnose i obrasce ponaanja. Sastavnica je tree razvojne IT platforme, koju uz Big Data ine cloud,

drutvene mree i mobilne komunikacije. Primjena i koritenje Big Data rjeenja zasad su najvidljiviji u trinim vertikalama poput bankarstva, telekomunikacija i maloprodaje.Druga po redu Big Data konferencija obuhvatit e

teme poput upravljanja korporativnim informacijama, pristupa objedinjenim informacijama te skladitenja i sigurnosti velikih koliina podataka. (R. I.) l

NOVOSTI


Canon

Canon je objavio da je aurirao svoj kompletni portfelj proizvoda za profesi-onalni ispis. U sklopu objave predstav-ljene su nove serije Canon imagePRESS C7011VP i C7011VPS, koji komercijalnim tiskarama i internim odjelima za ispis nude najnovije Canonove inovacije na podruju digitalnog tiska u boji. Obje serije nude novu, izuzetno brzu tehno-logiju za RIP te proiruju mogunosti zavrne obrade i upravljanje bojama prilikom tiska.U Canonu navode da e volumen digi-talnog monokromatskog produkcijskog ispisa u zapadnoj Europi dosei otprilike 220 milijardi A4 stranica u 2013. godini

te su stoga predstavili i tri nove serije crno-bijelih produkcijskih pisaa: Canon varioPRINT 135, Canon imagePRESS 1135+ te Oc VarioPrint 6000+.Novi crno-bijeli pisai nude takoer proirene mogunosti zavrne obrade - in-line slaganje i klamanje omogue-no je uz Finisher-AK1, dok je Saddle Finisher-AK2 namijenjen korisnicima koji trae uvezane preklopljene knjiice u malim nakladama do 100 stranica (25 listova). Profesio-nalna jedinica za buenje nudi korisnicima mogunost

automatskog buenja s prilagoenim uzorkom. Za korisnike koji iz razloga cijene, sigurnosti ili brige za autorska prava ne ele skener, dostupna je i ver-zija ureaja Canon varioPRINT 135 bez skenera, samo s pisaem.Pored noviteta u hardverskom dijelu portfelja za profesionalni ispis, Canon je takoer predstavio verziju 6.1 svog softvera za pripremu dokumenata Oc PRISMAprepare kako bi korisnicima ponudio veu funkcionalnost, istodobno nudei jednostavnu upotrebu. (R. I.)

Obnovljen portfelj profesionalnog ispisa

Allied Telesis Allied Telesis, provider sigurnosnih globalnih IP/Ethernet rjeenja objavljuje da je postavio Ivana Mladenovia na poziciju country managera za regiju Balkana (hrvatska, srbija, Bih, crna Gora, makedonija i Grka). u tom svojstvu mladenovi e biti odgovoran za prihode i razvoj Allied telesisova biznisa u ovim zemljama. mladenovi e takoer biti zaduen za razvoj i odravanje prodajne mree distributera, kao i za druge lanove prodajnog kanala. Sense Consulting Tvrtki Sense Consulting pridruio se Emir Dani na mjestu projektnog menadera u odjelu za eu fondove. Dani e aktivno sudjelovati na razvoju poslovanja tvrtke na podruju eu fondova za privatne tvrtke, organizacije te dravnu upravu i lokalnu samoupravu.

KADROVSKI PUTOKAZ

cABlelABs

10-gigabitni kabelski InternetNeprofitna udruga tvrtki vezanih uz kabelski prijenos predstavila je novu verziju specifikacija DOCSIS, koja donosi brzine prijenosa podataka do 10 Gbps prema korisniku, odnosno 1 Gbps od korisnika prema mrei.

DOCSIS 3.1 trebao bi poboljati i energetsku efikasnost modema, omoguiti do 50% vei kapacitet prijenosa u postojeim kabelskim mreama te koristiti tehnologije za smanjenje kanjenja u mrei. Takoer se istie da je DOCSIS 3.1 unazad kompatibilan sa starijim verzijama standarda. Prvi modemi koji podravaju nove specifikacije oekuju

se na tritu 2015. godine, a prve komercijalne mree temeljene na novoj tehnologiji trebale bi poeti s radom tijekom 2016. (K. B.) l

cpp

Odrana konferencija B4CLOUDU zagrebakom Hypo centru 17. listopada 2013. odrana je prva konferencija Business for Cloud - B4CLOUD o modernom cloud poslovanju, u organizaciji Cloud poslovno-financijskog sustava u Hrvatskoj - CPP-a te pod sponzorstvima Hrvatskog Telekoma i IBM-a.Oko 50 tvrtki s domaeg i svjetskog trita sudjelovalo je u organizaciji konferencije B4CLOUD, koja je okupila oko 400 posjetitelja. (R. I.) l

AlGeBrA

etiri nova programaU suradnji s tvrtkama Datalab i Excel Educa, Uilite Algebra pokree etiri nova programa obrazovanja iz podruja raunovodstva i financija. Zajedno s postojeim programima osposobljavanja i usavravanja knjigovoa, ovi programi sainjavaju kompletnu vertikalu obrazovanja za raunovodstvene strunjake. Zahvaljujui novoj koncepciji ovih programa polaznici svladavaju ciljeve raunovodstvene struke te su po zavretku kolovanja spremni da preuzmu zahtjevnije raunovodstvene poslove u tvrtkama gdje rade ili samostalno obavljaju ovu djelatnost za druge poslovne subjekte. (T. D.) l


Epson

TM-P80 novi je Epsonov prijenosni termalni POS pisa konstru-iran za funkcioniranje u razliitim poslovnim okrujima koji uz velike mogunosti povezivanja nudi i dugotrajnu autonomiju baterije te funkciju utede papira, navode u Epsonu. TM-P80 dolazi s opcijama Bluetooth ili Wi-Fi povezivosti te korisnicima omoguava fleksibilnost i prenosivost. Mo-del s Wi-Fi podrkom donosi prednost Epsonove usluge ePOS, koja omoguava ispis priznanica, ulaznica i kupona gotovo na bilo kojoj lokaciji, izravno s mobilnog ureaja. To se moe uiniti s pomou bilo kojeg web preglednika koji podrava standard HTML5, bez potrebe za koritenjem osobnog raunala, po-sluitelja i upravljakih programa. K tome, pisa se jednostavno uklapa u aktualne IT sustave. Uz Bluetooth podrku korisnici mogu ispisivati izravno s mobilnih ureaja bilo gdje, ak i na otvorenom, bez potrebe za spajanjem na mreu.S opcijskim punjaem mogue je istodobno puniti do etiri baterije te tako podrati terenski rad vie pisaa. Drop-in nain umetanja papira omoguava brzu i jednostavnu zamjenu, tako da kupci ne moraju ekati svoje raune ili potvrde. (R. I.)

