Upload
others
View
1
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
Republika e Kosovës
Republika Kosova ~ Republic of Kosovo Qeveria ~ Vlada ~ Government
Ministria e Kulturës, Rinisë dhe Sportit
Ministarstvo Kulture, Omladine i Sporta ~ Ministry of Culture, Youth & Sport
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE
2015-2025
Nacrt za javnu raspravu
Septembar 2015
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
SADRŽAJ
SADRŽAJ ................................................................................................................................ 2 SKRAĆENICE .......................................................................................................................... 1 1. IZVRŠNI SAŽETAK ............................................................................................................. 2 2. UVOD .............................................................................................................................. 5 3. METODOLOGIJA ............................................................................................................... 6 4. ISTORIJAT......................................................................................................................... 7 5. VIZIJA, CILJEVI I OBJEKTIVI ................................................................................................ 9
CILJ 1: UNAPREĐENJE PRAVNOG I INSTITUCIJONALNOG OKVIRA ................................. 10 CILJ 2: INTEGRISANI PRISTUP KULTURNOM NASLEĐU U PRAVCU ODRŽIVOG RAZVOJA 12
CILJ 3: UKLJUČIVANJE KULTURNOG NASLEĐA U RAZVOJNIM PLANOVIMA.. ................. 14
CILJ 4: PROMOCIJA KULTURNOG NASLEĐA .................................................................. 16
CILJ 5: OBRAZOVANJE, OBUKA I AKTIVNO UČEŠĆE U ZAŠTITI KULTURNOG NASLEĐA ... 18 6. BUDUĆI KORACI U SPROVOĐENJU STRATEGIJE .............................................................. 20 7. BIBLIOGRAFIJA ............................................................................................................... 23
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
SKRAĆENICE
EU - Evropska unija
DKN - Databaza kulturnog nasleđa
ESDP - Perspektiva prostornog razvoja Evropske unije
IPA - Instrument za pretpristupnu pomoc
SOR - Srednjoročni okvir rashoda 2015-2018
SKNK - Savet za kulturno nasleđe Kosova
KPS - NSKN – Komitet za Praćenje sprovođenja Nacionalne Startegije
za kulturno nasleđe 2015-2025
MLS - Ministarstvo za lokalnu samoupravu
MONT - Ministarstvo obrazovanja, nauke i tehnologije
MKOS - Ministarstvo kulture, omladine i sporta
SSP - Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju
MTI - Ministarstvo trgovine i industrije
MER - Ministarstvo za ekonomski razvoj
SEE 2020- Strategija Južnoistočne Evrope 2020 za zapošljavanje i
prosperitet u Evropskoj perspektivi
UNESCO - Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i
kulturu
PUKN - Procena uticaja na kulturno nasleđe
PUĐS - Procena uticaja na životnu sredinu
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
1. IZVRŠNI SAŽETAK
Nacionalna strategija za kulturno nasleđe 2015-2025 je sveobuhvatna strategija Vlade u
oblasti kulturnog nasleđa koja ima za cilj uspostavljanje dugoročnog okvira za viziju i
pružanje rešenja zasnovana na načelu održivosti. Ovaj strateški dokument ima za cilj
jačanje sistema i mehanizama za zaštitu i očuvanje kulturnog nasleđa u skladu sa
zakonskim okvirom, međunarodnim načelima i standardima, kao i na osnovu održivog
ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja. Uprkos brojnim izazovima u tom smislu,
bilo nasleđenih ili aktuelnih, kontinuirano angažovanje MKOS i relevantnih institucija u
oblasti kulturnog nasleđa je ovo pitanje učinilo prioritetom vlade.
Ovom Strategijom se kulturno nasleđe definiše kao važan stub održivog razvoja zemlje
koji ce biti postignut kroz saradnju i delotvorno učešće u unapređenju sistema zaštite. U
njoj se adresiraju osnovni aspekti koji su direktno usmerene na otvaranju perspektive za
promocija realnih socio-kulturnih i ekonomskih vrednosti kulturnog nasleđa Republike
Kosovo, kao i vidljivom povećanju njenog potencijala kao nacionalne i univerzalne
vrednosti. Ciljevi strategije mogu se sažeti na:
[i] Pravni i institucionalni sistem zaštite - u skladu sa smernicama Vlade Kosova
prema prioritetima Evropskog partnerstva i članstvu u UNESCO;
[ii] Integrisani pristup zaštiti - u skladu sa načelima i trendovima planiranja održivog
urbanog, privrednog, društvenog i kulturnog razvoja i;
[iii] Obrazovanje, promocija i podizanje svesti građana - sa ciljem promovisanja
osećaja kulturnog identiteta kao i izvora za inspiraciju i inovacije.
