MUZEJ ŠUMARSTVA I LOVA

PRIMJER: MUZEJ ŠUMARSTVA I LOVSTVA U KAŠTELU ZRINSKI U BRODU NA

KUPI

Sadržaj

UVOD ...................................................................................................................................................................... 3

1. DOSADAŠNJE AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI PROJEKTA ................................................................................ 4

1.1 INICIJATIVA HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA .............................................................................................. 4 1.2 AKTIVNOSTI GRADA DELNICE....................................................................................................................... 4

2. ZAKONSKE OSNOVE I MOGUĆNOSTI ZA OSNIVANJE MUZEJA .................................................................... 8

2.1 DEFINICIJA I TEMELJNI PREDUVJETI ZA OSNIVANJE MUZEJA ................................................................................. 8 2.2 VRSTE I OPREMA MUZEJA............................................................................................................................ 9 2.3 HODOGRAM AKTIVNOSTI ZA OSNIVANJE MUZEJA ILI ZAVIČAJNIH ZBIRKI............................................................... 14

3. OPRAVDANOST OSNIVANJA MUZEJA ILI ZAVIČAJNIH ZBIRKI U BRODU NA KUPI .................................... 16

3.1 OPRAVDANOST OSNIVANJA MUZEJA U BRODU NA KUPI .................................................................................. 16 3.2 OPRAVDANOST OSNIVANJA ZAVIČAJNIH ZBIRKI U BRODU NA KUPI..................................................................... 21

4. PRIJEDLOG LOKACIJE ZA OSNIVANJE MUZEJA I LOKACIJSKO-PROSTORNE PRETPOSTAVKE .................... 27

4.1 LOKACIJA KAŠTELA I OPIS POSTOJEĆEG STANJA .............................................................................................. 27 4.2 PRIJEDLOG PROSTORNE ORGANIZACIJE KAŠTELA KAO GRAĐEVINE MUZEJA ILI ZAVIČAJNE ZBIRKE .............................. 31 4.3 PROCJENA TROŠKOVA REKONSTRUKCIJE KAŠTELA ZRINSKI U GRAĐEVINU MUZEJA ILI ZAVIČAJNE ZBIRKE ..................... 37 4.4 PROCJENA TROŠKOVA ZA IZGRADNJU NOVE GRAĐEVINE MUZEJA ....................................................................... 38

5. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA OSNIVANJE I POSLOVANJE MUZEJA ............................................................ 40

5.1 POTREBNA FINANCIJSKA SREDSTVA ZA OSNIVANJE I POSLOVANJE MUZEJA ........................................................... 40 5.2 OSNIVAČI MUZEJA I PRIJEDLOG FINANCIRANJA MUZEJA ................................................................................... 44

6. MUZEJSKA GRAĐA U FUNKCIJI PROMOCIJE TRADICIJSKIH DJELATNOSTI I BAŠTINE GORANSKOG KRAJA 48

6.1 ŠUMARSTVO, LOVSTVO I OSTALE TRADICIJSKE DJELATNOSTI GORANSKOG KRAJA ...................................................49 6.2 LJEPOTA I OČUVANOST PRIRODNE BAŠTINE ................................................................................................... 53 6.3 PROMOCIJA VRIJEDNE KULTURNO-POVIJESNE BAŠTINE .................................................................................... 56

ZAKLJUČAK............................................................................................................................................................ 60

DODATAK STUDIJI ................................................................................................................................................ 61

7. MUZEJ U FUNKCIJI OPLEMENJIVANJA TURISTIČKE PONUDE I TRŽIŠNI POTENCIJAL PROJEKTA............... 62

7.1 TURISTIČKA PONUDA I KAPACITETI GORANSKOG KRAJA – SADAŠNJE STANJE ......................................................... 62 7.2 SWOT ANALIZA I TRŽIŠNI POTENCIJALI PROJEKTA........................................................................................... 66 7.3 PROJEKCIJA POTRAŽNJE ZA MUZEJOM I MARKETINŠKI PLANOVI ZA POSTIZANJE PROJEKCIJE ..................................... 75

8. EKONOMSKI I FINANCIJSKI ASPEKTI OPRAVDANOSTI OSNIVANJA MUZEJAU BRODU NA KUPI NA TRŽIŠNIM OSNOVAMA (PREFEASIBILITY STUDY) ................................................................................................ 87

8.1 FINANCIJSKE PROJEKCIJE I FORMIRANJE PRIHODA MUZEJA ............................................................................... 87 8.2 PROJEKCIJA TROŠKOVA POSLOVANJA ........................................................................................................... 92 8.3 OČEKIVANI FINANCIJSKI REZULTATI PROJEKTA................................................................................................ 97 8.4 EKONOMSKO-FINANCIJSKA OCJENA PROJEKTA ............................................................................................. 102

ZAKLJUČAK.......................................................................................................................................................... 107

2

POPIS ILUSTRACIJA ............................................................................................................................................. 109

LITERATURA.................................................................................................................................................... 111

STUDIJA OPRAVDANOSTI OSNIVANJA MUZEJA ŠUMARSTVA I LOVSTVA U KAŠTELU ZRINSKI U BRODU NA KUPI

Istraživački tim:

� Prof. dr. sc. Vinka Cetinski � Prof. dr. sc. Zdenko Cerović � Doc. dr. sc. Dora Smolčić Jurdana � Daniel Dragičević, asistent

Studenti:

� Damir Zamaklar � Adrijana Kliman � Ana Tabar � Daniel Lakošenja � Žarko Šajina

Konzultant:

� Prof. dr. sc. Jože Perić - voditelj

3

UVOD

Sukladno zaključku Poglavarstva Primorsko-goranske županije (Klasa: 022-04/07-

03/1, Ur.br.: 2170/1-04-01-07-17) od 04. siječnja 2007. godine u Proračunskom fondu za lovozakupnine za 2007. godinu osigurana su sredstva za izradu Studije opravdanosti za osnivanje Muzeja šumarstva i lovstva.

Slijedom informacija koje je u posljednjim mjesecima pismenim putem zaprimala

Primorsko-goranska županija, Hrvatsko šumarsko društvo iz Zagreba i Grad Delnice uz podršku Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, pokrenuli su inicijativu da se na području Gorskog kotara krene s realizacijom ideje o osnivanju Muzeja šumarstva i lovstva.

Grad Delnice je sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji i utvrđenim razvojnim

smjernicama predložio da se sadržaj Muzeja šumarstva i lovstva smjesti u Kaštel Zrinski koji se nalazi u samoj jezgri naselja Brod na Kupi i čija je rekonstrukcija i prenamjena u objekt s muzejsko-turističkim sadržajem već započela. Kaštel je 1651. godine dao sagraditi Petar Zrinski, a od 1978. godine u Zavodu za zaštitu spomenika registriran je kao zaštićeni spomenik kulture.

Tijekom proteklih godina u objektu je bio smješten Mjesni odbor, danas se u njemu

nalaze dva stanara, ali je Grad već započeo rješavanje njihovog zbrinjavanja. Kako bi Kaštel prenamijenili, započela je rekonstrukcija zgrade, a do sada su na objektu izvršeni uglavnom sanacijski radovi kao što su popravak krova, sanacija fasade te zamjena dijela dotrajalih prozora i ulaznih vrata.

Potreba osnivanja Muzeja na području goranskog kraja prepoznata na državnoj,

županijskoj i lokalnoj, pa će se ovom Studijom definirati osnovna polazišta za osnivanje i određivanje djelatnosti muzeja, zatim institucionalni okvir za financiranje te lokacijsko-prostorne pretpostavke Kaštela u Brodu na Kupi kako bi se prije izrade projektne dokumentacije i konačnog arhitektonskog rješenja definirali svi relevantni modaliteti i čimbenici za osnivanje Muzeja.

Popratni sadržaji i ponude muzejskih ustanova često mogu biti segment turističke ponude određenog kraja ili destinacije i u kontekstu podizanja efikasnosti i rentabilnosti muzejske ustanove mogu dati značajan doprinos. U dodatku Studije sagledat će se mogućnost za oplemenjivanje sadržaja muzeja u građevini Kaštela Zrinski s postojećim ponudama turističke destinacije.

4

1. DOSADAŠNJE AKTIVNOSTI NA REALIZACIJI PROJEKTA

Inicijativa o osnivanju Muzeja šumarstva i lovstva na području Gorskog kotara

pokrenuta je u drugoj polovici 2006. godine od strane Hrvatskog šumarskog društva iz Zagreba, a podršku njihovoj inicijativi da Gorski kotar kao najšumovitiji dio Hrvatske takav prostor i zaslužuje dao je Grad Delnice.

1.1 Inicijativa Hrvatskog šumarskog društva

Hrvatsko šumarsko društvo osnovano je 1846. godine i smatra se pokretačem svih

značajnih postignuća šumarske prakse, obrazovanja i znanosti. Do danas je Društvo potaklo mnogobrojne projekte, a među najznačajnijima su: donošenje prvog Zakona o šumama iz 1852. godine, početak rada Gospodarskog-šumarskog učilišta 1860. godine, pokretanje Šumarskog lista, utemeljenje Šumarskog muzeja, organizacija mnogobrojnih znanstvenih i stručnih savjetovanja i rasprava temeljem kojih su donesene mnogobrojne odluke, propisi i napuci za rad u šumarstvu i preradi drva. Danas Hrvatsko šumarsko društvo broji preko 2700 članova u 19 ogranaka (Buzet, Delnice, Gospić, Senj, Ogulin itd.).

Gorski kotar je najšumovitiji dio Republike Hrvatske, a šume i šumsko zemljište

zauzimaju 75% njegove ukupne površine. Tradicija bavljenja šumarstvom i lovstvom seže daleko u prošlost. S obzirom da mnogobrojni europski gradovi, ali i poneki gradovi i mjesta u Republici Hrvatskoj (kao npr. Zagreb i Krasno) koji imaju daleko manju tradiciju bavljenja šumarstvom i lovstvom danas već imaju svoje tematske muzeje, prevladalo je stručno mišljenje da Grad Delnice, kao administrativno središte Gorskog kotara zaslužuje tematski muzej u kojemu će biti prikazan život i tradicijske djelatnosti i vrijednosti goranskog kraja.

Stoga je, Hrvatsko šumarsko društvo krajem 2006. godine pismenim putem izrazilo

svoju spremnost da stručnim radom pomogne u pokretanju inicijative za osnivanje Muzeja šumarstva i lovstva u Gorskom kotaru. U cilju što kvalitetnije realizacije Društvo je u pripremu projekta pozvalo predstavnike Grada Delnica, Ministarstva šumarstva, poljoprivrede i vodnoga gospodarstva, Ministarstva kulture, Primorsko-goranske županije, Hrvatskih šuma i mnogobrojna lovačka društva.

Svi oni neosporno pružaju potporu pokretanju ideje za osnivanje Muzeja na području

Grada Delnica, međutim njihova je podrška barem zasada samo moralna i stručna. Hrvatsko šumarsko društvo kao udruga inženjera i tehničara šumarstva i lovačka društva izvore financiranja za osmišljavanje i provedbu projekta ne mogu osigurati, a Grad, Županija ili državna tijela odnosno ministarstva i Hrvatske šume još uvijek, osim moralne podrške, nisu dali prijedloge konkretnih iznosa i modaliteta sufinanciranja projekta.

1.2 Aktivnosti Grada Delnice

Potaknuti idejom Hrvatskog šumarskog društva Grad Delnice prihvatio je inicijativu i

predložio atraktivnu lokaciju za smještaj Muzeja na području Grada. Grad je kao i ostali

5

zainteresirani subjekti prepoznao značaj ovog projekta ne samo zbog promocije tradicijskih djelatnosti goranskog kraja već i zbog promocije izuzetno vrijedne prirodne i kulturno-povijesne baštine, čije vrijednosti objedinjene u projekt Muzeja mogu imati velik značaj i utjecaj na ukupnu turističku ponudu čitavog goranskog kraja.

Kako bi se za lokalno stanovništvo i mnogobrojne posjetitelje sačuvao i u funkciju

stavio izuzetno vrijedan, ali danas zapušten i neiskorišten spomenik kulturno-povijesne baštine na području Broda na Kupi, Grad je predložio da se Muzej smjesti u Kaštel Zrinski.

Kaštel Zrinski je spomenik kulture prve kategorije i kao takav upisan u Registar zaštićenih spomenika od 1978. godine. Godine 1651. Petar Zrinski dao je vjerojatno na mjestu starijeg frankopanskog dvorca iz 15. stoljeća sagraditi novi kaštel i uslijed intenzivnijeg korištenja prirodnih bogatstava, Zrinski svoju upravu i sudstvo iz nekadašnjih vinodolskih središta (Hreljin, Bribir i Ledenice) seli u Brod na Kupi. Objekt je vrlo zanimljiv, jer iako nema kulu ili zidine koji bi zasigurno pridonijeli njegovoj atraktivnosti, u svom prizemlju skriva podzemni hodnik koji vodi do obližnje pećine i Kupice, a originalan raspored prizemnih prostorija još uvijek je sačuvan. Skrivenim se hodnicima danas nikoga ne može provesti jer oni nisu uređeni, a isto tako se za turističke svrhe zbog oronulosti ne mogu koristiti niti četiri kata Kaštela.

U Kaštelu je proteklih godina bio smješten Mjesni odbor, a danas je objekt u

vlasništvu Grada koji rješava stambeno pitanje stanara koji se još uvijek u njemu nalaze. Već je sredinom devedesetih godina, i prije pokretanja inicijative za osnivanjem

Muzeja u goranskom kraju, Ministarstvo kulture izdvojilo sredstva za uređenje pročelja, popravak krovišta i postavljanje gromobrana, a 2005. godine Grad je s Primorsko-goranskom županijom potpisao ugovor vrijedan 80.000,00 kuna za sanaciju i uređenje prizemlja, izvedbu hidroizolacije podova i zidova te popločenje i zamjenu jednog dijela stolarije.

Financijska sredstva za uređenje i prenamjenu Kaštela u turističke svrhe Grad Delnice

tijekom prošle godine dobio je iz fondova Europske unije, točnije iz projekta iz programa Interreg IIIA, pod nazivom Svijet Kolpe. Sažetak projekta čija je realizacija već započela je sljedeći: Projekt: Svet Kolpe Ref. broj: 121749 Prijavitelj: Grad Delnice Program: Interreg IIIA – Neighbourhood programme HU-SLO-HR 2006 Prioritet: Ekonomska i socijalna kohezija i razvoj ljudskih potencijala Mjera: 1.3. Zajedničko turističko i kulturno područje Ukupna vrijednost projekta: 128.314,00 EUR (949.500,00 kn) uključuje i sufinanciranje

prijavitelja Trajanje projekta: 24 mjeseca (ožujak 2006. – ožujak 2008.)

Glavni ciljevi projekta: formiranje i kreiranje novog turističkog proizvoda koji će omogućiti razvoj na osnovi visokovrijednog, samoodrživog regenerativnog turizma na ruralnom području.

6

Ciljane skupine: zahtjevniji klijenti koji su ekološki osviješteni i očekuju kvalitetnije

turističke usluge (lječilišni kapaciteti, ruralni turizam, interakcija s lokalnim stanovništvom, jednostavnost i svjesno korištenje prirodnih potencijala i slično).

Očekivani rezultati:

• utvrđene, uređene i opremljene lokacije – ukupno 40 energetskih točaka u području gornjeg toka rijeke Kupe sa 7 litopunkturnih označenih pozicija, portal i 15 koncipiranih meditacijskih putova i šetnica, postavljene informacijske table i uređena odmorišta s pripadajućom opremom za odmor

• izrada integralnog koncepta novog turističkog proizvoda

• izrada vodiča, brošura, mapa i letaka i definirani sadržaji s programom lječilišnih potencijala područja za masovnu distribuciju (promotivni tiskani materijali)

• izrađena projektna dokumentacija (idejni i glavni projekt) uređenja objekta Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi

• organizirane radionice s turističkom tematikom kao osnova za pružanje informacija potencijalnim partnerima te kao osnova za uključenje lokalnog stanovništva, malih i srednjih poduzeća iz proizvodnog, ugostiteljskog i turističkog miljea u project kao i stvaranje mogućnosti za nastajanje novih proizvodno-uslužnih djelatnosti na projektnom području.

• marketing i promocijske aktivnosti na obje strane državne granice kreiranjem internet portal/stranice sa sadržajem i informacijama o projektu, medijsko praćenje projekta, organizacija i predstavljanje projekta na lokalnim događanjima i slično.

Osnova projekta: proizlazi iz zajedničkog rada i koordinacije općina i gradova na

području gornjeg toka rijeke Kupe i predstavlja nadogradnju Zajedničkog turističkog područja „Po Kupi i Žumberku“. Priroda na području gornjeg toka rijeke Kupe netaknuta je i predstavlja izniman regenerativni i energetski potencijal.

Glavni problem: je nedovoljna svijest populacije te nerazvijenost područja, neorganizirana i nepovezana turistička ponuda, neadekvatnost i/ili nepostojanje smještajnih kapaciteta, nedostatak zajedničkih aktivnosti, neprepoznatljivost područja te rascjepkani marketing. Međutim, najveća prepreka koja sprječava razvoj ovoga područja je demografskog karaktera: starost populacije, niska gustoća naseljenosti, odljev mlade populacije, nedostatak gospodarskih mogućnosti i slično.

Snage i mogućnosti: Projekt je utvrdio mogućnosti za razvoj kroz utvrđivanje vrijednih karakteristika ovoga područja koje je potrebno definirati, zaštititi ih, staviti u javnu uporabu te predstaviti široj javnosti. Postojeće mogućnosti očituju se i u kreiranju „dubokog“ regenerativnog turizma osiguravajući simbiotsku koegzistenciju ljudi, prirode i prostora. Projekt je odlična prilika za poboljšanje demografske strukture te zadržavanje mladih na projektnom području u smislu sudjelovanja i doprinosa razvoju.

Prednosti projekta: potpomognute su i jakom međugraničnom suradnjom u zajedničkom korištenju prirodnih i kulturnih znamenitosti i potencijala kao i ljudskih resursa s naglaskom na zaštitu kulturnog nasljeđa kroz inovativne elemente turizma, formiranja bolje

7

strukture područja te stimulaciju poduzetništva i jačanja prepoznatljivosti i atraktivnosti područja.

Direktni korisnici projekta: sveukupno stanovništvo na području goranskog kraja, turisti te mala i srednja poduzeća – restorani, iznajmljivači smještajnih kapaciteta, mala seoska domaćinstva, farme, lokalni proizvođači hrane, javno-privatna poduzeća, lokalne udruge, turistički djelatnici i drugi.

Glavni sadržaj projekta Svet Kolpe temelji se na turističkoj valorizaciji područja i podizanju razine kvalitete turističke ponude koje obuhvaća uređenje geomantskih točaka, šetnica i odmorišta. Međutim, dio financijskih sredstava osiguran je i za uređenje fasade na Kaštelu Zrinski i izradu projektne dokumentacije za prenamjenu objekta u turističke svrhe. Aktivnosti za koje je već Grad Delnice raspisao javni natječaj te ugovorio izvođače i izrađivače, a konkretno su vezane uz radove na Kaštelu su slijedeće:

1. Rekonstrukcija fasade objekta Kaštel Zrinski: - ukupni iznos ugovorenih radova: 318.608,90 kn (bez PDV-a) - izvođač: „Gradnja“ d.o.o., P.Preradovića 25, Senj 53270 2. Izrada Idejnog i Glavnog projekta prenamjene (uređenja) objekta Kaštel Zrinski: - ukupni iznos ugovorenih radova: 126.300,00 kn (bez PDV-a) - izvođač: Arhitektonsko-građevinski atelje d.o.o., Ive Marinkovića 14, Rijeka

Grad je izrađivačima idejnog rješenja i projektne dokumentacije dao smjernice za prenamjenu objekta za kojeg je zamišljeno da u budućnosti služi u turističke svrhe. Zamišljeno je da se u prizemlju zgrade osmisli prostor za ugostiteljski objekt, info-punkt i recepciju, a drugi i treći kat trebali bi postati muzejski prostor. Prema prvoj varijanti koju je predložio Grad, četvrti bi se kat prenamijenio u smještajne kapacitete (apartmane).

S obzirom da su tijekom izrade Studije opravdanosti za osnivanje Muzeja šumarstva i

lovstva u objektu Kaštela izrađivači stupili u kontakt i usaglasili stavove s Gradom i izrađivačem projekta prenamjene Kaštela, u nastavku je u poglavlju 5. izrađen prijedlog prostorne organizacije Kaštela kao građevine u koju se može smjestiti muzej, i to sukladno preporukama i rješenjima koja će se u nastavku navesti u ovoj Studiji.

8

2. ZAKONSKE OSNOVE I MOGUĆNOSTI ZA OSNIVANJE MUZEJA

Odrednice i zakonske osnove za prijedlog osnivanja Muzeja šumarstva i lovstva u

Kaštelu u Brodu na Kupi su Zakon o muzejima (NN 142/98), Pravilnik o načinu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske (NN 120/02) i Pravilnik o stručnim i tehničkim standardima za određivanje vrste muzeja, za njihov rad te za smještaj muzejske građe i muzejske dokumentacije (NN 30/06).

2.1 Definicija i temeljni preduvjeti za osnivanje muzeja

Međunarodni savjet za muzeje (The International Council of Museums - ICOM)

definira muzeje kao nekomercijalne, stalne ustanove u službi društva i njegova razvitka, otvorene javnosti sa zadacima prikupljanja, konzerviranja, istraživanja, priopćavanja i izlaganja u svrhu proučavanja, naobrazbe i uživanja u materijalnim svjedočanstvima o ljudima i njihovoj okolini. Ova se definicija upotrebljava bez ograničenja koja proizlaze iz prirode upravnog tijela, teritorijalnog karaktera, funkcionalne strukture ili orijentacije zbirki ustanove o kojoj je riječ.

Muzejima se smatraju i prirodni, arheološki i etnografski spomenici i nalazišta,

ustanove koje izlažu žive primjerke biljaka i životinja, kao što su botanički i zoološki vrtovi, akvariji i vivariji, znanstveni centri i planetariji, konzervatorski zavodi i rezervati prirode, pa se sukladno Zakonu muzeji mogu organizirati i na otvorenom. Muzejska djelatnost obuhvaća poslove oko skupljanja, čuvanja i istraživanja civilizacijskih, kulturnih i prirodnih dobara te njihovu stručnu i znanstvenu obradu i sistematizaciju u zbirke. Zbirke su pokretno kulturno dobro te je potrebno njihovo trajno zaštićivanje. Zaštićuje se muzejska građa, muzejska dokumentacija, muzejski lokaliteti i nalazišta.

Djelatnost muzeja je također neposredno i posredno predočavanje javnosti muzejske građe putem stalnih i povremenih izložaba, objavljivanje podataka i spoznaja o muzejskoj građi i muzejskoj dokumentaciji putem stručnih, znanstvenih i drugih obavijesnih sredstava.

Ukratko se, stoga, može reći da muzejsku djelatnost dijelimo na primarnu

(sakupljanje, obrada i zaštita građe) i sekundarnu koja proizlazi iz primarne djelatnosti, a obuhvaća kulturno-obrazovnu djelatnost odnosno prezentiranje građe, publiciranje te marketinšku i pedagošku djelatnost.

Muzejska je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se kao javna

služba, a muzej kao javnu ustanovu mogu osnovati Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, gradovi i općine, te domaće pravne i fizičke osobe. Značajno je napomenuti da muzej može osnovati i više osnivača, a međusobna prava i obveze osnivača uređuju se ugovorom.

9

Prema Zakonu o muzejima osnovna sredstva za rad muzeja osiguravaju osnivači, a sredstva za posebne programe osim osnivača, ovisno o interesu i djelokrugu programa sufinanciranje može biti organizirano i od strane tijela državne županija, gradova i općina na području kojih se program ostvaruje te drugih pravnih i fizičkih osoba. Sredstva za rad muzeji osiguravaju i iz vlastitih prihoda, sponzorstvima, darovanjima i na drugi način u skladu sa Zakonom.

Osnovna četiri preduvjeta koji moraju biti zadovoljeni i osigurani da bi se osnovao muzeja su sljedeći:

• muzejska građa koju čine predmeti koji se prema zahtjevima baznih struka ustrojavaju u zbirke muzejskih predmeta

• prostor

• oprema i sredstva za rad i

• stručno osoblje. Postojanje uvjeta za osnivanje muzeja utvrđuje se rješenjem Ministarstva kulture po

prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća, koje je dužno svoje mišljenje osnivaču dati najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja zahtjeva za osnivanjem muzeja.

2.2 Vrste i oprema muzeja

Sukladno zakonskim odredbama postoje dvije osnove kategorije u koje se muzeji

mogu svrstavati i osnivati na području Republike Hrvatske, a to su:

• muzeji prema vrsti građe i

• muzeji prema teritorijalnom obuhvatu.

Muzeji koji se osnivaju s obzirom na kategoriju građe koju posjeduju mogu biti opći muzeji ili specijalizirani muzeji.

Opći muzej ima najmanje dvije raznorodne zbirke muzejskih predmeta koje predstavljaju kulturno-povijesne, umjetničke, tehničko-tehnološke i prirodne i/ili druge značajke teritorija za koji je muzej osnovan.

Specijalizirani muzeji imaju najmanje jednu zbirku muzejskih predmeta od interesa za jednu ili više srodnih temeljnih znanstvenih disciplina, ili jednu ili više specifičnih ljudskih djelatnosti. Specijalizirani muzeji su arheološki, etnografski, tehnički, povijesni, prirodoslovni, umjetnički i muzeji primijenjenih umjetnosti te ostali specijalizirani muzeji kao što bi na primjer mogao biti Muzej šumarstava i lova.

Svi muzeji i zbirke koje se mogu osnivati samostalno unutar ustanova i drugih pravnih

osoba, obvezno se bez obzira na vrstu, povezuju u Sustav muzeja Republike Hrvatske. Unutar Sustava muzeja obavlja se matična djelatnost kao organizirani oblik stručnog djelova-nja, čiji je osnovni cilj poboljšanje kvalitete djelovanja muzeja, uspostavljanjem jedinstvenih standarda i normi za obavljanje muzejske djelatnosti. U pravilu, matična djelatnost obuhvaća

10

poslove stručnog nadzora nad radom muzeja, stručnu pomoć, unapređenje stručnog rada u muzejima te usklađivanje rada unutar Sustava muzeja.

Matična se djelatnost može obavljati na dvije razine, odnosno na teritoriju države i

regionalno, a kriteriji za određivanje matičnih muzeja, koji provode matičnu djelatnost prve razine su sljedeći:

• sveobuhvatnost muzejske građe i dokumentacije na državnoj razini i najviša kate-gorija muzejske građe i muzejske dokumentacije;

• broj i sveobuhvatnost stručnog muzejskog osoblja;

• odgovarajuća informatička i tehnička opremljenost;

• odgovarajuća razina zaštite muzejske građe i muzejske dokumentacije;

• odgovarajuća razina prezentacije muzejske građe i muzejske dokumentacije, s obzirom na izložbenu i izdavačku djelatnost;

• razvijena edukativna djelatnost;

• razvijeni odnosi s javnošću.

U Republici Hrvatskoj nositelji provedbe matične djelatnosti prve razine su sljedeći specijalizirani matični muzeji:

• za sve umjetničke muzeje i muzeje primijenjenih umjetnosti koji djeluju na području RH matični muzej je Muzej za umjetnost i obrt, Zagreb

• za sve arheološke muzeje koji djeluju na području RH matični muzej je Arheološki muzej u Zagrebu

• za sve povijesne muzeje koji djeluju na području RH matični muzej je Hrvatski povijesni muzej, Zagreb

• za sve etnografske muzeje koji djeluju na području RH matični muzej je Etnografski muzej, Zagreb

• za sve prirodoslovne muzeje koji djeluju na području RH matični muzej je Hrvatski prirodoslovni muzej, Zagreb

• za sve tehničke muzeje (muzeje znanosti i tehnologije) koji djeluju na području RH matični muzej je Tehnički muzej, Zagreb

Provedba matične djelatnosti na prvoj razini određuje se za područje cijele države, a uključuje povezivanje svih muzeja i zbirki u Republici Hrvatskoj. Provedba matične djelatnosti na drugoj razini određuje se za određeno područje, a radi vertikalnog povezivanja muzeja unutar Sustava muzeja.

Usklađivanje rada unutar Sustava muzeja planira se, koordinira i obavlja putem Vijeća za matičnu djelatnost. Vijeća za matičnu djelatnost čine čelnici matičnih muzeja ili odjela tj. zbirki općih muzeja, koji provode matičnu djelatnost na drugoj razini. Za prirodoslovne muzeje u Vijeću muzeja su ravnateljica Hrvatskog prirodoslovnog muzeja i ravnateljica Prirodoslovnog muzeja Rijeka.

11

Matični muzeji, koji obavljaju matičnu djelatnost druge razine određeni su i djeluju prema teritorijalnom (regionalnom), povijesnom, te stručnom odnosno znanstvenom kriteriju. Kriteriji za matične muzeje, koji obavljaju matičnu djelatnost druge razine su sljedeći:

• sveobuhvatnost na određenom području i visoka kategorija muzejske građe i muzejske dokumentacije;

• broj i osposobljenost stručnog muzejskog osoblja;

• odgovarajuća informatička i tehnička opremljenost;

• odgovarajuća razina zaštite muzejske građe i muzejske dokumentacije,

• odgovarajuća razina prezentacije muzejske građe i muzejske dokumentacije, s obzirom na izložbenu i izdavačku djelatnost;

• razvijena edukativna djelatnost;

• razvijeni odnosi s javnošću.

Nositelji provedbe matične djelatnosti druge razine za muzeje i muzeje na otvorenom su na području Republike Hrvatske specijalizirani sljedeći matični muzeji ili odjeli tj. zbirke općih muzeja:

• za umjetničke muzeje i muzeje primijenjenih umjetnosti – Javna ustanova Zbirka umjetnina Ante i Wiltrude Topić Mimara - Muzej Mimara, Zagreb; Moderna galerija, Zagreb; Muzej suvremene umjetnosti, Zagreb.

• za arheološke muzeje - Arheološki muzej Istre, Pula; Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split; Arheološki muzej, Split; Arheološki muzej Zadar; Muzej Slavonije, Osijek.

• za povijesne muzeje - Muzej Slavonije, Osijek; Muzej grada Zagreba; Pomorski i povijesni muzej hrvatskog primorja Rijeka; Muzej grada Splita.

• za etnografske muzeje - Etnografski muzej Istre, Pazin; Etnografski muzej Split; Dubrovački muzeji, Etnografski muzej; Muzeji Hrvatskog zagorja - Muzej Staro selo, Kumrovec.

• za prirodoslovne muzeje - Prirodoslovni muzej, Rijeka.

• za tehničke muzeje - Muzej Slavonije, Osijek (tehnički odjel); Muzej prehrane Podravka, Koprivnica.

Matični muzeji druge razine koordiniraju rad ostalih muzeja i zbirki na njihovom

području djelovanja (regionalno). Muzeji matične djelatnosti druge razine nadziru i pružaju stručnu pomoć u obliku konzultacija, naputaka i suradnje u vezi sa skupljanjem, istraživa-njem, dokumentacijom, čuvanjem, zaštitom i izlaganjem građe, kao i davanja mišljenja na godišnje planove rada i izvješća rada. Stručna pomoć se provodi na zahtjev muzeja, osnivača muzeja ili zbirke, te zbog potreba provođenja zajedničkih programa na regionalnoj, državnoj, međunarodnoj ili drugoj razini.

Stoga, muzeji matične djelatnosti druge razine mogu nadzirati i koordinirati rad

zavičajnih zbirki koje predstavljaju pokretna kulturna dobra koja se odnose na prirodu,

12

etnografiju, povijest ili druge djelatnosti nekog kraja, a nisu sveobuhvatno organizirane u smislu muzejske djelatnosti (broj stručnog osoblja, prostor, oprema, odnosi s javnošću edukacija), pa su s tog aspekta puno jednostavnije za osnivanje i vođenje u sredinama gdje postoje matični muzeji prve ili druge razine, kao što je to primjer i u Delnicama.