POS pisa TM-P80

Novi tablet ARCHOS Titanium 97B HD s IPS zaslonom dijago-nale 9,7, HD rezolucije 2.0461.536 toaka (246 ppi), snanim dual-core pro-cesorom na 1,6 GHz potpomognutim etverojezgrenim grafikim koprocesorom dostupan je na hrvatskom tritu. Tablet je teak 650 grama, pogonjen je Androidom 4.1 te opremljen sa 8 GB memorije i utorom za SD kartice, a preporuena cijena iznosi 1.999 kn. (R. I.)

Dostupan Titanium

ArchoscItus

Zlatna medalja na ARCA-iTvrtka Citus osvojila je Zlatnu medalju za mobilno rjeenje C@N Motion na Meunarodnoj izlobi inovacija ARCA 2013, odranoj od 03. do 05. listopada 2013. u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu. Priznanje je jedno u nizu osvojenih ove godine, poevi od zlatne medalje dobivene na Meunarodnoj izlobi inovacija INPEX 2013 u lipnju, u SAD-u, preko bronane medalje na najveem svjetskom sajmu inovacija INST-u i posebne nagrade Leading Innovation Award, koju dodjeljuje International Intellectual Property Network Forum odranom krajem rujna 2013. na Tajvanu. (R. I.) l

mIcrosoFt

Iznad oekivanjaMicrosoft je za trei kvartal objavio iznenaujue dobre rezultate poslovanja koji su i prometom i dobiti znatno nadmaili oekivanja.Tvrtka je ostvarila dobit od 5,24 milijardi dolara, to je znatno vie od oekivanja analitiara, koja su u prosjeku bila oko 4,56 milijardi dolara. Ukupni promet tvrtke bio je 18,5 milijardi dolara, to je opet znatno vie od 17,8 milijardi dolara, koliko su oekivali analitiari.Microsoftov CEO Steve Ballmer naglasio je da nastavljaju transformaciju svojeg poslovanja u tvrtku vezanu uz ureaje i usluge te da je vidljiv velik interes kupaca za njihove nove ureaje poput Xboxa One, Surfacea 2 i Surfacea Pro 2 te mnotva ureaja temeljenih na Windowsima 8.1 i Windowsima Phone.U rezultatima poslovanja istie se da su prihodi od ureaja namijenjenih krajnjim korisnicima porasli za 4%, na 7,46 milijardi dolara; prihod od pretraivakih usluga za 47%; dok su prihodi od tableta Surface narasli na 400 milijuna dolara.Nakon objave ovih rezultata dionice tvrtke porasle su vie od 6%. (K. B.) l

Dell

Softver za tvrtkeDell Software predstavio je nova mobilna rjeenja kreirana kako bi tvrtke bolje podrale radnike koji rade izvan ureda te smanjile sigurnosne rizike i informatiku kompleksnost na minimum.S ciljem irenja operativne

hAkom

Mobilna mjerna stanicaHAKOM je pustio u rad prvu pokretnu kontrolno-mjernu stanicu. Pokretna je stanica jo jedna daljinski upravljana mjerna stanica u Republici Hrvatskoj i slui za nadzor i kontrolu radiofrekvencijskog spektra. Kontrolno-mjerna stanica trenutno je smjetena u priobalju Istre te omoguuje vrlo kvalitetna mjerenja radiofrekvencijskih signala na podruju sjevernog Jadrana.Ukljuivanjem ove stanice u kontrolno-mjerni sustav Hakoma Republika Hrvatska poveala je mogunost zatite radiofrekvencijskog spektra, to je iznimno vano s obzirom na probleme u prijemu radijskih i televizijskih signala u Istri. Radom ove stanice moi e se neprekidno pratiti sve promjene u radiofrekvencijskom spektru i lake identificirati talijanske odailjae koji rade na meunarodno neusklaenim frekvencijama te ometaju prijem hrvatskih radijskih i televizijskih programa.Osim zatite radijskih frekvencija za radio i televiziju, mjerna stanica ima mogunost mjerenja frekvencija koje koriste hitne slube te slube spaavanja, a ujedno slui i za zatitu svih korisnika radiofrekvencijskog spektra od neovlatene ili nepravilne uporabe radijskih frekvencija. (T. D.) l

informatike agilnosti, Dell uvodi novo rjeenje Dell KACE Endpoint Systems Management za sistemsko upravljanje u realnom vremenu tabletom ili smartfonom. Usto, Dell SonicWALL dodatno je proirio mogunosti sigurnog mobilnog pristupa kako bi odgovorio na potrebe mobilne radne snage, istodobno podiui razinu zatite korporativnih sustava i podataka od mobilnih prijetnji. Dell je takoer poboljao Dell Wyse Cloud Client Manager kako bi podrao sigurno upravljanje u oblaku za dodatne ureaje, predstavljajui set modularnih Mobility Consulting usluga za srednje velike korisnike. (T. D.) l