Strategija se zasniva na konkretnim ciljevima (objektivima). Ciljevi strategije proizilaze
iz gore navedenih objektiva i na osnovu analiza prethodnih iskustava, trenutne situacije u
pravnom, infrastrukturnom i programskom domenu, kao i pitanja iz oblasti kulturnog
nasleđa koje su predmet tretmana u predstojećem desetogodišnjem periodu na Kosovu.
Prvi cilj odgovara prvom objektivu; ciljevi 2 i 3 proizilaze sa drugog objektiva dok
ciljevi 4 i 5 sa trećeg objektiva. Ciljevi su definisani na sledeći način:
1. Unapređenje pravnog i institucionalnog okvira;
2. Integrisani pristup zaštiti kulturnog nasleđa u cilju održivog razvoja;
3. Uključivanje kulturnog nasleđa u razvojnim planovima;
4. Promocija kulturnog nasleđa;
5. Obrazovanje, obuka i aktivno učešće u zaštiti kulturnog nasleđa.
Ciljevi i konkretne akcije ce biti identifikovane od strane institucija kulturnog nasleđa u
skladu sa njihovim ovlašćenjima za strateško sektorijalno planiranje i delovanje kao deo
procesa institucionalne reforme i u funkciji sprovođenja ove strategije. Dakle, ovaj
dokument treba shvatiti kao dinamičnu programsku politiku, otvorenu za sektorske i
multidisciplinarne doprinose u oblasti kulturnog nasleđa.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
U tom smislu, Strategija definiše pristupe i orijentacione mere za efikasno funkcionisanje
sektora kulturnog nasleđa u narednom desetleću 2015-2025.
1. U oblasti unapređenja pravnog i institucionalnog okvira, prioritet ostaje investiranje u
institucijama kulturnog nasleđa kao i sistemu zaštite uopšte. Paralelno s tim,
kontinuirano unapređenje zakonodavstva kulturnog nasleđa će uključivati, osim
donošenja zakona i preduzimanja mera koja garantuju usklađenost sa ostalim zakonima
Kosova a i sa zakonodavstvom EU. U cilju sprovođenja zakona, strategija je opredeljena
za integrisanu aktivnost zaštite u vitalnim sektorima poput inventarizacije i digitalizacije
kulturnog nasleđa, upravljanje i praćenje stanja kulturnog nasleđa i njenog tretmana,
partnerstva i među-sektorske saradnje.
2. Ovom strategijom, integrisani pristup uzima razvojne razmere u celoj teritoriji Kosova
kroz promociju kulturnog nasleđa kao resursa za održivi ekonomski, socijalni i kulturni
razvoj. U tom kontekstu, strategija je opredeljena za stvaranje platformi udruživanja i
među-institucionalne i multi-sektorske saradnje za efektivno očuvanje i upravljanje
resursima kulturnog nasleđa i njihovo uključivanje u dnevni red Vlade Kosova za održivi
razvoj.
3. Poseban i izazovan cilj u ovom pristupu je obuhvatanje kulturnog nasleđa u
opštinskim i nacionalnim razvojnim planovima i programima. Metodologija i najbolje
prakse integrisane konzervacije koje promovišu fer i zdravu konkurenciju, kao i
podsticanje kreativnosti i inovativnosti, biće stavljene na raspolaganju opštinama Kosova
kroz unapređenje i doslednu sprovođenje strateškog dokumenta MKOS za integrisano
konzervaciju (2010) kao i u skladu sa međunarodnim smernicama i praksama. Takođe,
procena uticaja na kulturno nasleđe, kao dela mehanizma za procenu uticaja na životnu
sredinu, mere koja obezbeđuje očuvanje autentičnosti i adekvatno upravljanje resursa i
dobara kulture, biće ojačana.