Prema teritorijalnom području obavljanja muzejske djelatnosti muzeji mogu biti:

• nacionalni

• regionalni

• lokalni (zavičajni).

Nacionalni muzej obavlja muzejsku djelatnost za područje Republike Hrvatske i ima muzejsku građu koja je od osobitog značenja za Republiku Hrvatsku. U pravilu, nacionalni muzej uvijek ima zbirke i dokumentaciju od osobitog značenja za povijest, kulturu, prirodu, znanost i tehniku koja se vezuje uz prostorni obuhvat Republike Hrvatske.

Regionalni muzej obavlja muzejsku djelatnost na području jedne ili više općina i

gradova ili na području šire regije (županije), dok lokalni odnosno zavičajni muzej obavlja muzejsku djelatnost na određenom lokalnom području kao što su na primjer grad ili općina ili više gradova i općina.

Analizirajući muzeje prema teritorijalnom principu značajno je naglasiti da prilikom njihovog osnivanja istih, osnivači moraju voditi računa o zadovoljavanju posebnih standarda koji se vezuju uz broj zaposlenih stručnih osoba i raspoloživi prostor muzeja.

Kriteriji koji se sukladno vrstama muzeja prema teritorijalnom obuhvatu u kontekstu najmanjeg propisanog broja zaposlenih za obavljanje stručnih poslova moraju zadovoljiti su slijedeći:

• u nacionalnom muzeju za obavljanje stručnih poslova mora biti zaposleno najmanje:

7 kustosa, a najmanje 3 u zvanju muzejskog savjetnika, 1 dokumentarist, 1 muzejski pedagog, 1 informatičar, 1 diplomirani knjižničar, 1 restaurator, 1 osoba zadužena za marketing i odnose s javnošću.

za obavljanje pomoćnih stručnih poslova mora biti zaposleno najmanje:

4 muzejska tehničara, 3 preparatora, 1 knjižničar, 1 fotograf.

13

• u regionalnom muzeju za obavljanje stručnih poslova mora biti zaposleno najmanje:

5 kustosa, a najmanje 1u zvanju muzejskog savjetnika, 1 dokumentarist, 1 muzejski pedagog, 1 informatičar, 1 diplomirani knjižničar, 1 restaurator, 1 osoba zadužena za marketing i odnose s javnošću.

za obavljanje pomoćnih stručnih poslova mora biti zaposleno najmanje:

3 muzejska tehničara, 1 preparator.

• u lokalnom (ili zavičajnom) muzeju za obavljanje stručnih poslova mora biti zaposlen najmanje:

1 kustos

za obavljanje pomoćnih stručnih poslova mora biti zaposlen najmanje:

1 muzejski tehničar.

Kriteriji koji se sukladno vrstama muzeja prema teritorijalnom obuhvatu u kontekstu

primjereno opremljenog prostora za postavke muzeja i obavljanje stručnih poslova moraju zadovoljiti su slijedeći:

• za obavljanje djelatnosti nacionalni i regionalni muzeji te matični muzeji prve i druge razine moraju imati primjereno opremljene prostore, u skladu s vrstom i opsegom muzejske građe te s brojem zaposlenih djelatnika te se moraju sastojati od slijedećih prostorija:

čuvaonica za muzejsku građu, prostor za prijam novih predmeta (karantena), zasebni prostor za uvid u muzejsku građu, zasebna čuvaonica za muzejsku dokumentaciju, zasebni prostor za korištenje muzejske dokumentacije, izložbeni prostor za stalne izložbe, izložbeni prostor za povremene izložbe, prostor za edukativni rad, restauratorska radionica, fotografski studio, prostor za prijam građe i manipulaciju njome, knjižnicu s čitaonicom, zasebno spremište knjižnične građe, radionicu za tehničku pripremu izložbi,

14

prijamni prostori: ulazni i informativni punkt, radne sobe: za stručno i tehničko osoblje i administraciju, muzejsku prodavaonicu.

• za obavljanje djelatnosti lokalni ili zavičajni muzej mora imati primjereno opremljene prostore u skladu s vrstom i opsegom muzejske građe te s brojem zaposlenih djelatnika te se moraju sastojati od slijedećih prostorija:

čuvaonicu za muzejsku građu, izložbeni prostor, prostor za muzejsku dokumentaciju, preparatorsku radionicu, prostor za prijam građe i manipulaciju njome, prostor za rad s korisnicima, informativni punkt, prostor za stručno i tehničko osoblje.

Bez obzira na vrstu muzeja prema vrsti građe ili prema teritorijalnom principu muzeji

prilikom osnivanja moraju imati odgovarajuću opremu koja osigurava uvjete za obavljanje muzejske djelatnosti, i to s obzirom na namjenu prostorija, režim dostupnosti i mjesta u Sustavu muzeja Republike Hrvatske muzeji (muzeji prve ili druge razine matičnosti). Oprema u prostorima u kojima se čuva i izlaže muzejska građa i muzejska dokumentacija mora biti u skladu s potrebama provođenja mjera preventivne zaštite.

2.3 Hodogram aktivnosti za osnivanje muzeja ili zavičajnih zbirki

Predloženi hodogram Ministarstva kulture za postupak osnivanja i registracije

muzeja ili zavičajne zbirke sastoji se od sljedećih deset koraka:

1. korak: određivanje osnivača - sukladno članku 16. Zakona o muzejima (NN 142/98), a osnivač može biti npr. Republika Hrvatska, županije, gradovi, općine, domaća fizička i pravna osoba.

2. korak: zadovoljavanje uvjeta za osnivanje muzeja ili muzejske zbirke iz članka 17. Zakona o muzejima – prikupljanje i osiguravanje muzejske građe, muzejske dokumentacije, prostora, opreme i sredstava za rad te stručnog osoblja.

3. korak: konzultacija Sustava muzeja (mreža muzeja) kojim upravlja Muzejski dokumentacijski centar. Za svaku vrstu muzeja ili zavičajne zbirke koja se planira osnovati unaprijed je, i to temeljem Pravilnika o načinu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja (NN 120/02) određen matični muzej koji će ubuduće koordinirati i pratiti rad muzeja ili zavičajne zbirke u osnivanju.

4. korak: upućivanje zahtjeva za osnivanje muzeja ili zavičajne zbirke Hrvatskom muzejskom vijeću, savjetodavnom tijelu Ministarstva kulture za dobivanje prethodnog mišljenja o postojanju uvjeta iz članka 17. Zakona o muzejima.

15

5. korak: izrada nacrta odluke o osnivanju – u slučajevima kada je osnivač Republika Hrvatska, odluka se donosi u obliku uredbe Vlade Republike Hrvatske o osnivanju muzeja ili zakona koji donosi Hrvatski sabor (sukladno članku 12. i 13. Zakona o ustanovama NN br.76/93, 29/97 i 47/99), a ostali osnivači donose odluku o osnivanju. U slučaju kada postoji više osnivača jednog muzeja ili zavičajne zbirke, sklapa se ugovor o osnivanju muzeja.

6. korak: prijedlog odluke o osnivanju muzejske javne ustanove (kada su osnivači grad, općina, županija) upućuje se Ministarstvu kulture na ocjenu sukladnosti sa zakonskim odredbama (prema članku 8. Zakona o ustanovama i članka 15. Zakona o ustrojstvu i djelokrugu središnjih tijela državne uprave (NN br. 199/03, 30/04, 136/04 i 22/05).

7. korak: priprema sadržaj akta o osnivanju sukladno članku 13. Zakona o ustanovama i odredbama Zakona o muzejima (odredbe o djelatnosti članak 5., ustrojstvu i upravljanju muzejom članak 23. do 32.) kojim će se definirati izvori financiranja, sredstvima za rad muzeja, pravilnici i akti ustanove, imenovanje privremenog ravnatelja za obavljanje zadaća iz članka 15. Zakona o ustanovama) i druge potrebne radnje za uspostavu i osnivanje muzeja ili muzejske zbirke.

8. korak: Osnivač (Vlada RH ili Hrvatski sabor, županija, grad ili općina) donosi akt o osnivanju i imenuje privremenog ravnatelja muzeja.

9. korak: Nakon što osnivač donese akt o osnivanju i Ministarstvo kulture donese rješenje o postojanju uvjeta za osnivanje muzeja, te ocjeni sukladnosti sa zakonom za javne ustanove; privremeni ravnatelj podnosi prijedlog sudskom registru nadležnog Trgovačkog suda radi registracije muzeja; pribavlja broj poslovnog subjekta pri Državnom zavodu za statistiku i otvara žiro račun u banci.

10. korak: registracija muzeja u sudskom registru.

Fazom registracije muzeja završava se proces osnivanja, a muzej se prijavljuje u Očevidnik muzeja te muzeja, galerija i zbirki unutar ustanova i drugih pravnih osoba u kojoj je potrebno evidentirati sljedeće podatke: naziv muzeja, sjedište, vrstu muzeja, osnivača, ustanovu ili drugu pravnu osobu unutar koje se osniva muzej ili zavičajna zbirka, osnivački akt, statut, broj i datum sudske registracije, podatke o ravnatelju, voditelju ustrojstvene jedinice i eventualno ostale podatke značajne za obavljanje djelatnosti muzeja.

16

3. OPRAVDANOST OSNIVANJA MUZEJA ILI ZAVIČAJNIH ZBIRKI U BRODU NA KUPI

Sukladno zakonskim odredbama i temeljnim preduvjetima za osnivanje muzeja koji su

obrađeni u prethodnom poglavlju, u nastavku se ocjenjuje i analizira opravdanost i mogućnosti za osnivanje muzejske ustanove u Brodu na Kupi i to prema vrsti građe koja se kani prikupljati i teritorijalnom obuhvatu buduće muzejske ustanove.

3.1 Opravdanost osnivanja muzeja u Brodu na Kupi

Prijedlog određivanja vrste muzeja: S obzirom na uvjete i standarde za osnivanje

muzeja realno je u zatečenim uvjetima razmišljati jedino o osnivanju lokalnog (zavičajnog) muzeja koji bi sakupljao, obrađivao i prezentirao javnosti kulturnu i prirodnu baštinu Gorskog kotara. S obzirom na vrstu građe koja se može prezentirati optimalno bi bilo razmišljati o osnivanju općeg muzeja koji bi u sebi sadržavao i povijesne, etnografske, prirodoslovne, lovačke i šumarske zbirke jer u protivnom ograničavanjem muzejske zbirke na samo jedan segment (npr. šumarstvo i lovstvo), rezultati osnivanja muzeja koji za cilj imaju kroz zaštitu i promociju prirodne, kulturno-povijesne baštine i tradicijskih djelatnosti podići razinu kvalitete turističke ponude goranskog kraja, zasigurno ne bi postigli efikasnost kakva se može očekivati kombinacijom različitih muzejskih zbirki.

Potrebni uvjeti za osnivanje muzeja: Osnovni uvjeti za pokretanje postupka osnivanja muzeja su građa, prostor i stručno osoblje. Kao prostor budućeg muzeja već je definiran Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi koji je pod spomeničkom zaštitom. Djelatnost muzeja treba organizirati osnivač, a sukladno zakonskim odredbama u muzeju lokalnog značaja potrebno je zaposliti dva djelatnika za čiji rad sredstva osigurava osnivač. S obzirom da eventualna muzejska građa još uvijek nije sakupljena, u ovoj fazi, izbor i nabavka muzejske građe ostaje prioritetni zadatak u osiguravanju osnovnih uvjeta za osnivanjem muzeja.

Muzejska građa: Prikupljanju građe treba pristupiti ciljano i planski. S obzirom da se za osnivanje općeg muzeja treba prikupiti građa za barem dvije (ili više) osnovne zbirke predlaže se prikupljanje slijedećih: zbog tradicionalnih gospodarskih aktivnosti na području Gorskog kotara predlaže se prikupljanje zbirki vezanih uz šumarstvo i lovstvo, ali zbog izuzetnog značaja kulturno-povijesne i prirodne baštine toga kraja, isto tako se predlaže prikupljanje povijesne, etnografske i prirodoslovne građe koje bi činile opću zbirku muzeja.

Povijesna zbirka mora imati građu i dokumentaciju koja prati povijesni razvitak države, regije ili jedinice lokalne samouprave u određenom razdoblju ili obrađuje određeni povijesni događaj ili proces. Povijesnim muzejima pripadaju i memorijalni muzeji, vojni muzeji, muzeji povijesnih postrojbi, muzeji povijesnih osoba, povijesni lokaliteti (zgrade) i slično.

Etnografska zbirka ima građu i dokumentaciju koja se bavi tradicijskom kulturom,

društvenom poviješću, vjerovanjima, običajima, tradicionalnim vještinama i obrtima, a prirodoslovne zbirke su zbirke prirodnina s građom i dokumentacijom neke od

17

prirodoznanstvenih disciplina kao što su: geologija, biologija, paleontologija, mineralogija, petrografija, mikologija i slično.

Ostale specijalizirane zbirke među koje ubrajamo lovačku i šumarsku prikupljaju

zbirke sa specifičnom građom i dokumentaciju što u konkretnom slučaju osnivanja muzeja u goranskom kraju znači prikupljanje građe lovačke i šumarske struke.

Načini prikupljanja građe i stvaranje zbirki: Prikupljanje građe za muzej vrlo je zahtjevan i nimalo jednostavan zadatak. U konkretnom slučaju muzeja u Brodu na Kupi dio građe može se dobiti od regionalnih muzeja u Primorsko-goranskoj županiji koji su ujedno i muzeji druge razine matičnosti. U tom slučaju Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja vršio bi nadzor nad arheološkim, povijesnim i etnografskim zbirkama, a mogao bi također u budućem zavičajnom muzeju Gorskog kotara oformiti i svoje područne zbirke. Na isti način Prirodoslovni muzej Rijeka može vršiti stručni nadzor nad prirodoslovnim zbirkama i osnivati područnu zbirku.

Primjer za takove područne zbirke matičnih muzeja druge razine već postoje na širem području Istre i Kvarnera, i to kao Etnografska zbirka u Dobrinju i Muzejska zbirka kastavštine.

Ovakav način rada izuzetno je efikasan i preporučljiv za manje sredine jer ovakvim načinom organizacije rada uz nadzor muzeja druge razine matičnosti, znatno se smanjuju financijska sredstva potrebna za organizaciju i temeljni rad muzeja.

Kako bi se za muzejske postave prikupila što kvalitetnija građa, preporuka je da se ona prikuplja i lansiranjem pisma namjene osnivača (najčešće uz medijsku kampanju i angažman lokalnih medija: novina, radija i televizije) prema lokalnom stanovništvu. Na taj način, dio građe će zasigurno biti doniran muzeju dok će se za vrjednije predmete trebati planirati sredstva za otkup. Također bi za pomoć u nabavci građe trebalo kontaktirati pravne osobe koje se gospodarski ili znanstveno bave određenom djelatnošću i problematikom kao što su na primjer Hrvatske šume, Lovački savez Hrvatske, Prirodoslovno matematički fakultet, Šumarski fakultet ili Veterinarski fakultet. Za nabavku građe trajati će planirati period od jedne do dvije godine.

Za prikupljanje građe predlaže se osnivanje Stručne komisije za prikupljanje građe za

Zavičajni muzej Gorskog kotara čiji bi članovi trebali biti povjesničar, arheolog, etnograf, biolog, geolog i šumar.

Prostor: Za prostor muzeja namijenjen je Kaštel Zrinski, koji potpuno odgovara

muzejskoj namjeni. U dogovoru s arhtektonskom kućom koji priprema idejnu i projektu dokuemntaciju potrebno je zadovoljiti slijedeće standarde prostora koji su propisani za lokalni muzej:

• Čuvaonica za muzejsku građu Iako nije zakonom propisano, optimalni odnos izložbenog prostora i depoa (spremišta) izražava se omjerom 1:1. Kako mnogi muzeji ne mogu udovoljiti tako idealnim uvjetima prostora, zadovoljavajući odnos izložbenog prostora prema čuvaonici može biti i u

18

omjeru 1:2 ili čak 1:4. Depo (spremište) za spremanje i odlaganje građe mora biti suho i s konstantnom temperaturom (potrebno održavanje stalnih mikroklimatskih uvjeta). Za pohranu građe potrebna je nabavka metalnih ormara i polica.

• Izložbeni prostor Izložbeni prostor treba u većem dijelu planirati kao prostor za stalni postav po zbirkama, što je i zakonska obveza svakog muzeja, te prostor za povremene tematske izložbe koji se mijenja više puta godišnje. Za realizaciju stalnog postava potrebna je intenzivna suradnja stručnjaka i arhitekata koji pripremaju projektnu dokumentaciju jer stalni postav ima za cilj istaknuti građu koja će biti osnova komunikacije muzeja i njegove zbirke s javnošću. Uobičajeno je da kustos izrađuje koncepciju postava i vrši odabir građe, a tek sukladno njegovim zahtjevima, arhitektonsko rješenje: idejno i izvedbeno s troškovnikom izrađuje arhitekta. Uvriježeno je pravilo da danas za metar kvadratni

uređenog stalnog postava treba utrošiti približno 10.000,00 kn. Cijena uključuje izradu vitrina, osvjetljenja, dizajn interijera vitrina i slično.

• Prostor za muzejsku dokumentaciju S obzirom da se većina dokumentacije danas čuva u digitalnom obliku prostor za muzejsku dokumentaciju može biti smješten u svega nekoliko metalnih ormara (preporuka je 4 do 5 komada), odnosno u prostoru veličine svega 10 m2.

• Preparatorska radionica i prostor za prijem i manipulaciju građom Ako se radi o općem muzeju s nekoliko zbirki u kojoj je zaposlen samo jedan djelatnik kao tehničko osoblje, nije moguće očekivati da će preparatorska radionica moći svrsishodno i efikasno funkcionirati odnosno da će tehničar biti u mogućnosti vršiti prepariranja za sve zbirke. Realno je za očekivati da će tehničar vršiti poslove primarne zaštite cjelokupne građe. Stoga prostor preparatorske radionice, prijema i manipulacije građe može iznositi svega 40-tak kvadrata i bilo bi poželjno da je smještena u prizemlju zgrade.

• Prostor za rad s korisnicima Za rad s korisnicima treba planirati jednu multifunkcionalnu dvoranu u kojoj će se moći održavati povremene tematske izložbe, radionice i predavanja. Prostor bi trebao biti u prizemlju zgrade, ali može i na nižim katovima. Minimalna površina jedne multifunkcionalne dvorane za rad s grupama od tridesetak osoba iznosi približno 40 kvadrata.

• Informativni punkt Informativni punkt treba biti smješten na samom ulazu u zgradu. Prostor je to u kojem bi posjetitelj trebao dobiti sve informacije o prirodnoj i kulturnoj baštini te tradicijskim djelatnostima goranskog kraja. Mjesto je to na kojem će se također kupovati ulaznice za muzej, suveniri, a potrebno je planirati i garderobni prostor.

19

• Prostor i oprema za stručno i tehničko osoblje Za stručno osoblje treba planirati radnu prostoriju s dva do tri radna mjesta. Radno mjesto tehničara je u preparatorskoj radionici, a eventualno se za kvalitetnije pružanje usluga posjetiteljima može računati na zapošljavanje još jednog pomoćnog djelatnika na informativnom punktu. Iako nije zakonom propisano u prostoru muzeja trebalo bi planirati i prostor za knjižnicu. Knjižnica može zauzimati prostor od svega 15-20 kvadrata. Od opreme je potrebno planirati metalne police, radne stolove, kompjutersku opremu: računala, pisače, skenere, telefonsku centralu, fotokopirni aparat i drugu uredsku opremu neophodnu za uspostavu sustava upravljanja muzejom.

• Stručno osoblje Zavičajni muzej mora imati najmanje zaposlenog jednog stručnog djelatnika (kustos) i jednog tehničkog djelatnika. Ako se u muzeju osnuje više zbirki kustos se treba opredijeliti za vođenje jedne zbirke i raditi kao kustos pedagog, dok bi brigu nad ostalim zbirkama vršili matični muzeji u smislu nadzora, pružanja stručne pomoći i slično. Tehničar muzeja mora voditi brigu o preventivnoj zaštiti građe.

Radi usporedbe i prikupljanja dodatnih korisnih informacija o zavičajnim muzejima koji danas djeluju na području Republike Hrvatske u prilogu se dostavlja lista zavičajnih muzeja i njihove internetske stranice:

• Zavičajni muzej Baška http://www.tz-baska.hr

• Zavičajni muzej Biograd n/m http://www.biogradnamoru.hr/zavicajni_muzej/

• Zavičajni muzej Buzet http://www.buzet.hr

• Zavičajni muzej Donja Kupčina http://www.tzzz.hr/novo/kultura/kul1mgz1.htm

• Zavičajni muzej grada Rovinja http://www.muzej-rovinj.com

• Zavičajni muzej Našice http://www.mdc.hr/nasice

• Zavičajni muzej Ogulin http://www.ogulin.hr/grad/muzej.htm

• Zavičajni muzej Ozalj http://ozalj.netfirms.com/muzej.htm

• Zavičajni muzej poreštine http://www.poup.hr

• Zavičajni muzej Slatina http://www.pou-slatina.hr/muzej.asp

• Zavičajni muzej Stjepan Gruber http://www.zupanja.hr/muzej.php

• Zavičajni muzej Vela Luka http://www.vela-luka.hr

20

Zaključno se može istaći da se u slučaju osnivanja zavičajnog (lokalnog) muzeja u Kaštelu Zrinski u Brodu na Kupi moraju osigurati preduvjeti i realizirati sljedeće aktivnosti:

PREDUVJETI I AKTIVNOSTI ZA OSNIVANJE ZAVIČAJNOG MUZEJA U KAŠTELU

ZRINSKI U BRODU NA KUPI

Vrsta muzeja prema teritorijalnom području obavljanja djelatnosti: zavičajni (lokalni) muzej osnovan kao samostalna pravna osoba Vrsta muzeja prema vrsti građe: opći muzej Razina matičnosti: druga razina matičnosti Osnivač muzeja: za definirati - država, grad, općina,

županija, pravna ili fizička osoba

Prostor za djelovanje muzeja: Kaštel Zrinski koji uz rekonstrukciju i prenamjenu u potpunosti odgovara muzejskoj namjeni

Građa muzeja: prioritet provesti postupak definiranja i

prikupljanja građe

Minimalni broj zaposlenih: 3 djelatnika (ravnatelj, kustos i muzejski tehničar) za obavljanje muzejske djelatnosti

1 djelatnik za obavljanje ostalih aktivnosti koje proizlaze iz obaveza djelovanja pravnih osoba

(administrativni tehničar) 1 ugostiteljski djelatnik - alternativno

Minimalni rokovi za stavljanje muzeja u funkciju nakon definiranja osnivača i osiguranja financijskih sredstava: za rekonstrukciju Kaštela – 1 godina za osnivanje pravne osobe i

zapošljavanje djelatnika – ½ godine za prikupljanje građe – 2 godine1

1 Prikupljanje građe za muzeje zahtjevan je zadatak i s financijskog, ali isto tako i s aspekta dugotrajnosti. U

slučaju Muzeja u Brodu na Kupi građa bi se mogla prikupljati temeljem raspisanih oglasa u medijima javnog

21

Hodogram aktivnosti u slučaju osnivanja zavičajnog muzeja u Brodu na Kupi :

• definiranje osnivača

• osiguravanje financijskih sredstava za uređenje muzeja i prikupljanje muzejske građe

• osiguravanje prostora - rekonstrukcija Kaštela

• osnivanje muzeja i izbor ravnatelja

• formiranje komisije za definiranje, izbor i osiguravanje muzejske građe

• prikupljanje građe za zavičajni muzej

• nabavka muzejske opreme

3.2 Opravdanost osnivanja zavičajnih zbirki u Brodu na Kupi

Mogućnost osnivanja zbirki kao podružnica javnih ustanova (muzeja): Prema Zakonu o ustanovama (NN29/97) javne ustanove mogu imati jednu ili više podružnica (odjel, zavod, centar, zbirka i slično). Shodno tome prilikom sagledavanja raspoloživih mogućnosti za osnivanje muzeja u Brodu na Kupi, kao jednu od mogućnosti valja sagledati i osnivanje podružnice već postojećih muzeja s područja Primorsko-goranske županije ili neke druge javne ustanove u prostoru Kaštela u Brodu na Kupi.

Podružnica, u ovom slučaju zbirke, mogla bi se organizirati kao ustrojstvena jedinica jedne od ustanova (muzeja) za koju je aktom o osnivanju ili statutom utvrđeno da samostalno obavlja djelatnosti ustanove i sudjeluje u pravnom prometu. Međutim, u tom slučaju, zbirka kao dio ustrojstvene jedinice, ne bi mogla djelovati kao samostalna pravna osoba. Zbirke unutar ustanova i drugih pravnih osoba, osnivaju osnivači ustanova i drugih pravnih osoba u čijem se sastavu nalaze, kao svoje podružnice, odnosno kao svoje ustrojstvene jedinice.

Iz gore navedenog vidljivo je da osnivač zbirki može biti fizička i pravna osoba, odnosno nije obvezno da se zbirka kao podružnica javne ustanove osnuje isključivo unutar muzeja. Prema odluci i mogućnostima osnivača zbirke mogu biti podružnice i drugih javnih ustanova koje ne obavljaju isključivo muzejsku djelatnost.

U tom slučaju temeljem Pravilnika o načinu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske (NN 120/02), matični muzeji prve i druge razine vršili bi nadzor nad provođenjem stručnog rada u zbirkama, i to napose nad skupljanjem i istraživanjem, dokumentacijom, čuvanjem i zaštitom, obradom, te izlaganjem muzejske građe. Stručna pomoć matičnog muzeja u takvim se slučajevima također sastoji se od konzultacija, naputaka i suradnje u vezi sa skupljanjem, istraživanjem, dokumentacijom, čuvanjem, zaštitom i izlaganjem građe, kao i davanja mišljenja na godišnje planove rada i izvješća rada.

informiranja, ciljano od lokalnog stanovništva, udruga, lovačkih i Šumarskog društava, Hrvatskih šuma ili drugih subjekata.

22

Nositelji provedbe matične djelatnosti druge razine u Primorsko-goranskoj županiji za prirodoslovne muzeje i zbirke je Prirodoslovni muzej Rijeka, a za povijesne muzeje i zbirke Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka. Za ostale zbirke, matičnost bi obavljali drugi Pravilnikom imenovani matični muzeji.

Zbirke unutar takovih ustanova i drugih pravnih osoba, mogu se osnovati na isti način kako je to određeno i objašnjeno na primjerima muzeja, što znači , samo u slučajevima kada su osigurani:

• muzejska građa i muzejska dokumentacija,

• prostor, oprema i sredstva za rad,

• stručno osoblje.

Postojanje uvjeta za formiranjem zbirke matičnog muzeja utvrđuje se također rješenjem Ministarstva kulture po prethodno pribavljenom mišljenju Hrvatskoga muzejskog vijeća, koje je ono dužno dati u roku od mjesec dana.

• Prostor za smještaj zbirki

Kao i za muzej, Kaštel Zrinski u potpunosti odgovara namjeni smještaja i prezentiranja muzejskih zbirki. Za zbirke zakonom i pravilnicima nisu definirani standardi obvezne namjene prostora i broj stručnog osoblja, no treba težiti standardima koji su propisani za lokalni muzej (izložbeni prostor, depo, prostor za prijem građe, prijemni prostor za posjetitelje, multifunkcionalna dvorana). Svaka zbirka trebala bi imati svoj dio izložbenog prostora. Prema mogućnostima treba odvojiti prirodoslovne i povijesne, te etnografske i arheološke zbirke prvenstveno zbog zahtjeva preventivne zaštite građe.

• Stručno osoblje

Osnivanjem zbirki financijski se osnivaču umanjuju troškovi za upravljanje ustanovom prema Zakonu o javnim ustanovama, dok minimalni broj stručnog osoblja treba predvidjeti kako je to Zakonom predviđeno i za lokalne muzeje.

• Građa za zbirke

Građu za zbirke treba prikupiti na način kako je to predviđeno i u slučaju osnivanja muzeja.

Kako bi se mogla usporediti i sagledati struktura već postojećih i registriranih muzejskih zbirki u Republici Hrvatskoj u nastavku se prilaže tablica 5.

23

Tablica 1: Popis registriranih zbirki u Republici Hrvatskoj

Rb.

Ime zbirke ili galerije

Status

Broj stručnih

djelatnika

Broj

zbirki

Osnivač

Galerija umjetnina "Branislav Dešković"

A 1 1 županija

*Muzejska zbirka Bribir

B 1 1 općina

*Zbirka Baltazara Bogišića HAZU

A 1 12 Marija Bogišić-Pohl

*Odjel za zaštitu kulturne bašine - Gradski muzej Daruvar

B 0 4 grad

*Galerija Stari grad

A 1 8 grad

*Galerija Batinske - Ivan Lacković Croata

B 0 1 općina

*Etno-okućnica češke narodnosti Ivanovo Selo

B 0 0 Udruga savez Čeha

Spomen dom Pitve

C 0 1 općina

Galerija Boris Mardešić

B 0 3 Grad

Galerija Boris Mardešić

B 0 1 Grad

*Strossmayerova galerija starih majstora HAZU - Memorijalna zbirka Maksimilijan Vanka

A 1 (ravnatelj) 1 HAZU

*Memorijalna zbirka Mije Mirkovića Mate Balote

B 1 3 bivša općina Pula

*Zavičajna zbirka Ludbreg

B 1 3 Grad

Zavičajna zbirka Lukovo

B 1 1 razno sakupio Branko Rogić

Zavičajna zbirka grada Ploča

B 1 ravnatelj 1 Grad

*Pučko otvoreno učilište Rab

B 1 3 -

*Kuća o batani - Casa della batana

A 0 2 grad – u sastavu Zavičajni muzej grada Rovinja

Fundacija Ivana Meštrovića - Crkva Presvetog Otkupitelja

A 0 1 Država

24

*Fundacija Ivana Meštrovića - Crikvine/ Kaštelet A 1 (ravnatelj) 1 Država

Etnografska zbirka Sv. Ivan Žabno

B 1 1 Općina

Etno-okućnica Veliko Trojstvo

B 0 1 Općina

*Spomen galerija Ivana Meštrovića

A 1 (ravnatelj) 1 Županija

*Etnografska zbirka Rusina i Ukrajinaca Hrvatske B 1 (ravnatelj) Savez Rusina i Ukrajinaca RH

*Stalna izložba crkvene umjetnosti (SICU)

A 11 1 Država

*Muzej Psihijatrijske bolnice Vrapče

C 1 1 Psihijatrijska bolnica Vrapče

Galerija izvorne umjetnosti Zlatar

B 0 1 Grad

*Lovački muzej Hrvatskog lovačkog saveza A 1 2 Hrvatski lovački savez

Izvor: izrada autori

Napomena uz tablicu 1:

• pravne osobe označene zvjezdicom (*) registrirane su kao muzeji

• status muzeja označen s A, B i C označava stupanj riješenosti pravne regulative kod upisa muzeja u muzejski registar. Oznaka A znači da je potpuno riješen pravni status i upis u registar, oznaka B znači da je status djelomično riješen, a uz oznaku C vode se pravni subjekti koji uopće nisu riješili svoj status.

• Prema podacima iz Muzejskog dokumentacijskog centra u Hrvatskoj je osim muzeja registrirano još ukupno 27 zbirki i galerija. Osnivači ovih ustanova su privatne osobe, udruge, ustanove koje nisu muzeji, gradovi, općine, županije i država, dok su neke zbirke podružnice muzejskih ustanova.

Veći broj pravnih osoba koje zadovoljavaju kriterije propisane za zbirke i koji su u tablici 1. označeni zvjezdicom (*) vodi se u registru kao specijalizirani muzeji iako prema Pravilniku o muzejskim standardima ne zadovoljavaju uvjete i to prvenstveno u broju stručnih djelatnika. Od ukupno 27 zbirki-muzeja, 9 ih uopće nema zaposlenog stručnog djelatnika, dok u nekima ravnatelj vodi i stručne poslove.