NOVOSTI


INsig2

Konzorcij predvoen hrvatskom tvrtkom INsig2, tvrtkom-keri kompanije IN2, koji ine jo varadinski Fakultet organizacije i informatike (FOI), zagrebaka tvrtka TMD Travel, rijeka tvrtka Ventex i amerika tvrtka AccessData, pobijedio je na natjeaju Eu-ropske organizacije za borbu protiv prevara (OLAF) i dobio posao vrijedan pet milijuna eura. Rije je o obrazovanju iz vjetina digi-talne forenzike za gotovo 1.000 policijskih istraitelja iz zemalja Europske Unije. Edukacija e se odravati tijekom sljedee etiri godine u formi dvotjednih seminara u hotelu etiri opatijska cvijeta. Dio kolovanja obavljat e se i putem Interneta, prije i poslije seminara u Opatiji, gdje e se, uz stjecanje novih znanja, budui digitalni forenziari moi i meusobno bolje upoznati na nizu drutvenih dogaaja osmiljenih u okviru projekta. Progam e obuhvatiti brojna podruja digital-ne forenzike - digitalne istrage na Windows, Mac i Linux raunalima, istrage mobilnih telefona i smartfona sa svim relevantnim operacijskim sustavima, istrage prometa po raunalnim mreama, forenziko klasi-

Posao u EU ficiranje velikih koliina digitalnog videa i digitalnih fotografija te ostale aktualne teme iz te domene. to se tie podjele poslova, FOI e napraviti kurikulum edukacije, kako na samim semi-narima tako i u internetskom dijelu nastave; TMD Travel e se pobrinuti za logistiku oko putovanja i smjetaja; Ventex je preuzeo IT podrku kole za digitalnu forenziku; a InSig2 i amerika tvrtka AcessData e dati trenere. (Z. P.)

corvus InFo

Norma PCI DSSHrvatska tvrtka za razvoj naprednih e-trgovinskih rjeenja usmjerenih poduzetnikim i korporativnim klijentima Corvus Info d.o.o. dobila je najvii stupanj sukladnosti s normom Payment Card Industry Data Security Standard (PCI DSS). Rezultat je to zavrene slubene revizije podatkovnog centra, sigurnosnih sustava i poslovnih procesa, to je izniman uspjeh koji Corvus Info svrstava u krug najboljih svjetskih kompanija koje se bave elektronikim plaanjem, tvrdi se u objavi za medije. (R. I.) l

erIcsson nIkolA teslA

Trei kvartalEricsson Nikola Tesla objavio je financijske rezultate za tree tromjeseje ove godine. Ostvaren je porast operativne dobiti od 20,4%, dok je neto dobit vea za 14,8% u

sImBIozA

Masovno raunalno opismenjivanjeU Sloveniji je u listopadu izveden dosad najvei dobrovoljni projekt Simbioza, namijenjen pouavanju starijih vjetinama raunalstva i mobilne telefonije. Trea Simbioza odvijala se u vidu besplatnih radionica na 326 lokacija, na kojima je 4.819 starijih sudionika stjecalo nova znanja uz pomo 89 lokalnih i 12 regionalnih koordinatora te 3.529 dobrovoljnih predavaa, meu kojima je bilo najvie mladih. Pored masovnog prenoenja znanja starijim osobama i ujedno gradnje mosta meu generacijama, tjedan Simbioze s ukupno 8.348 sudionika obiljeili su tzv. odrivi projekti, koji ideje Simbioze mogu rairiti tijekom cijele godine. Simbioza sada nastavlja rad na novim meugeneracijskim projektima, izmeu ostalog u novom meugeneracijskom centru u Ljubljani. Posjeta predstavnika Austrije, BiH, Irske, Kine, Nizozemske, Njemake, Venezuele i SAD-a radionicama potvrdila je veliko zanimanje za irenje ideja Simbioze i u drugim dravama. (E. J.) l

nsk

Nastavak arhiviranja HR webaNacionalna sveuilina knjinica u Zagrebu uspjeno nastavlja s projektom Hrvatski arhiv weba u kojem se prikupljaju i uvaju online sadraji za budue

odnosu na prvih devet mjeseci prethodne godine. Bruto mara biljei porast na 17% prvenstveno zbog povoljnijeg asortimana prodanih proizvoda i usluga. Povrat od prodaje (ROS) biljei porast na 11,2%. Ukupna novana sredstva, ukljuujui kratkoronu financijsku imovinu, iznose 470,3 milijuna kuna. Ostvaren je solidan novani tok od poslovnih aktivnosti u iznosu od 70,4 milijuna kuna. Kompanija i dalje ima snanu bilancu s ukupnom imovinom od 1.013,8 milijuna kuna te udjelom vlastitog kapitala u ukupnoj imovini od 62,6%. (T. D.) l

narataje. Sadraj s Interneta takoer je vaan za hrvatsku kulturnu batinu, smatraju u Nacionalnoj i sveuilinoj knjinici u Zagrebu.Arhiv je namijenjen preuzimanju i trajnom uvanju publikacija s Interneta kao dijela hrvatske kulturne batine. Arhivirani sadraji mogu se pretraivati preko naslova, URL-a, kljunih rijei ili predmetnih podruja, a dostupan je i putem online kataloga NSK-a.Kako bi se upotpunila baza arhiviranih sadraja, Hrvatski arhiv weba 2011. i 2012. godine proveo je dva pobiranja (harvestiranja) hrvatske internetske domene, a u planu je i harvestiranje domene .hr u 2013. godini.Alat za selektivno preuzimanje i arhiviranje digitalnog sadraja razvijen je u Sveuilinom raunskom centru (SRCE). Za harvestiranja domene .hr i tematska harvestiranja koriste se alatom Heritrix. Heritrix je softver otvorenog koda ija je primarna svrha kvalitetno pobrati i sauvati digitalne sadraje s weba. Do 2013. u Hrvatskom arhivu weba arhivirano je vie od

4.900 naslova u preko 33.000 arhiviranih primjeraka. Ukupna veliina arhiviranog sadraja iznosi preko 13 TB. (T. D.) l


HP

Tvrtka HP najavila je svoj novi tanki kli-jent, osmiljen kako bi poveao produktivnost poslovnih korisnika u pokretu. Rije je o laganijem ureaju koji se moe pohvaliti visokim performansama, pouzdanom povezivou i sigurnim pristupom podacima, tvrde u HP-u.Zahvaljujui prijenosnom tankom klijentu HP mt41 Mobile Thin Client i korisnici u pokretu mogu ostati produktivni te zatititi i najosjetljivije podatke. Nita zapravo nije pohranjeno na samom ureaju, ba kao to je sluaj i s tradicionalnim tankim klijentima. Zaposlenici mogu odraivati svoje poslovne zadatke samim ukljui-vanjem spomenutog ureaja (koji izgledom podsjea na prijenosno raunalo) i prijavom na zatienu mreu iz ureda, od kue ili bilo s kojeg drugog mjesta odakle imaju pristup oblaku. (R. I.)