4. Komunikacija i sveobuhvatna promocija kulturnog nasleđa i dostignuća u oblasti
kulturnog razvoja će ovom strategijom postati ključna karika u procesu zaštite a i
istovremeno nezavisno, koja garantuje promociju realnih socio-kulturnih i ekonomskih
vrednosti kulturnog nasleđa Kosova. Strategija u tom kontekstu postavlja zahteve
sveobuhvatnog i sistematskog proučavanja kulturnog nasleđa, kao i objektivnog
tumačenja za objavljivanje u časopisima i virtuelnim medijima. U cilju realizacije ovog
cilja, investicije će biti usmerene ka poboljšanju kulturnog turizma i prateće
infrastrukture za tumačenje i prezentaciju kao i promociju kulturne raznolikosti i
reprezentativne simbolike kulturnog nasleđa Kosova.
5. Obrazovanje, obuka i aktivno učešće, će u ovom kontekstu, biće podržano u cilju
pozitivnog razvoja savremene debate u oblasti kulturnog nasleđa u Kosovu. Dakle,
podržaće će se sistematska izgradnja stručnih kapaciteta radnika koji se bave kulturnim
nasleđem, koji čine formalni izvor komunikacije i akcije sa javnošću. Iza ovog
opredeljenja, strategija poziva na poboljšanje “pristupa za sve“ za kulturnu baštinu kao
prava zagarantovanog za sve građane Kosova kao i doprinosa svih interesnih grupa za
obezbeđivanje nesmetanog pristupa, koji garantuje poboljšanje imidža Kosova pred
stanovnicima Kosova i drugih zemalja u svetu.
Sprovođenje ove strategije se zasniva na sledeća tri osnovna koraka:
Orijentacioni (indikativni) plan delovanja i komplementarne politike – Orijentacioni plan
delovanja u svom konačnom formatu konkretizovati za svaki strateški cilj mere i
orijentacione mere, koordinaciona tela i entitete definisane kao institucije i/ili među-
institucionalne/multisektoralne grupe za njihovo sprovođenje, vremenske rokove i
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
neophodna materijalna sredstva za sprovođenje kao i indikatore za praćenje sprovođenja.
Komplementarne politike će biti postavljene u odnosu na ciljeve ove strategije i
kvalifikovaće se kao:
i) primenjive unutar vremenskog okvira od tri godine, u kom slučaju kao smernicu koristi Srednjoročni okvir rashoda 2015-2018 i procenu sektorskih budžetskih okvira;
ii) primenjive unutar vremenskog okvira od deset godina koje pokriva ova strategija, a koja će se dodatno definisati kroz sektorske strategije i planove delovanja koji proizilaze iz istih;
iii) primenjive izvan vremenskog okvira ove strategije, a koja sumira mere kontinuiranih procesa koji osiguravaju integraciju kulturnog nasleđa u agendi održivog razvoja.
Finansiranje aktivnosti - biće definisano na osnovu grube procene finansijskih resursa na raspolaganju (budžet Kosova, koji ostaje glavni izvor finansiranja u oblasti kulturnog nasleđa; budžetska sredstva opštinskih vlasti; IPA fondovi, donacije, podsticaji, sopstveni prihodi institucija, i dr.) kao i finansijske analize i akcionih planova, koji će biti materijalizovana uzimajući u obzir:
i) budžete izdvojene za mere/aktivnosti koje su deo aktuelnih procesa;
ii) potrebni budžeti i rokovi za njihovo obezbeđivanje za nove
mere/aktivnosti neophodne za efikasno sprovođenje ciljeva Strategije.