Nadalje, iz podataka koji su navedeni u tablici vidljivo je da niti broj zbirki niti kategorizacija nisu uvijek temelj za određivanje vrste i registraciju muzeja.

Zaključno se može istaći da se u slučaju osnivanja zavičajnih zbirki u Kaštelu Zrinski u Brodu na Kupi moraju osigurati preduvjeti i realizirati sljedeće aktivnosti:

25

PREDUVJETI I AKTIVNOSTI ZA OSNIVANJE ZAVIČAJNIH ZBIRKI U KAŠTELU ZRINSKI U BRODU NA KUPI

Vrsta muzeja prema teritorijalnom području obavljanja djelatnosti: zavičajne zbirke kao podružnice već postojećih muzeja ili drugih javnih ustanova koje nužno ne obavljaju muzejsku djelatnost Razina matičnosti: muzeji prve i druge razine matičnosti vršili bi nadzor nad provođenjem

stručnog rada u zavičajnim zbirkama Osnivač muzeja: za definirati: fizička ili pravna osoba – javna

ustanova - muzej ili neka druga javna ustanova koja ne obavlja isključivo

muzejsku djelatnost

Prostor za djelovanje muzeja: Kaštel Zrinski koji uz rekonstrukciju i prenamjenu u potpunosti odgovara muzejskoj namjerni

Građa muzeja: nepostojeća u ovom trenutku

prioritet provesti postupak izbora i razmjene građe s muzejima prve druge razine matičnosti

Minimalni broj zaposlenih: 2 djelatnika (kustos i muzejski tehničar) za obavljanje muzejske djelatnosti i alternativno 1 ugostiteljski djelatnik Minimalni rokovi za stavljanje muzeja u funkciju nakon definiranja osnivača i osiguranja financijskih sredstava: za rekonstrukciju Kaštela – 1 godina za osnivanje zavičajnih zbirki i

zapošljavanje djelatnika – ½ godine

za prikupljanje građe – prema dogovoru i ugovoru s matičnim muzejima2

2 Muzejski postav i građa za zavičajne zbirke se prema ugovoru može dobiti za izlaganje i od matičnih muzeja,

što ne isključuje mogućnost da se u postav unesu i potpuno novi ili tradicionalni eksponati vezani isključivo uz određene običaje, tradicije ili kraj.

26

Hodogram aktivnosti u slučaju osnivanja zavičajnih zbirki u Brodu na Kupi :

• definiranje osnivača i nositelja provedbe matične djelatnosti

• odabir muzejske građe (u slučaju formiranja zavičajnih zbirki velik dio muzejske građe nabavlja se i razmjenjuje s matičnim muzejima što uvelike smanjuje troškove nabavke građe i vrijeme potrebno za prikupljanje muzejske građe)

• osiguravanje financijskih sredstava za uređenje muzeja

• osiguravanje prostora - rekonstrukcija Kaštela

• razmjena i doprema muzejske građe

• formiranje stručne komisije za eventualnu nadopunu muzejske građe - prikupljanje građe za zavičajne zbirke od lokalnog stanovništva

27

4. PRIJEDLOG LOKACIJE ZA OSNIVANJE MUZEJA I LOKACIJSKO-PROSTORNE PRETPOSTAVKE

Grad Delnice je sukladno prostorno-planskoj dokumentaciji i utvrđenim razvojnim

smjernicama predložio da se sadržaj Muzeja šumarstva i lovstva smjesti u Kaštel Zrinski koji se nalazi u samoj jezgri naselja Brod na Kupi i čija je rekonstrukcija i prenamjena u objekt s turističkim sadržajem već započela.

U nastavku se navodi okvirni prijedlog prostorne organizacije Kaštela koji je za

potrebe već započetih aktivnosti vezanih uz prenamjenu objekta i za potrebe ove Studije izradio Arhitektonsko-građevinski atelje AGA iz Rijeke.

4.1 Lokacija Kaštela i opis postojećeg stanja

Kaštel Zrinski smješten je u istočnom dijelu naselja Brod na Kupi. Građevina je

okružena prometnicama koje naselje spajaju sa širem područjem Gorskog Kotara i Republikom Slovenijom. Sastavni je dio šireg povijesnog kompleksa ograđenog bedemom kojem su pripadale prateće gospodarske građevine smještene uz rijeku Kupu te crkva Sv. Marije Magdalene iz 1670. godine (slika 10).

Slika 1: Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi

Izvor: autori

28

Kaštel je dao sagraditi knez Petar Zrinski (1651.g.) kao masivnu građevinu zatvorenog

kubusa i kvadratne tlocrtne osnove sa šatorastim krovom. Građevina ima četiri nadzemne etaže i koncipirana je kao obrambeno-stambena građevina specifičnog oblikovanja i funkcionalnog rasporeda.

Kaštel ima bruto površinu od 960 m², a kvadratura neto iskoristive površine koja je

raspoređena na ukupno četiri etaže: prizemlje, prvi i drugi kat te potkrovlje zgrade ima ukupnu površinu od 690 m². Objekt ima vanjske tlocrtne dimenzije 15,40 x 15,20 metara, a debljina nosivih kamenih zidova iznosi približno 1,10 metara.

Glavno zapadno pročelje okrenuto je prema središtu naselja i raščlanjeno vertikalama

od kojih središnja naglašava glavni ulaz uokviren kamenim klesancima rustične površinske obrade s profiliranim kamenim timpanom trokutastog izgleda. Svi prozori izvornih su dimenzija i obrade, glatkih kamenih okvira te profiliranih prozorskih doprozornika. Na prozorskim otvorima karakteristične su kovano-željezne rešetke kao „ugradne“ ili „prigradne“ tj. primijenjena su dva načina ugradnje. Jedan način primjenjuje fiksiranje rešetke u sredini erte, dok je kod drugog tipa rešetke, zaštitna rešetka s pripadajućim okvirom učvršćena na fasadi.

U prizemnom tlocrtnom rasporedu unutrašnjosti zadržan je izvorni raspored sa

zanimljivim lučnim svodovima. Etaže prvog i drugog kata dugo vremena su se koristile za stanovanje te su stoga i doživjele arhitektonske promjene u odnosu na izvorni izgled. Tavanska etaža zadržala je svoje izvorne prostorne elemente velike visine potkrovnog prostora u kojem je smješten vidikovac i puškarnica.

Kako je već navedeno, prostori Kaštela su u funkciji stanovanja zbog čega su prostorije u prizemlju pretvorene najvećim dijelom u drvarnice, a središnji dio hodnika sa stubištem ima obilježje zajedničkog prostora koji ujedno omogućava internu povezanost sa etažama (vidjeti slike 11, 12, 13 i 14).

Završne obrade podnih površina su dvojake tj. hodnik je popločen kamenim pravilnim

klesancima u dijagonalnom slogu, dok su ostali podovi zemljani.

Slika 2: Prizemlje Kaštela – sadašnje stanje

Izvor: autori

29

Slika 3: Središnji dijelovi hodnika koji spajaju katove – sadašnje stanje

Izvor: autori

Slika 4: Prostor stanovanja na katu Kaštela – sadašnje stanje

Izvor: autori

30

Slika 5: Tavanski prostor – sadašnje stanje

Izvor: autori

Slika 6: Tavanski prostor – sadašnje stanje

Izvor: autori

31

Kaštel je upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na Listu zaštićenih

kulturnih dobara, a pod nadzorom nadležnog Ministarstva kulture, Konzervatorskog odjela u Rijeci, u novije vrijeme u potpunosti je obnovljen krov građevine, a upravo ovih dana u tijeku su radovi na sanaciji pročelja građevine.

4.2 Prijedlog prostorne organizacije Kaštela kao građevine muzeja ili zavičajne zbirke

Za aktivno očuvanje povijesne građevine - Kaštel Zrinski, nakon istraživanja i

valorizacije predložena je metoda adaptacije - revitalizacije građevine u Muzej ili zavičajnu zbirku kao najpogodniji način njenog suvremenog očuvanja kulturno-povijesne baštine.

Metoda adaptacije i revitalizacije jedan je od najefikasnijih načina suvremene zaštite i

uređenja graditeljskog nasljeđa i njegova uključenja u tokove današnjeg života čijom primjenom se kulturnim dobrima osiguravaju uvjeti trajnog očuvanja. Promjena funkcije građevine davanjem i određivanjem namjene objektima koji su ostali bez „žive“ funkcije tzv. revitalizacijom, metoda je aktivnog pristupa graditeljskom nasljeđu, a javlja se usporedo s razvojem drugim metodama, kao što su konzervacija zatečenog objekta ili pak veći ili manji restauratorski zahvati.

S obzirom da je građevina Kaštela Zrinskog koja je izvorno bila građevina stambeno-

obrambene namjene danas građevina s napuštenim prizemljem, potkrovljem i stanovima (prva i druga etaža građevine), u smislu revitalizacije te povijesne građevina bila bi opravdana njena adaptacija u građevinu muzejske, odnosno javne namjene.

Pri tome je veoma važno da se nova muzejska namjena i nova dispozicija prostora u

sklopu građevine što više prilagode arhitektonsko-umjetničkim, ambijentalnim i prostornim karakteristikama same građevine kao i tehničkim uvjetima koji dozvoljavaju novu upotrebu.

U tom smislu predlaže se slijedeća namjena prostora po strukturalnim dijelovima

cjelovite i obnovljene građevine: A) NAMJENA PROSTORA PRIZMELJA GRAĐEVINE

A. Prizemlje građevine - prostori za zaposlenike, depoi (skladišta) muzeja, prostori za posjetitelje

(dućani za prodaju suvenira, gift shop i dr.);

U prostoru prizemlja po prijedlogu Arhitektonsko-građevinskog ateljea Aga bilo bi najfunkcionalnije previdjeti prostor za zaposlenike, depo (skladište) muzeja te prostore za posjetitelje kao što su na primjer info punkt, dućani za prodaju suvenira (gift shopovi) i slično.

32

U prizemlju zgrade zamišljen je prostor od preko 50 m² za prodaju suvenira, prospekata i ostalih propagandnih materijala, hol za doček posjetitelja te prostor i spremište za zaposlene osobe u muzeju u ukupnoj površinj od gotovo 40 m².

Prijedlog prostorne organizacije prikazan je na slici 16.

Slika 7: Prijedlog prostorne organizacije za prizemlje Kaštela Zrinski

33

B) NAMJENA PROSTORA PRVOG I DRUGOG KATA B. prvi i drugi kat građevne - muzejski i izložbeni prostori;

Sadašnji stambeni prostori Kaštela, odnosno prvi i drugi kat prema prijedlogu

arhitekta najfunkcionalnije bi se iskoristili kada bi se prenamijenili u muzejski i izložbeni prostor kako je to prikazano na slici 17. Prvi i drugi kat činile bi isključivo prostorije za izložbeni prostor, a na svakom katu bilo bi moguće urediti gotovo 145 m² izložbenog prostora.

Slika 8: Prijedlog prostorne organizacije za prvi i drugi kat Kaštela Zrinski

34

C) NAMJENA POTKROVLJA GRAĐEVINE C. Potkrovlje građevine - multimedijalni prostori, izložbeni prostor i dr.

Potkrovlje građevine sada nema uporabnu funkciju jer se nakon rekonstrukcije

krovišta nije izvršila faza završnih i finih radova koji uključuju uređivanje zidova i podova. Trenutno je potkrovlje u potpuno zapuštenom stanju, a po prijedlogu Arhitektonsko-građevinskog ateljea Aga i najfunkcionalnije bi bilo prostor prenamijeniti u multimedijalne prostore (dvorane) ili slične sadržaje namijenjene isključivo edukaciji posjetitelja. Prema ovom prijedlogu izložbeni prostor činilo bi oko 45 m², a projekcijskih sala bilo bi ukupno tri s kvadraturom od 90-tak m². Na slici 18 prikazan je prijedlog prostorne organizacije potkrovlja.

Slika 9: Prijedlog prostorne organizacije za potkrovlje Kaštela Zrinski

Budući da je tavanski prostor izuzetno visok prijedlog je Ateljea da se naprave nove

intervencije u prostoru, odnosno da se tavanski prostor podijeli na dvije etaže, a na najvišoj

35

prostor prenamjeni u atraktivni prostor ugostiteljskog objekta (caffe bar) u ukupnoj površini od 102,2 m², i kako je prikazano na slici 19.

Slika 10: Prijedlog prostorne organizacije za potkrovlje Kaštela Zrinski

36

Na slici 20 ukazano je na mogućnost planiranja i galerije u ukupnoj kvadraturi od 30-tak m² koja bi se mogla koristiti u ugostiteljske svrhe. Također, na slici 11 prikazan je prijedlog prostorne organizacije odnosno presjek kroz čitavo stubište Kaštela .

Slika 11: Presjek kroz stubište s novim prijedlogom prostorne organizacije Kaštela

37

4.3 Procjena troškova rekonstrukcije Kaštela Zrinski u građevinu muzeja ili zavičajne zbirke

Sukladno prijedlogu prostorne dispozicije, koju je izradila projektantska kuća,

izrađena je i procjena troškova rekonstrukcije Kaštela Zrinski u Brodu na Kupi u građevinu muzeja ili zavičajne zbirke. Procjena troškova obuhvaća okvirne troškove samo za izradu građevinskih radova, instalacija te opreme koja nije muzejska.

Tip građevine: Građevina kulture_muzej ili zavičajna zbirka Rekonstrukcija Kaštela Zrinski u Brodu na Kupi Bruto površina: 960 m² Neto površina: 690 m² Okvirni troškovi: 6.675 kn/ m² neto površine (bez opreme) Grupa troškova 300 _ građevinski radovi 340 Unutarnji zidovi 1.120.000,00 Kn 350 Stropovi, podovi 1.270.000,00 Kn 370 Građevinske ugradnje 106.000,00 Kn 390 Ostale konstrukcije 260.000,00 Kn Ukupno: 2.756.000,00 Kn Grupa troškova 400 _ građevne instalacije 410 Vodovod, odvod, plin 350.000,00 Kn 420 Grijanje 420.000,00 Kn 430 Obrada zraka 220.000,00 Kn 440 Jaka struja 340.000,00 Kn 450 Komunikacijske instalacije 120.000.00 Kn 460 Posebne instalacije 50.000,00 Kn Ukupno: 1.500.000,00 Kn Grupa troškova 500 _ oprema koja nije muzejska 410 Oprema caffe bara 150.000,00 Kn 420 Info pult, gift shop 100.000,00 Kn 430 Projekcijska oprema 100.000,00 Kn Ukupno: 350.000,00 Kn REKAPITULACIJA TROŠKOVA PO GRUPAMA: Grupa troškova 300 _ građevinski radovi 2.756.000,00 Kn Grupa troškova 400 _ građevne instalacije 1.500.000,00 Kn Grupa troškova 500 _ oprema 350.000,00 Kn SVEUKUPNO: 4.606.000,00 Kn

38

4.4 Procjena troškova za izgradnju nove građevine muzeja

Arhitektonsko građevinski atelje Aga izvršio je i procjenu troškova za izgradnju

potpuno nove zgrade za namjenu muzeja ili zavičajne zbirke, ali u procjeni nisu navedeni i uključeni troškovi kupnje zemljišta i komunalnih doprinosa.

Tip građevine: Građevina kulture_muzej ili zavičajna zbirka

izgradnja nove građevine (bez cijene zemljišta i troškova komunalnog doprinosa)

Bruto površina: 960 m² Neto površina: 690 m² Okvirni troškovi: 10.350 kn/ m² neto površine (bez opreme) Grupa troškova 300_ građevinski radovi 310 Građevna jama 230.000,00 Kn 320 Temeljenje 387.000,00 Kn 330 Vanjski zidovi 1.330.000,00 Kn 340 Unutarnji zidovi 1.120.000,00 Kn 350 Stropovi, podovi 1.270.000,00 Kn 360 Krovovi 590.000,00 Kn 370 Građevinske ugradnje 106.000,00 Kn 390 Ostale konstrukcije 260.000,00 Kn Ukupno: 5.293.000,00 Kn Grupa troškova 400_ građevne instalacije 410 Vodovod, odvod, plin 350.000,00 Kn 420 Grijanje 420.000,00 Kn 430 Obrada zraka 220.000,00 Kn 440 Jaka struja 340.000,00 Kn 450 Komunikacijske instalacije 120.000.00 Kn 460 Posebne instalacije 50.000,00 Kn Ukupno: 1.500.000,00 Kn Grupa troškova 500 _ oprema koja nije muzejska 410 Oprema caffe bara 150.000,00 Kn 420 Info pult, gift shop 100.000,00 Kn 430 Projekcijska oprema 100.000,00 Kn Ukupno: 350.000,00 Kn REKAPITULACIJA TROŠKOVA PO GRUPAMA: Grupa troškova 300 _ građevinski radovi 5.293.000,00 Kn Grupa troškova 400 _ građevne instalacije 1.500.000,00 Kn Grupa troškova 500 _ oprema 350.000,00 Kn

39

SVEUKUPNO: 7.143.000,00 Kn3

Temeljem provedenih procjena očekivanih troškova za rekonstrukciju i prenamjenu Kaštela Zrinski u Brodu na Kupi u građevinu muzeja u usporedbi s procjenama za izgradnju potpuno novog objekta (građevine muzeja) koji bi se nalazio na području Grada Delnica4, jasno navodi na zaključak da je rekonstrukcija i prenamjena postojećeg Kaštela zbog njegove relativno dobre sačuvanosti, već započetih rekonstrukcija koje su se financirali ili se financiraju iz projekta Europske unije, sredstava Grada Delnica, Županije ili od strane ostalih subjekata, financijski mnogo prihvatljivija od izgradnje nove zgrade muzeja.

Prema procjeni Arhitektonsko-građevinskog ateljea AGA, troškovi prenamjene i rekonstrukcije Kaštela Zrinski u Brodu na Kupi u odnosu na izgradnju nove muzejske zgrade na području Grada Delnica manji su za značajnih 35,51%, pa se stoga preporučuje da se u slučaju ulaska u projekt osnivanja Muzeja šumarstva i lovstva, Muzej smjesti u postojeću građevinu Kaštela Zrinski u Brodu na Kupi.

3 Procjena troškova bez cijene zemljišta i komunalnih doprinosa.

4 Bez uključivanja troškova i izdataka za eventualnu kupnju zemljišta na kojem bi se gradila nova muzejska

zgrada i bez plaćanja komunalnih doprinosa i sličnih izdataka jer u ovom trenutku nije identificirana potencijalna lokacija za izgradnju novog muzeja, a isto tako, ukoliko bi se za takvu namjenu našlo zemljište u gradskom vlasništvu, Grad Delnice mogao bi se u korist budućeg projekta odreći navedenih prihoda.

40

5. INSTITUCIONALNI OKVIR ZA OSNIVANJE I POSLOVANJE MUZEJA

Kako je već navedeno u poglavlju 3, muzejska je djelatnost od interesa za Republiku

Hrvatsku i obavlja se kao javna služba. U konkretnom slučaju osnivanja muzeja u Gorskom kotaru, sukladno zakonskoj regulativi i odredbama, zaključeno je da se za obavljanje muzejske djelatnosti u Brodu na Kupi nude dvije najpovoljnije alternative, osnivanje zavičajnog muzeja ili osnivanje zavičajnih zbirki.

Muzej ili zavičajne zbirke kao javnu ustanovu mogu osnivati državna, županijska ili

lokalna razina te domaće pravne ili fizičke osobe, a osnivača muzeja može biti više. Prema Zakonu o muzejima osnovna sredstva za rad moraju osigurati osnivači, a sredstva za posebne programe, osim osnivača, mogu osiguravati i tijela državne uprave, županije, gradovi i općine te drugih pravnih i fizičkih osoba.

U nastavku poglavlja analiziraju se potrebna financijska sredstva za osnivanje i

poslovanje muzeja ili zavičajnih zbirki koje bi se osnovale u građevini Kaštela Zrinski u Brodu na Kupi te se daju preporuke za identifikaciju osnivača i modaliteta financiranja projekta.

5.1 Potrebna financijska sredstva za osnivanje i poslovanje muzeja

Temeljem analiza koje su napravljene u prethodnim poglavljima, u kojem su budućim

osnivačima i investitorima ponuđene dvije mogućnosti odnosno dva načina na koji se vrijedni eksponati u obliku muzejske građe mogu izložiti u Kaštelu Zrinski u Brodu na Kupi su:

• osnivanje zavičajnog muzeja

• osnivanje zavičajnih zbirki

U kontekstu troškova koji se moraju planirati vezano uz nabavku muzejske opreme – vitrina, izložbenih ormara, polica ili slično – za osnivače ili investitore svejedno je da li će se u građevini Kaštel Zrinski osnovati zavičajni muzej ili zavičajne zbirke, naravno pod pretpostavkom da će se za postav uvijek koristiti uvijek ista raspoloživa izložbena površina.

Isto tako, bez obzira na vrstu muzeja ili zavičajnih zbirki koje će se osnivati u građevini

Kaštela cijena rekonstrukcije, obnove i prenamjene objekta ostaje ista i iznosi ukupno 4.606.000,00 kuna (vidjeti poglavlje 4.3.).

Stoga je, u nastavku slijedom navedenog, pripremljena tablica 6 u kojoj je prikazana

procjena vrijednosti ulaganja u rekonstrukciju građevine i muzejsku opremu zavičajnog muzeja ili zavičajnih zbirki, i to kako slijedi:

41

Tablica 2: Procjena vrijednosti ulaganja u rekonstrukciju građevine i muzejsku opremu za osnivanje muzeja ili zavičajne zbirke u građevini Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi

INVESTICIJSKA ULAGANJA Iznos ulaganja

Procjena troškova za rekonstrukciju, obnovu i prenamjenu građevine Kaštela u muzej ili zavičajne zbirke

4.606.000

a) Ukupno troškovi rekonstrukcije i prenamjene Kaštela

4.606.000

Muzej (muzejske zbirke, muzejska oprema i oprema za rad djelatnika)5

3.793.000

Razne studije za opremanje i uređenje interijera muzeja

240.000

b) Ukupno ulaganja u muzejsku opremu i opremu za rad djelatnika

4.033.000 kn

SVEUKUPNO a i b 8.639.000 kn

Izvor: Izrada autora prema troškovima osnivačkih ulaganja sličnih muzejskih postava i prema procjenama iz poglavlja 4.3. ove Studije

Za razliku od sredstava koja su potrebna za rekonstrukciju ili nabavku muzejske

opreme, a koja ostaju nepromijenjena bez obzira na činjenicu da li osnivač kani osnovati muzej ili zavičajne zbirke, u slučaju izdvajanja sredstava za buduće zaposlenike, razlika od slučaja osnivanja muzeja do slučaja formiranja zavičajnih zbirki može biti vrlo značajna.

U nastavku su ukupni materijalni rashodi za djelatnike projicirani na temelju

predviđenog minimalnog broja zaposlenika u muzeju ili zavičajnoj zbirci i koji su u funkciji osiguravanja nesmetanog funkcioniranja svih planiranih sadržaja na lokalitetu.

Za sam početak i prve godine poslovanja, kako je navedeno u prethodnom poglavlju,

muzej bi trebao svoje djelovanje započeti s najmanje pet djelatnika:

• ravnateljem

• kustosom

• muzejskim tehničarom

• administrativnim tehničarom i alternativno s

• ugostiteljskim djelatnikom

U tablici 7. prikazana je projekcija plaća za navedeni broj djelatnika sukladno njihovoj stručnoj spremi i odgovornosti, a visina plaće projicirana je na temelju indikatora i pravilnika

5 Muzejska oprema prema procjeni sličnih muzejskih postava čija iskustva kazuju da se ista nabavlja po

prosječnoj cijeni od 1000 eura po metru kvadratnom muzejskog prostora, a muzejska oprema uključuje police, izložbene ormare, vitrine, okvire i slično, ali i opremu za rad djelatnika kao što su kompjutori, printeri, telefoni.

42

koji se primjenjuju sličnim muzejskim institucijama. Projekcija plaća za prvu godinu je sljedeća:

Tablica 3: Bruto plaće i materijalni troškovi poslovanja muzeja

Opis Broj djelatnika Mjesečni iznos Godišnji iznos

Ravnatelj – VSS 1 15.000 kn 180.000 kn

Kustos – VSS 1 12.000 kn 144.000 kn

Muzejski tehničar – SSS

1 8.000 kn 96.000 kn

Administrativni tehničar – SSS

1 8.000 kn 96.000 kn

Ugostiteljski djelatnik –SSS

1 7.000kn 84.000 kn

Djelatnik na održavanju

-

Ukupno 5 50.000 kn 600.000 kn

Materijalni troškovi poslovanja (struja, voda,

komunalno, telefon, računovodstvo, uredski materijal i ostali troškovi)

- 10.500 kn 126.000

Ukupno 5 60.500 kn 726.000 kn


Zavičajne zbirke nešto su manje financijski zahtjevne zbog potrebe da se za početak

djelovanja zbirki zaposli znatno manji broj djelatnika. Za sam početak i prve godine poslovanja, kako je navedeno u prethodnom poglavlju, zavičajne zbirka bi trebala svoje djelovanje započeti s najmanje tri djelatnika:

• kustosom

• muzejskim tehničarom

• ugostiteljskim djelatnikom

U tablici 8. prikazana je projekcija plaća i materijalnih troškova za navedeni broj djelatnika sukladno njihovoj stručnoj spremi i odgovornosti, a visina plaće projicirana je na temelju indikatora i pravilnika koji se primjenjuju sličnim muzejskim institucijama. Projekcija plaća i materijalnih troškova je sljedeća:

43

Tablica 4: Bruto plaće i materijalni troškovi poslovanja zavičajne zbirke

Opis Broj djelatnika Mjesečna plaća Godišnja plaća

Kustos – VSS 1 12.000 kn 144.000 kn

Muzejski tehničar – SSS

1 8.000 kn 96.000 kn

Ugostiteljski djelatnik – SSS

1 7.000kn 84.000 kn


-

Ukupno 3 27.000 kn 324.000 kn

Materijalni troškovi poslovanja (struja, voda,

komunalno, telefon, uredski materijal i ostali troškovi)

- 5.500 kn 66.000 kn

Ukupno 3 32.500 kn 390.000 kn


Temeljem navedene analize i projekcije materijalnih troškova za podmirenje bruto

plaća i rashoda za zaposlene u slučaju kada bi se u Brodu na Kupi u građevini Kaštel Zrinski osnovao muzej ili zavičajna zbirka, neosporna je činjenica da je za prvu fazu realizacije projekta mnogo jednostavnije i financijski ne zahtjevnije osnivanje zavičajnih zbirki, što je vidljivo iskazano u tablicama 9 i 10.

Tablica 5: Ukupni troškovi za rekonstrukciju Kaštela, osnivanje i poslovanje zavičajnog muzeja u građevini Kaštela

Vrsta ulaganja Iznos u kunama Udio

a) ulaganja u rekonstrukciju građevine i muzejsku opremu

8.639.000 kn 92,25%

b) troškovi poslovanja zavičajnog muzeja izdaci za zaposlene

726.000 kn 7,75%

Ukupno a i b 9.365.000 kuna 100 %


Tablica 6: Ukupni troškovi za rekonstrukciju Kaštela, osnivanje i poslovanje zavičajnih zbirki u građevini

Kaštela

Vrsta ulaganja Iznos u kunama Udio

a) ulaganja u rekonstrukciju građevine i muzejsku opremu

8.639.000 kn 95,68%

b) troškovi poslovanja zavičajnog muzeja izdaci za zaposlene

390.000 kn 4,32%

Ukupno a i b 9.029.000 kuna 100 %


44

Iz tablica 9 i 10 jasno se razaznaje da je osnivanje zavičajnih zbirki financijski isplativije za 4%, ali samo u prvoj godini ulaganja kada ukupni troškovi uključuju i troškove rekonstrukcije, sanacije i prenamjene Kaštela. U svim sljedećim godinama poslovanja, kada investicija rekonstrukcije građevine bude u isplaćena, financijska isplativost poslovanja zavičajnih zbirki u odnosu na financiranje poslovanja muzeja neupitna je i iznosi više od 86%.

Zavičajne zbirke u svakom se trenutku, mogu, bez većih administrativnih ili zakonskih

ograničenja transformirati u muzeje, neisplativo je i neracionalno, posebice u prvoj fazi pokretanja projekta, inzistirati na činjenici osnivanja zavičajnog muzeja, a ne zavičajnih zbirki, pogotovo u situaciji kada u sustavu Županije već djeluju dva muzeja druge razine matičnosti koji dijelove svojih zbirki mogu razmjenjivati sa zavičajnim zbirkama goranskog kraja.

Ono što je značajno naglasiti, a što proizlazi iz tablica 9. i 10., jest činjenica da u

čitavom projektu osnivanja muzeja ili zavičajnih zbirki u Brodu na Kupi nije ključno pitanje isplativosti ulaganja u formiranje muzeja ili zavičajnih zbirki ili pribavljanje muzejske građe, već najzahtjevniji izdatak i ključni problem u ovom projektu, o kojem će vjerojatno i ovisiti čitava realizacija, predstavlja rekonstrukcija, sanacija i prenamjena Kaštela u Brodu na Kupi u građevinu muzeja.

Građevinsko-obrtnički radovi koji se odnose na rekonstrukciju i prenamjenu

registriranog spomenika kulturno-povijesne baštine i muzejska oprema čine gotovo 97% ukupne vrijednosti planirane investicije u prvoj godini (ili 8.639.000 kuna), a nakon osnivanja i izvršene rekonstrukcije i prenamjene građevine, godišnji iznosi koji se moraju osigurati za redovno poslovanje zavičajnih zbirki iznose svega 390.000,00 kuna.

Neupitna je činjenica da Kaštel Zrinski kao spomenik kulturno-povijesne baštine

goranskog kraja zaslužuje prenamjenu i stavljanje u funkciju promocije izuzetno vrijedne tradicijske, prirodne i kulturno-povijesne baštine koja može rezultirati vrlo snažnim utjecajem na ukupnu turističku ponudu kraja, međutim, ne smije se smetnuti s uma činjenica da je osiguravanje sredstava u visini od preko 8.600.000 kuna izuzetno zahtjevno i predstavlja velik izazov za svakog potencijalnog osnivača.

5.2 Osnivači muzeja i prijedlog financiranja muzeja

Kad temeljne zakonske odredbe kojima se definiraju mogući osnivači muzeja

prenesemo na konkretan slučaj osnivanja muzeja ili zavičajnih zbirki u Brodu na Kupi, kao potencijalni osnivači identificirani su sljedeći subjekti:

• Republika Hrvatska – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Ministarstvo kulture te Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka

• Grad Delnice

• ostali gradovi i općine goranskog kraja te turističke zajednice

• Primorsko-goranska županija (samostalno i/ili kroz muzeje druge razine matičnosti)

• ostale domaće pravne ili fizičke osobe.

45

U ovom kontekstu značajno je također ponovno napomenuti da muzej ili zavičajne

zbirke mogu imati i više osnivača, a u tom slučaju se prava i obaveze svih osnivača uređuju ugovorom.

Gotovo svi spomenuti potencijalni osnivači Muzeja u Brodu na Kupi, pismima podrške

potvrdili su da neosporno pružaju podršku pokretanju inicijative za osnivanje Muzeja, međutim njihova je podrška, barem zasada, još uvijek samo deklarativna, odnosno stručna.

Jasno je da Hrvatsko šumarsko društvo kao udruga inženjera i tehničara šumarstva te

lovačka društva izvore financiranja za osmišljavanje i provedbu projekta ne mogu osigurati, pa stoga, Grad Delnice, ostali gradovi i općine iz Gorskog kotara, Turistička zajednica Grada Delnica ili Hrvatske šume, zatim Županija ili Republika Hrvatska, ostaju prepoznati kao potencijalni osnivači muzeja odnosno zavičajnih zbirki.

Bez obzira koji osnivači, javne ustanove ili pravne osobe budu upravljali zavičajnim zbirkama, zbog specifičnosti situacije u prvim godinama poslovanja projekta i stabilizacije tržišta, trebat će dati vremena i djelatnicima i promotorima projekta da se uhodaju i da djelovanje zavičajnih zbirki postane stabilno i prepoznatljivo.