Lagani tanki klijent

erIcsson nIkolA teslA

Intel

optImA telekom

Ugovori u inozemstvuEricsson Nikola Tesla potpisao je, osim nedavno potpisanog i objavljenog ugovora s BH Telecomom, nekoliko ugovora u vrijednosti 80 milijuna kuna u zemlji i na tritima susjednih zemalja. Rije je o proirenjima i unapreenjima mobilnih i fiksnih mrea te o isporuci rjeenja u segmentu industrije i drutva. (T. D.) l

Stabilni prihodiIntel Corporation izvijestio je o prihodu u treem tromjeseju u iznosu od 13,5 milijardi USD, dobiti prije oporezivanja u iznosu od 3,5 milijardi USD, neto dobiti u iznosu od 3,0 milijardi USD i dobiti po dionici u iznosu od 0,58 USD. Tvrtka je generirala otprilike 5,7 milijardi USD u gotovini od operacija, isplatila 1,1 milijardu USD dividendi te upotrijebila 536 milijuna USD za otkup 24 milijuna dionica. Ukupni prihod povean je za 5% u odnosu na prethodno razdoblje, dok u odnosu na isto razdoblje prethodne godine nema promjene. Prihod odjela Data Center Group iznosio je rekordnih 2,9 milijarde USD, to je poveanje od 12% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. (T. D.) l

Trei kvartalOptima Telekom objavio je financijske rezultate za tree tromjeseje. Osnovne su znaajke poslovanja u kvartalu mali rast EBITDA mare, smanjenje ukupnih

prolexIc technoloGIes

DDoS napadai mijenjaju taktikuProlexic Technologies, tvrtka specijalizirana za

rjeenja vezana uz zatitu od distribuiranih napada uskraivanjem resursa (Distributed Denial of Service - DDoS), izvijestila je da su u treem kvartalu ove godine napadai promijenili taktiku kako bi poveali snagu napada i sakrili svoje identitete.U tvrtkinu izvjeu Q3 2013 Global DDoS Attack Report navodi se kako su u treem kvartalu najvie zabrinutosti izazvali reflektirani napadi, koji

Toshiba Europe

Toshiba Europe predstavila je Satellite Z30 i Satellite Z30t - par ultratankih prijenosnika sa zaslonom 13,3 i Windowsima 8.1. Z30 omoguuje rad na bateriji u trajanju do 12 sati, a nudi i opciju ekrana osjetljivog na dodir u vidu modela Z30t. Pokree ga Intelov procesor Core i opremljen je s do 16 GB RAM-a, a kao opcija za pohranu podataka nudi se i SSD.Predstavljen je i Portg R30, koji takoer dolazi opremljen procesorima Intel Core etvrte generacije te s do 16 GB RAM-a i opcionalnim SSD-om, kao i nereflektirajuim HD zaslonom dijagonale 13,3 s LED pozadinskim osvjetljenjem koji omo-guuje rad bez neugodnih odbljesaka.Na kraju, predstavljeno je i poslovno raunalo Tecra W50 sa 15,6-innim zaslonom, Intelovim Quad Core procesorima i Nvidijinom grafikom karticom Quadro s GDDR5 memorijom, namijenjeno zahtjevnim profesionalcima.Svi predstavljeni modeli nude izvrsnu povezivost putem gigabitnog Etherneta, Wi-Fija i Bluetootha 4.0, a opremljeni su i USB 3.0 prikljucima. (R. I.)

Novi poslovni prijenosnici

poslovnih rashoda, pad ukupnih poslovnih prihoda i rast prihoda od internetskih, multimedijskih te podatkovnih usluga. Ukupni konsolidirani prihodi na kraju treeg tromjeseja 2013. godine iznose 399 milijuna kuna, to u usporedbi s rezultatima ostvarenim u istom razdoblju prethodne godine ukazuje na smanjenje od 10,8%. (R. I.) l

su u odnosu na isto razdoblje prole godine porasli 265%, odnosno 70% u odnosu na drugi kvartal. Stoga se istie da su DDoS napadai pronali jednostavniji i efikasniji nain za pokretanje napada s manjim botnetovima.Takoer se navodi da je ukupni broj napada na tvrtkine klijente u treem kvartalu ostao visok i predstavlja dosad najveu ukupnu vrijednost za pojedini kvartal. (K. B.) l

NOVOSTI


Intel

Intel je objavio komercijal-nu dostupnost svog viena-inskog, viepojasnog 4G LTE rjeenja. Platforma Intel XMM 7160 nalazi se u LTE verziji ureaja Samsung GALAXY Tab 3 (10.1), dostupnoj u Aziji i Europi.Intel je proirio i portfelj rjeenja za povezivanje putem 4G LTE veze te je predstavio PCIe (PCI Express) M.2 module za tablete, raunala Ultrabook i ureaje 2 u 1 sa 4G vezom, kao i integrirani radiofrekvencijski primopredajni modul SMARTi m4G. Ti novi pro-izvodi proizvoaima ureaja omoguuju jednostavnu, uinkovitu i ekonominu ugradnju podrke za beinu vezu visokih performansi u vlastite ureaje, navode u Intelu. (T. D.)