Mehanizam za praćenje sprovođenja Strategije – Strategija usklađuje osnivanje Komiteta
za praćenje sprovođenja Nacionalne strategije za kulturno nasleđe (KNS- NSKN) 2015-
2025, čiji je cilj da nadgleda napredak i kontroliše postupke koji vode do realizacije
strateških ciljeva kao i sistem komuniciranja i izveštavanja o postignutom napretku u
sprovođenju.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
2. UVOD
Kulturno nasleđe se definiše kao jedan od prioritetnih sektora Vlade Republike Kosova,
kao što je utvrđeno Programom Vlade Republike Kosova 2015-2018 i Srednjoročnim
okvirom rashoda 2015-2018. Ovi dokumenti i drugi dotični1 čine institucionalnu osnovu
za izradu ove Nacionalne strategije za kulturno nasleđe 2015-2025. godine; pravnu
osnovu čine zakoni koji su na snazi, odnosno: Zakon o kulturnom nasleđu, Zakon o
posebnim zaštićenim zonama, Zakon o Istorijskom centru Prizrena, Zakon o Velikoj
Hoči, Zakona o selu Zum; ostali zakoni (Zakon o prostornom planiranju, Zakon o
arhivama, muzejima, itd.), zakoni i propisi, uključujući odredbe Evropske saradnje i
međunarodne konvencije kojima ratifikuje Republika Kosovo.
Izrada ove dugoročne Strategije predstavlja važan korak u konsolidaciji smernica,
politika i strateških aktivnosti u oblasti kulturnog nasleđa, kao i strateških i programskih
dokumenata izrađenih od strane MKOS do današnjeg dana. Kao takva, ova Strategija
ima za cilj uspostavljanje dugoročnih okvira vizije i obezbeđivanja rešenja zasnovanih na
načelima održivosti.
Što se tiče programskog gledišta, Strategija je usmerena ka evropskim ciljevima za
kulturnu saradnju izraženu u Sporazumu o stabilizaciji i pridruživanju (SSP),
sveobuhvatnom pristupu u oblasti kulturnog nasleđa izraženom u praksama i planovima
EU za kulturu, kao i regionalnoj saradnji, u okviru Strategije Jugoistočne Evrope 2020 za
Zapošljavanje i prosperitet u Evropskoj perspektivi (SEE 2020).
Okvir delovanja ove Strategije je zasnovan na načelu savremene shvatanja kulturnog
nasleđa kao otvorenog i dinamičnog koncepta sa ciljem prilagođavanja sve više
promenljivim dostignućima i izazovima u kontekstu globalnog razvoja 2 . Stoga, ovaj
dokument treba shvatiti kao dinamičnu programsku politiku, otvorenu prema kreativnosti
i raznolikosti sektorijalnih multidisciplinarnih doprinosa u oblasti kulturnog nasleđa. U
tom smislu, specifični ciljevi će biti identifikovani od strane institucija kulturnog nasleđa
u skladu sa njihovim ovlašćenjima za strateško sektorijalno planiranje i delovanje, kao
deo procesa institucionalne reforme i sprovođenja ove Strategije.
1 Pored programa Vlade Republike Kosova 2015-2018 kao i Srednjoročnog okvira rashoda 2015-2018,
institucionalnu osnovu za izradu Strategije čine i: Deklaracija srednjoročnih prioritetnih politika, Prostorni
plan Kosova 2010-2020+, Strategija Kosova za Integrisanu konzervaciju, Strateški plan razvoja
Ministarstva kulture, omladine i sporta 2006-2008, te drugi dokumenti politika kulturnog nasleđa na
Kosovu. 2 Vizija bivšeg generalnog direktora UNESCO-a, Koichiro Matsuura u svom govoru povodom
predstavljanja dostignuća u Godini UN za kulturno nasleđe pred Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija
na svojoj 58. sednici (DG/2003/150): “Zaštita kulturnog nasleđa treba podrazumevati doprinos za zaštitu
kulturnog diversiteta u svim njenim oblicima. Kulturno nasleđe je otvoren koncept koja dočarava
univerzalnu prirodu ljudskog stvaralaštva. Ono obuhvata ne samo veličanstvene hramove, nego i živu
kulturu“. Za više, vidi:
http://vvv.un.org/esa/socdev/unpfii/documents/indigenousdai2008_UNESCO_en.pdf, i http://vhc.unesco.org/en/activities/488
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
3. METODOLOGIJA
Tokom izrade Strategije, detaljno su razmotrene prethodna iskustva i stanje kulturnog
nasleđa u Kosovu, kao i pitanja koja zahtevaju preispitivanje i novu orijentaciju u
periodu 2015-2025. Pitanja i iskustva identifikovana su u vidu analize podataka iz
relevantnih dokumenata od nacionalnog značaja za Republiku Kosovo 3, i na osnovu
institucionalnog iskustva u svakodnevnom suočavanju sa problemima u oblasti kulturnog
nasleđa. Faktori koji su uticali i smernice ciljane ovom Strategijom su identifikovani
tokom radnog procesa i konsultacija radne grupe, kroz primenu afirmativnih modela
analize situacije (uključujući SWOT analizu) a za postizanje merljivih i primenjivih
rezultata (načela SMART). Proces aktivnosti radne grupe održan je u obliku celodnevnih
sastanaka i neprekidnih konsultacija. Takođe, održano je pet konsultativnih sastanaka za
izradu ovoga nacrta dokumenta.