Budući da projekt predstavlja svojevrsnu novinu u životima i poslovanju lokalnog

stanovništva Gorskog kotara, ključno je prije pokretanja projekta, dogovoriti i osigurati stabilno financiranje zavičajnih zbirki, kako se ne bi dogodilo da se učestalo gubi vrijeme i energija na iznalaženju sredstava za rad zavičajnih zbirki. Kada se stabilizira rad i tržište zavičajnih zbirki, ustanova ili pravna osoba koja bude upravljala zbirkama moći će preuzeti financiranje barem dijela hladnog pogona iz prihoda osnovnih aktivnosti: prodaje ulaznica, ugostiteljska djelatnost, prodaja suvenira i slično.

S obzirom da je u prethodnom poglavlju definiran vrlo visok iznos potreban za pokretanje i provođenje projekta osnivanja muzeja odnosno zavičajnih zbirki u goranskom kraju, i to u iznosu od minimalno 8.963.000 kuna i da nitko od potencijalnih osnivača muzeja do danas nije dao konkretne prijedloge oko iznosa i modaliteta sufinanciranja, u nastavku će se pokušati predložiti specifični modalitet za osnivanje zavičajnih zbirki u Gorskom kotaru u kojima više osnivača ovisno o dogovorenom udjelu sufinancira i participira u projektu6.

Kako je već u uvodnom dijelu istaknuto, a uzevši u obzir dosadašnje spoznaje o zainteresiranosti raznovrsnih subjekata i institucija s državne, županijske ili lokalne razine da se uključe u realizaciju projekta osnivanja zavičajnih zbirki u Kaštelu Zrinski u Brodu na Kupi, kao potencijalni osnivači zbirki identificirani su sljedeće institucije i subjekti:

6 S obzirom da je analizom utvrđena financijska isplativost poslovanja zavičajnih zbirki u odnosu na poslovanje

zavičajnog muzeja, u nastavku Studije koristit će se financijski pokazatelji koji se vezuju isključivo uz osnivanje zavičajnih zbirki u građevini Kaštela Zrinski u Brodu na Kupi.

46

1) Republika Hrvatska

S obzirom da poneki gradovi i mjesta u Republici Hrvatskoj (kao npr. Zagreb i Krasno) koji imaju daleko manju tradiciju bavljenja šumarstvom i lovstvom danas već imaju svoje tematske muzeje šumarstva i lovstva, prevladava stručno mišljenje da Gorski kotar, kao najšumovitiji dio Republike Hrvatske zaslužuje potporu, i to stručnu i financijsku, od strane državne razine u projektu osnivanja zavičajnih zbirki u kojima će biti prikazan život, tradicijske djelatnosti i vrijednosti goranskog kraja.

Državna razina, odnosno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog

gospodarstva svoju su stručnu podršku projektu dali, međutim kao i kod svih ostalih potencijalnih osnivača, konkretnih iznosa i modaliteta vezanih uz sufinanciranje projekta do danas nije bilo.

Osim Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, zbog vrlo

velikog kulturnog i povijesnog značaja građevine Kaštela Zrinski koja predstavlja zaštićeni spomenik kulture Republike Hrvatske očekuje se da i Ministarstvo kulture stručno i financijski podrži ovaj projekt. Uostalom, naglašeno je već u prethodnom poglavlju da se najveći financijski napor u ovom projektu vezuje uz rekonstrukciju, sanaciju i prenamjenu Kaštela u Brodu na Kupi u građevinu muzeja i da građevinsko-obrtnički radovi i muzejska oprema čine gotovo 97% ukupne vrijednosti planirane investicije u prvoj godini, pa se stoga i očekuje aktivnije i značajnije uključivanje resornog Ministarstva projekta, poglavito u segmentu sufinanciranja obnove i sanacije Kaštela.

S obzirom da Uprava za zaštitu prirode također djeluje unutar Ministarstva kulture,

njihovo uključivanje i podrška projektu očekuje se i zbog značaja prirodne baštine Gorskog kotara, čija je vrijednost neprocjenjiva ne samo na lokalnoj ili regionalnoj, već i na međunarodnoj razini.

Uključivanje Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka u projekt osnivanja

muzeja u Brodu na Kupi također se čini opravdanim i nužnim jer projekt u sebi objedinjuje tradicijske te prirodne i kulturno-povijesne karakteristike koje mogu imati presudan značaj za razvoj ukupne turističke ponude goranskog kraja. 2) Grad Delnice i Turistička zajednica Grada Delnica

Budući da se zavičajne zbirke namjeravaju osnivati u Brodu na Kupi, odnosno na

području Grada Delnica, Grad i Turistička zajednica bit će subjekti koji će bez obzira na zastupljenost i izbor muzejske građe u najvećem omjeru osjetiti blagodati i financijske rezultate osnivanja zavičajnih zbirki, pa se stoga od istih očekuje aktivno i značajnije sudjelovanje u sufinanciranju projekta. 3) Hrvatske šume d.o.o.

Muzejskom građom u zavičajnim zbirkama promoviraju se tradicijske djelatnosti, običaji i prirodni resursi goranskog kraja o kojima već danas najvećim dijelom brinu i njima upravljaju Hrvatske šume. Između ostalog, Hrvatske šume danas već na području Gorskog

47

kotara osim šumarskih, obavljaju i raznovrsne djelatnosti koje se vezuju uz turizam, ugostiteljstvo i lovstvo, pa se njihova zainteresiranost bilo stručna, bilo financijska za poticanje ovog projekta smatra potpuno opravdana. 4) Ostali goranski gradovi i općine te turističke zajednice

Goransku subregionalnu cjelinu Primorsko-goranske županije, osim Grada Delnica,

čine dva grada i šest općina: Čabar, Vrbovsko, Brod Moravice, Fužine, Lokve, Mrkopalj, Ravna Gora te Skrad. S obzirom da se u zavičajnim zbirkama namjerava predstaviti i promovirati muzejska građa koja se vezuje uz tradiciju, običaje i prirodne te kulturno-povijesne vrijednosti čitavog goranskog kraja, blagodati i financijske rezultate osnivanja zavičajnih zbirki osjetit će osim Delnica i čitava goranska subregionalna cjelina, pa se stoga od svih jedinica lokalne samouprave očekuje sudjelovanje i sufinanciranje projekta. Od svih turističkih zajednica s područja Gorskog kotara također se očekuje uključivanje u projekt osnivanja zavičajnih zbirki.

5) Primorsko-goranska županija (samostalno i/ili kroz muzeje druge razine matičnosti)

Velikog značaja projekta, bilo u lokalnim, bilo u regionalnim okvirima i činjenice da

osnivanje zavičajnih zbirki u Gorskom kotaru može utjecati na brži razvoj turizma, tradicijskih djelatnosti i obrta te promociju prirodne i kulturno-povijesne baštine čitavog goranskog kraja, potvrđuje se već iskazan interes Županije da se aktivnije uključi u realizaciju projekta osnivanja zavičajnih zbirki u Kaštelu Zrinski u Brodu na Kupi.

S obzirom da je Primorsko-goranska županija osnivač dvaju muzeja druge razine

matičnosti (Prirodoslovni muzej i Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja) koji mogu biti osnivači, ali isto tako i koordinatori i stručni nadzornici provođenja muzejske djelatnosti u zavičajnim zbirkama, zainteresiranost Županije i njenih ustanova za uključivanje u projekt u potpunosti je opravdana jer čitavom projektu, osim financijskog, mogu dati i stručni doprinos.

Budući da do danas niti jedan potencijalni osnivač kojeg smo identificirali u ovom

poglavlju, nije svoju namjeru sufinanciranja projekta osnivanja zavičajnih zbirki i/ili građevinsko-obrtničkih radova prenamjene Kaštela Zrinski oblikovao u pismenoj formi, u ovoj Studiji nije bilo moguće sagledati i predvidjeti konkretnije modalitete financiranja projekta ili definiranja udjela osnivača.

48

6. MUZEJSKA GRAĐA U FUNKCIJI PROMOCIJE TRADICIJSKIH DJELATNOSTI I BAŠTINE GORANSKOG KRAJA

Prikupljanje građe za muzej vrlo je zahtjevan i nimalo jednostavan zadatak. Obično se

u malim sredinama, u kojima nema muzeja ili zavičajnih zbirki7, kakav je slučaj i na području Grada Delnice, osnivači muzeja gotovo nikada ne odlučuju za osnivanje samo jedne ili dvije različite zbirke muzejske građe jer bi u takvim slučajevima prikupljanje kvalitetne građe bilo vrlo dugotrajno i financijski zahtjevno, a doživljaji za posjetitelje nikada toliko snažni i raznovrsni kao u slučaju osnivanja postavki sa čitavom paletom različitih zbirki.

Zbog toga se, iako se projektni zadatak ove Studije sastojao u inicijativi da se u

prostoru Kaštela Zrinski u Brodu na Kupi osnuje Muzej šumarstva i lovstva, u cilju postizanja efikasnijih rezultata u nastavku sagledava mogućnost da se osim izbora muzejske građe vezanih uz djelatnosti šumarstva i lovstva, zbirke prošire postavima, pričama i zanimljivostima ostalih tradicijskih djelatnosti te prirodne i kulturno-povijesne baštine koje neosporno, uz šumarstvo i lovstvo, čine okosnicu razvoja goranskog kraja.

Konkretno se u slučaju osnivanja muzej u goranskom kraju, ovaj mnogo popularniji i

za manje sredine privlačniji princip, po kojem se ne ograničava raznovrsnost muzejske građe i broj zbirki, a suradnja uspostavlja s matičnim muzejima prve i druge razine s kojima se u pravilu vrlo često i razmjenjuju muzejske zbirke, može vrlo efikasno primijeniti. Na području Primorsko-goranske županije danas već djeluju regionalni muzeji čije je osnivač Županija i od kojih bi se dio građe mogao prikupljati i kontinuirano razmjenjivati. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja mogao bi pružiti pomoć u prikupljanju građe i vršenju nadzora nad arheološkim, povijesnim i etnografskim zbirkama, a također bi u budućem muzeju Gorskog kotara mogao oformiti i svoje područne zbirke. Na isti način Prirodoslovni muzej Rijeka mogao bi pomoći u pronalaženju i osmišljavanju te vršenju stručnog nadzora nad prirodoslovnim zbirkama ili osnivati svoje područne zbirke.

Primjenjujući model stvaranja zavičajnih zbirki u novom muzeju Gorskog kotara i

prikupljanja građe u regionalnim muzejima Primorsko-goranske županije (i šire) neosporno bi, osim klasičnih pozitivnih ekonomskih rezultata koji proizlaze iz zapošljavanja nove radne snage na poslovima vođenja i održavanja muzeja, rezultiralo čitavim nizom multiplikativnih efekata koji bi se ogledali u promociji tradicijskih djelatnosti, prirodne i kulturno-povijesne baštine te u oplemenjivanju turističke ponude goranskog kraja koja u posljednjim godinama bilježi značajne kvalitativne i kvantitativne pomake.

Slijedom navedenog, u nastavku se daje kratak opis tradicijskih djelatnosti i baštine

goranskog karaj kojima bi unutar budućeg muzeja trebalo osigurati zastupljenost prilikom osmišljavanja i kreiranja budućih zavičajnih zbirki ili muzejske građe.

7 Na čitavom području Gorskog kotara nije organizirana niti jedan postav zavičajnih zbirki, a jedini muzej koji se

može posjetiti smješten je u Lokvama. Riječ je o Muzeju žaba.

49

6.1 Šumarstvo, lovstvo i ostale tradicijske djelatnosti goranskog kraja

Najznačajnije razdoblje za gospodarski razvoj Gorskog kotara bilo je početak gradnje

prometnica. Kada je 1726. godine započeta gradnja Karolinske ceste određena je buduća orijentacija ne samo tog kraja nego i cijele Hrvatske. Karolinska cesta, koja je nazvana po Karlu III. prolazila je teškim i nenastanjenim terenom, pustim klancima i udolinama, uspinjala se na visoke planine i prijevoje gdje su zime oštre i duge, pa zbog toga njeno održavanje tijekom cijele godine nije bilo moguće. Međutim, iako Karolinska cesta nije do kraja ispunila svoju glavnu namjenu, unijela je novi poticaj za gospodarsko oživljavanje Gorskog kotara i postupno ga oblikuje u jedan od najvažnijih prometnih područja Hrvatske.

Godine 1803. započela je gradnja Lujzinske ceste koja još i danas bez većih izmjena

služi povezivanju Gorskog kotara s Karlovcem i Zagrebom s jedne strane te Jelenja, Rijeke i čitavog Primorja, s druge strane. U novijoj povijesti Gorskog kotara nove mogućnosti gospodarskog razvoja donosi izgradnja polu autoceste Rijeka - Zagreb koja bi u punom profilu trebala u potpunosti biti dovršena 2008 godine.

Područje Gorskog kotara od prošlosti do danas odvaja ili povezuje kontinentalnu unutrašnjost sjeverne Hrvatske i Primorje, pa je ta geografska značajka goranskog prostora često utjecala ne samo na njegov opći povijesni, nego i na gospodarski razvoj. Zbog konfiguracije zemljišta i velikih šumskih prostora Gorski kotar je oduvijek bio slabo naseljen. Broj stanovnika u užem području Gorskog kotara kretao se u drugoj polovici 19. stoljeća od 41 000 do 46 000, a krajem stoljeća znatno se smanjuje zbog masovnog iseljavanja.

Poljoprivreda, kojom se bavilo i još se danas bavi stanovništvo goranskog kraja, nije nikada nije bila dovoljan izvor prihoda, već poljoprivredom lokalno stanovništvo prvenstveno zadovoljava svoje osnovne životne potrebe.

Osnovni izvor prihoda za Gorane od povijesti naseljavanja kraja, pa sve do danas, su šumarstvo i pilanarstvo, a od početka 20. stoljeća i drvna industrija. Već naseljavanjem Gorskog kotara u srednjem vijeku (prva naselja spominju se 1481. godine, a naselja su rijetka i nalaze se usred golemih šumskih prostranstva) počinje i iskorištavanje šuma zbog drva kao građevnog materijala za kuće, zbog ogrijeva ili kao brsta za stoku i listinca.

Šume Gorskog kotara prvo su vlasništvo knezova krčkih Frankopana i Zrinskih, a od godine 1572. grofovi Zrinski postaju vlasnici cijelog Gorskog kotara i Primorja. Nakon Frankopansko–Zrinske pogibije 1671. g. veći dio šuma postaje vlasništvo tadašnje Državne komore. Drugi, znatno manji dio šuma postaje svojina tadašnjih magnata koji se često mijenjaju. U 19. stoljeću sve šume postaju vlasništvo dviju aristokratskih obitelji: Thurn – Taxis (1872.) i Ghiczy (1866.).

Organizirano iskorištavanje šuma počinje krajem 17. stoljeća za potrebe pilana i talionica ruda. Sječe se ne provode planski, već se zahvati provode u blizini pilana i talionica. Od 1920. godine provodi se agrarna reforma, pa se iz veleposjeda izlučuju šume koje se daju u posjed zemljoradnika. Od 1925. godine šumarsku poslovnu politiku određuje Akcionarsko društvo sa sjedištem u Beogradu, a već nakon sedam godina, točnije 1932., ekspropriraju se

50

šume bivših veleposjednika u korist interesnih općina. Bivšim veleposjednicima ostavlja se samo mali dio šuma goranskog kraja.

Nakon drugog svjetskog rata dolazi do mnogobrojnih promjena u organizaciji šumarstva, a posebno je za to razdoblje značajna 1960. godine kada se osnovalo poduzeće Šumska gospodarstva. Nakon proglašenja Republike Hrvatske, šumama goranskog kraja upravljaju Hrvatske šume, osnovane prvo kao javno poduzeće, a zatim transformirane u trgovačko društvo.

Vezano uz šumarstvo, pilarstvo i drvnu industriju značajno je napomenuti da je do izgradnje riječke pruge značajan izvor prihoda bilo i kirjašenje (kirijašenje tj. furmarenje je podrazumijevalo prijevoz robe zapregom iz Gorskog kotara prema moru i obrnuto - kukuruz i pšenica iz unutrašnjosti i goransko drvo prodavali su se u Primorju i mijenjali za sol, ribu i slične proizvode).

Krajem 19. stoljeća na području Gorskog kotara bila je izuzetno dobro razvijena i kućna radinost koja se uglavnom sastojala od izrade raznih predmeta iz drva, a posebno oruđa, odnosno drvenih plugova i drljača. Gorani su se u to vrijeme bavili i sakupljanjem ljekovitog bilja.

Potkraj 19. i početkom 20. stoljeća poduzimaju se prve ozbiljnije mjere za unapređenje gospodarstva, naročito stočarstva. Šumarstvo i pilanarstvo bili su među najvažnijim izvorima prihoda goranskog stanovništva, a početkom 60-ih godina 19. stoljeća na području Riječke komore bilo je čak 49 pilana, i to najviše u Gorskom kotaru. Krajem 19. stoljeća javljaju se i veća drvoprerađivačka poduzeća i nekoliko manjih tvornica. Od tog vremena, za Gorski kotar najveći gospodarski potencijali, pored šumarstva, predstavljaju stoga drvna industrija, trgovina, turizam i stočarstvo poljoprivreda te samo manjim dijelom metaloprerađivačka industrija i ostali obrti.

Još jedna značajna tradicijska djelatnost koja se već stoljećima održala na području gorskog kotara jest lovstvo. Lovišta goranskog kraja tradicionalno su bogata raznovrsnom divljači i ujedno vrlo dobro povezana prometnim komunikacijama, što je preduvjet za razvoj kvalitetnog lovnog turizma, koji može znatno utjecati na produženje turističke sezone.

Lovstvo u Gorskom kotaru ima vrlo dugu tradiciju. Prema arheološkim nalazima

pećina Bukovac i Medvjeđa (kraj Lokava), velika je vjerojatnost da je na tim lokalitetima već obitavao prethistorijski lovac. Međutim, ovu tradicionalnu djelatnost goranskog kraja povijest i tradicija, kao i šumarstvo, povezuje sa feudalnim gospodarima Zrinskima i Frankopanima. Svi povijesni nalazi i dokazi upućuju na činjenicu da su u 16. stoljeću kada su ovaj kraj zauzeli Zrinski i Frankopani oni prisvojili isključivo pravo lova na dlakavu i pernatu divljač sukladno tadašnjem hrvatsko-ugarskom Zakonu o lovu.

Osim što su samo malobrojni goranski kmetovi mogli slobodno loviti puhove po

bukovim šumama, zanimljivo je napomenuti da je u tom razdoblju lov bio u potpunosti zabranjen seljacima. Grofovi Nikola i Petar Zrinski zapošljavali su svoje lovce, odnosno osoblje koje je primalo za to plaću, a brinuli su i o njihovoj odjeći, hrani i uzdržavanju lovačkih pasa. Tako je bilo sve do 7. listopada 1848. godine kada su carskim patentom općine dobile pravo da upravljaju lovištima, a lovnim patentom iz 1849. godine ukinuta je čak i

51

takozvana lovna tlaka, pa je svakom vlasniku zemljišta veličine do 20 rali dozvoljen slobodan izlov.

Zbog takvih zakonskih odredbi, došlo je uskoro do pojave nekontroliranog lova na

divljač i do pojava krivolova. Da bi se uvelo reda u lovne odnose, Zakonom o lovu iz 1893. pravo lova mogle su dobiti samo upravne općine i vlasnici zemljišta koji su posjedovali cjelovite zemljišne parcele od 400 katastarskih jutara.Općinska lovišta za koje je bio zakonski minimum površine 1000 katastarskih jutara, davana su u zakup na dražbama.

Prvi svjetski rat donio je nove nevolje za divljač u Gorskom kotaru. Lovišta su ostajala

bez nadzora, povećavao se broj grabežljive zvjeradi i zvjerokradica. Zbog gladi, a u nedostatku hrane posebice je stradala srneća divljač. Nažalost, četverogodišnja zabrana lova na srneću divljač koju je od 1925. do 1929. godine proglasila Generalna direkcija šuma Ministarstva šuma i rudnika Kraljevine Jugoslavije vrlo se loše provodila, a potpuni neuspjeh doživljava i Zakon o lovu donesen 1931 godine.

U drugom svjetskom ratu, teško stanje u lovstvu, još je više došlo do izražaja, a sam

rat preživjelo je vrlo malo divljači. Naredbom Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Federalne Države Hrvatske od 11. rujna 1945. godine, u cilju zaštite pojedinih ugroženih vrsta divljači, u cijelom Gorskom kotaru zabranjen je odstrel svih vrsta divljači. Poštujući odredbu kojom se na teritoriju jedne bivše upravne općine može osnovati jedno lovačko društvo, odnosno da broj članova bude razmjeran površini lovišta (jedan lovac na 200 ha površine), tijekom 1945. i 1946. godine osnivaju se lovačka društva u gotovo svim goranskim mjestima. Na osnovu Općeg zakona o lovu FNRJ tijekom 1947. goranska lovačka društva gospodarila su sa 64.000 hektara lovnih površina, odnosno s čak približno 47% područja Gorskog kotara. Ostatak od 75.000 hektara lovišta bio je u sastavu državnih uzgojnih lovišta Velika Kapela koja 1948. mijenja naziv u Bjelolasica i Klana-Risnjak a to su bila lovišta od republičkog značenja.

Donošenjem Zakona o lovstvu 1965. godine za sva lovišta izrađene su lovno-

gospodarske osnove. U njima su uz opis postojećeg stanja date i smjernice gospodarenja područjima za desetgodišnje razdoblje. Donošenjem Zakona o lovu (NN10/94) stvorene su nove zakonske pretpostavke i preduvjeti za novi način ustanovljavanja lovišta na području Republike Hrvatske, odnosno za napuštanje tzv. regalnog sustava u lovstvu koji je primjenjivan preko 60 godina i duboko ukorijenio određene navike u lovstvu i u lovaca Republike Hrvatske.

Danas Zakonom o lovu iz 1994. godine propisan je dominalni sustav lovstva koji kao

osnovni uvjet za formiranje lovišta pretpostavlja vlasništvo nad zemljištem na kojem se namjerava ustanoviti lovište, ali dakako uz uvažavanje stanišno ekoloških prilika.

Već dugi niz godina u čitavom svijetu je prisutan trend promocije lovstva i lovnoga

turizma u lovištima. Situacija je u pogledu kvalitetnijeg razvoja i promocije lovnog turizma na čitavom području Gorskog kotara, ali i Republike Hrvatske, nažalost još uvijek nezadovoljavajuća.

52

Osnovni razlog tome je da se o razvoju lovstva i lovnog turizma najčešće brinu tek lovačka društva, a sve aktivnosti unutar lovišta prvenstveno ovise o dobrovoljnom radu lovaca. Za poticanje i povećanje razvojnih mogućnosti lovstva potrebno bi bilo u svakom slučaju prvo obogatiti fond divljači, a zatim i u suradnji s turističkim zajednicama unaprijediti lovno-turističku ponudu te raznim poticajnim mjerama stimulirati lovačke udruge za unapređenje lovnog potencijala, lovne kulture i svijesti o održivom razvoju.

Danas na području Grada Delnica, Hrvatske šume odnosno Šumarija Delnice

gospodari sa dva planinska lovišta, lovišta Bjelolasica i Smrekova Draga – Gumance. Najveći dio lovišta nalazi se između 800 – 1100 metara nadmorske visine, a glavne vrste krupne divljači u oba lovišta su smeđi medvjed, jelen obični, srna obična i divlja svinja. Od sitne divljači gospodarski je najznačajnija šljuka.

Lovište Bjelolasica površine je 29.198 hektara. Smješteno u sjevernom dijelu masiva

Velika Kapela, južno od linije Fužine-Mrkopalj-Ravna Gora-Vrbovsko-rijeka Dobra, a nalazi se na području visokog krša na sjevernim, sjeverozapadnim i sjeveroistočnim padinama Velike Kapele. U lovištu dominira čitav niz vrhova. Najviša kota je Bjelolasica sa 1533 metara, zatim Višnjevica 1362 m, Peršova kosa 1318 m, Janjčarica 1309 m, Samari 1301 m, Bukovica 1253 m, Lukin štrik 1221 m, Bitoraj 1385 m, Burni Bitoraj 1241 m, Veliki Štrfić 1143 m, Debela kosa 1169 m, Mirkovica 1283 m, Veliki Kozarac 989 m, Gluhe drage 779 m, Crna kosa 719 m i Gmirska kosa 684 metara. Najniža točka lovišta je kod Manastira 350 m nadmorske visine.

Sjevernim rubnim dijelom lovišta prolazi autocesta Rijeka–Zagreb, pa su zbog toga djelomično prekinute migracije divljači u smjeru sjever – jug i obratno. Mogući su ipak prijelazi ispod vijadukata i iznad tunela na oko 25% dužine autoceste kroz lovište. Kroz lovište prolazi i više lokalnih asfaltiranih cesta.

Lovište Smrekova Draga – Gumance površine je 18.098 hektara. Obuhvaća širi masiv

Snježnika i Risnjaka, zauzima krajnje sjeverozapadne dijelove Gorskog kotara i Hrvatskog primorja uz državnu granicu s Republikom Slovenijom. U cijelosti se prostire na području Županije primorsko-goranske od Općine Klana do Grada Čabra. U Općini Klana lovište čini sjeverni dio teritorija Općine, a u Gradu Čabru zapadni i južni dio. Najviša točka lovišta su Veliki Medvejci (1483 m ), slijede zatim Škurina (1470 m), Bačva (1455 m), Bukova gora (1431 m), Bela škalja (1407 m), Obruč (1377 m), Smrekovac (1364 m), Belica (1354 m), Grlež (1329 m), Ceclje (1289 m), Trstenik (1243 m) i Javor (1225 m). Visina lovišta raste od juga prema sjeveru i od istoka prema zapadu. Najniže kote su na južnim rubovima lovišta (lokalitet Velika Voda kraj Klane; kota 541 m), dok su najviše kote smještene u centralnom dijelu lovišta duž njegove zapadne granice.

Na području Grada Delnica poduzeće Hrvatske šume danas posvećuje veliku brigu

prema divljači, zatim zaštićenim i ostalim životinjskim vrstama. Ta se briga očituje u ostvarivanju uvjeta za život divljači, naročito u vremenskim periodima ekstremnih klimatskih prilika, za vrijeme dugotrajnog i visokog snijega, te niskih temperatura. Divljač se prihranjuje tijekom prekida vegetacije, ali i tijekom cijele godine, prvenstveno u cilju smanjenja šteta na poljoprivrednim kulturama, šumskim sastojinama te radi zadržavanja divljači u lovištu. Zbog kvalitetnije i prehrane divljači zasijavaju se krmne njive i obavlja se košnja livada.

53

S obzirom na višestoljetnu tradiciju lokalnog stanovništva da obavlja djelatnosti

koje se vezuju uz šumarstvo i lovstvo, neupitna je činjenica da dio zavičajnih zbirki i muzejske građe mora opisivati i dokazati posjetiteljima njihovu stoljetnu povezanost sa šumom, šumarskim zanatima, djelatnostima obrade drvne mase, lovstvom te starim običajima i obrtima kao što su kirijašenje, stočarstvo, pčelarstvo, gljivarstvo, uzgoj bobičastog voća, mušićarenje i ribolov, razni zimski sportovi te ostale mnogobrojne zanimljivosti i atraktivnosti Gorskog kotara.

Zbog dugogodišnjeg obavljanja djelatnosti koji se vezuju uz gospodarenje šumama i

lovnim područjima, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva, zatim Hrvatsko šumarsko društvo te poduzeće Hrvatske šume (poglavito Šumarija Delnice), zasigurno će biti u mogućnosti osnivačima muzeja i stručnoj komisiji za prikupljanje muzejske građe pružiti značajnu stručnu potporu za prikupljanje građe koja se usko povezuje uz gospodarstvo, tradiciju i običaje goranskog kraja.

6.2 Ljepota i očuvanost prirodne baštine

Svaki posjetitelj koji barem djelomično upozna prirodne vrijednosti i prirodnu baštinu

Primorsko-goranske županije, složit će se s tvrdnjom o njihovoj neponovljivoj ljepoti i očuvanosti. Stručnjaci, pak, koji ih dobro poznaju, ističu te vrijednosti u prvi plan, čak i kao vrlo važan potencijalni razvojni resurs budućnosti. Brojka od tridesetak do danas zaštićenih područja Primorsko-goranske županije koja se nalaze u Upisniku zaštićenih prirodnih vrijednosti pri Ministarstvu kulture također svjedoči o tome. Pored velike krajobrazne raznolikosti i ljepote, ovdje je zastupljeno i neusporedivo bogatstvo biološke raznolikosti, prostorno raspoređeno u tri velike cjeline: gorje, priobalje i otoci.

Sa svojom širokom lepezom staništa gorsko se područje Primorsko-goranske

županije može pohvaliti posebnim prirodnim vrijednostima koje se znatno razlikuju od onih na otocima i priobalju, ali sva ta raznolika i neobično kontrastna područja Primorsko-goranske županije daju joj poseban vrijednosni status unutar šireg europskog okvira.

Biološko bogatstvo može se tumačiti činjenicom što je na ovom prostoru prema

paleontološkim nalazima bilo pribježište flore i faune (refugij) za zadnjeg ledenog doba i ovdje danas nalazimo čitav niz reliktnih i endemičnih vrsta. Pored rijetkih, krupnih i grabežljivih vrsta sisavaca (vuk, medvjed, ris, vidra…) te rijetkih i ugroženih vrsta ptica (suri orao, škanjac osaš, tetrijeb gluhan) na kopnu, i vodeni svijet očuvanih goranskih rijeka nudi svoje posebnosti. Kupa, kao najočuvanija i još čista gorska rijeka u Hrvatskoj, odlikuje se u Europi ugroženim vrstama riba (lipljen, potočna pastrva, mladica…), kao i nizom rijetkih i endemičnih beskralješnjaka.

Poznati hrvatski botaničar, prof. dr. Ivo Horvat, nazvao je planine Gorskog kotara

"hrvatskim vratima" kroz koja su se u prošlosti odvijala brojna strujanja planinskih vrsta s Alpa prema Dinaridima i obrnuto. Planine u Gorskom kotaru imale su golemo značenje u prodoru alpske i arkto-alpske flore i vegetacije na europski jugoistok, osobito za vrijeme ledenih doba. Takva vegetacija s nizom rijetkih biljnih i životinjskih vrsta - glacijalnih i

54

borealnih relikata, sačuvala se uz brojne endemične planinske vrste do danas na najvišim vrhovima Gorskog kotara: Risnjaku, Snježniku, Bjelolasici, Bijelim i Samarskim stijenama.

Boraveći u zaštićenim predjelima Gorskog kotara osjetit ćete radost kretanja

prelijepim krajobrazima, ponekad ćete osjetiti i umor zbog fizičkih napora svladavanja teže prohodnog terena, susrest ćete se s raznim ljudima - putnicima namjernicima, kao i domaćinima, često ćete susretati razne životinje, cvijeće raznih oblika, boja i mirisa, paprati, mahovine i gljive, osjetit ćete stoljetni mir šuma i šum rijeka.

Priroda je ovdje uglavnom pitoma, ali ne treba smetnuti s uma da tu žive medvjedi,

vukovi, risovi, divlje svinje, zmije otrovnice, krpelji, ali oni ljude uglavnom ukoliko nisu izazvani, izbjegavaju. Osim stjenovitih krških krajobraza s mnoštvom dubokih jama, ponikava i ponora, kakvi su primjerice u vrletima Bijelih i Samarskih stijena, ovdje uglavnom nema neprohodnih ili teško dostupnih predjela. Ponekad je potreban stanovit oprez da posjetitelj ne zaluta negdje u dubokim šumama Gorskog kotara ili da ga nepripremljenog ne zaskoče nevrijeme ili jaka bura koji se začas mogu sručiti na planinska područja.