Novosti u 4G

Samsung

Samsung Electronics objavio je dostupnost novih modela pisaa u boji opre-mljenih NFC tehnologijom na hrvatskom tritu. Laserski pisa u boji C410 i multifunkcijski ureaj C460 osim NFC tehnologije mobilnog ispisa donose i Samsungovu tehnologiju ReCP (Rendering Engine for Clean Page) te polime-rizirajui toner s fino rasprenim esticama i blagim glossy efektom. Uz pisae C410 i C460 korisnici mogu iskoristiti sve prednosti Googleova obla-ka (Google Cloud) prilikom ispisa s tableta, smartfona te prijenosnog ili osobnog raunala, a nagraivana tehnologija Easy Eco Drive tedi toner, papir i struju.Samsung C410 dostupan je po preporuenoj maloprodajnoj cijeni od 1.399 kuna, dok je model C460W dostupan po preporuenoj maloprodajnoj cijeni od 2.099 kuna, odnosno 2.649 kn za inaicu oznake C460FW koja je, uz pisa i skener, opremljena i fax ureajem. (R. I.)

Dostupni NFC pisai

mIcrosoFt/s&t/IBm (sI)

seDAm It

Promjene na elu vodeih tvrtkiJesen je u Sloveniji donijela smjenu na vrhu tri vodee IT tvrtke. Novi je generalni direktor slovenske podrunice Microsofta Robert Trnovec, jedan od najpoznatijih slovenskih IT menadera, koji dolazi iz tvrtke S&T Slovenija, u kojoj je obavljao dunost predsjednika uprave od 2007. godine, a prije toga bio direktor prodaje i poslovnog razvoja u ATR Computers te generalni direktor tvrtke Hewlett-Packard Slovenija. Donedavna generalna direktorica slovenskog Microsofta Biljana Weber preuzela je voenje Microsoftove podrunice u ekoj. Tvrtkom S&T Slovenija odsad e upravljati nova trolana uprava, iji je predsjednik Sao Berger, koji je u tvrtki zaposlen ve 14 godina, od toga vei dio na mjestu potpredsjednika uprave i izvrnog direktora za podruje financija (u posljednje doba odgovoran i za rjeenja za vojnu industriju), a lanovi su Matja Kure i Aleksander Anti. Novi je izvrni direktor IBM-a Slovenija Julij Boi, ujedno odgovaran za IBM-ovo poslovanje u Bosni i Hercegovini, koji je u IBM-u bio rukovodioc odjela

Cisco Gold PartnerTvrtka Sedam IT d.o.o. je stekla status Cisco Gold Partnera, prestinog partnerskog statusa koji tvrtka postie ispunjavanjem brojnih zahtjevnih kriterija. Stjecanje statusa Cisco Gold Partner podrazumijeva prethodno ispunjavanje

poslovnA IntelIGencIjA

BASS u LondonuPoetkom studenog predstavnici Poslovne inteligencije na dvije e strune konferencije u Londonu predstaviti svoje novo rjeenje Big Data Analysis as a Service (BASS).BASS omoguava korisnicima jednostavnu i usporednu analizu sentimenta korisnika prema proizvodima i brandovima bazirano na analitici velikih podataka u oblaku, koje od korisnika ne zahtijeva tehnika znanja i inicijalna ulaganja u infrastrukturu. Idejno rjeenje nastalo je kao rezultat istraivakih i razvojnih aktivnosti na projektu Eureka FAIR! te je u tijeku razvoj rjeenja sufinanciranog kroz program Poduzetniki impuls, Aktivnost B1 - Jaanje poslovne konkurentnosti.Dostupnost rjeenja za prve testne korisnike planirana je za veljau 2014. godine, a u Londonu e potencijalnim korisnicima biti predstavljen funkcionalni prototip. Poslovna inteligencija e se na konferenciji Big Data Monetisation in Telecoms od 4. do 6. studenog i na konferenciji Big Data Analytics 2013 7. studenog sponzorski predstaviti kao BIRD Consulting, koristei brand osmiljen za pozicioniranje u Europskoj Uniji. Uz predstavljanje na konferencijama, dogovoren je vei broj sastanaka s

potencijalnim korisnicima BASS rjeenja i potencijalnim partnerima za distribuciju. (T. D.) l

za proizvode, administrator za kljune stranke, a zatim direktor prodaje softvera. Dosadanji izvrni direktor Roman Koritnik preuzima u IBM-u novu funkciju na razini regije. (E. J.) l

zahtjevnih Ciscovih kriterija, poput najvie razine poznavanja portfelja Ciscovih rjeenja i implementacijskih ciklusa te naprednog poznavanja i koritenja tehnoloke arhitekture i procesa kolaboracije. Znaajni su i posjedovanje vrhunskog tima ICT strunjaka, kontinuirana certifikacija i recertifikacija te sustavno ulaganje u obrazovanje zaposlenika. Pored statusa Cisco Gold, Sedam IT ve posjeduje i tri najvanije Ciscove tehnoloke specijalizacije: Advanced Borderless Network Architecture Specialization, Advanced Collaboration Architecture Specialization i Advanced Data Center Architecture Specialization. l

Xerox je predstavio Xerox DocuMate 4700, A3 (1117) ploni skener s ugraenim hubom koji se moe koristiti samostalno ili povezati bilo kroz koji Xerox DocuMate sheet fed scanner.Ovakav dizajn pomae poduzeima da izbjegnu troak kupnje kombiniranog ADF/plonog skenera velikog formata. Ostali A3 ploni skeneri na tritu mogu se samo opcionalno povezati s ADF skene-rima i potreban im je ADF skener posebno dizaj-

niran za rad s plonom opcijom. DocuMate 4700 kri oba ova pravila i moe se dijeliti meu kolegama. (R. I.)