Neka pitanja identifikovana u prethodnim strateškim i tematskim dokumentima koje je
MKOS izradio i dalje imaju isti značaj; stoga, isti se ogledaju i u ovoj Strategiji u
revidiranoj formi kako bi se omogućilo među-sektorski pristup.
Institucije koje su uključene u izradi Nacionalne strategije za kulturno nasleđe su:
Ministarstvo kulture, omladine i sporta kao i podređene institucije kulturnog nasleđa;
Kancelarija za Strateško planiranje/KP;
Ministarstvo evropskih integracija;
Ministarstvo finansija;
Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja;
Univerzitet u Prištini “Hasan Priština“;
Savet Kosova za kulturno nasleđe;
Lokalne NVO “CHwB“ iz Prištine i “Ec Ma Ndryshe“ iz Prizrena.
Važnu fazu u procesu izrade Strategije predstavljaju i konsultacije za stručnjacima iz ove
oblasti i različitim zainteresovanim strankama, čiji angažman osigurava održivost
Strategije. Stranke koje su konsultovane tokom pripreme ovog dokumenta su stručnjaci
iz ove oblasti iz reda institucija kulture, opština Kosova, ministarstava, agencija,
akademske zajednice i civilnog društva.
3 Dokumenti poput: Prostornog plana Kosova 2010-2020+, strateških dokumenata MKOS u periodu od
2001-2012. god, tematski dokumenti izrađeni od strane institucija kulturnog nasleđa, izveštaji
međunarodnih organizacija i mehanizama, opština, civilnog društva, akademije, itd.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
4. ISTORIJAT
Kulturno nasleđe Kosova je izraz i kreativnost životnih realnosti razvijenih tokom više od
osam hiljada godina, od praistorije do današnjeg dana. Ovo nasleđeno bogatstvo sa
jedinstvenim umetničkim vrednostima, estetskim, istorijskim i tradicionalnim
karakteristikama, odslikava bogatu raznolikost arhitektonskog, arheološkog, pokretnog i
duhovnog nasleđa, kao i bogatog kulturnog pejzaža.
Kao i u mnogim zemljama Istočne Evrope, sistem zaštite kulturnog nasleđa u Kosovu nije
na nivou savremenih zahteva i trendova. Ova razlika se javlja zbog istorije od preko pola
veka političke instrumentalizacije i njenog subjektivnog ophođenja od strane bivše
jednopartijske vlasti, koje se završilo sa uništavanjem stotina istorijskih građevina i
kulturnoistorijskih kompleksa u poslednjem ratu u Kosovu za vreme 1998/99. Uprkos
naporima da se poboljša stanje tokom tranzicionog perioda, sektor kulturnog nasleđa ostaje
složen i krhki naspram novog opšteg razvoja. Pored konsolidacije demokratskih institucija,
sistem zaštite i očuvanja kulturnog nasleđa u Kosovu je postepeno poboljšan i danas
zauzima važno mesto u državnoj politici.
Uprkos brojnim izazovima, bilo nasleđenim ili aktuelnim, MKOS je dosledno uložilo
napore za unapređenje procesa u oblasti kulturnog nasleđa, pretvarajući ga u vladin
prioritet.