Goransko područje s obilježjima umjereno kontinentalne i planinske klime s mnogim

šumskim i vodnim resursima, prostor je koji se odlikuje kvalitetom zraka i vode i vrlo bogatom florom i faunom. Područje je malo izgrađeno i slabo nastanjeno. U zapadnom dijelu Gorskoga kotara najviši su vrhovi Risnjak (1528 m) i Snježnik (1506 m), a u jugoistočnom Bjelolasica (1534 m) i Viševica (1428 m). Između njih prema sjeveroistoku proteže se dolinama Dobre i Kupe niža središnja zona. Rijeka Kupa teče prema Savi u crnomorski sliv, ponornica Ličanka preko Dubračine u jadranski sliv. Ponornice Lokvarka i Ličanka, s umjetnim jezerima Lokvarskim (31 mil. m3 vode) i Bajer (1,2 mil. m3 vode), u okviru hidroenergetskoga sustava Vinodol, dio su jadranskoga sliva.

Rijeka Kupa je po svojoj veličini i vodnosti, najznačajniji vodotok Primorsko-goranske

županije. Cjelokupnim vodotokom kroz Županiju Kupa je osebujna planinska rijeka, sačuvana u svom prirodnom obliku. Izvire kao jako jezeroliko krško vrelo ispod sela Razloge na 313 metara nadmorske visine, a većim dijelom svoga toka predstavlja granicu između Republike Hrvatske i Slovenije. Površina sliva, na dijelu toka koji pripada Primorsko-goranskoj županiji je 1492 km². Nastavljajući svoj tok prema sjeveru, nakon približno kilometara Kupa sa svoje lijeve obale prima vode Čabranke, te nastavlja put živopisnom kanjonskom dolinom s nekoliko malih značajnijih pritoka kao što su Velika i Mala Belica te Kupica.

Kupica je najznačajnija desnoobalna pritoka Kupe na području Primorsko-goranske

županije. Njena slivna površina na izlaznom hidrološkom profilu Brod na Kupi – Kupica iznosi 291 km². Sliv ima tri glavna ogranka: Curak, Delnički potok i Velika Sušica, a izvor je smješten ispod Kupjačkog vrha i ima izgled malog jezerca.

Curak je desni pritok Kupice, te kao i Kupica ima stalnu protoku koju joj daje izvor

Zeleni Vir. Voda Curka se odvodi tlačnim cjevovodom do HC Zeleni Vir, a višak vode otječe prirodnim tokom preko niza kaskada i vodopada do ulijeva u Kupicu. Slivu Kupice pripadaju i slivovi izrazito bujičnih vodotoka: Delničkog potoka s površinom sliva od približno 18 km² i Velike Sušice od oko 15 km².

55

U gorskim krajevima značajni reljefni čimbenici su nadmorska visina te izloženost i nagib terena. Izravni utjecaj reljefa na naseljenost i gospodarske funkcije ovog kraja jedna su od bitnih osobina, što se jasno vidi iz rasporeda naselja, obradivih prostora i životnih težišta uopće. Geološka podloga Gorskog kotara u odnosu na ostalo područje Hrvatske i susjedne Slovenije vrlo je specifično.

Zastupljenost karbona i najstarijih geoloških cjelina pridonose šarolikosti i složenosti

prostora u geološkom smislu, pa Gorski kotar kao tipično krško područje obiluje krškim fenomenima: izvorima, ponorima, kraškim poljima, spiljama, bistrim rijekama, očuvanim potocima, šumama, planinama te neizmjernim bogatstvom i raznolikošću biljnog i životinjskog svijeta.

Od zaštićenih i izuzetno vrijednih i atraktivnih prirodnih predjela na području Grada Delnica neizostavno treba spomenuti, park šumu Japlenški vrh, šumski rezervat Debela Lipa – Velika Rebar te Nacionalni park Risnjak.

Delničani imaju rijetku sreću da im je grad okružen mnogim prirodnim ljepotama.

Jedna od njih je Park-šuma Japlenški vrh. U šumi se uvijek ima što vidjeti i otkriti, svakim obilaskom doživi se nešto novo. U proljeće bogatstvo proljetnih cvjetova, ljeti miris ciklama, u jesen obilje i raznolikost gljiva, a zimi tragovi životinja u snijegu.

Šumski rezervat Velika Lipa – Debela Rebar mjesto je gdje još možemo doživjeti dah

iskonskih šuma i nenarušen prirodni sklad šumskih zajednica; nerazmrsivi splet starog drveća, izniklih mladica, prizemnog raslinja, paprati, mahovina, kukaca i gljiva na trulom drveću... Naviklima na "uredno" gospodarene šume, gdje se svako "zrelo", bolesno ili osušeno stablo odmah izvlači iz šume, izgled takve šume može se učiniti pomalo nesređenim, ali ako se malo bolje zagledamo, vidimo da je baš sve na svome mjestu, lijepo "posloženo". Kad prolazimo skrovitim, jedva primjetljivim stazama divljači netaknutih šuma, obuzima nas osjećaj veličanstvenosti prirode. U rezervatu nema probijenih šumskih prometnica i vlaka i ne čuje se zvuk motorne pile, na tlu leži mnogo srušenog drveća koje trune i polako se pretvara u humus... Životinje, biljke i gljive žive svaki svoj prvobitni životni ciklus, a eventualne povremene prirodne nepogode ili možda čak katastrofe na svoj način brinu o obnovi šume.

Proglašenjem masiva Risnjak nacionalnim parkom još davne 1953. godine postignut

je u ovom prostoru vrlo značajan uspjeh. Zahvaljujući znanstvenoj orijentaciji i argumentima dr. Ive Horvata, Risnjak je proglašen nacionalnim parkom zbog velikog broja prvorazrednih prirodnih pojava. U masivu Risnjak, na relativno malom prostoru nalazimo brojne geološko-geomorfološke, vegetacijske, klimatske i pedološke fenomene. Uprava Nacionalnog parka nalazi se u selu Bijela Vodica kraj Crnog Luga gdje je i glavni ulaz u Park. Osim poučne staze Leska koja je lako dostupna s crnoluške strane, ne valja zaobići hidrogeomorfološki spomenik prirode, izvor rijeke Kupe, do kojeg se dolazi dobro obilježenom atraktivnom serpentinskom stazom iz sela Razloge (554 m n. v.), ili sa sjeverne strane iz Kupske doline, iz sela Hrvatsko (296 m n. v.) odakle je put blaži i duži.

Površina parka je do 1998. iznosila 3187 ha, kada su granice udvostručene i sada

iznosi 6400 ha. U sastav parka je tada ušao izvor Kupe te planina Snježnik gdje je također

56

planinarski dom. Vidici koji se s Risnjaka i Snježnika za vedrine otvaraju kako prema Jadranu, tako i prema slovenskim Alpama, zasigurno su među najljepšima u Hrvatskoj.

S obzirom da je prirodna baština jedan od temeljnih razvojnih resursa goranskog kraja

i da su njena raznovrsnost i ljepota odigrali ključnu ulogu u razvoju tradicijskih djelatnosti (šumarstva, drvne industrije, lovstva), običaja i turizma, muzej ili zavičajne zbirke Gorskog kotara nezaobilazno, koristeći stručna znanja i iskustva muzeja prve i druge razine matičnosti, moraju uz postave i građe koji promoviraju tradicijske djelatnosti (kao što su lovstvo i šumarstvo) osigurati postave koji će doprinijeti efikasnijoj promociji prirodne baštine čija je vrijednost značajna, ne samo na lokalnoj ili regionalnoj već i na međunarodnoj razini.

6.3 Promocija vrijedne kulturno-povijesne baštine

Turistička resursna osnova mikro-lokaliteta, odnosno područja Grada Delnica te

čitavog Gorskog kotara može se okarakterizirati kao izrazito bogata. Osnovu turizma i turističke ponude predstavlja i velika koncentracija spomeničke (kulturno-povijesne) baštine koja se u prožimanju i suživotu s neprocjenjivim prirodnim atraktivnostima i tradicijom stapa u vrlo jedinstvenu i prepoznatljivu ponudu koja goranski kraj uz male napore te dobru organizaciju i promociju može uzdignuti prema samom vrhu kontinentalne turističke ponude našega kraja i Republike Hrvatske.

Najveći grad u Gorskom kotaru i najznačajnija turistička destinacija goranskog kraja

zasigurno su Delnice. Delnice daju svoj obol i posebnu dimenziju goranskom kraju, pa bi se uz niz atraktivnosti i prirodnih ljepota u sklopu zavičajnih zbirki trebala izdvojiti i poneka fotografija i priča o najvećem gradu Gorana koji kroz povijest predstavlja bilo i žilu kucavicu čitavog područja. Osim što su Delnice subregionalno središte Gorskog kotara, one predstavljaju i jedino djelomice urbano naselje. Prilikom zadnjeg popisa stanovništva (2001. godine) brojile su 4.451, a čitavo područje grada Delnica 6.262 stanovnika. Područje Grada Delnica zauzima površinu od 230 km² ili 8,84% ukupne površine Županije, a smještene su na nadmorskoj visini od 698 metara. U svom sastavu Grad ima 55 naselja od kojih je prema zadnjem popisu čak šest izumrlo. Gustoća naseljenosti na području Grada je svega 27 st/km², dok je istovremeno prosjek Županije čak 90 st/km². Sam naziv mjesta se prvi puta spominje u jednoj sudskoj ispravi, zajedno s još nekim goranskim naseljima (npr. Brod na Kupi), na Saboru plemstva, daleke 1481. godine.

U skladu s osnovnim gospodarskim granama Delnice su oduvijek bile centar

šumarstva i drvne industrije, lovstva, ali i značajno trgovačko i turističko središte goranskog kraja. Nažalost, u posljednja dva desetljeća tradicijske djelatnosti ovoga kraja, kao što je na primjer drvna industrija, gubile su previše na značaju. Gospodarska grana koja je postigla vrlo značajan rast u posljednjim godina jest turizam. Osnovni motiv dolaska turista u Delnice je boravak na svježem zraku i doživljaj čiste prirode te rekreacija, dolazak poslovnih ljudi na radionice ili team-building programe, dolazak sportaša na visinske treninge, zatim lovaca i ribolovaca te ostalih pojedinaca raznih dobnih skupina.

57

Brod na Kupi broji samo 248 stanovnika (popis iz 2001. godine), a ipak je najveće naselje Kupske doline ( prema popisu iz 1991. godine u Brodu na Kupi bilo 176 stanovnika, dakle, bilježi se porast stanovnika što nije tipično za ostala naselja goranskog kraja!). Nalazi se na samo 222 metara nadmorske visine. Strateški geoprometni položaj uvjetovao je razvoj trgovačkih, drvno-industrijskih i tranzitnih djelatnosti, ali i turizma prvenstveno zbog atraktivnih prirodnih ljepota u neposrednoj blizini naselja.

Tradicionalni prometni položaj Broda na Kupi na samom raskrižju Republike Hrvatske

i Slovenije bio bi još jače naglašen da postoji bolja longitudinalna prometna povezanost Kupske doline. Međutim, nedostatak kvalitetnije uzdužne povezanosti treba prvenstveno tražiti u pretežno kanjonskim karakteristikama Kupske doline koje je mnogo jednostavnije i lakše bilo iskoristiti na slovenskoj strani, pa danas cesta kroz Kupsku dolinu i predstavlja najkraći izlaz Ljubljane prema Jadranskom moru. Danas je u Brodu na Kupi međunarodni granični prijelaz.

Naselje se nekada zvalo Ribarsko, ali s obzirom da je od davnina u naselju postojao

prijelaz preko Kupe, odnosno skela ili «brod» koji je povezivao dvije obale Kupe (danas slovensku i hrvatsku) naselje je danas poznato pod nazivom Brod na Kupi.

Dva su najznačajnija lokaliteta koja se u kontekstu promocije kulturno-povijesne

baštine Grada Delnica danas najčešće spominju, Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi i Kuća Rački. Promatrajući iz aspekta kulturno-povijesne baštine lokalitet Kaštel Zrinski u Brodu

Kaštel Zrinski je spomenik kulture "prve kategorije" i zasigurno najznačajnija kulturno-povijesna građevina goranskog kraja. Povijesni kompleks Kaštela Zrinski i obližnje barokne još danas otkriva gospodarsku i vojnu važnost Zrinskih na ovim prostorima. Njihovom zaslugom uprava i sudstvo tijekom većeg dijela 17. i 18. stoljeća stoluje u Brodu na Kupi, čineći tako naselje za dugi niz godina upravnim središtem Gorskog kotara. Obilježja gospoštije danas je još uvijek moguće uočiti na brodskim kućama koje nisu tipične goranske odnosno ruralne kuće već ostavljaju dojam i odaju karakteristike građanskih kuća.

O značaju građevine pisalo se i pisat će se u nastavku materijala, a u kontekstu

dosadašnjeg iskorištenja i valorizacije Kaštela u turističke svrhe, nažalost valja naglasiti da unatoč svojoj spomeničkoj kategoriji i snažnom vizualnom efektu, Kaštel danas nije primjereno iskorišten.

U sklopu izrade ove Studije zanimljivo bi bilo istaknuti i činjenicu da Primorsko-

goranska županija već desetak godina radi na projektima revitalizacije i sanacije kulturno-povijesnog nasljeđa Županije, a jedan od posljednjih i vrlo značajnih projekata zasigurno je Program sanacije i revitalizacije kulturnih dobara – Putovima Frankopana – revitalizacija Frankopanskih kaštela koji obuhvaća i frankopansko-zrinske kaštele u Gorskom kotaru: Kaštel Zrinskih u Čabru, Frankopanski kaštel u Severinu na Kupi, frankopanski grad - dvorac Stara Sušica te brodsko-kupski kaštel Zrinski.

Projekt je prvenstveno pokrenut jer vrijedna kulturno-povijesna baština cijele

Županije još uvijek nije dovoljno iskorištena u promotivne svrhe, i to s jedne strane, u cilju razvoja i obogaćivanja ponude jedne od naših najvažnijih gospodarskih grana – turizma, a s

58

druge pak strane, i u cilju obrazovanja žitelja o njenoj ulozi i važnosti u cjelokupnoj hrvatskoj povijesti.

Županija je već temeljem svojih strateških planova utvrdila programske ciljeve ovog

projekta, kojim će se poticati očuvanje, revitalizacija i afirmacija kulturno-povijesnog nasljeđa, a s obzirom na položaj u prostoru, projekt se dijeli na tri cjeline: frankopanski kašteli Vinodola, otoka Krka i Gorskog kotara. Čitav projekt realizirat će se u razdoblju od 2005. do 2008. godine, a prvi kašteli koji su obuhvaćeni revitalizacijom su kašteli Vinodola.

S obzirom da je jedna od temeljnih namjera nakon konačne sanacije i revitalizacije

dijela zrinsko-frankopanskih kaštela na području Županije iste u cilju promocije kulturno-povijesnog nasljeđa staviti u gospodarsku-turističku funkciju, uređenje i osnivanje muzeja u građevini Kaštela u Brodu na Kupi, vrlo se lijepo uklapa u programske smjernice i projekte Županije. Nakon 2008. godine, kada se revitalizacija svih kaštela provede, oni bi morali doprinijeti povećavanju kvalitete turističke ponude, njenoj atraktivnosti i u konačnici, stvaranju jedinstvene i prepoznatljive turističke ponude na području čitave Primorsko-goranske županije, pod atraktivnim nazivom „Putevima Frankopana“.

Od ostalih turističkih atraktivnosti goranskog kraja, u neposrednoj blizini Kaštela

Zrinski nalazi se i župna crkva Svete Marije Magdalene koju je u baroknim oblicima, godine 1670. dao sagraditi Petar Zrinski. Crkva je nekoć, zajedno s Kaštelom bila opasana obrambenim zidom. Mnogim obnovama posve je izmijenjen prvobitni izgled crkve i time umanjena njena baštinska vrijednost, međutim, značajno je napomenuti da se crkva danas koristi u svojoj punoj funkciji.

Na broju 94, u Supilovoj ulici u Delnicama nalazi se goranska najstarija kuća. Kuća

Rački je spomenik kulture pod zaštitom, etno i graditeljska goranska baština uređena za posjet. Starost ove kuće, kao i njoj sličnih, procjenjuje se na 200-300 godina. Rekonstrukcijama i zaštitom nastojala se sačuvati njena izvornost. Raspored prostorija, veličina ovakvih kuća je bila izvanredno prilagođena prirodnim uvjetima ovoga kraja jer se čitavo gospodarstvo nalazilo pod jednim krovom i naročito olakšavalo život u vrijeme dugih snježnih zima. Krov je pokriven tanko cijepanom jelovom daskom (šindrom), a sijeno na tavanu je zajedno s drvenim krovom činilo odličnu prirodnu toplinsku izolaciju, tako da su te kuće bile tople, suhe i ugodnog mirisa.

Budući da suvremeni turizam, odnosno moderni turisti, osim autentičnosti prirodnog

okruženja sve više valoriziraju autentičnost urbaniteta, Primorsko-goranska županija pokrenula je projekt Goranske kuće kojim potiče poduzetnike i sve ostale žitelje da proučavaju i sačuvaju tradiciju i kulturu građenja goranskog kraja te da je u što je moguće većoj mjeri koriste u izgradnji smještajnih kapaciteta i doprinesu na taj način razvijanju smisla za tradiciju, podizanju razine kulturne svijesti lokalne sredine i oplemenjivanju turističke ponude čitavog Gorskog kotara. Jedna od takvih tipičnih goranskih kuća jest i Kuća Rački.

Cilj je Primorsko-goranske županije, kroz ovaj projekt, postojeće kuće etnološke

vrijednosti, osobito gospodarske građevine kao što su mlinovi, pilane i kovačnice, ali i tipične goranske kuće, čuvati i/ili rekonstruirati prema povijesnom predlošku, a osim Kuće Rački, na

59

području Grada Delnica zasigurno postoji još čitav niz objekata – stambenih ili gospodarskih – koji bi u skorijoj budućnosti trebali doživjeti sanaciju i uključivanje u atraktivnu i specifičnu ponudu goranskog kraja.

Osim goranskih kuća, povijest Delnica oslikava i župna crkva Sv. Ivana Krstitelja, koja

se prvi put spominje u XVII stoljeću. Današnju župnu crkvu Sv. Ivana Krstitelja izgradio je delnički župnik Nikola Car od 1825. do 1829. godine. To je jednostavna trobridna građevina, višekutnog svetišta, sa zvonikom koji je smješten ispred ulaznog pročelja. Glavni i dva pokrajna oltara rađeni su u kasnobaroknim oblicima.

Zaključno se stoga može reći, da u cilju promocije kulturno-povijesne baštine

goranskog kraja, koja u sebi zasigurno uključuje ponudu i prezentaciju tradicijskih običaja i gastronomske ponude, zavičajne zbirke i muzejsku građu eventualnog muzeja na području Grada Delnica neizostavno moraju činiti i povijesne, etnografske i arheološke zbirke kojima će se posjetiteljima prezentirati bogata povijest i kultura Gorskog kotara.

60

ZAKLJUČAK

61

DODATAK STUDIJI

U prvom dijelu Studije opravdanosti osnivanja Muzeja šumarstva i lovstva u Kaštelu

Zrinski u Brodu na Kupi opisana su i definirana osnovna polazišta za osnivanje i određivanje djelatnosti muzeja, institucionalni okvir za financiranje te lokacijsko-prostorne pretpostavke Kaštela.

Zakon o muzejima određuje da sredstva za obavljanje redovne djelatnosti muzejskih

ustanova moraju osigurati osnivači kako je to navedeno u prvom dijelu Studije. Međutim, s obzirom da isti Zakon omogućava muzejskim ustanovama da ostvaruju i dodatne prihode, u dodatku studije daje se kratak osvrt na dodatne izvore financiranja muzejske djelatnosti ili za financiranje sanacije i prenamjene Kaštela Zrinski za koje je u prvom dijelu Studije utvrđeno da iznose preko 8.600.000,00 kuna.

Do danas još nitko nije potvrdio financijsku potporu projektu, niti je poznat osnivač ili neki drugi subjekt zainteresiran za sufinanciranje projekta koju je za potrebe ove Studije izradio arhitektonsko-građevinski atelje Aga, pa će stoga, u dodatku studije posebno biti razrađena i mogućnost da se bar jedan dio sredstava potrebnih za financiranje sanacije i prenamjene namakne iz kredita.

Tijekom izrade Studije zaključeno je da nova muzejska ustanova u goranskom kraju

može stvoriti dodatan turistički potencijal i da se projekt zavičajne zbirke u Brodu na Kupi ne može kvalitetno realizirati, ili čak egzistirati, ukoliko se muzejska ponuda ne uklopi u jedinstvenu turističku ponudu goranskog kraja koja bi sinergijom trebala stvoriti preduvjete za brži i kvalitetniji razvoj turističkog proizvoda i ponude na čitavom području Gorskog kotara.

S obzirom da dodatni sadržaji i ponude muzejskih ustanova često mogu biti segment

turističke ponude određenog kraja ili destinacije i da u konačnici u kontekstu podizanja efikasnosti i rentabilnosti muzejske ustanove mogu dati značajan doprinos, u nastavku će se sagledati mogućnost da se ustanova ili zbirke osmisle na način da oplemenjuju turističku ponudu destinacije.

Osim prodaje ulaznica, dodatni prihodi muzejske ustanove mogli bi se ostvarivati i

organiziranjem ugostiteljske ponude u sklopu Kaštela, prodajom suvenira, organizacijom izleta u atraktivne lokacije smještene u blizini zavičajnih zbirki.

Dodatak Studije započinje analizom i mogućnostima oplemenjivanja turističke

ponude goranskog kraja sa sadržajima i građom budućih zavičajnih zbirki, zatim slijedi SWOT analiza, ocjena tržišnog potencijala projekta te prijedlozi za buduće marketinške planove za postizanje projekcija potražnje za muzejskom ustanovom u Brodu na Kupi.

62

7. MUZEJ U FUNKCIJI OPLEMENJIVANJA TURISTIČKE PONUDE I TRŽIŠNI POTENCIJAL PROJEKTA

S obzirom da su zaključci u prethodnim poglavljima, a poglavito u poglavlju 7. u kojem

se daju preporuke za izbor muzejske građe i formiranje muzeja ili zavičajnih zbirki, neosporno navodili na spoznaju da njihovo osnivanje u Brodu na Kupi snažno može doprinijeti stvaranju raznovrsnije i atraktivnije turističke ponude čitavog goranskog kraja u ovom se poglavlju daje kratki osvrt na:

• sadašnje stanje turističke ponude i kapacitete goranskog kraja

• na analizu prednosti, slabosti, mogućnosti i prijetnji koje u budućnosti mogu utjecati na stvaranje i oplemenjivanje turističke ponude,

a rezultiraju parametrima značajnim za projekcije buduće potražnje za zavičajnim zbirkama goranskog kraja i marketinškim planovima za postizanje projekcije.

Definiranjem novih marketinških strategija i stvaranjem jedinstvenog poslovnog sustava i destinacije Delnice ili čak destinacije Gorski kotar koja bi u sebi objedinjavala čitav niz atraktivnosti goranskog kraja zasigurno može doprinijeti afirmaciji i promociji muzeja ili zavičajnih zbirki u Brodu na Kupi, a stvaranjem dodatnih financijskih inputa mogli bi se također stvoriti preduvjeti za djelomično (samo)financiranje muzeja i muzejske djelatnosti.

7.1 Turistička ponuda i kapaciteti goranskog kraja – sadašnje stanje

U cilju sagledavanja mogućnosti i davanja preporuka za stvaranje raznovrsnije i

atraktivnije turističke ponude Gorskog kotara, u nastavku se daje analiza i ocjena postojećih turističkih resursa i kapaciteta delničkog kraja, koji su valorizirani s obzirom na sljedeće parametre:

• značenje turističkih resursa na međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini, te

• stupanj turističke opremljenosti određenog turističkog resursa.

Valorizacija i analiza raspoloživih turističkih resursa delničkog kraja prikazana je u tablici 11., a podaci su prikupljeni koristeći metode intervjuiranja i razgovora s lokalnim stanovništvom te odgovornim osobama u Gradu i Turističkoj zajednici.

63

Tablica 7: Valorizacija turističkih resursa delničkog kraja

STUPANJ TURISTIČKE OPREMLJENOSTI VAŽNOST A

(100%) B (66%) C (33%) D (0%)

I (međunarodna) ***

-Nacionalni park Risnjak -rijeka i izvor Kupe -sportovi na vodi: rafting, ribolov, mušićarenje

-šume i prirodne vrijednosti -lovni turizam (foto-safari) -klima -hidrografija

-geomantske točke -tipična goranska kuhinja -goranske kuće -zimski sportovi: skakaonica

II (nacionalna) ***

-spiljski sustavi (hiže) -Kuća Rački

-geomorfolo-gija -Kaštel Zrinski

III (regionalna) *

-zoološki vrt kod Lovačkog doma na Japlenškom vrhu

-Japlenški vrh -Debela Lipa -Velika Rebar -Petehovac -izletište Drgomalj -crkva Sv. Magdalene -zimski sportovi: skijanje

-stara škola -kupska dolina leptira -gljivarstvo -podzemni tuneli Kaštel -zimski sportovi: klizanje


Temeljem provedene analize i valorizacije turističkih resursa zaključeno je da danas,

bez obzira na izuzetne prirodne vrijednosti goranskog kraja, jedino rijeka Kupa i njena dolina te Nacionalni park Risnjak predstavljaju značajnu turističku atrakciju u međunarodnim razmjerima.

Nažalost, na području Grada Delnica mnogobrojne atraktivne lokacije i naselja

prvenstveno zbog nedostatka dodatne turističke opremljenosti ipak nije moguće odmah uključiti u aktivnu turističku ponudu delničkog kraja. Jedan od takovih primjera jest i izuzetno vrijedan, ali zapušten kulturno-povijesni kompleks - Kaštel Zrinski.

Da bi se turistički resursi doveli do razine turističke opremljenosti koja bi im osigurala

status turističke atrakcije potrebno je poduzeti određene aktivnosti na turističkoj opremljenosti, a one podrazumijevaju sljedeće:

• ulaganje u elementarnu turističku opremljenost odnosno sanacija, rekonstrukcija i prenamjena turističkih atrakcija (kao što se na primjer upravo sada dijelom provodi adaptacija i prijedlog za prenamjenu Kaštela Zrinski)

• ulaganje u smještajne i prateće objekte

• odgovarajuća turistička prezentacija i promocija koja podrazumijeva nadopunu postojećih i pripremu novih promotivnih materijala

• turistička signalizacija i obilježavanje lokacija te

• cjelokupno uređenje i održavanje lokacije. Na području naselja Brod na Kupi postoji već niz ponuditelja smještajnih kapaciteta,

objekata prehrane, agencija i raznih drugih pružatelja raznih usluga. Hotel Mance ima šest smještajnih jedinica od kojih su tri trokrevetne i tri dvokrevetne što ukupno iznosi 15

64

ležajeva, dok u privatnom smještaju postoji 26 smještajnih jedinica od kojih je 6 apartmana što ukupno iznosi svega 75 ležajeva.

Niti na području čitavog Grada Delnica broj smještajnih kapaciteta nije

zadovoljavajući i jedan od temeljnih preduvjeta stoga, za podizanje razine kvalitete turističkih kapaciteta na području Gorskog kotara, ostaje povećanje broja (što kvalitetnijih) smještajnih jedinica.

Nakon velike gospodarske krize koja se zabilježila tijekom devedesetih godina

proteklog stoljeća u čitavoj Hrvatskoj kao posljedica rata i ratnih zbivanja, tek počevši od 2001. godine razina broja turista koja posjećuje goranski kraj značajno se povećava.

Iako broj posjetitelja i turista danas u Gorskom kotaru premašuje rekordne brojke

posjetitelja u najboljim turističkim godinama prošlog stoljeća, nažalost, podaci jasno pokazuju da se nakon rekordne 1977. godine kada je u Gorskom kotaru zabilježeno gotovo 131.000 noćenja, danas broj noćenja bez obzira na rekordan broj posjetitelja kreće na tek nešto više od 74.000 noćenja što upućuje na činjenicu da broj i kvaliteta smještajnih jedinica u goranskom kraju nije zadovoljavajuća.

U prilogu, u tablici 12. sistematizirani su podaci o broju turista i noćenja u Gorskom

kotaru počevši od 1956., pa sve do 2006. godine.

Tablica 8: Broj turista i noćenja u Gorskom kotaru 1956. do 2006. godine

Godina Turisti Noćenja Godina Turisti Noćenja

Strani 399 1092 Strani 1561 4517

Domaći 7414 42373 Domaći 7068 23531 1956.

Ukupno 7414 43465

2000.

Ukupno 8629 28048

Strani 479 1408 Strani 2878 9636

Domaći 9128 91832 Domaći 11368 34403 1960.

Ukupno 9607 93240

2001.

Ukupno 14246 44039

Strani 3824 16757 Strani 3368 11597

Domaći 14367 81601 Domaći 12833 36260 1969.

Ukupno 18191 98358

2002.

Ukupno 16201 47857

Strani 3752 14386 Strani 3360 11228

Domaći 15775 116596 Domaći 16450 46996 1977.

Ukupno 19527 130982

2003

Ukupno 19810 58224

Strani 2314 5127 Strani 4209 13814

Domaći 15108 76513 Domaći 16147 43621 1980.

Ukupno 17422 81640

2004.

Ukupno 20356 57435

Strani 3952 10767 Strani 5543 14801

Domaći 20139 100682 Domaći 18636 51160 1986.

Ukupno 24091 111449

2005.

Ukupno 24179 65961

Strani 3105 4544 Strani 5876 16995

Domaći 9149 31784 Domaći 20417 57205 1990.

Ukupno 12254 36328

2006.

Ukupno 26293 74200

Izvor: DZS TU-11 za razdoblje od 1956.-1990. godine i Turistička zajednica PGŽ za razdoblje od 2000.-2006.

Prema analizama i istraživanjima dolazaka turista u 2006. godini Kupska dolina ostvarila je svega 1.851 noćenje u svojim smještajnim jedinicama što iznosi ukupno 9%

65

noćenja čitavog područja koje administrativno obuhvaća Grad Delince. Iste godine zabilježeno je 576 turista koji su posječno na području Kupske doline boravili tri dana što upućuje na zaključak da se prvenstveno radi o vikend boravcima.

Danas posjetitelji koji dolaze u destinaciju Brod na Kupi posjećuju isključivo izvorište

rijeke i konzumiraju popratne sadržaje koje rijeka nudi, a to su rafting, kanuing, ribolov, mušićarenje i geomantske točke.

Pregled dolazaka turista u Kupsku dolinu 2006. godine prikazan je u tablici 13.

Tablica 9: Pregled turističkog prometa i noćenja u Kupskoj dolini 2006. godine

Smještajni kapaciteti

Broj turista Broj noćenja Ukupno turista

Ukupnonoćenja

domaći strani domaći strani

Privatni 121 347 254 1423 468 1677

Hotel Mance 24 84 24 150 108 174

Ukupno 145 431 279 1573 576 1851

Delnice 5703 3779 11702 8723 9482 20425

Izvor: Turistička zajednica Grada Delnica

Kako bi se u konačnici broj turističkih dolazaka i ostvarenih noćenja na području

Gorskog kotara usporedio s dolascima i ostvarenim noćenjima u ostalim dijelovima Primorsko-goranske županije u nastavku se daje pregled dolazaka domaćih i stranih turista za čitavu Primorsko-goransku županiju u godinama 2004. i 2005.