DocuMate 4700


AltImA

sAp

SAP Gold VAR PartnerZagrebaka tvrtka Altima postala je SAP Gold VAR Partner (SAP Gold Value-Added Resellers). Najvii partnerski status SAP dodjeljuje onim partnerima koji kreiraju, prodaju, odravaju i implementiraju SAP rjeenja za korisnike svih veliina i unutar raznovrsnih industrija i djelatnosti zadovoljavajui visoke standarde kvalitete. (T. D.) l

Odustajanje od softvera za male tvrtkeSAP navodno zaustavlja razvoje svojeg softvera temeljenog na Internetu, namijenjenog malim i srednjim tvrtkama.Prema pisanju njemakog tjednika Wirtschaftswoche, SAP e zaustaviti razvoj softvera Business By Design iako e postojei korisnici moi da ga nastave koristiti i dalje. SAP-ovi predstavnici izjavili su da je razvoj tog proizvoda smanjen, no nije ugaen.SAP je originalno oekivao da e Business by Design, u iji je razvoj utroeno tri milijarde eura, imati 10.000 korisnika i generirati milijardu eura prihoda godinje. No od izdavanja 2010. godine broj korisnika dosegao je tek 785, koji e ove godine tvrtki generirati oko 23 milijuna eura prometa. Za usporedbu, ukupni SAP-ovi prihodi vezani uz softverske usluge u drugom kvartalu bili su 3,35 milijardi eura. (K. B.) l

GooGle

proFIl

Google raspruje posluiteljePrema rezultatima istraivanja sveuilita University of Southern California, Google je u proteklih godinu dana dramatino poveao broj lokacija irom svijeta iz kojih posluuje upite prema svojoj trailici.Od listopada 2012. do kraja lipnja 2013. Google je poveao broj lokacija na kojima je smjetena njegova pretraivaka infrastruktura sa manje od 200 na vie od 1.400, a broj pruatelja usluga pristupa Internetu porastao je s malo vie od 100 na vie od 850. Pretraivaki upiti sada idu prvo do regionalnih centara, a odatle do glavnih Googleovih datacentara.Naime, time se ubrzava pretraivanje iako se uvodi dodatni korak. Budui da je

Interaktivni udbeniciProfil klik - digitalni udbenici naziv je prvog softverskog rjeenja za multimedijske digitalne udbenike u Hrvatskoj, koje e uenicima osnovnih i srednjih kola omoguiti napredniju i temeljitiju komunikaciju s nastavnim gradivom te interaktivno istraivanje i upoznavanje teorije svih predmeta u hrvatskim kolama,

Canon

Canon je predstavio Oc VarioStream 7170 - na tonerima zasnovan monokromatski jednostrani sustav za digitalni ispis s neprekinutim ulaganjem (ovakvi sustavi umjesto na pojedinane papire ispisuju na beskonanu traku).Sustav je namijenjen malim i srednjim korisnicima u komercijal-nim i korporativnim okruenjima s manjim do srednjim obimom ispisa transakcijskih dokumenata, direktne pote, uputa za kori-tenje proizvoda i ispisa na posebne vrste medija.Pored ispisa na klasini papir, tehnologija beskontaktnog brzog nanoenja (non-contact flash fusing) ugraena u VarioStream 7170 omoguuje korisnicima da ispisuju na razne vrste posebnih medija poput naljepnica, tankih plastinih kartica, folija i laganih obrazaca. (R. I.)

VarioStream za transakcijski ispis

izmeu regionalnih centara i glavnih Googleovih datacentara uspostavljena stalna veza, omoguen je bri odziv, a slanjem podataka do bliih lokacija smanjuje se mogunost gubitka pojedinih paketa. (K. B.) l

tvrde u izdavau Profil, autoru ovog rjeenja.Interaktivno upoznavanje nastavne materije kroz digitalne udbenike osigurano je edukativnim i ekskluzivnim multimedijskim sadrajem na hrvatskom jeziku, u prvom redu atraktivnim 3D animacijama

i drugim videozapisima, zatim zvukovnim zapisima, interaktivnim objektima i kvizovima, slikovnim prilozima i fotogalerijama, prezentacijama, tablicama te naposljetku poveznicama na web i sadraj unutar udbenika. (R. I.) l

Xerox

NOVOSTI


Teme konferencije: Kako e Big Data utjecati na poslovanje vae kompanije? Napredna analiza Big Data okoline Upravljanje korporativnim informacijama i performansama Pristup objedinjenim informacijama Standardizacija kvalitete podataka Kompleksnost i kompatibilnost podataka Skladitenje i sigurnost strukturiranih i nestrukturiranih podataka

Zlatni partnerPlatinum partner

Konferencija je namijenjena: CIOs COOs, CFOs Business Intelligence Menaderima IT Direktorima IT Menaderima Voditeljima razvoja Voditeljima odjela Arhitektima i Voditeljima skladita podataka

Lada Dukic, Conference [email protected], +385 1 304 0050

Srebrni partneri Medijski partneri

IDC BIG DATA AND BUSINESS ANALYTICS FORUM 2013

28. studeni 2013 godineHotel Antunovi Zagreb

ICTBusiness

186x81_HR.indd 1 8.11.2013 10:02:41

Combis

Finance Day 2013Regionalni sistemski integrator, zagrebaka tvrtka Combis, u suradnji s tvrtkom Cisco Systems u za-grebakom hotelu Sheraton odrala je svoju estu po redu konferenciju - Finance Day. Dogaaj je okupio stotinjak sudionika, uglavnom strunjaka iz financijskog sektora i informatiara, koji su se kroz nizove poslovnih predavanja, tehnoloke radionice i interaktivni izlobeni prostor mogli upoznati s novim hardverskim i softverskim rjeenjima za banke i financijsko poslovanje 21. stoljea.Najvanija je vijest konferencije da Combis ulazi na trite elektronikog plaanja, prije svega na trite tzv. EFT POS terminala. Rije je o tritu koje u Hrvatskoj ini 94 tisue instaliranih ure-aja. Problem je u tome to je ta baza preteno zastarjela - ureaji i softver potjeu iz razdoblja od 2004. do 2008. godine te ih je teko i skupo odravati. Usto, rije je o tritu koje vapi za novim funkcionalnostima - kao to su beskontaktno plaanje i mobilni ureaji - i novim poslovnim modelima kao to su leasing tih ureaja, zamjena starih za nove, otkup instaliranih ureaja i tome slino. Upravo u tim injenicama Combis vidi svoju priliku.Combis e na trite - koje danas dre dva proizvoaa har-dvera - uvesti treeg igraa: svog partnera, tvrtku Pax. Rije je o EFT POS ureajima baziranima na operacijskom sustavu Linux, modularnog dizajna, to omoguuje raznolike konfigu-racije. Osim tog ureaja, Combis je predstavio i rjeenje za elektroniki potpis austrijske tvrtke Xyzmo. Za te ureaje, ali i za ureaje druga dva dobavljaa hardvera, Combis e razviti i vlastite aplikacije i dodatne funkcionalnosti. Osim alata kojima plaamo u raznim situacijama, promjene u bankarstvu oitovat e se i u pojavi digitaliziranih i virtualnih poslovnica, koje sve vie prestaju biti mjesta na kojima se provode transakcije, a sve vie postaju centralna mjesta savje-tovanja klijenata. U izlobenom dijelu konferencije Finance