Nacionalna strategija za kulturno nasleđe je rezultat ove orijentacije i potrebe za
strukturalno rešavanje trenutnih i budućih izazova, u skladu sa orijentacijom Kosova za
otvorenu i intenzivnu saradnju sa EU u polju kulture u okviru Sporazuma o stabilizaciji i
pridruživanju (SSP), kao i svojem određenju za apliciranje i članstvo u UNESCO. U tom
kontekstu, Strategija adresira tri osnovna aspekta koji direktno imaju za cilj otvaranje
perspektive za unapređenje realnih socio-kulturnih i ekonomskih vrednosti kulturnog
nasleđa Republike Kosovo kao i povećanja vidljivosti njenog potencijala kao nacionalnih i
univerzalnih vrednosti.
[i] U kontekstu pravne i institucionalne reforme4, Strategija uzima ulogu vodiča za unapređenje institucija kulturnog nasleđa i sistema zaštite kroz među-institucionalnu koordinaciju i u skladu sa orijentacijom Kosova naspram prioritetima Evropskog partnerstva i članstvu u UNESCO.
Kosovo se određeno u svome putu ka evropskim integracijama. Važan deo ove obaveze nastavlja da bude unapređenje pravnog i institucionalnog okvira za zaštitu i promociju kulturnog nasleđa, a u skladu sa standardima EU i kriterijumima UNESCO-a. U tom smislu, Strategija ima za cilj sistematsko strukturiranje kulturnog nasleđa u pravnom okviru Kosova i efikasnom umrežavanju institucija kulturnog nasleđa.
4 SSP, Član 108: Saradnja u polju culture, utvrđuje da…:
“... jačanje kapaciteta kulturnih aktivnosti i povećanje međusobnog razumevanja između pojedinaca, manjina i osoba. Takođe, saradnja će podržati institucionalne reforme u cilju promovisanja kulturnog diversiteta na Kosovu, uključujući osnove načela sadržanih u Konvenciji UNESCO o zaštiti i promociji diversiteta kulturnih izražaja, koja je usvojena u Parizu u oktobru 2005.“
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
[ii] Integrisani pristup 5 , kojeg promoviše ova Strategija, predstavlja okosnicu sistema očuvanja, zaštite, korišćenja i prezentacije kulturnog nasleđa Kosova u skladu sa međunarodnim načelima i trendovima održivog urbanog, ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja.
Staranje o kulturnom nasleđu je odgovornost sviju a i važan faktor u održivom urbanom, društvenom, ekonomskom i kulturnom razvoju zemlje. Standard u oblasti nasleđa je upravo njegov multidisciplinarni karakter. Kulturno nasleđe Kosova trenutno nije uključeno u razvojne planove na željenom nivou. U ovom kontekstu, poseban izazov za Kosovo ostaje među-institucionalna koordinacija i sveobuhvatnost u procesima planiranja i upravljanja socijalnim, ekonomskim i kulturnim razvojem, sa osvrtom na prostorne i urbanističke planove. U tom smislu, Strategija ima za cilj da se ustanovi sistematsko strukturiranje kulturnog nasleđa kroz integrisani pristup planiranju i upravljanju razvoja u zemlji.
[iii] Kao odgovor na potrebu za obrazovanjem, promociju i kontinuirano podizanje
svesti građana, Strategija okreče fokus na nespornu ulogu kulturnog nasleđa u
podsticanju osećaja kulturnog identiteta i pripadnosti, kao i izvora inspiracije i
inovacije za nove generacije.
Kulturno nasleđe Kosova je sastavni i važan deo naše životne sredine i smatra se bogatstvom čitavih generacija Kosovskog društva. Njen gubitak je nepovratna vrednost na štetu identiteta i kulturnog diveziteta u zemlji. U isto vreme, kao važan deo procesa zaštite, poseban izazov za Kosovo ostaje obrazovanje i podizanje svesti građana kao i promociju i povećanja potencijala vrednosti kulturnog nasleđa bilo na nacionalnom ili međunarodnom nivou. Naglasak na ovom procesu će biti efikasna zaštita duhovnog nasleđa.
Proces sprovođenja ove strategije će se razvijati u dugoročnom periodu kroz strateško planiranje MKOS, akcione planove i detaljne programe za kulturno nasleđe. U procesu će uključiti različiti akteri iz relevantnih ministarstava, centralnih i lokalnih institucija kao i one međunarodne, kako bi se stvorila željena sinergija u cilju ispunjavanja vladinih prioriteta.