Tablica 10: Broj dolazaka domaćih i stranih turista u Primorsko-goranskoj županiji u 2005. godini

2005. GODINA

INDEKS 2005/2004

INDEKS 2005/2004

INDEKS 2005/2004

PODRUČJE/ RIVIJERA

domaći dolasci strani dolasci

ukupno dolasci

% domaći dolasci strani dolasci ukupno dolasci

Opatija 77.542 313.466 391.008 18,83 99,4 113,3 110,2

Rijeka 100.240 127.575 227.815 10,97 91,8 92,8 92,3

Crikvenica 60.116 160.062 220.178 10,60 98,7 100,8 100,2

N. Vinodolski 12.501 61.174 73.675 3,55 109,2 88,3 91,3

Otok Krk 34.034 508.563 542.597 26,13 114,5 105,1 105,6

Otok Cres 4.004 107.553 111.557 5,37 98,5 100,1 100,0

Otok Lošinj 31.689 221.004 252.693 12,17 106,2 100,7 101,4

Otok Rab 17.956 215.290 233.246 11,23 99,5 102,6 102,4

Čabar 685 38 723 0,03 223,9 14,2 126,2

Delnice 4.694 3.205 7.899 0,36 160,6 174,3 166,1

Fužine 3.440 881 4.321 0,21 109,1 90,7 104,8

Vrbovsko 920 373 1.293 0,06 352,5 219,4 300,0

Lokve 473 431 904 0,04 90,1 125,3 104,0

Skrad 360 123 483 0,02 166,7 161,8 165,4

Ravna gora 2.482 0 2.482 0,12 63,8 0,0 63,8

Mrkopalj 5.582 492 6.074 0,29 109,6 88,6 107,5

Brod Moravice

0,00 0,0 0,0 0,0

Gorski kotar 18.636 5.543 24.179 1,15 113,2 131,2 116,9

ŽUPANIJA 356.366 1.720.208

2.076.574

100,00

99,7 103,2 102,6

Izvor: Turistička zajednica Grada Delnica

66

Iz tablice je vidljivo da je broj domaćih, ali i stranih dolazaka turista u čitavoj Primorsko-goranskoj županiji porastao u 2005. godini u odnosu na 2004. godinu.

Podatak koji je značajno istaknuti i koji ulijeva optimizam u kontekstu oplemenjivanja

turističke ponude goranskog kraja jest da je navedeno područje u istom periodu 2004/05 zabilježilo izniman rast broja turista, najviše na području Primorsko-goranske županije.

Broj domaćih turista u Gorskom kotaru u 2005. godini u odnosu na 2004. porastao

je za 13%, a broj dolazaka stranih turista za čak 31%. U prosjeku je broj dolazaka turista, bilo domaćih, bilo stranih, povećan za 16% što promicateljima turističke ponude goranskog kraja može svakako dati dodatni poticaj za ulaganja, oplemenjivanje turističke ponude i podizanje kvalitete turističkog sadržaja.

Međutim, bez obzira na optimistične podatke koji ukazuju na porast broja domaćih i stranih posjetitelja u goranskom kraju, valja posebno istaknuti činjenicu da su u kontekstu čitave Primorsko-goranske županije, turistički rezultati Gorskog kotara zaista skromni i čine svega 1,15% ukupnih dolazaka turista na područje Županije.

7.2 SWOT analiza i tržišni potencijali projekta

SWOT analiza8 je standardni postupak valorizacije i procjene uz pomoć kojeg se

ocjenjuje relativna važnost (unutarnjih) „snaga“ i „slabosti“ te (vanjskih utjecaja) odnosno „mogućnosti“ i „prijetnja“ u kojima djeluje pojedini tržišni subjekt (ili čitava skupina subjekata) i želi ostvariti određene razvojne ciljeve.

Uzimajući u obzir i sagledavajući dobre i loše strane te mogućnosti i ograničenja

mikro-lokacije i postojeće turističke ponude, za potrebe izrade Studije opravdanosti osnivanja Muzeja šumarstva i lovstva u Kaštelu Zrinski u Brodu na Kupi pripremljena je SWOT analiza za čiju izradu su korištene sljedeće istraživačke metode:

• terensko istraživanje

• istraživanje „za stolom“

• tematske radionice

• intervjui s odgovornim osobama iz Grada Delnice; inicijatora i potencijalnog investitora projekta

• intervjui s odgovornim osobama iz Turističke zajednice Grada Delnica

SWOT analiza sadašnjeg stanja i turističke ponude izrađena je za čitavo područje Grada Delnica kao šire turističke destinacije na koju bi osnivanje muzeja ili zavičajnih zbirki u Brodu na Kupi moglo imati vrlo značajan utjecaj, a analiza je rezultirala i naglasila postojanje sljedećih prijetnji i mogućnosti navedene turističke destinacije, što se u nastavku prikazuje u tablici 11.

8 Strenghts – snaga; Weaknesses – slabosti; Opportunities – mogućnosti; Threats - prijetnje

67

Tablica 11: SWOT analiza turističke destinacije

UNUTARNJI UVJETI VANJSKI UVJETI

jake strane

• povoljna klima

• geostrateški položaj: granično područje s Republikom Slovenijom i najbrži put izlaza Ljubljančana na Jadransko more

• dostupnost i dobra prometna povezanost s najrazvijenijim i najvećim gradovima RH - Rijekom i Zagrebom

• dostupnost i dobra prometna povezanost turistički najrazvijenijim dijelovima RH: Kvarner i Istra

• turistička tradicija

• očuvan okoliš i prirodne vrijednosti te iznimna bioraznolikost

• zaštićena područja i kraški sustav

• očuvana tradicija

mogućnosti

bogatstvo i raznolikost turističkih resursa

dodatna valorizacija blizine Nacionalnog parka “Risnjak”

bolja pozicioniranost na tržistu i novi tržišni segmenti

mogućnost cjelogodišnjeg poslovanja

promocija planinskog identiteta

otvaranje novih radnih mjesta: otvaranje lokalnih razvojnih agencija i/ili agencija za upravljanje turističkim destinacijama i ostalih uslužnih djelatnosti vezanih uz turizam

osmišljavanje edukacijskih centara

osmišljavanje i organizacija adrenalinskih aktivnosti i sportova

uključivanje Kaštela Zrinski u projekt valorizacije kulturno-povijesne baštine Primorsko-goranske županije

slabe strane

• nedovoljna turistička opremljenost

• nedovoljno razvijena infrastruktura (kanalizacija; opskrba vodom)

• nedostatak pratećih sadržaja u turističkoj ponudi

• nedovoljna promocija turističke ponude

• neodgovarajuća prezentacija muzejske građe

• iseljavanje lokalnog stanovništva

prijetnje

• konkurencija ostalih hrvatskih priobalnih destinacija (Istarska županja ili Dalmacija shvaćenih isključivo kao poslovni sustav)

• potencijalno zagađivanje i ekološke katastrofe

• odlazak mlađe stručne snage i nedostatak kadrova

• slaba međugeneracijska razmjena


Osobe koje danas odlaze na godišnji odmor postaju sve iskusnije i zahtjevnije, pa

turisti traže širok raspon doživljaja. Svoje vidokruge posjetitelji proširuju ili osjećaje obogaćuju učenjem i novim spoznajama o turističkoj destinaciji ili uključivanjem u specifične (tipične i destinacijske) aktivnosti.

Zbog toga je danas uobičajeno da turističke destinacije definiranjem svoga specifičnog sustava doživljaja moraju stvoriti niz jedinstvenih vrijednosti – odnosno niz doživljaja, vrijednih pamćenja, koje turisti i posjetitelji mogu ponijeti kući i podijeliti s prijateljima i obitelji. Pojmovi doživljaja u kontekstu stvaranja sustava za pojedinu destinaciju definiraju se i obrazlažu kako slijedi:

• doživljaji su događaji koji zavode, oduševljavaju i utječu na gosta time što postaju nezaboravni

68

• doživljaji se kategoriziraju ovisno o tome da li je posjetitelj aktivan, pasivan, metalno obuzeti ili fizički angažirani doživljajem, pa shodno tome sustave dijelimo na:

• zabavu

• edukaciju i zabavu

• estetizam i

• eskapizam

Osnovni element diferencijacije koji razlikuje sustav doživljaja od klasične metode ocjene destinacije jest usmjerenje na doživljaje, a ne toliko na sam smještaj ili neke druge „klasične“ sadržaje turističke ponude. Sagledavajući sustav doživljaja svake destinacije komponente turističke ponude najčešće se prikazuju pomoću slike, a sustavom se definiraju doživljaje zabave i edukacije te doživljaji estetizma i eskapizma, i to kako je prikazano na slici 12.

Slika 12: Način prikazivanja sustava doživljaja ovisno o komponenti doživljaja

KOMPONENTA DOŽIVLJAJA

U nastavku se, koristeći mogućnosti prikaza sustava doživljaja, definiraju doživljaja za turističku destinaciju Grada Delnica i mikro-lokacije Brod na Kupi, a oslanjajući se konkretno na sljedeće komponente turističke ponude destinacije:

• wellness i zdravlje

• sportovi i avanturizam

• priroda i okoliš

• kultura i

• obitelj.

Eskapizam (izgrađivanje timskog rada: paintball, igre, zabave)

Edukacija i zabava (skupovi, kongresi, poticajni paketi i izlaganja)

Estetizam (doživljaji, vinske probe i slično)

Zabava (show program)

69

A) SUSTAV DOŽIVLJAJA – WELLNESS I ZDRAVLJE

Slika 13: Sustav doživljaja za destinaciju Delnice - Brod na Kupi – sustav doživljaja wellness i zdravlje

WELLNESS I ZDRAVLJE

Sustav doživljaja vezan uz aktivnosti wellness i zdravlje mogao bi u destinaciji Grada

Delnica obuhvaćati sljedeće aktivnosti: Forumi: izlaganja, seminari i rasprave tijekom (pred)sezone prirodnim vrijednostima, zdravlju, aktivnostima i sportovima, stresu Dijeta i prehrana: moguće aktivnosti i doživljaji su tematski tjedni specijalnih dijeta s teorijom prehrane, kao što su dijete za mršavljenje ili dijete za stjecanje energije, zatim razni tečajevi, predavanja i posebno posluživanje hrane za sudionike. Fitnes aktivnosti: fizičke vježbe kao aerobik, body building, yoga, stretching i slično. Tečajevi svladavanja stresa i aktivnosti za opuštanje: tehnike relaksacije, aroma terapije i slično. Tečajevi o dijeti i prehrani: tečajevi usmjereni na specifične skupine kao što su sportaši, ljudi s prekomjernom težinom i ljudi pod stresom. Seminar geomantije-cjelovite ekologije: seminari i tečajevi za zdravlje čovjeka, životnog prostora i zemlje. Na seminarima se izvode geomantičke meditativno - energijske vježbe za razvoj pojedinca, za dobre odnose, za zdravlje životnog prostora i preobražaj zemlje. B) SUSTAV DOŽIVLJAJA – SPORTOVI I AVANTURIZAM

Fitness: bodybuilding, gimnastika, aerobik, yoga i meditacija, stretching, tai-chi, geomantija – cjelovita ekologija

Tečajevi: prehrana, masaža, relaksacija, svladavanje stresa

Tjedni posebnih dijeta, finske saune, kožne

terapije, turske kupelji, tretmani, masaže

70

Slika 14: Sustav doživljaja za destinaciju Delnice - Brod na Kupi – sustav doživljaja sportovi i avanturizam

SPORTOVI I AVANTURIZAM

Sustav doživljaja vezan uz aktivnosti sportove i avanturizam mogao bi u destinaciji

Grada Delnica obuhvaćati sljedeće aktivnosti: Sportovi na vodi: škole i tečajevi sportova na vodi kao što su vožnja kajaka ili kanua, rafting. Trening za amatere i profesionalce: ponuda sadržaja za aktivne sportaše u cilju priprema za sezonu. Ciljnu skupinu mogu činiti svi sportaši - od amatera do profesionalaca. Natjecanja i turniri: tijekom pred i posezone mogućnost organiziranja turnira i natjecanja u različitim sportovima koji bi dovodili natjecatelje i gledatelje u destinaciju. Lov i ribolov: destinacija može ponuditi mogućnosti lova (foto-safari) i ribolova te izlete uz ili bez pratnje. C) SUSTAV DOŽIVLJAJA – PRIRODA I OKOLIŠ

Slika 15: Sustav doživljaja za destinaciju Delnice - Brod na Kupi – sustav doživljaja priroda i okoliš

PRIRODA I OKOLIŠ

Sustav doživljaja vezan uz aktivnosti priroda i okoliš mogao bi u destinaciji Grada

Delnica obuhvaćati sljedeće aktivnosti:

Sportovi na vodi, trening za amatere/profesionalce, mountain bike, avanturisti čki sportovi (rafting), zračni sportovi, skijaški skokovi

Tečajevi kajaka, kanua, klizanja, nordijsko skijanje

Natjecanja,

sportski doga đaji, škole sportova i

Traženje g ljiva tematske šetnje, lov- foto safari, ribolov

Promatranje ptica i leptira

Izletni čke ture: rijeke, nacionalni prirode, geološke

formacije i špilje

71

Forumi: izlaganja, seminari i rasprave tijekom (pred)sezone o prirodnim vrijednostima, šumarstvu, lovstvu, riječnom ribolovstvu, raznim aktivnostima i sadržajima vezanim uz prirodu i okoliš. Aktivnosti «Okoliš i mi»: tečajevi, seminari, edukacija, kako ljudi utječu na prirodu, očuvanje prirodnih vrijednosti, koristi od bioraznolikosti. Aktivnosti «U skladu s prirodom»: tematske šetnje i izleti u prirodu: promatranje ptica, leptira, divljih životinja i traženje gljiva. Lov i ribolov: destinacija može ponuditi mogućnosti lova (foto-safari) i ribolova te izlete uz pratnju ili bez pratnje.

Izletničke ture: s naseljem kao bazom, izletničke ture mogu se usmjeriti na jednodnevne ili dvodnevne izlete u ili oko destinacije, a moguće teme su lokalna arhitektura, gastronomija, povijesne ture te izletničke ture u prirodi.

D) SUSTAV DOŽIVLJAJA – KULTURA

Slika 16: Sustav doživljaja za destinaciju Delnice - Brod na Kupi – sustav doživljaja kultura

KULTURA

Sustav doživljaja vezan uz aktivnosti kultura mogao bi u destinaciji Grada Delnica

obuhvaćati sljedeće aktivnosti:

Gastronomija: gurmanski tjedni sa specifičnim usmjerenjem ili temom, na primjer «Dani gljiva» s aktivnostima koje se nude tijekom listopada i studenog, a vezuju se uz sezonu gljiva (gastro-delicije, berba, tečajevi o konzerviranju i pripremi gljiva) Gastronomski tečajevi: tečajevi kuhanja, prezentacije goranske hrane i običaja i slično. Festivali: posebne tjedne priredbe i aktivnosti vezane uz specifične teme kao što su: festivali etno glazbe i kulturne večeri.

Likovne i glazbene radionice

Gastronomija i te čajevi, promocija lokalne arhitekture i umjetnosti, te čajevi umjetnosti i književnosti

Tematski restorani , kulturne izložbe i gurmanski tjedni

Događaji, etno festival, glazbene i kazališne ve čeri, razne priredbe

72

Forumi: Izlaganja, seminari i rasprave tijekom (pred)sezone o književnosti, šumarstvu, lovstvu, riječnom ribolovstvu, etno glazbi, povijesti Zrinskih i Frankopana, zdravlju. Primorsko-goranska kultura: događaji, priredbe, kazalište s obilježjima primorsko- goranskog kraja. Likovna i glazbena radionica: održavanja likovnih i glazbenih radionica, nakon kojih polaznici

prezentiranju svoje iskustvo izložbom ili nastupom.

E) SUSTAV DOŽIVLJAJA – OBITELJ

Slika 17: Sustav doživljaja za destinaciju Delnice - Brod na Kupi - sustav doživljaja obitelj

OBITELJ

Sustav doživljaja vezan uz aktivnosti obitelj mogao bi u destinaciji Grada Delnica obuhvaćati sljedeće aktivnosti: Forumi: izlaganja, seminari i rasprave tijekom (pred)sezone o književnosti, šumarstvu, lovstvu, riječnom ribolovstvu, etno glazbi, povijesti Zrinskih i Frankopana, zdravlju. Aktivnosti «Uči kroz igru»: aktivnosti se odnosi na doživljaje kroz koje djeca uče određene aktivnosti, na primjer škole skijanja, sviranje instrumenata, jahanje konja, preživljavanje u prirodi i slično.

Aktivnosti «Doživi avanturu»: uključuje doživljaje kao što su planinarenje, penjanje ili kombinirane aktivnosti kao «Dan u životu agenta» (planinarenje sa specijalnim «zadatkom» i slično. Aktivnosti «Isprobaj sport»: odnosi se na davanje mogućnosti djeci da isprobaju sportove kojima se obično ne bave: vožnja kajaka, golf (malo igralište za trening) i slično.

Tematske zabave za tinejdžere, lov na blago, jahanje, planinarenje, klizanje

Život na farmi, fotografija škola preživljavanja u prirodi, škola plivanja, sviranje

Babysitting, dječji vrti ći

(pravi predah za roditelje)

Čitanje bajki i legendi, „posjete“ likova iz crtanih filmova,

festivaIi video igara, posebne priredbe za djecu

73

Aktivnosti «Škola preživljavanja»: vježbe i izleti u prirodu, gdje djeca uče o životinjskom svijetu, o tome kako ljudska bića mogu preživjeti u šumi, itd. Aktivnosti «Riječni život»: edukacija o svim aktivnostima vezanim uz rijeku; izleti s ribama, učenje o riječnoj ribi. Aktivnosti «Život na farmi»: aktivnosti kao što su mužnja, sađenje, skupljanje jaja i slično. Organiziranje aktivnosti kao što je posjeta likova iz crtanih filmova. Aktivnosti «Lov na blago»: djeca moraju pronaći blago slijedeći mape i enigmatske upute. «Romantična večer»: doživljaji posebno osmišljeni za roditelje, uključujući babysitting i romantične večere uz živu glazbu. Natjecanja u igranju video igrica: video natjecanja otvorena za cijelu obitelj u različitim igricama.

Iz prethodnih analiza turističkih kapaciteta i ponude goranskog kraja te sukladno predloženim sustavim doživljaja koji u sebi sadržavaju niz različitih prijedloga aktivnosti i „doživljaja“, razvidno je da budući turistički potencijal Muzeja u Brodu na Kupi ne može egzistirati niti se na tržištu može ponuditi samostalno.

Atraktivnosti goranskog kraja koje zasigurno zaslužuju objedinjavanje u jedinstveni

poslovni sustav koji će onda sinergijom potaknuti agresivniji razvoj turističkog proizvoda goranskog kraja su: izvorište rijeke Kupe s već atraktivnom ponudom čitave palete sportova (rafting, kanuing, ribolov, mušićarenje, geomantske točke), zatim dolina leptira, gljivarstvo, Nacionalni park Risnjak, goranske kuće (Kuća Rački), lov, okolna izletišta Delnica (Japlenški vrh, Petehovec) te značajni kulturno-povijesni objekti (Kaštel Zrinski i crkvice goranskog kraja).

Tržišni potencijal projekta trebao bi se osnivati na temeljnoj pretpostavci uključivanja Muzeja u već osmišljene i zaokružene projekte Turističke zajednice Grada Delnica, Grada, Županije ili ostalih fizičkih ili pravnih osoba koji djeluju na području Gorskog kotara i nuditi se kao poslovni sustav ili tematski park destinacije Delnice koji će objedinjeno nuditi niz atraktivnosti goranskog kraja.

Jedna od takovih značajnih aktivnosti jest i projekt Primorsko-goranske županije,

projekt revitalizacije kaštela Zrinskih i Frankopana od gorja, priobalja, pa sve do kvarnerskih otoka. Takovo uključivanje Kaštela Zrinski u županijski projekt u potpunosti bi moglo drugačije pozicionirati delnički kraj i muzejske sadržaje koji bi doprinijeli povećanju potražnje u onim tržišnim segmentima koji u dosadašnjoj potražnji nisu u bili dovoljno zastupljeni.

Izgradnjom Muzeja i popratnih sadržaja u Brodu na Kupi, nadalje, može se formirati

prvorazredan turistički „izletnički“ proizvod koji sam za sebe ima posebnu privlačnost, a uz atraktivnost lokaliteta može utjecati na povećanje potražnje tranzitnih grupa (turističke grupe, grupe specijalnih interesa) i individualnih posjetitelja (obitelji s djecom) iz čitave Primorsko-goranske, ali i susjednih županija (Karlovačka, Istarska, Ličko-senjska) te susjednih

74

zemlja (Slovenija i Italija). Potencijalna i gravitirajuća tržišta destinacije Brod na Kupi i Delnice prikazana su u tablici 12.

Tablica 12: Potencijalno i gravitirajuće tržište destinacije u Republici Hrvatskoj i susjednim zemljama

Lokacija gravitirajućeg tržišta Broj stanovnika

Primorsko-goranska županija 305.505

Karlovačka županija 141.787

Ličko-senjska županija 53.677

Istarska županija 206.344

Ukupno broj stanovnika u gravitirajućim županijama:

707.313

Ostatak RH 3.730.147

Republika Slovenija 2.011.614

Republika Italija – dvije gravitirajuće regije Friuli-Venezia Giulia i Veneto

5.910.853

Izvor: za Republiku Hrvatsku i županije izvor : Blažević-Knežević: Turistička geografija Hrvatske; izdavač: FTHM; Opatija 2006. za Republiku Sloveniju izvor s Internet stranice www.hr.wikipedia.org/wiki/Slovenija za talijanske regije izvor s Internet stranica www.regione.fvg.it i www.regione.veneto.it

Povećanjem stupnja turističke atraktivnosti lokaliteta i turističke destinacije pojavljuju

se novi tržišni segmenti i niše koji su često nedovoljno iskorišteni i predstavljaju značajan potencijal u potrošačkom segmentu, a to su školska djeca. Školska djeca svih uzrasta, zbog potrebe kontinuirane edukacije, usavršavanja i stjecanja novih znanja izuzetno su atraktivna „niša“, ali je značajno napomenuti da su za taj tržišni segment i za njihovo zahvaćanje izuzetno značajni atraktivnost ponude i visoka razina razine turističke atraktivnosti lokaliteta.

Samo s područja Primorsko-goranske županije i u ovom trenutku postoji vrlo značajan

tržišni segment kojeg čine školska djeca različitog uzrasta, a broj polaznika odgojno-obrazovnih institucija u Županiji prikazan je u tablici 13.

Tablica 13: Tržišni potencijal lokaliteta - segment školska djeca u Primorsko-goranskoj županiji

Obrazovne institucije Broj polaznika

Osnovna škola 21.210

Srednja škola 12.063

Fakulteti 16.000

Ukupno 49.273 Izvor: Upravni odjel za obrazovanje, kulturu i šport Primorsko-goranske županiji (stanje u mjesecu rujnu 2006. godine)

S obzirom da je povećanje broja posjetitelja u destinacijama Brod na Kupi ili Delnice,

bez obzira na osnivanje Muzeja nužnost, u tablicama 12. i 13. identificirana su najbliža tržišta i tržišne niše koje potencijalno, uz kvalitetnu promidžbu i atraktivnu ponudu, mogu značajno pridonijeti porastu broja turista u destinacijama.

Analize pokazuju da danas destinaciju Brod na Kupi najčešće posjećuju strani turisti

(gotovo svi iz Slovenije) i u odnosnu na ukupni broju posjetitelja strani turisti čine čak preko

75

74%. Za posjete Delnicama situacija je gotovo obrnuta i znatno je manji udio stranih posjetitelja koji u ukupnom broju posjetitelja čine svega 39%.

Neovisno o omjeru stranih i domaćih posjetitelja, razvidno je da se broj posjetitelja u

budućnosti značajno mora povećati u navedenim turističkim destinacijama. Kako je već ranije navedeno, povećanje broja posjetitelja na gravitirajućim tržištima može se postići samo uz atraktivne i kvalitetne ponude i promidžbe, ali ne treba zaboraviti da osnivanje Muzeja ili zavičajnih zbirki u Brodu na Kupi i zbog potrebe edukacije i kontinuiranog usavršavanja školske djece, otvara nove mogućnosti za privlačenje velikog broja posjetitelja u destinaciju Brod na Kupi.

7.3 Projekcija potražnje za Muzejom i marketinški planovi za postizanje projekcije

S obzirom da danas destinaciju Broda na Kupi ne posjećuje godišnje niti 600-tinjak

posjetitelja, a čitavo područje Grada Delnica oko 9.500 posjetitelja, jasno je da se obije destinacije moraju jače i agresivnije razvijati i promovirati u turističkom smislu, jer kapaciteti i mogućnosti za to postoje, a isto tako i gravitirajuća tržišta na svega nekoliko stotina kilometara udaljenosti od turističke destinacije Broda na Kupi ili Delnica.

U nastavku se izrađuje projekcija potražnje (odnosno broj posjetitelja) za

destinacijom izrađena na osnovi podataka o tržišnom potencijalu iz prethodnog poglavlja, koji uključuju:

• posjetitelje iz Primorsko-goranske županije

• školsku djecu svih uzrasta iz Primorsko-goranske županije

• posjetitelje iz gravitirajućih županija

• posjetitelje iz susjedne Republike Slovenije

• posjetitelje iz susjednih regija Italije.

Ovakva projekcija, koja se temelji na novom pozicioniranju na tržištu i razvoju novog turističkog proizvoda koji generira novu potražnju na gravitirajućim tržištima, računa na postupni porast posjetitelja, prvenstveno zbog postepenog povećanja broja raspoloživih smještajnih i podizanja broja i razine kvalitete ostalih pratećih sadržaja.

Značajno je za ovu projekciju također naglasiti da je rađena sukladno uobičajenim standardima i uzancama prema kojima se prvih šest godina od trenutka ulaganja i „lansiranja“ projekta, prikazuje kao period stabilizacije tržišta u kojem se javnost i potencijalni posjetitelji tek informiraju i/ili prikupljaju informacije o novom turističkom proizvodu i destinaciji.

Sukladno uvodnim napomenama, u tablici 14. prikazana je projekcija potražnje za

Muzejom u razdoblju od 2008. do 2013. godine, odnosno za prvih šest godina funkcioniranja Muzeja za koje se pretpostavlja da zbog tek započetih promotivnih aktivnosti i samog početka funkcioniranja Muzeja neće biti moguće realizirati i postignuti maksimalne rezultate i posjećenost.

76

Tablica 14: Projekcija potražnje i broja posjetitelja u Muzeju šumarstva i lovstva za razdoblje od 2008. do 2013. godine (period stabilizacije tržišta)

Godina 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.

Školska djeca 2523 1307 3365 3925 4766 5888

Grupa 2750 3048 3657 4267 5182 6401

Individualno +djeca

1256 +345

2254 +773

1683 +462

1963 +538

2384 +654

2945 +805

Ukupno 6.874 8.982 9.167 10.639 12.986 16.042


S obzirom da je 2006. godine ukupno 9.428 turista posjetilo područje Delnica (od

čega svega 576 Brod na Kupi), projekcija ostvarenja posjete u prvoj godini poslovanja (2008. godina) od ukupno 6.874 posjetitelja ne bi trebala predstavljati previše optimističan rezultat, pogotovo ukoliko se u promociju čitavog „sustava turističke destinacije“ uključe razni subjekti, počevši od turističkih zajednica na području Gorskog kotara i Županije, do čitavog niza raznorodnih institucija i poslovnih subjekata koji u cilju povećavanja vlastitih interesa i dobiti u poslovanju mogu poticati promicanje Muzeja i dolazak posjetitelja u Brod na Kupi.

Za narednih pet godina, do 2013. godine, kako je već ranije navedeno, zbog perioda

stabilizacije tržišta, projicira se lagani porast broja posjetitelja, i to oko 10% godišnje prve dvije godine, treće godine nešto više od 15%, a 2012. i 2013. godine povećanje broja posjetitelja bilježi se za nešto manje od 20%.

Projekcija potražnje, nakon perioda stabilizacije tržišta, značajno raste, a prikazana je

u tablici 15.

Tablica 15: Projekcija potražnje i broja posjetitelja u Muzeju šumarstva i lovstva za razdoblje od 2014. do 2019. godine

Godina 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Školska djeca 15529 15529 15529 15684 15841 15841

Grupa 16882 16882 16882 16805 17222 1722

Individualno +djeca

7768 +2130

7768 +2130

7768 +2130

8032 +2203

7923 +2173

7923 +2173

Ukupno 42.309 42.309 42.309 42.739 43.159 43.159


77

Iznesena projekcija potražnje, koja dvanaest godina nakon prvih ulaganja i osnivanja Muzeja, planira posjetu od preko 43.000 posjetitelja9, moguća je jedino uz pretpostavku da će prezentacija muzejske građe kao i realizacija čitavog projekta biti izvedeni na turistički atraktivan način i uz strukturiranje ponude u destinaciji koja će u potpunosti zadovoljiti zahtjeve suvremene izletničke potražnje te adekvatnu promociju na gravitirajućim tržištima.

Međutim, ništa manje značajna nije niti pretpostavka da se cjelokupna turistička

ponuda goranskog kraja, koja između ostalog uključuje i budući Muzej, mora prezentirati kao jedinstveni poslovni sustav čiji se segmenti međusobno nadopunjuju, kompatibilni su i doprinose podizanju razine kvalitete i kvantitete turističkog proizvoda Gorskog kotara.

Stoga je, sukladno navedenim zaključcima, logično da ključnu ulogu i koordiniranje

zadataka koji će dovesti do poboljšanja kvalitete i raznovrsnosti ukupne turističke ponude Gorskog kotara, bez obzira na buduće osnivače muzejske ustanove, izbor postava muzejske građe, preuzme Turistička zajednica Grada Delnica koja najbolje poznaje domaće turističko tržište te navike i želje posjetitelja.

Sve navedene aktivnosti preduvjet su za generiranje nove turističke potražnje u

segmentima individualnih posjetitelja i turističkih tranzitnih grupa. U tom smislu potpuno je jasno da se generiranje turističke ponude Gorskog kotara danas ne može dogoditi bez osmišljavanja nove marketinške strategije, pa se u nastavku daje prijedlog marketinških planova/aktivnosti koje bi trebale doprinijeti realizaciji projekcije potražnje i broja posjetitelja kako je to bilo prikazano u tablicama 14 i 15.

Marketinški planovi su sljedeći:

a) Marketinški plan za zadovoljenje specijalnih i raznovrsnih interesa b) Marketinški plan za manifestacije c) Marketinški plan za touring d) Marketinški plan za susrete e) Marketinški plan za ruralni turizam A) MARKETINŠKI PLAN SPECIJALNIH I RAZNOVRSNIH INTERESA (plan uključuje

aktivnosti za promociju sportskog i kulturnog godišnjeg odmora, zatim za avanturistički i pustolovni te gastronomski godišnji odmor)

Obuhvat plana i tržišne potrebe:

• za sportski godišnji odmor: zabava i rekreacija, provod i prijateljstvo

• za kulturni godišnji odmor: potraga za autentičnom kulturom i duhovnim obogaćivanjem

• za avanturistički i pustolovni godišnji odmor u prirodi: istraživati i uživati u prirodnom okruženju

9 Čitavo područje Gorskog kotara 2005. godine posjetilo je nešto manje od 24.200 posjetitelja

78

• za gastronomski godišnji odmor sladokusaca: uživanje u gastronomskoj ponudi drugih

kultura, edukativni doživljaji i kulturni susreti Trendovi i rast tržišta:

• za sportski godišnji odmor: briga za fitness i zdravlje zajedno sa sve većim brojem sportskih natjecanja emitiranih na radiju i televiziji, predstavljaju razloge brzog rasta ovog segmenta. Sport i sportske vrijednosti imaju veći društveni utjecaj nego što je to bilo u prošlosti.

• za kulturni godišnji odmor: broj putnika u porastu, uz godišnju stopu oko 10%

• za avanturistički i pustolovni godišnji odmor u prirodi: dva nova segmenta, raznovrsne aktivnosti

te obiteljska i pustolovna putovanja u prirodi

• za gastronomski godišnji odmor sladokusaca: porast interesa za kulturološki turizam i

gastronomiju je jedan od osnovnih elemenata koji definiraju bilo koju kulturu življenja. Povećana briga za zdravlje i porast prostora koji se u medijima pridaje gastronomiji.