Day mogla se vidjeti simulacija virtualne i digitalne poslovnice te sve prednosti dislociranog bankarstva i komunikacije s udaljenim ekspertom. Nova vrsta bankarstva zahtijeva i novu generaciju sigurnosnih rjeenja pa su Combisovi strunjaci predstavili neke od best practice scenarija koji pruaju adekvatnu zatitu financijskih transakcija i podataka. esti Combis Finance Day zakljuen je na domaim poslovno-tehnolokim konferencijama nezaobilaznim okruglim stolom na kojem su sudjelovali Dubravka Luki, lanica uprave Sberbanka; Tanja Pureta, psihologinja i direktorica tvrtke Ramiro; te Draen Jurkovi, direktor projekata iz Agrokora. Diskusiju je moderirao Damir Horvat, direktor razvoja poslovanja na meunarodnim tritima u tvrtki Combis.Najvaniji naglasak iz rasprave: financijski e sektor u sljedeih pet godina najvie obiljeiti kreiranje novih proizvoda i usluga, a generatori tih inovacija bit e novi korisnici, preteno oni koji su se dosad vrlo malo ili nimalo koristili uslugama banaka - dakle, vrlo mlade generacije. (Z. Pavi)


istraivanja

Koritenje CRM-a u EU i Hrvatskoj

Vrhovno boanstvo prodajnih odnosaKau da je CRM neumoljiv. Da neprestano motri sa svoje planine obavijene tamnim oblacima i gustom maglom. Da zna sve i da je spreman da u tili as presudi svakome i svemu. Da svojim oboavateljima podaruje snagu i izdrljivost i da za slabosti nema strpljenja

Kada se govori o sustavima za upravljanje odnosima s kupcima (Customer Relati-onship Management - CRM), obino se prije svega misli na tehnoloko (uglavnom softver-sko) rjeenje koje tvrtkama pomae u procesima prodaje novim kupcima i odravanja odnosa s postojeima. Pritom se esto zanemaruje inje-nica da tehnologija u sklopu CRM-a slui tek kao alat kojim

ne moe se odbaciti njihova barem indikativna vrijednost, a koja ukazuje na to da takvo stanje treba mijenjati. Naime, kada je rije o implementacija-ma CRM rjeenja, 22% hrvat-skih tvrtki navodi da posjeduju takav sustav (u usporedbi sa 28% prosjeka EU28). Oekiva-no, manji udio njih svoje CRM rjeenje doista i koristi. Tako njih 20% doista i koristi svoje CRM sustave za zadravanje postojeih klijenata (nasuprot 26% prosjeka EU28), a njih samo 13% za privlaenje novih (u usporedbi sa 19% prosjeka EU28), ime smo bolji tek od Estonije i Maarske.

Da nam je barem saznati to i kako rade Austrijanci. Njihovi visoki postoci vjerojatno ipak nisu posljedica njihovih obla-nih i maglovitih planina.

Tvornica istraivanja kompleksan i inae gotovo nemogu zadatak pamenja i podsjeanja na bitne injenice vezane uz stotine, tisue pa i stotine tisua klijenata (od povijesti njihovih narudbi, preko popisa usluga i proizvo-da kojima se trenutano kori-ste, popisa usluga i proizvoda koje ele koristiti ali im se iz nekog razloga trenutano ne mogu osigurati, njihova za-dovoljstva istima, do njihovih nadimaka, datuma roenja, omiljenih vrsta okolada, au-

tomobila ili sportova) postaje mogu. Drugim rijeima, CRM (s tehnolokim rjeenjem ili bez njega) trebala bi prakticirati svaka tvrtka koja posluje na temelju kvalitete ponude svojih proizvoda i usluga i realnih potreba svojih klijenata. One koje posluju na onaj drugi nain ionako ve koriste CRM kakav se ne moe nabaviti na slobodnom tritu pa ih i ne treba uzimati u obzir.

S obzirom na navedeno, za-nimljivo je primijetiti da pre-ma Eurostatovim podacima iz 2010. godine Hrvatska glede imanja i koritenja CRM-a za privlaenje novih i zadravanje postojeih kupaca u pravilu kaska za prosjekom EU28, odnosno ostalih drava-lanica EU. Iako je navedene podatke dobro konzumirati posoljene,

11

12

16

17

18

19

20

21

22

22

22

23

24

25

26

27

28

29

29

30

31

31

33

33

39

40

46

47

48

Maarska

Estonija

Latvija

Litva

Bugarska

Poljska

UK

Grka

eka

Hrvatska

Rumunjska

S lovenija

Portugal

Malta

Cipar

Ita lija

EU28

panjolska

Francuska

Danska

Luksemburg

Nizozemska

Irska

S lovaka

vedska

Finska

Austrija

Njemaka

Belgija

10

11

14

16

16

17

17

17

18

19

20

20

21

23

23

24

24

25

26

26

28

28

28

29

34

36

38

39

41

Maarska

Estonija

Latvija

Bugarska

Litva

Poljska

Rumunjska

UK

Grka

eka

Hrvatska

S lovaka

Malta

Portugal

S lovenija

Cipar

Luksemburg

Italija

EU28

Francuska

Danska

Irska

panjolska

Nizozemska

Finska

vedska

Belgija

Njemaka

Austrija

7

10

13

13

13

13

13

14

15

17

17

17

18

18

18

19

19

19

19

20

20

21

21

23

24

25

26

27

29

Maarska

Estonija

Bugarska

Hrvatska

Latvija

Poljska

Rumunjska

Litva

S lovenija

eka

Italija

UK

Grka

Luksemburg

Portugal

EU28

Francuska

Cipar

Malta

Nizozemska

Slovaka

Danska

panjolska

Njemaka

Belgija

vedska

Irska

Finska

Austrija

Udio koritenja CRM rjeenja u tvrtkama s ciljem privlaenja novih kupaca

Udio koritenja CRM rjeenja u tvrtkama s ciljem zadravanja postojeih kupaca

Udio implementacija CRM rjeenja u tvrtkama

Izvo

r: Eu

rost

at 2

010.