5 Integrisani pristup korišćenju raspoloživih resursa u cilju podrške, unapređenja i promocije kulturnog
nasleđa na osnovu sveobuhvatnog integrisanog pristupa je prioritet u evropskoj agendi. Vidi nacrt izveštaja
Parlamenta Evrope (Mart, 2015). “U pravcu integrisanog pristupa kulturnom nasleđu za Evropu“
(2014/2149 (INI)) na:
http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//NONSGML+COMPARL+PE-
546.783+01+DOC+PDF+V0//EN&language=EN
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
5. VIZIJA, CILJEVI I OBJEKTIVI
VIZIJA Kulturno nasleđe će u narednih deset godina biti važan stub održivog razvoja zemlje. S obzirom na to, Vlada Kosova će raditi na daljem unapređenju sistema zaštite, u efikasnoj saradnji i povećanju učešća u procesima planiranja i upravljanja razvoja kao i promovisanju realnih socio-kulturnih i ekonomskih vrednosti kulturnog nasleđa Republike Kosovo.
ZADACI CILJEVI
[i] U kontekstu institucionalne i pravne reforme, Strategija 1.
1. Unapređenje pravnog i institucionalnog okvira
preuzima ulogu vodiča za Investiranje u institucije kulturnog nasleđa
unapređenje institucija kulturnog i sistem pravne zaštite ostaje prioritet i tokom
nasleđa i sistema zaštite kroz perioda kojeg pokriva ova Strategija.
kroz među-institucionalnu koordinaciju i u skladu sa orijentacijom Vlade Kosova naspram Prioriteta evropskog partnerstva i učlanjenja u UNESCO.
2. Integrisani pristup zaštiti kulturnog nasleđa
[ii] Integrisan pristup kojeg u cilju održivog razvoja
Kulturno nasleđe postaje resurs održivog
promoviše ova Strategija čini
ekonomskog, socijalnog i kulturnog razvoja
okosnicu sistema očuvanja,
kroz među-institucionalnu i među-sektorijalnu
zaštite, koriščenja i prezentacije
saradnju.
kulturnog nasleđa Kosova
u skladu sa međunarodnim načelima
3. Uključivanje kulturnog nasleđa u razvojnim
i trendovima održivog urbanog,
planovima
ekonomskog, socijalnog i kulturnog
Integrisana konzervacija zasnovana na
razvoja.
planovima razvoja i upravljanja i održivim
projektima koje zamenjuje dosadašnji pristup zasnovan na konzervativnim-restorativnim radnjama.
[iii] Kao odgovor na potrebu za,
4. Promocija kulturnog nasleđa
Komuniciranje i promocija kulturnog nasleđa će na videlo izbaciti socio-kulturne i ekonomske vrednosti kulturnog nasleđa Kosova.
obrazovanjem, promociju i stalno osvešćivanje građana, Strategija
5. Obrazovanje, osposobljavanje i aktivno
vrača fokus na neosporenu ulogu
učešće u zaštiti kulturnog nasleđa
kulturnog nasleđa na podsticanje
Razvoj savremene debate u oblasti kulturnog nasleđa će doprineti poboljšanju
osečaja kulturnog identiteta i pripadnosti, kao i izvora inspiracije
imidža Kosova.
i inovacije za nove generacije.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
CILJ 1: UNAPREĐENJE PRAVNOG I INSTITUCIONALNOG OKVIRA
INVESTIRANJE U INSTITUCIJAMA KULTURNOG NASLEĐA I SISTEM PRAVNE ZAŠTITE OSTAJE PRIORITET I TOKOM PERIODA KOJEG POKRIVA OVA STRATEGIJA
1.1. Unapređenje, usaglašavanje i sprovođenje zakona
1.1.1. Kompletiranje zakona, usaglašavanje Zakona i podzakonskih akata sa ostalim zakonima Kosova;
1.1.2. Stalno približavanje zakona o kulturnom nasleđu sa zakonodavstvom
EU;
1.1.3. Efektivna primena zakona i politika o kulturnom nasleđu;
1.1.4. Članstvo u međunarodnim ogranizacijama.