Koncepti specijalnih interesa i njihovi ciljevi

• sportski godišnji odmor: Lokalitet nudi veliki broj sportskih sadržaja i uzbudljivih doživljaja Ciljna grupa: osobe zainteresirane u sport, iz svih dobnih skupina, od srednje do visoke razine prihoda

• kulturni godišnji odmor: Lokalitet nudi stvarno uključenje u kulturne izražaje gdje se gosti mogu u potpunosti upustiti u svijet umjetnosti. Ciljna grupa: osobe zainteresirane za kaštele, tematske muzeje i ostale umjetničke izražaje, bez dobnih ograničenja

• avanturistički, pustolovni godišnji odmor u prirodi: Lokalitet nudi doživljaje koji obogaćuju i

79

uzbuđuju. Ciljna grupa: osobe zainteresirane za prirodu i pustolovinu, bez dobnih ograničenja, od srednje do visoke razine prihoda

• gastronomski godišnji odmor sladokusaca: Kraj nudi autentičnu kuhinju i edukativne

doživljaje. Ciljna grupa: osobe zainteresirane u gastronomiju, bez dobnih ograničenja, od srednje do visoke razine prihoda

Definicija pozicioniranja

• za sportski godišnji odmor: sportska prekretnica u delničkom kraju

• za kulturni godišnji odmor: umjetnost , običaji i tradicija delničkog kraja

• za avanturistički, pustolovni godišnji odmor u prirodi: uzbuđenje prirodom u destinaciji

• za gastronomski godišnji odmor sladokusaca: okusi delničkog kraja

Strukturiranje i taktike proizvoda (stvaranje doživljaja) za sportski godišnji odmor: sportovi na vodi, biciklizam i mountain

biking, timski sportovi, pješačenje

za kulturni godišnji odmor: radionice etno-glazbe za avanturistički, pustolovni godišnji odmor u prirodi: ribarenje, lov (foto ssafari) za gastronomski godišnji odmor sladokusaca: radionica i gastronomski tjedni Sustav prodaje specijalnih interesa: taktike prodaje, komunikacije i specijalne taktike

• off-line kampanja oglašavanja zasniva se na emocionalnim reklamama, koje se postavljaju po geo-područjima i tematski specifičnim tiskanim medijima. Također, prilozi u publikacijama i oglasi u časopisima specijalnih interesa.

80

• on-line oglašavanje banneri i on-line sweepstakes na Internet stranicama specijalnih interesa, sjedištima specijaliziranih posrednika i tražilicama.

• obilasci novinara (Press trips) specijalnih interesa, omogućuju izdavanje izvješća i članaka o ponudi specijalnih interesa.

• kooperativni direktni marketing specijalnih interesa u suradnji sa specijaliziranim tour operaterima i ostalim subjektima povezanim sa specijalnim interesima - kulturne i sportske udruge, itd.

• zarazni e-mailing specijalnih interesa slanje e-ponuda potencijalnim korisnicima koji raspolažu pristupom Internetu koristeći Županijsku bazu e-mail adresa.

• brošure, posteri i plakati specijalnih interesa.

B) MARKETING PLAN ZA MANIFESTACIJE (plan uključuje aktivnosti vezane uz promociju kulturnih i sportskih događaja)

Tržišne potrebe

• za kulturne događaje: potraga za kulturnim obogaćivanjem i uspostavom veza

• za sportske događaje: postoje razne potrebe za putovanjem koje uključuju: sudjelovati u određenom događaju, poduprijeti najdražeg igrača/ekipu, s osobama sličnih svjetonazora dijeliti interes za sportom, osjećati uzbuđenje uzrokovano sportskim nadmetanjem

Trendovi i rast tržišta za kulturne događaje: razni izvori koji potvrđuju da turisti dok putuju

žele uživati u kulturnim događajima znatno su se povećali posljednjih godina

za sportske događaje: u posljednja dva desetljeća broj putnika na

sportske manifestacije doživio je pravi boom. Unatoč tomu, ponuda paket aranžmana za manifestacije sporije se razvijala i predstavlja relativno neiskorišteno tržište.

Koncepcije manifestacija i njihovi ciljevi Kulturni događaji: organizacija raznovrsnih kulturnih događaja koji uključuju glazbu, tradicionalna slavlja i

umjetnost

Ciljna grupa: bez dobnih ograničenja, srednje do visoke razine prihoda, s prethodnim doživljajem sudjelovanja na kulturnim manifestacijama

81

Sportski događaji: za sportske entuzijaste (rijeka Kupa)

Ciljna grupa: bez dobnih ograničenja, srednje do visoke razine prihoda, zainteresirana za sport


• za kulturne događaje: uzbuđenje za kulturnim događanjima

• za sportske događaje: posebna sportska ponuda Strukturiranje i taktike proizvoda

Kako bi proveo Sustav doživljaja manifestacija mogao zaživjeti potrebno je ulagati u taktike razvoja sljedećih proizvoda:

Benchmarking (studijska putovanja) za manifestacije, organizirati će se za operatere i

organizatore događaja s ciljem učenja od konkurentnih destinacija i poboljšanja sadašnje ponude događaja.

Marketinški klub za manifestacije dobrovoljna udruga svih operatera uključenih u sektor

manifestacija. Marketinški klub djeluje kao brainstorming grupa za zajedničko određivanje najboljih rješenja, te poboljšanje postojećeg koncepta i strukture manifestacija,utvrđivanje novih tema, koordiniranje marketinških aktivnosti, specijalni projekti sufinanciranja.

Sustav prodaje manifestacija: taktike prodaje, komunikacije i specijalne taktike

Taktike koje su specifične za organizaciju manifestacija su sljedeće:

• off-line kampanja oglašavanja za manifestacije: u časopisima specifičnim za manifestacije, gradskoj rasvjeti i slobodnim kolima. Također, prilozi u Opinion leader časopisima s participativnim oglašavanjem.

• on-line oglašavanje banneri i on-line sweepstakes na:

1) portalima koji su povezani s manifestacijama; 2) Internet stranicama kooperativnih putničkih posrednika; 3) tražilicama

• obilasci novinara (Press trips) za manifestacije, koji omogućuju izdavanje izvješća o ponudi manifestacija u Delničkom kraju.

• partnerstvo s medijima povlašteni medijski sporazumi s izdavačkim grupama kako bi osigurali medijsko pokriće manifestacija.

• pozivanje poznatih osoba s ciljem stvaranja glamour-a koji je nužan novim destinacijama za manifestacije, a sastoji se od specijalnih sporazuma agencijama poznatih osoba.

82

• direktni marketing manifestacija, u suradnji s tour operaterima za manifestacije, udrugama i organizacijama za manifestacije, društvenim klubovima za specifične dobne skupine, itd.

• zarazni e-mailing manifestacija, slanje e-ponuda potencijalnim korisnicima manifestacija pomoću županijske baze podataka.

• Internet stranice manifestacija

• specifični appetizers za najvažnije manifestacije .

• brošura manifestacija izrađena u suradnji s ostalim destinacijama u Županiji, uključujući ponudu manifestacija u destinaciji.

• posteri i plakati manifestacija izrađeni u suradnji s ostalim destinacijama u Županiji.

C) MARKETING PLAN ZA TOURING (plan aktivnosti obuhvaća prijedloge i mogućnosti za organizaciju touring godišnjeg odmora)

Tržišne potrebe

• najveća motivacija putovanja samostalnih touring turista je učenje o destinacijama, zadovoljavanje njihove radoznalosti za različitim kulturnim izražajima, osobitim krajolicima, prirodnim prizorima i gastronomskim užicima, a turisti žele otkriti autentičnu stranu destinacije.

• osim prethodno navedenih motivacija, grupe touring turista s pratnjom najviše traže emocionalnu sigurnost, povoljne cijene i društveni doživljaj koji im omogućuje interakcija s njihovim suputnicima.

• samostalnim turistima, kao i onima s pratnjom touring razgledavanje pruža osjećaj da su osvojili destinaciju

Trendovi i rast tržišta

• Touring je jedan od najstarijih koncepata u povijesti putovanja i turizma, ali ne postoji točan podatak o stvarnom broju touring turista.

• Sukladno internom istraživanju tima stručnjaka: Njemačka, Italija i Velika Britanija generiraju čak 18,9 millijuna touringom motiviranih turista za ture i obilaske u stranim zemljama

Koncepti touringa i njihovi ciljevi

Touring-u nije potreban određeni ključni sastojak (kao sunce ili more) kao u slučaju odmora na suncu i plaži ili aktivnosti specijalnih interesa. Najveću motivaciju putovanja predstavlja zadovoljavanje ljudske radoznalosti za specifičnim destinacijama.

Kako bi zadovoljili sve turističke segmente - stvarne touring turiste i one koji putuju

zbog drugih motivacija kao što su sunce i plaža predlažu se dva koncepta:

• Samostalni touring, za turiste koji žele posjetiti destinacija u vlastitom aranžmanu.

83

Ciljna grupa: bez dobnih ograničenja, srednje razine prihoda, s prethodnim iskustvom touring-a.

• Touring u grupi, s pratnjom za turiste koji žele dijeliti svoja istraživačka iskustva. Ciljna grupa: za sve dobne skupine, srednje-niske do srednje-visoke razine prihoda.

Definicija pozicioniranja: otkrijte tajne goranskog kraja Strukturiranje i taktike proizvoda

• Stvaranje tematiziranih touring doživljaja na razini Gorskog kotara:

o panoramski pogledi o tipična mjesta goranskog kraja o goranske kuće o putovima Zrinskih i Frankopana o tradicionalna slavlja o lokalni proizvodi o tradicionalni sajmovi

• Benchmarking (studijska putovanja) za touring, za naučiti više o konceptu uspješnog proizvoda, organizaciji i sustavu doživljaja kao i o taktikama prodaje i komunikacije.

Marketinški klub za touring, dobrovoljna udruga svih operatera uključenih u sektor touring-a. Sustav prodaje touring-a: taktike prodaje, komunikacije i specijalne taktike

Kako bi privukla međunarodnu potražnju touring-a destinacija mora provesti koordinirani niz taktika prodaje, komunikacije i specijalnih taktika, koje čine sustav prodaje touring-a, a aktivnosti koje su specifične za touring opisane su u nastavku:

• off-line oglašavanje upoznavanje javnosti i stvaranje interesa za touring ponudu destinacije.

• on-line oglašavanje banneri i on-line sweepstakes za promociju touring ponude.

• obilasci novinara (Press trips) za touring: pozvati će se predstavnici medija i specijalizirani free-lance (slobodni) novinari da dožive touring ponudu destinacije..

partnerstvo s vodičima za touring, kako bi na prikladan način bili uvršteni u odabrane međunarodne vodiče specijalizirane u touring-u razgledavanja (npr. Michelin, Lonely Planet, Becker, itd.).

• brošura za touring izrađena u suradnji s ostalim touring destinacijama Županije.

84

D) MARKETING PLAN ZA SUSRETE (plan obuhvaća prijedlog aktivnosti za organizaciju poslovnih sastanaka i susreta- meetings)


• susreti se sve više organiziraju s ciljem educiranja ili za potrebe obuke, donošenje odluka, prodaju, strateško planiranje ili raspravljanje o reorganizacijskim potrebama

• globalizacija ekonomije zajedno s potragom za većom efikasnošću dovele su do sve većeg broja multifunkcionalnih, više-odjelnih i među-kompanijskih timova i potražnje za radionicama razvoja timskih vještina i obuke na otvorenom

• organizatori susreta neprestano traže nove destinacije kao posebnu nagradu - bonus ili kao znak osobitosti za njihove susrete ili radionice.

Koncepti susreta i njihovi ciljevi

• Edukativne radionice i obuka: goranski kraj može ponuditi edukativne radionice i obuku na otvorenom Ciljna grupa: poslovni subjekti


• za edukativne radionice i obuku uzbudljiva obuka u delničkom kraju Sustav prodaje susreta: taktike prodaje, komunikacije i specijalne taktike

Kako bi privukli potražnju susreta destinacija mora provoditi koordiniranu seriju taktika prodaje, komunikacije i specijalnih taktika koje zajedno čine sustav prodaje susreta, a aktivnosti koje su specifične za susrete opisuju se u nastavku:

• Off-line oglašavanje, promocija ponude susreta

• obilasci novinara (press trips) za susrete izdavanje izvješća u publikacijama

• prezentacije susreta

• obilazak lokacije za susrete (site inspection),

• vodič za planiranje susreta kupcima i posrednicima pružiti detalnje informacije o ponudi susreta.

• prilozi prodaji – brošure, posteri, plakati i mape za susrete

E) MARKETING PLAN ZA RURALNI TURIZAM (plan obuhvaća aktivnosti koje se vezuju uz promociju ruralnih destinacija)

Tržišne potrebe

• potraga za autentičnošću, intimom i nostalgijom potraga za ljudskim kontaktom i suživotom s prirodom

• radoznalost za ruralnim životnim stilom i reafirmacijom tradicionalnih vrijednosti

85

• edukativni doživljaji: jahanje, praćenje radova na gospodarstvu, obilazak ruralnih područja i slično


• ruralne destinacije danas se ubrajaju među najpopularnije oblike odmora za ljetno i vikend obilaske

• prednost ruralnih destinacija u odnosu na tradicionalne destinacije je diverzifikacija (raznolikost)

• poboljšanje cestovnih i željezničkih veza učinilo je udaljena mjesta lakše dostupnim

• u svijetu je očit trend porasta vrijednosti istinske osame i izoliranosti

• ostali razlozi porasta interesa za ruralnim turizmom su: � povećanje važnosti svega što je vezano uz zdravlje � sve veći interes za različite kulture i običaje

Koncepti ruralnog turizma i njihovi ciljevi

• turizam na seoskom gospodarstvu: edukativni doživljaj pomoću kojega gosti agro-turističkih gospodarstava imaju priliku postati dio stoljetne tradicije. Ciljna grupa: obitelji s mladom djecom, srednje razine prihoda

• ruralni smještaj i prebivalište: ruralni smještaj i prebivalište turistima pruža opuštajući doživljaj u dobro sačuvanom prirodnom okruženju. Ciljana grupa: parovi i obitelji s djecom svih dobi, srednje razine prihoda

Definicija pozicioniranja: osjećajte se kao u svom domu u

ruralnim kućama delničkog kraja Sustav prodaje ruralnog smještaja: taktike prodaje, komunikacije i specijalne taktike

Sustav prodaje je metodološko sredstvo kojim se predočuje postojeća koordinacija među različitim taktikama koje čine marketinški plan ruralnog turizma, a taktike koje su specifične za ruralni turizam su sljedeće:

• off-line oglašavanje koristiti će tematske reklame za svaku od predloženih oznaka ruralnog smještaja.

• on-line oglašavanje: banneri i on-line sweepstakes na portalima koji su srodni ruralnom turizmu i agroturizmu za promociju ponude delničkog kraja.

• obilasci novinara (press trips) za ruralni turizam za omogućiti izdavanje izvješća i članaka o ponudi ruralnog turizma

86

• partnerstvo s vodičima za ruralni turizam za prikladno pojavljivanje u odabranim međunarodnim vodičima specijaliziranim za ruralni turizam.

kooperativni direktni marketing za ruralni turizam u suradnji s ruralnim i agroturističkim subjektima kao i s prirodi srodnim udrugama i klubovima.

• zarazni e-mailing ruralnog turizma

• appetizers za ruralni turizam

• direktorij ruralnog turizma

• posteri, plakati ruralnog turizma

Marketinške strategije koje u sebi uključuju čitav niz marketinških planova ključne su za definiranje razvojnih (turističkih) ciljeva destinacije Brod na Kupi i Delnice. Kao što je već ranije navedeno, njihova temeljna pretpostavka jest da se turistički proizvod destinacije nudi kao jedinstveni poslovni sustav ili tematski park, koji u sebi objedinjava čitav niz atraktivnosti i specifičnosti goranskog kraja.

Jedino tako organiziran sustav, s dovoljnim brojem posjetitelja, može doprinijeti i

osigurati ekonomsku i financijsku isplativost projekta što će se dokazati i analizirati u sljedećem poglavlju.

87

8. EKONOMSKI I FINANCIJSKI ASPEKTI OPRAVDANOSTI OSNIVANJA MUZEJAU BRODU NA KUPI NA TRŽIŠNIM OSNOVAMA (PREFEASIBILITY STUDY)

Bez obzira što se osnivanjem muzeja ili zavičajnih zbirki, a temeljem zakonskih

odredbi, osnivači moraju obavezati za osiguravanje sredstava za rad (hladni pogon i materijalni rashodi za plaće zaposlenih u ustanovi koja obavlja muzejsku djelatnost), u nastavku ovog poglavlja koristeći metode prefesibility studije, pokušat će se ocijeniti tržišna i financijska opravdanost ulaska u projekt prenamjene i restrukturiranja Kaštela Zrinski u Brodu na Kupi u Muzej i njegovo uključivanje u jedinstveni turistički (poslovni) sustav destinacije Delnice.

I bez provođenja niza analiza i studija opravdanosti, neosporno je veliko značenje

koje bi ovaj razvojni projekt osnivanja Muzeja u Brodu na Kupi mogao imati za lokalno stanovništvo i gospodarske subjekte koji već djeluju na lokalnoj i županijskoj razini, a očituje se u generiranju novih radnih mjesta i stvaranju nove turističke ponude i valorizacije goranskog kraja. No međutim, s obzirom da ovo ulaganje zahtjeva angažiranje izuzetno značajnih financijskih sredstava, korisno je prije donošenja odluke o prihvaćanju projekta sagledati i njegove ekonomske i financijske performanse, koje bi se mogli ostvariti kada bi sustav bio vođen i organiziran na tržišnim principima i s atraktivnom i raznovrsnom ponudom koja će doprinijeti kontinuiranom povećanju broja posjetitelja.

Često se u praksi takove ekonomske i financijske performanse i utjecaji ne

izračunavaju za projekte šireg ili javnog interesa već isključivo za komercijalne i poduzetničke pothvate, ali su autori Studije ipak bili mišljenja da se izračunavanjem i analiziranjem navedenih performansi osnivačima mogu dati korisne informacije o potencijalima i mogućnostima koje projekt osnivanja muzeja ili zavičajnih zbirki nosi sa sobom.

Zadaci su Studije opravdanosti (prefeasibility studije) dvojaki. S jedne strane, na temelju provjere tržišnog potencijala procijeniti tržišne odrednice poslovanja muzejske ustanove, a s druge strane, projicirati financijske rezultate za iduće dvanaestogodišnje razdoblje (od 2008. do 2019. godine).

Tijekom izrade Studije opravdanosti u cilju prikupljanja što kvalitetnijih i realnijih podataka, analizirani su financijski podaci i pokazatelji o radu sličnih muzeja koji su poslužili kao okvir za projiciranje financijskih rezultata Muzeja u Kaštelu Zrinski, a u konačnici je temeljem svih navedenih podataka (inputa) izvršena ekonomsko-financijska ocjena opravdanosti ulaganja u navedeni projekt.

8.1 Financijske projekcije i formiranje prihoda Muzeja

Projekcija financijskog rezultata projekta Muzeja Kaštel Zrinski i popratnih sadržaja

izrađena je induktivno, odnosno polazeći od pretpostavki o projekcijama i kretanju potražnje navedenim u poglavlju 9.3.

88

Projekcija analizira financijske rezultate i utjecaje projekta u razdoblju od 2008. do 2019. godine, a prihodi su projicirani po pojedinim vrstama, polazeći od obujma potražnje odnosno broja posjetitelja.

Prihodi na koje u Muzeju valja računati određeni su predviđenom strukturom

sadržaja u samom Muzeju, ali i na čitavom lokalitetu i generirati će se sa sljedećih osnova:

• s osnova prodaje ulaznica,

• s osnova prodaje suvenira i ostale trgovačke robe,

• s osnova konzumacije hrane i pića u ugostiteljskom objektu, te

• s osnova implementacije projekta10 o geomantskim točkama u dolini Kupe.

Formiranje prihoda po pojedinim vrstama i s različitih osnova za iduće dvanaestogodišnje razdoblje, od 2008. do 2019. godine, prikazano je u sljedećim tablicama:

Tablica 16: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2008. godine

Izvor: izrada autora


Godina 2009.

Prihod

Cijena Broj

posjetitelja Ulaznice

Suveniri prosj. 15kn

Ugostiteljstvo prosj. 20kn

Geomantija prosj. 50kn

Školska djeca 15kn 2 907 43 605

Grupa 20kn 3 048 60 960

Individualci + djeca

25kn +5kn

2 254 +773

56 350 +3 865

Ukupno - 8.982 164.780 134.730 164.180 152.400

Sveukupno prihod 2009.

616.090kn


10

Projekt je to Europske unije pod nazivom Svet Kolpe koji se upravo provodi i koji za cilj ima razvoj zajedničkog turističkog i kulturnog područja doline Kupe, sa slovenske i hrvatske strane. Osim djelomične obnove Kaštela Zrinski ima za cilj i osmišljavanje geomantskih točaka u dolini i njihovu turističku valorizaciju i promociju.

Godina 2008.

Prihod

Cijena Broj posjetitelja Ulaznice Suveniri

prosj.15kn Ugostiteljstvo

prosj. 20kn Geomantija prosj. 50kn

Školska djeca 15kn 2 523 37.845

Grupa 20kn 2 750 55.000


25kn +5kn

1 256 +345

31.400 +1.725

Ukupno - 6.874 125.970 103.110 130.580 137.500


497.160kn

89


Godina 2010.

Prihod

Cijena Broj






Grupa 20kn 3 657 73 140


25kn +5kn

1 683 +462

42 075 +2 310

Ukupno - 9.167 168.000 137.505 174.100 182.850


662.455kn



Godina 2011.

Prihod

Cijena Broj






Grupa 20kn 4 267 85 340


25kn +5kn

1 963 +538

49 075 +2 690

Ukupno - 10.693 195.980 160.395 203.100 213.350


772.825kn



Godina 2012.

Prihod

Cijena Broj






Grupa 20kn 5 182 103 640


25kn +5kn

2 384 +654

59 600 +3 270

Ukupno - 12.986 238.000 194.790 246.640 259.100


938.530kn


90


Godina 2013.

Prihod

Cijena Broj






Grupa 20kn 6 401 128 020


25kn +5kn

2 945 +808

73 625 +4 040

Ukupno - 16.042 294.000 240.630 304.680 320.050


1.159.360kn



Godina 2014.

Prihod

Cijena Broj





Školska djeca 15kn 15529 232 935

Grupa 20kn 16 882 337 640


25kn +5kn

7768 +2130

194 200 +10 650

Ukupno - 42.309 775.425 1.057.725 1.205.370 1.012.920


4.051.440kn



Godina 2015.

Prihod

Cijena Broj





Školska djeca

15kn 15529 232 935

Grupa 20kn 16 882 337 640


25kn +5kn

7768 +2130

194 200 +10 650

Ukupno - 42.309 775.425 1.057.725 1.205.370 1.012.920


4.051.440kn


91


Godina 2016.

Prihod

Cijena Broj





Školska djeca

15kn 15529 232 935

Grupa 20kn 16 882 337 640


25kn +5kn

7768 +2130

194 200 +10 650

Ukupno - 42.309 775.425 1.057.725 1.205.370 1.012.920


4.051.440kn





Godina 2018.

Prihod

Cijena Broj






Grupa 20kn 17 222 344 440


25kn +5kn

7 923 +2 173

198 075 +10 865

Ukupno - 43.159 790.995 1.510.565 1.639.440 1.722.200


5.663.200


Godina 2017.

Prihod

Cijena Broj





Školska djeca

15kn 15 684 235 260

Grupa 20kn 16 805 336 100


25kn +5kn

8 032 +2 203

200 800 +11 015

Ukupno - 42.724 783.175 1.068.100 1.215.630 1.008.300


4.075.205kn

92


Godina 2019.

Prihod

Cijena Broj






Grupa 20kn 17 222 344 440


25kn +5kn

7 923 +2 173

198 075 +10 865

Ukupno - 43.159 790.995 1.510.565 1.639.440 1.722.200


5.663.200kn


Analiza navedenih tablica navodi na zaključak da je za dvanaestogodišnje razdoblje

predviđen postupan rast broja posjetitelja u turističkoj destinaciji, ali i postupan porast cijena sukladno fazama realizacije cjelokupnog razvojnog projekta, koji odgovara povećanoj razini turističke atraktivnosti lokaliteta. Tijekom čitavog razdoblja ipak je zadržana cjenovna diferencijacija ulaznica za djecu i odrasle, a prihodi od suvenira i ostale trgovačke robe povećavani su polazeći od činjenice da će se asortiman ponude suvenira i ostale prateće robe u prodavaonici kontinuirano širiti i nadopunjavati s atraktivnim suvenirima veće vrijednosti, što u pravilu rezultira većom prosječnom potrošnjom i povećanjem ukupnog broja posjetitelja koji se odlučuju na kupnju suvenira.

Što se tiče prihoda od ugostiteljstva, projekcija se temelji na pretpostavci otvaranja

ugostiteljskog objekta (caffe-bara) pri čemu samu ponudu treba strukturirati na način da ponuda u sebi uključuje i mogućnost konzumacije „brzih jela“ i jednostavnijih jela koji se posjetiteljima nude po prihvatljivim cijenama srednje cjenovne kategorije. Sukladno navedenim pretpostavkama projicirana je prosječna potrošnja po gostu-potrošaču.

Ostali prihodi, ali po svojoj vrijednosti najznačajniji za ostvarivanje prihoda,

predvidivo će se generirati iskorištavanjem ponude koju osiguravaju geomantske točke. Geomantske točke koje se upravo osmišljavaju i razvijaju u projektu Europske unije, uključivat će u budućnosti razne vidove radionica na otvorenom, radne sastanke u prostorijama Muzeja te mnogobrojne i raznovrsne programi geomantije koji uključuju i čitav niz alternativnih, energetskih i meditativnih vježbi za grupe ili pojedince.

8.2 Projekcija troškova poslovanja

Svaka projekcija troškova poslovanja za subjekta bez obzira na njegovu djelatnost

polazi od troškova koji se ostvaruju poslovanjem. U obzir su zbog specifične djelatnosti muzejskih ustanova, uzeti i troškovi poslovanja koji rastu s povećanjem i oplemenjivanjem pripadajućih sadržaja (veća ulaganja u geomantske točke, ugostiteljska ponude ne samo pića već i hrane, kvalitetniji suveniri i slično) kao i povećanje troškova zbog kontinuiranog godišnjeg porasta broja posjetitelja.

93

Troškovi rada projicirani su na temelju broja zaposlenih djelatnika u zavičajnim zbirkama koji se u funkciji osiguravanja nesmetanog funkcioniranja svih planiranih sadržaja na lokalitetu moraju s godinama povećavati. Za početak je planirano da zavičajne zbirke započnu rad sa svega tri djelatnika: kustosom, muzejskim tehničarom i ugostiteljskim djelatnikom.

U tablici 28. prikazana je projekcija plaća djelatnika u prvoj godini poslovanja i to kako

slijedi:

Tablica 28: Bruto plaće djelatnika u prvoj godini poslovanja

Opis Broj djelatnika Mjesečna plaća Godišnja plaća

Kustos 1 12.000 kn 144.000 kn

Muzejski tehničar 1 8.000 kn 96.000 kn

Ugostiteljski djelatnik (konobar/kuhar)

1 7.000kn 84.000 kn


-

Ukupno 3 27.000 kn 324.000 kn Izvor: izrada autori

Da bi se u nastavku mogao izračunati financijski rezultat projekta osim bruto troškova

plaće za zaposlene djelatnike u zavičajnim zbirkama u ovom poglavlju u kojem se procjenjuju ukupni troškovi potrebno je još jednom ponoviti procjenu potrebnih ulaganja u muzejske zbirke i rekonstrukciju i obnovu muzejske građevine.

Za potrebe ove ekonomske i financijske analize u obzir će se uzeti samo varijanta

osnivanja zavičajnih zbirki, a ne zavičajnog muzeja, i varijanta osnivanja muzeja u građevini Kaštel Zrinski, a ne izgradnja potpuno novog objekta, jer su se te dvije varijante pokazale mnogo rentabilnije.

Stoga, radi lakšeg praćenja ukupnih troškova projekta u nastavku ponavljamo procjene vrijednosti ulaganja iz poglavlja 4., i to kako slijedi:

94

Tablica 29: Procjena vrijednosti ulaganja u zavičajne zbirke u građevini Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi

INVESTICIJSKA ULAGANJA Iznos ulaganja Udio u ukupnom ulaganju

Osnivačka ulaganja

Muzej (muzejske zbirke, muzejska oprema i oprema za rad djelatnika)11

3 793 000 44,0%

Razne studije za opremanje i uređenje interijera muzeja

240 000 2,7%

Ukupno osnivačka ulaganja 4 033 000 kn

Građevinsko obrtnički radovi i oprema (GOR)12 Građevinsko-obrtnički radovi 4 256 000 49,3%

Ukupno GOR 4 256 000 kn

Ostalo (oprema koja nije muzejska)

350 000 4,0%

Ukupno oprema 350 000

Ukupno GOR i oprema 4 606 000 kn

Sveukupno ulaganje 8 639 000 kn 100%

Izvor: Građevinsko obrtnički radovi i oprema koja nije muzejska prema projektantskom troškovniku; a osnivačka ulaganja autori su procijenili prema troškovima osnivačkih ulaganja sličnih muzejskih postava

Ekonomska i financijska ocjena projekta koja će se prikazati u nastavku temeljit će se

na ocjeni i testiranju dvaju modela odnosno varijanti financiranja projekta i to s obzirom na različitu strukturu izvora financiranja. Varijante su sljedeće:

1. VARIJANTA A

Odnosi se na financiranje projekta osiguranim (proračunskim) sredstvima osnivača u iznosu od 5.183.400 kuna (ili 60% ukupnog iznosa za osnivanje i pokretanje muzejske aktivnosti), a preostali iznos od 3.455.600 kuna osigurao bi se iz kreditnih izvora, korištenjem komercijalnog bankarskog kredita. Struktura i izvori financiranja prikazani su u tablici 30.

Tablica 30: Struktura i izvori financiranja – varijanta A

Vrsta Iznos Struktura

Sredstva osnivača 5 183 400 60,0%

Kreditna sredstva 3 455 600 40,0%

Ukupno 8 639 000 100,0% Izvor: izrada autora

Pretpostavljeni uvjeti korištenja komercijalnog bankarskog kredita su sljedeći:

11

Muzejska oprema prema procjeni sličnih muzejskih postava čija iskustva kazuju da se ista nabavlja po prosječnoj cijeni od 1000 eura po metru kvadratnom muzejskog prostora, a muzejska oprema uključuje police, izložbene ormare, vitrine, okvire i slično, ali i opremu za rad djelatnika kao što su kompjutori, printeri, telefoni. 12

Sukladno procjenama Arhitektonsko-građevinskog ateljea AGA, a kako je već prikazano u poglavlju 5.3.

95

• rok otplate: 12 godina

• razdoblje počeka otplate 2 godine

• kamatna stopa 3% godišnje

• plaćanje anuiteta jednom godišnje

Polazeći od navedene strukture i izvora financiranja te uvjeta kreditiranja, za VARIJANTU A izrađen je plan otplate kredita u tablici 31.

Tablica 31: Plan otplate kredita za VARIJANTU A

god Anuitet Kamate Otplata Ostatak kredita

0 2008 103.668 103.668 - 3.455.600

1 2009 103.668 103.668 - 3.455.600

2 2010 391.635 103.668 287.967 3.167.633

3 2011 382.996 95.029 287.967 2.879.667

4 2012 374.357 86.390 287.967 2.591.700

5 2013 365.718 77.751 287.967 2.303.733

6 2014 357.079 69.112 287.967 2.015.767

7 2015 348.440 60.473 287.967 1.727.800

8 2016 339.801 51.834 287.967 1.439.833

9 2017 331.162 43.195 287.967 1.151.867

10 2018 322.523 34.556 287.967 863.900

11 2019 313.884 25.917 287.967 575.933

12 2020 305.245 17.278 287.967 287.967

13 2021 296.606 8.639 287.967 -

UKUPNO 4.336.778 881.178 3.455.600

Izvor: Izrada autorI

Za varijantu A karakteristično je da se kredit mora otplatiti do 2013. godine, a pod

komercijalnim uvjetima koji su zadani, godišnji anuitet se iz godine u godinu mijenja, pa je tako prvi otplatni anuitet u visini od 103.668 kuna godišnje, a u 2013. godini, anuitet iznosi 296.606 kuna.