/ Ob

rada

: Tvo

rnic

a is

traiv

anja

, 201

3.

Izvo

r: Eu

rost

at 2

010.

/ Ob

rada

: Tvo

rnic

a is

traiv

anja

, 201

3.

Izvo

r: Eu

rost

at 2

010.

/ Ob

rada

: Tvo

rnic

a is

traiv

anja

, 201

3.


SLIKA MJESECA

Majstori transformatoraPoetkom studenog Zagreb je posjetio najvei avion na svijetu Antonov 225. Razlog dolaska leteeg diva predstavljen nam je u pogonima Konar Energetski

transformatori d.o.o. KPT, Konar Power Transformers. Kako tvrtka ak 97% svojih proizvoda izvozi, posve je logino da ima i naziv na engleskom. KPT zapoljava 515 radnika, transformatore izvozi ve desetljeima, a u posljednjih 10 godina izvezli su proizvoda i usluga u vrijednosti veoj od osam milijardi kuna. KPT-ovi strojevi bruje i struje u preko 80 zemalja svijeta. Direktor Ivan Mili za svaki transformator koji se gradi, ak i one koji izgledaju kao goli kostur, zna kamo ide dok etamo pogonom, objanjava: ovaj ide u Alir, ovaj u Nigeriju, ova dva u Junu Afriku, zatim eka, Filipini, Norveka, AzerbajdanKonarovi transformatori teki su od nekoliko tona do preko 200 tona. Ovako teki tereti uglavnom se izvoze preko luka u

Rijeci i Vukovaru. Izuzetno rijetko dogodi se da je kupcu toliko bitno da dobije trafo u roku juer da je za njega spreman poslati i transportni avion. U elektrani na filipinskom otoku Cebu instalirane snage 500 MW otiao je jedan od dva transformatora. Kupci su naruili novi, ali zbog za 50% smanjenog kapaciteta strujne mree trpjeli su svakodnevne goleme gubitke u elektrani od dva bloka po 250 MW radio je samo jedan. Gubici su toliko veliki da su umjesto ekanja da trafo doe morskim putem za 40-ak dana bili spremni unajmiti An-225 da ga doveze zrakom. Konar je, inae, narueni novi trafo zavrio u superbrzih pet mjeseci, na to su izuzetno ponosni; uobiajeni je rok za ovakav trafo oko godine dana.Ukupna je masa transformatora 210 tona, od ega avionom ide glavni dio od 140 tona. Manji komadi idu odvojenim letovima, a masa ulja koja se lije u trafo iznosi 42 tone to e biti obavljeno na samoj lokaciji na Cebuu. Na slici je direktor Konar Power Transformersa Ivan Mili ispred hale za testiranje transformatora u pogonima KPT-a. (O. M.)


Foto

: O. M

atru

ko

Mrea na terenu

IBM Solution Summit 2013

Pet tehnologija koje preob likuju svijet

Vodea tema konferencije IBM Solution Summit bila je

preoblikovanje poslovanja pod utjecajem pet tehnologija -

sveprisutnost mobilnih ureaja, raunalstvo u oblaku, drutvene

mree, velike koliine podataka (Big Data) i Internet stvari

(instrumenata i senzora)

Zvonko Pavi

Jedanaesta poslovno-teh-noloka konferencija tvrt-ke IBM Hrvatska - IBM Solution Summit 2013. - odra-na je krajem listopada u hotelu Parentium u Poreu. Dogaaj je okupio vie stotina sudioni-ka, informatikih strunjaka i poslovnih ljudi iz nae zemlje. Vodea tema konferencije bila je preoblikovanje poslovanja pod utjecajem pet glavnih tehnologija naeg doba. Rije je zapravo o pet tehnolokih fenomena: sveprisutnost mo-bilnih ureaja, raunalstvo u oblaku, drutvene mree, veli-ke koliine podataka (Big Data) i Internet stvari (instrumenata i senzora). U 30 predavanja,

Kognitivna raunala i industrijsKi internet

26 prosinac 2013. Mrea

Kerrie Holley, IBM Fellow i konzultant za IT strategiju i transformacije, arhitekturu tvrtki i razvoj aplikacija

Damir Zec, poslovni direktor tvrtke IBM Hrvatska

Posebno predavanje na IBM Solution Summitu odrao je Kerrie Holley, IBM Fellow (poasna funkcija koju tvrtka dodjeljuje posebno zaslunim znanstvenicima u svojim redovima) i konzultant za IT strategiju i transformacije, arhitekturu tvrtki i razvoj aplikacija. U izlaganju koje je naslovio Tehnoloki trendovi budunosti: Nova era raunalstva Holley je govorio o tome kako drutvene mree i sve povezaniji ureaji generiraju sve vie podataka, koje analitikim tehnologijama moemo pretvoriti u novo znanje i uvide. Tu su i cloud tehnologije, koje su zauvijek promijenile nain potronje informatike. Vodee tvrtke koriste se svim tim tehnologijama - mobilnima te cloud i big data tehnologijama - za stjecanje novih korisnika, smanjenje trokova i nalaenje novih izvora prihoda. Dolazi doba raunala koja e sama uiti i koja e s

ljudima prirodno komunicirati. Sustavi budunosti pomoi e ljudima da donose bolje odluke na temelju analize sve vee koliine podataka. Mi ih zovemo kognitivnim raunalnim sustavima jer ue umjetnom inteligencijom i strojnim algoritmima koji im pomau da predviaju

Documents

Mreza 12-2013