2. VARIJANTA B

Odnosi se na financiranje projekta osiguranim proračunskim sredstvima u iznosu od 6.911.200 kn (ili 80% ukupnog iznosa potrebnog za osnivanje i pokretanje muzejske aktivnosti), a preostali potrebni iznos od 1.727.800 kn osigurao bi se iz kreditnih izvora, korištenjem komercijalnog bankarskog kredita. Struktura i izvori financiranja prikazani su tablici 32.

96

Tablica 32: Struktura i izvori financiranja – varijanta B

Vrsta Iznos Struktura Sredstva osnivača 6.911.200 80,0%

Kreditna sredstva 1.727.800 20,0%

Ukupno 8.639.000 100,0% Izvor: izrada autora

Pretpostavljeni uvjeti korištenja komercijalnog bankarskog kredita su sljedeći:

• rok otplate: 12 godina

• razdoblje počeka otplate 2 godine

• kamatna stopa 3% godišnje

• plaćanje anuiteta jednom godišnje

Polazeći od navedene strukture i izvora financiranja te uvjeta kreditiranja, za VARIJANTU B izrađen je plan otplate kredita u tablici 33.

Tablica 33: Plan otplate kredita za VARIJANTU B

god Anuitet Kamate Otplata Ostatak kredita

0 2008 51.834 51.834 - 1.727.800

1 2009 51.834 51.834 - 1.727.800

2 2010 195.817 51.834 143.983 1.583.817

3 2011 191.498 47.515 143.983 1.439.833

4 2012 187.178 43.195 143.983 1.295.850

5 2013 182.859 38.876 143.983 1.151.867

6 2014 178.539 34.556 143.983 1.007.883

7 2015 174.220 30.237 143.983 863.900

8 2016 169.900 25.917 143.983 719.917

9 2017 165.581 21.598 143.983 575.933

10 2018 161.261 17.278 143.983 431.950

11 2019 156.942 12.959 143.983 287.967

12 2020 152.622 8.639 143.983 143.983

13 2021 148.303 4.320 143.983 -

UKUPNO 2.168.389 440.589 1.727.800

Izvor: Izrada autori

Za varijantu B karakteristično je da se kredit mora otplatiti do 2013. godine, a pod komercijalnim uvjetima koji su zadani, godišnji anuitet se iz godine u godinu mijenja, pa je tako prvi otplatni anuitet u visini od 51.834 kuna godišnje, a u 2013. godini, anuitet iznosi 148.303 kune.

97

8.3 Očekivani financijski rezultati projekta

Očekivani financijski rezultati projekta proizlaze iz projiciranih prihoda i troškova u

razmatranom razdoblju, uzimajući u obzir sve navedene pretpostavke o izvorima i strukturi financiranja – varijanta A i varijanata B.

Projekcija financijskih rezultata projekta izvršit će se za dvanaest godišnje razdoblje,

koliko traje i otplata kredita, a ovisno o varijanti uzet će se u obzir sljedeći podaci:

• Za VARIJANTU A: financiranje projekta uzimanjem kredita u visini od 40% od ukupne investicije, odnosno u iznosu od 3.455.600 kn

• Za VARIJANTU B: financiranje projekta uzimanjem kredita u visini od 20% od ukupne investicije, odnosno u iznosu od 1.727.800 kn.

Financijske projekcije za obje varijante prikazane su na sljedećim stranicama u tablicama 29. i 30. te 31. i 32., koje prikazuju sljedeće izračune i analize: Tablica 34: Prikaz financijskog toka s kreditom (VARIJANTA A) Tablica 35: Prikaz ekonomskog toka s kreditom (VARIJANTA A) Tablica 36: Prikaz financijskog toka s kreditom (VARIJANTA B) Tablica 37: Prikaz ekonomskog toka s kreditom (VARIJANTA B)

Tablice su prikazane na slijedećim stranicama.

Izvor informacija za financijsku ocjenu projekta koji se izrađuje u tabličnom obliku naziva se financijski tok projekta. Redci tog izvještaja označuju strukturu financijskih tokova, a stupci pojedina razdoblja u vijeku trajanja projekta ili dinamiku financijskih tokova projekta.

Jedan od temeljnih izvora informacija za ocjenu rentabilnosti projekta jest ekonomski tok projekta, odnosno tablica koja sadrži informacije o onim poslovnim događajima što utječu na kretanje ekonomskog potencijala projekta. Te su informacije izražene u novčanim jedinicama.

Izdaci u financijskom i ekonomskom toku projekta imaju vrlo sličnu strukturu, razlika

je jedino u tome što se obveze prema izvorima financiranja pojavljuju isključivo u financijskom toku, dok ih u izdacima u ekonomskom toku nema.

98

Tablica 34: Prikaz financijskog toka s kreditom (VARIJANTA A)

Struktura 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

8.639.000 497.160 616.090 662.455 772.825 938.530 1.159.360 4.051.440 4.051.440 4.051.440 4.075.205 5.663.200 5.663.200

Ukupni prihodi 0 497.160 616.090 662.455 772.825 938.530 1.159.360 4.051.440 4.051.440 4.051.440 4.075.205 5.663.200 5.663.200

Izvori financiranja 8.639.000

2.1. Kredit 3.455.600

2.2. Sredstva osnivača 5.183.400

Terminalna vrijednost 0

8.639.000 429.656 429.812 778.284 770.087 762.111 868.880 2.115.403 2.106.764 2.098.125 2.099.800 2.780.351 2.771.712

Investicije 8.639.000

2.1. Nove investicije 8.639.000

2.2. Postojeća sredstva 0

Troškovi 0 429.656 429.812 490.317 482.120 474.144 580.913 1.827.436 1.818.797 1.810.158 1.811.833 2.492.384 2.483.745

3.1. Direktni troškovi 0 324.000 324.000 384.000 384.000 384.000 498.524 1.742.119 1.742.119 1.742.119 1.752.338 2.435.176 2.435.176

3.2. Fiksni troškovi 0 103.668 103.668 103.668 95.029 86.390 77.751 69.112 60.473 51.834 43.195 34.556 25.917

3.3. Ostali troškovi 0 1.988 2.144 2.649 3.091 3.754 4.638 16.205 16.205 16.205 16.300 22.652 22.652

Porez iz dobiti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

Anuitet 0 0 0 287.967 287.967 287.967 287.967 287.967 287.967 287.967 287.967 287.967 287.967

Rezerve 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

NETO PRIMICI 0 67.504 186.278 -115.829 2.738 176.419 290.480 1.936.037 1.944.676 1.953.315 1.975.405 2.882.849 2.891.488

99

Tabela 35: Prikaz ekonomskog toka s kreditom (VARIJANTA A)

Struktura 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

I

PRIMICI 0 497.160 616.090 662.455 772.825 938.530 1.159.360 4.051.440 4.051.440 4.051.440 4.075.205 5.663.200 5.663.200

1. Ukupni prihodi 0 497.160 616.090 662.455 772.825 938.530 1.159.360 4.051.440 4.051.440 4.051.440 4.075.205 5.663.200 5.663.200

2. Terminalna vrijednost 0

II IZDACI 8.639.000 429.656 429.812 490.317 482.120 474.144 580.913 1.827.436 1.818.797 1.810.158 1.811.833 2.492.384 2.483.745

2. Investicije 8.639.000



3. Troškovi 0 429.656 429.812 490.317 482.120 474.144 580.913 1.827.436 1.818.797 1.810.158 1.811.833 2.492.384 2.483.745


3.2. Fiksni troškovi 0 103.668 103.668 103.668 95.029 86.390 77.751 69.112 60.473 51.834 43.195 34.556 25.917

3.3. Ostali troškovi 0 1.988 2.144 2.649 3.091 3.754 4.638 16.205 16.205 16.205 16.300 22.652 22.652

4. Rezerve 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Porez na dobit 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

III NETO PRIMICI -8.639.000 67.504 186.278 172.138 290.705 464.386 578.447 2.224.004 2.232.643 2.241.282 2.263.372 3.170.816 3.179.455

100

Tabela 36: Prikaz financijskog toka s kreditom (VARIJANTA B)

Struktura 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

I

PRIMICI 8.639.000 497.160 616.090 662.455 772.825 938.530 1.159.360 4.051.440 4.051.440 4.051.440 4.075.205 5.663.200 5.663.200

1. Ukupni prihodi 0 497.160 616.090 662.455 772.825 938.530 1.159.360 4.051.440 4.051.440 4.051.440 4.075.205 5.663.200 5.663.200

2. Izvori financiranja 8.639.000

2.1. Kredit 1.727.800

2.2. Sredstva osnivača 6.911.200


II IZDACI 8.639.000 377.822 377.978 582.466 578.589 574.932 686.021 1.936.863 1.932.544 1.928.224 1.934.219 2.619.089 2.614.770




3. Troškovi 0 377.822 377.978 438.483 434.606 430.949 542.038 1.792.880 1.788.561 1.784.241 1.790.236 2.475.106 2.470.787


3.2. Fiksni troškovi 0 51.834 51.834 51.834 47.515 43.195 38.876 34.556 30.237 25.917 21.598 17.278 12.959

3.3. Ostali troškovi 0 1.988 2.144 2.649 3.091 3.754 4.638 16.205 16.205 16.205 16.300 22.652 22.652

4. Porez iz dobiti 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Anuitet 0 0 0 143.983 143.983 143.983 143.983 143.983 143.983 143.983 143.983 143.983 143.983

6- Rezerve 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

III NETO PRIMICI 0 119.338 238.112 79.989 194.236 363.598 473.339 2.114.577 2.118.896 2.123.216 2.140.986 3.044.111 3.048.430

101

Tabela 37: Prikaz ekonomskog toka s kreditom (VARIJANTA B)

Struktura 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018 2019

I

PRIMICI 0 497.160 616.090 662.455 772.825 938.530 1.159.360 4.051.440 4.051.440 4.051.440 4.075.205 5.663.200 5.663.200

1. Ukupni prihodi 0 497.160 616.090 662.455 772.825 938.530 1.159.360 4.051.440 4.051.440 4.051.440 4.075.205 5.663.200 5.663.200


II IZDACI 8.639.000 377.822 377.978 438.483 434.606 430.949 542.038 1.792.880 1.788.561 1.784.241 1.790.236 2.475.106 2.470.787




3. Troškovi 0 377.822 377.978 438.483 434.606 430.949 542.038 1.792.880 1.788.561 1.784.241 1.790.236 2.475.106 2.470.787


3.2. Fiksni troškovi 0 51.834 51.834 51.834 47.515 43.195 38.876 34.556 30.237 25.917 21.598 17.278 12.959

3.3. Ostali troškovi 0 1.988 2.144 2.649 3.091 3.754 4.638 16.205 16.205 16.205 16.300 22.652 22.652

4. Rezerve 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

5. Porez na dobit 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

III NETO PRIMICI -8.639.000 119.338 238.112 223.972 338.219 507.581 617.322 2.258.560 2.262.879 2.267.199 2.284.969 3.188.094 3.192.413

102

Ukazujući na rezultate provedene analize, iz tablica 34 do 37, prije svega, valja

istaknuti da je kod projekata ovakve vrste, znači projekata ne tipičnih komercijalnih

ulaganja, od primarne važnosti osiguravanje urednog podmirivanja preuzetih kreditnih obveza, dok nije moguće sukladno uzancama i pravilima struke inzistirati na primjeni

kriterija ekonomske ocjene opravdanosti ulaganja (IRR- interna stopa rentabilnosti, NSV-

neto sadašnja vrijednost i/ili povrat na ulaganje).

U davanju konačne ocjene projekta valja napomenuti da projekt u VARIJANTI A samo u trećoj godini poslovanja neće moći pravodobno vraćati preuzete kreditne obveze i to zbog smanjenja likvidnosti koja nastaje u razdoblju tržišnog uhodavanja projekta13 odnosno u periodu stabilizacije tržišta.

S obzirom da se radi o projektu kojeg možemo ocijeniti kao projekt od lokalnog ili

čak županijskog značaja, u funkciji omogućavanja ulaska u ovaj investicijski zahvat,

valjalo je razmotriti i VARIJANTU B u kojoj se za osnivanje zavičajnih zbirki u prvoj godini

osigurava da se poveća udio osiguranih osnivačkih sredstava i to do visine od 80%

ukupnih ulaganja, a kreditno se muzejska ustanova zadužuje sa samo 20% vrijednosti

ukupne investicije.

U takvo planiranoj VARIJANTI B, iz projekta se neće moći vraćati preuzete

kreditne obaveze samo u prvoj godini osnivanja i poslovanja projekta14.

8.4 Ekonomsko-financijska ocjena projekta

Budući da se u razmatranom projektu muzej odnosno zavičajne zbirke osnivaju

kao javne ustanove, pri razmatranju opravdanosti ulaska u investicijski zahvat valja prije

svega sagledati njegovo značenje za lokalnu ili županijsku razinu.

U svjetlu takvog pozicioniranja, pri ocjeni opravdanosti projekta valja imati na

umu njegovu sposobnost da uredno podmiruje preuzete kreditne obveze, no radi

metodološke ispravnosti i konzistentnosti ove studije, sagledati će se i ekonomska opravdanost ulaska u izvedbu projekta s tri temeljna aspekta, kako je to uobičajeno u

studijama koje se provode za komercijalna ulaganja i projekte, a to su:

13

U VARIJANTI A nakon osiguravanja sredstava u prvoj godini poslovanja (proračunska sredstava) za

uređenje zgrade, nabavku opreme i zapošljavanje djelatnika, u narednim godinama nije se više računalo

na redovito godišnje osiguravanje sredstava (iz proračuna osnivača) za pokrivanje i namirivanje fiksnih

troškova projekta. 14

U VARIJANTI B nakon osiguravanja sredstava u prvoj godini poslovanja (proračunska sredstava) za

uređenje zgrade, nabavku opreme i zapošljavanje djelatnika, u narednim godinama nije se više računalo

na redovito godišnje osiguravanje sredstava (iz proračuna osnivača) za pokrivanje i namirivanje fiksnih

troškova projekta.

103

a) interna stopa rentabilnosti

b) povrat na ulaganje

c) neto sadašnja vrijednost projekta

A) INTERNA STOPA RENTABILNOSTI

Metoda koristi internu stopu rentabilnosti kao mjeru učinkovitosti projekta.

Interna stopa rentabilnosti definira se kao ona diskontna stopa koja neto sadašnju

vrijednost projekta svodi na nulu, a naglašena prednost metode je da pruža informaciju o maksimalno prihvatljivoj prosječnoj godišnjoj kamatnoj stopi na ukupne izvore financiranja.

Ako je posrijedi kredit, to znači da s interna stopa rentabilnosti daje informaciju o maksimalno prihvatljivoj kamatnoj stopi na kredite, a ako se radi o proračunskim sredstvima (ili vlastitim sredstvima), to je prosječna godišnja stopa njegove profitabilnosti tijekom cijelog vijeka projekta.

Interna stopa rentabilnosti projekta izgradnje Muzeja koja će sadržavati

pomoćne sadržaje izračunata je primjenom metodologije koja se temelji na

ekonomskom toku, a njihova vrijednost je prikazana u tablicama 38. i 39.

Tablica 38: Vrijednost interne stope rentabilnosti projekta u VARIJANTI A

Interna stopa rentabilnosti

7,87%

Tablica 39: Vrijednost interne stope rentabilnosti projekta u VARIJANTI B

Interna stopa rentabilnosti

8,29%

Dobivene se interne stope rentabilnosti projekta u obje varijante A i B mogu

ocijeniti razmjerno zadovoljavajućima jer:

• u varijanti A interna stopa rentabilnosti iznosi 7,87%, i veća je od kamatne stope

koja je planirana za komercijalni kredit

• u varijanti B interna stopa rentabilnosti iznosi 8,29%, i veća je od kamatne

stope koja je planirana za komercijalni kredit

104

B) POVRAT NA ULAGANJE

Povrat na ulaganje jednostavna je metoda ocjene 0pravdanosti ulaska u projekt

koja se izračunava temeljem ekonomskog toka. Izračun povrata na ulaganje za

VARIJANTE A I B prikazan je sljedećim tablicama:

Tablica 40: Period povrata ulaganja VARIJANTA A

Godine Ulaganje Godišnji neto primici Nepokriveni dio ulaganja Godina povrata

2007 8.639.000 -8.639.000 -8.639.000 0

2008 67.504 -8.571.496 1

2009 186.278 -8.385.218 2

2010 172.138 -8.213.080 3

2011 290.705 -7.922.375 4

2012 464.386 -7.457.989 5

2013 578.447 -6.879.542 6

2014 2.224.004 -4.655.538 7

2015 2.232.643 -2.422.895 8

2016 2.241.282 -181.613 9

2017 2.263.372 2.081.759 10


Tablica 41: Period povrata ulaganja VARIJANTA B

Godine Ulaganje Godišnji neto primici Nepokriveni dio ulaganja Godina povrata

2007 8.639.000 -8.639.000 -8.639.000 0

2008 119.338 -8.519.662 1

2009 238.112 -8.281.550 2

2010 223.972 -8.057.578 3

2011 338.219 -7.719.359 4

2012 507.581 -7.211.778 5

2013 617.322 -6.594.456 6

2014 2.258.560 -4.335.896 7

2015 2.262.879 -2.073.017 8

2016 2.267.199 194.182 9


105

S obzirom da je u obje varijante period povrata kraći od perioda kreditnog

zaduženja, ulazak u ovaj projekt je po metodi ocjene perioda povrata prihvatljiv. Povrat

uloženog novca u oba slučaja očekuje se nakon isteka osme godine, konkretno 2015.

godine.

C) NETO SADAŠNJA VRIJEDNOST PROJEKTA

Neto sadašnja vrijednost projekta definira se kao zbroj vrijednosti godišnjih neto

primitaka u ekonomskom toku svedenih na njihovu vrijednost u početnoj godini vijeka

projekta, što znači u godini 0.

U konkretnom slučaju, za potrebe studije opravdanosti osnivanja Muzeja, neto

sadašnja vrijednost projekta izračunata je također temeljem ekonomskog toka,

primjenjujući diskontnu stopu od 3,0%. Izračun neto sadašnje vrijednosti projekta

prikazan je u nastavku u tablicama 42 i 43.

Tablica 42: Neto sadašnja vrijednost VARIJANTA A

Diskontni faktor uz

diskontnu stopu

Interna stopa

rentabilnosti Godine

Neto

primici

3,00%

Neto sadašnja vrijednost programa uz

diskontnu stopu

7,87%

2007 -8.639.000 0,97087 -8.387.379 0,92703

2008 67.504 0,94260 63.629 0,85939

2009 186.278 0,91514 170.471 0,79668

2010 172.138 0,88849 152.942 0,73855

2011 290.705 0,86261 250.765 0,68466

2012 464.386 0,83748 388.916 0,63470

2013 578.447 0,81309 470.330 0,58839

2014 2.224.004 0,78941 1.755.649 0,54546

2015 2.232.643 0,76642 1.711.135 0,50566

2016 2.241.282 0,74409 1.667.724 0,46876

2017 2.263.372 0,72242 1.635.108 0,43455

2018 3.170.816 0,70138 2.223.947 0,40285

2019 3.179.455 0,68095 2.165.054 0,37345

8.432.030 4.268.292


Temeljem navedenih postavki i pretpostavki u tablici 42, proizlazi da je neto

sadašnja vrijednost projekta u VARIJANTI A veća od nule, što po kriteriju metode znači

da je projekt prihvatljiv.

106

Tablica 43: Neto sadašnja vrijednost VARIJANTA B

Diskontni faktor

uz diskontnu

stopu

Interna stopa

rentabilnosti Godine Neto primici

3,00%

Neto sadašnja

vrijednost

programa uz

diskontnu

stopu 8,29%

Sadašnja neto

vrijednost

programa uz

internu stopu

rentabilnosti

2007 -8.639.000 0,97087 -8.387.379 0,92341 -7.977.344

2008 119.338 0,94260 112.488 0,85269 101.758

2009 238.112 0,91514 217.906 0,78738 187.485

2010 223.972 0,88849 198.996 0,72708 162.845

2011 338.219 0,86261 291.751 0,67139 227.077

2012 507.581 0,83748 425.091 0,61997 314.684

2013 617.322 0,81309 501.939 0,57249 353.408

2014 2.258.560 0,78941 1.782.928 0,52864 1.193.962

2015 2.262.879 0,76642 1.734.308 0,48815 1.104.626

2016 2.267.199 0,74409 1.687.009 0,45076 1.021.971

2017 2.284.969 0,72242 1.650.710 0,41624 951.095

2018 3.188.094 0,70138 2.236.065 0,38436 1.225.377

2019 3.192.413 0,68095 2.173.878 0,35492 1.133.059

8.859.658 4.625.691 0

Izvor: Izrada autora

Temeljem navedenih postavki i pretpostavki u tablici 43., proizlazi da je neto

sadašnja vrijednost projekta u VARIJANTI B veća od nule, što po kriteriju metode znači

da je projekt prihvatljiv.

107

ZAKLJUČAK

Zakon o muzejima određuje da sredstva za obavljanje redovne djelatnosti

muzejskih ustanova moraju osigurati osnivači, ali s obzirom da isti Zakon omogućava

muzejskim ustanovama da ostvaruju i dodatne prihode, u dodatku Studije prepoznate su

mogućnosti i date preporuke za ostvarivanje dodatnih izvora financiranja muzejske

djelatnosti i uključivanje ponude zavičajnih zbirki u cjelovitu turističku ponudu

goranskog kraja.

Tijekom izrade Studije ukazano je na činjenicu da nova muzejska ustanova u

goranskom kraju može stvoriti dodatan turistički potencijal i da se projekt zavičajne

zbirke u Brodu na Kupi neće moći kvalitetno realizirati, ili čak opstati, ukoliko se

muzejska ponuda ne uklopi u jedinstvenu turističku ponudu koja bi sinergijom trebala

stvoriti preduvjete za brži i kvalitetniji razvoj turističkog proizvoda i ponude na čitavom

području Gorskog kotara.

Studija izrađena na tržišnim osnovama u kojoj su zavičajne zbirke turistički

valorizirane pokazao je da bi u cilju stvaranja rentabilnijeg i efikasnijeg projekta trebalo

zahtijevati i ustrajati na sljedećim razvojnim ciljevima muzejske ustanove, ali i čitave

destinacije:

• značajno povećanje broja posjetitelja u destinaciji u narednom dvanaestogodišnjem razdoblju (procjene se kreću čak i do 43.000 posjetitelja godišnje) koju će biti moguće ostvariti jedino uz pretpostavku da realizacija čitavog projekta bude izvedena na turistički vrlo atraktivan način i uz strukturiranje ponude u destinaciji koja će u potpunosti zadovoljiti zahtjeve suvremene izletničke potražnje te adekvatnu promociju na gravitirajućim tržištima

• ponuda zavičajnih zbirki trebala bi se u cilju postizanja efikasnosti poslovanja, osim na prodaju ulaznica, proširiti dodatnim ponudama ili uslugama kao što su ugostiteljska ponuda, prodaja suvenira i organizacija izletiničkih tura

• da se cjelokupna turistička ponuda goranskog kraja, koja između ostalog uključuje ponudu muzejske ustanove prezentira kao jedinstveni poslovni sustav čiji se segmenti međusobno nadopunjuju, kompatibilni su i doprinose podizanju razine kvalitete i kvantitete turističkog proizvoda Gorskog kotara

• ključnu ulogu i koordiniranje zadataka koji će dovesti do poboljšanja kvalitete i kvanititete ukupne turističke ponude Gorskog kotara, bez obzira na buduće osnivače muzejske ustanove, preuzme Turistička zajednica Grada Delnica koja najbolje poznaje domaće turističko tržište te navike i želje posjetitelja

108

• osmišljavanje marketinških strategija i planova kojima će se definirati razvojnih (turističkih) ciljeva i aktivnosti destinacije Brod na Kupi i Delnice

Jedino u takvom okruženju jedinstvenog poslovnog sustava za destinaciju Gorski

kotar, projekt zavičajnih zbirki u Kaštelu Zrinski u ekonomsko-financijskom smislu može

predstavljati relativno opravdanu investiciju, a još jednom je potrebno naglasiti da će se

opisna opravdanost osnivanja zavičajnih zbirki realizirati isključivo u okolnostima koje će

zadovoljiti pretpostavke racionalnog financijskog i ekonomskog upravljanja projektom te

ukoliko se poštuju preporuke i smjernice unapređenja turističke ponude u jedinstven

sustav goranskog kraja koji u sebi uključuje čitav niz atraktivnosti ove specifične

subregionalne cjeline Primorsko-goranske županije.

109

POPIS ILUSTRACIJA

Tablica 1: Popis registriranih zbirki u Republici Hrvatskoj ................................................ 23 Tablica 2: Procjena vrijednosti ulaganja u rekonstrukciju građevine i muzejsku opremu

za osnivanje muzeja ili zavičajne zbirke u građevini Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi........ 41 Tablica 3: Bruto plaće i materijalni troškovi poslovanja muzeja ...................................... 42 Tablica 4: Bruto plaće i materijalni troškovi poslovanja zavičajne zbirke ........................ 43 Tablica 5: Ukupni troškovi za rekonstrukciju Kaštela, osnivanje i poslovanje zavičajnog

muzeja u građevini Kaštela ............................................................................................... 43 Tablica 6: Ukupni troškovi za rekonstrukciju Kaštela, osnivanje i poslovanje zavičajnih

zbirki u građevini Kaštela .................................................................................................. 43 Tablica 7: Valorizacija turističkih resursa delničkog kraja................................................. 63 Tablica 8: Broj turista i noćenja u Gorskom kotaru 1956. do 2006. godine ..................... 64 Tablica 9: Pregled turističkog prometa i noćenja u Kupskoj dolini 2006. godine............. 65 Tablica 10: Broj dolazaka domaćih i stranih turista u Primorsko-goranskoj županiji u

2005. godini ...................................................................................................................... 65 Tablica 11: SWOT analiza turističke destinacije................................................................ 67 Tablica 12: Potencijalno i gravitirajuće tržište destinacije u Republici Hrvatskoj i

susjednim zemljama ......................................................................................................... 74 Tablica 13: Tržišni potencijal lokaliteta - segment školska djeca u Primorsko-goranskoj

županiji .............................................................................................................................. 74 Tablica 14: Projekcija potražnje i broja posjetitelja u Muzeju šumarstva i lovstva za razdoblje od 2008. do 2013. godine (period stabilizacije tržišta)....................................76 Tablica 15: Projekcija potražnje i broja posjetitelja u Muzeju šumarstva i lovstva za razdoblje od 2014. do 2019. godine.................................................................................. 76 Tablica 16: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2008. godine.......... 88 Tablica 17: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2009. godine.......... 88 Tablica 18: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2010. godine.......... 89 Tablica 19: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2011. godine.......... 89 Tablica 20: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2012. godine ......... 89 Tablica 21: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2013. godine .......... 90 Tablica 22: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2014. godine.......... 90 Tablica 23: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2015. godine.......... 90 Tablica 24: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2016. godine.......... 91 Tablica 25: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2017. godine.......... 91 Tablica 26: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2018. godine.......... 91 Tablica 27: Formiranje prihoda po vrsti prihoda i broju posjetitelja 2019. godine.......... 92 Tablica 28: Bruto plaće djelatnika u prvoj godini poslovanja ........................................... 93 Tablica 29: Procjena vrijednosti ulaganja u zavičajne zbirke u građevini Kaštel Zrinski u

Brodu na Kupi.................................................................................................................... 94 Tablica 30: Struktura i izvori financiranja – varijanta A ...................................................94 Tablica 31: Plan otplate kredita za VARIJANTU A .......................................................... 95 Tablica 32: Struktura i izvori financiranja – varijanta B ...................................................96

110

Tablica 33: Plan otplate kredita za VARIJANTU B........................................................... 96 Slika 1: Kaštel Zrinski u Brodu na Kupi .............................................................................. 27 Slika 2: Prizemlje Kaštela – sadašnje stanje ...................................................................... 28 Slika 3: Središnji dijelovi hodnika koji spajaju katove – sadašnje stanje .......................... 29 Slika 4: Prostor stanovanja na katu Kaštela – sadašnje stanje ......................................... 29 Slika 5: Tavanski prostor – sadašnje stanje....................................................................... 30 Slika 6: Tavanski prostor – sadašnje stanje....................................................................... 30 Slika 7: Prijedlog prostorne organizacije za prizemlje Kaštela Zrinski .............................. 32 Slika 8: Prijedlog prostorne organizacije za prvi i drugi kat Kaštela Zrinski ...................... 33 Slika 9: Prijedlog prostorne organizacije za potkrovlje Kaštela Zrinski............................. 34 Slika 10: Prijedlog prostorne organizacije za potkrovlje Kaštela Zrinski........................... 35 Slika 11: Presjek kroz stubište s novim prijedlogom prostorne organizacije Kaštela....... 36 Slika 12: Način prikazivanja sustava doživljaja ovisno o komponenti doživljaja ............ 68 Slika 13: Sustav doživljaja za destinaciju Delnice - Brod na Kupi – sustav doživljaja wellness i zdravlje............................................................................................................. 69 Slika 14: Sustav doživljaja za destinaciju Delnice - Brod na Kupi – sustav doživljaja sportovi i avanturizam....................................................................................................... 70 Slika 15: Sustav doživljaja za destinaciju Delnice - Brod na Kupi – sustav doživljaja priroda i okoliš .................................................................................................................. 70 Slika 16: Sustav doživljaja za destinaciju Delnice - Brod na Kupi – sustav doživljaja kultura ............................................................................................................................... 71 Slika 17: Sustav doživljaja za destinaciju Delnice - Brod na Kupi - sustav doživljaja obitelj ................................................................................................................................ 72

111

LITERATURA

1. Bendeković, J., Planiranje investicijskih projekata – knjiga II, Ekonomski institut

Zagreb, Zagreb, 1993.

2. Bendeković, J., Planiranje investicijskih projekata – knjiga III, Ekonomski institut

Zagreb, Zagreb ,1993.

3. Kulturno-povijesna baština Primorsko-goranske županije, Primorsko-goranska

županija, Izdavačka kuća Adamić, Rijeka, 2005.

4. Samuelson, P., Ekonomija, McGraw-HILL, INC., XV izdanje, Zagreb, 2000.

5. Strategija zaštite okoliša Primorsko-goranske županije, Primorsko-goranska

županija, Rijeka, 2005.

6. Strateške smjernice rada Primorsko-goranske županije 2005.-2009.

7. Vodič kroz lovišta, Primorsko-goranska županija, Rijeka, 1999.

8. Vujić, V., Franković, M., Goranske kuće – Standardima prema budućnosti,

Primorsko-goranska županija, Rijeka, 2005.

9. Zaštićena prirodna baština Primorsko-goranske županije, Primorsko-goranska

županija, Rijeka, 2006.

Zakonska regulativa: 1. Pravilnik o načinu i mjerilima za povezivanje u sustav muzeja Republike Hrvatske

(NN 120/02)

2. Pravilnik o stručnim i tehničkim standardima za određivanje vrste muzeja, za

njihov rad te za smještaj muzejske građe i muzejske dokumentacije (NN 30/06)

3. Zakon o muzejima (NN 142/98)

4. Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05)

Internet stranice: 1. www.pgz.hr

2. www.zavod.pgz.hr

3. www.mps.hr

4. www.min-kulture.hr

5. www.mmtpr.hr

6. www.dzzp.hr

7. www.ju-priroda.hr

8. www.delnice.hr

9. www.tz-delnice.hr

10. www.gorskikotar.hr

11. www.kvarner.hr

12. www.hrsume.hr

13. www.sumari.hr

14. www.hr.wikipedia.org

15. www.regione.fvg.it

16. www.regione.veneto.it

Documents

MUZEJ ŠUMARSTVA I LOVA