1.2. Razvoj institucija kulturnog nasleđa
1.2.1. Poboljšanje fizičke i tehničke infrastrukture institucija kultunog nasleđa;
1.2.2. Reformiranje i umrežavanje institucija kulturnog nasleđa;
1.2.3. Transparentnost i odgvornost;
1.2.4. Partnerstvo sa srodnim institucijama iz regiona i šire;
1.3. Inventarizacija i digitalizacija kulturnog nasleđa
1.3.1. Održavanje i unapređenje digitalne baze podataka;
1.3.2. Popunjavanje liste sa kategorijom duhovnog nasleđa i pejsaža kulture;
1.3.3. Stalno održavanje Privremen liste i stvaranje Nacionalnog
registra;
1.3.4. Integrisanje lokaliteta kulturnog nasleđa izgrađenog u sistemima nacionalnih podataka.
U ovom odeljku su uključene tri orijentativne mere i 13 mera u cilju suštinskog i
dugoročnog unapređenja pravnog i institucionalnog sistema kulturnog nasleđa u Kosovu;
njih pet odgovaraju ciljevima iz Programa Vlade Kosova (2015-2018). Vremenski rokovi i
orijentativni budžeti definisani ovom Strategijom će se koristiti za izradu dodatnih politike,
uključujući koncept dokumenta i akcione planove koji će se izraditi od strane entiteta
utvrđenih ovom Strategijom kao institucija nosioci i/ili među-institucionalne/multi-
sektorijalne grupe, u skladu sa okvirom Orijentacionog Akcionog Plana ove Strategije.
Ovaj objektiv će biti realizovan uz podršku Vlade Kosova i kroz među-ministarsku
koordinaciju (uključujući među-institucionalnu koordinaciju MKOS-KSKN, nacionalne
agencije i podređene institucije MKOS).
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
Mere uključene u orijentacijonoj radnji 1.1. odnose se na pravni okvir: kompletiranje i
sistematsko usklađivanje zakonodavstva kulturnog nasleđa sa ostalim zakonima Kosova sa
onima iz EU, efikasno sprovođenje politika kulturnog nasleđa, kao i učlanjenje u
međunarodnim organizacijama, sa fokusom na UNESCO. Vračanje arheološkog i
etnološkog blaga Kosova i arhivske dokumentacije kulturnog nasleđa iz Srbije ostaje
konstantna referencija na međunarodnim platformama. Mere usvojene u skladu sa ovom
orijentacijom su uglavnom radnje koje su deo aktuelnog rada MKOS u smislu jačanja
pravnog i institucionalnog okvira. Nekoliko novih mera se ovde promovišu po prvi put s
ciljem efikasnog i suštinskog sprovođenja ovog orijentacione radnje, poput: formulisanja
komentara na zakonske odredbe koje regulišu kulturno nasleđe u kosovskom
zakonodavstvu, valorizacija u skladu sa kriterijumima za svetsko kulturno nasleđe,
uspostavljanje mehanizama za praćenje i sprovođenje, upravljanje sprovođenja,
uključujući i ispunjavanje preporuka iz Izvještaja o napretku za 2014. god koji se odnose
na efikasno sprovođenje primenjivih politika i zakonodavstva6.
Orijentaciona radnja 1.2 adresira dalji razvoj institucija kulturnog nasleđa. Poboljšanje
fizičke i tehničke infrastrukture predstavlja meru koja ostaje deo rada MKOS kao
preduslov za sprovođenje institucionalne reforme i praksi dobrog upravljanja
(transparentnost i obaveza izvršavanja). Mere koje su ovde uključene adresiraju
utvrđivanje statusa institucija kulturnog nasleđa i osnivanje novih institucija (Arheološkog,
Etnološkog i Prirodnjačkog muzeja). Njihovo potpuna funkcionalizacija i umrežavanje je
proces koji ovom Strategijom ima za cilj da se završi, otvarajući mogućnosti za stvaranje
održivih partnerstva sa srodnim institucijama u regionu i šire u stručnim oblastima
kulturnog nasleđa (iskop, konzervacija/restauracija, inventarizacija, budžetiranje,
obrazovanje). Primena ove orijentacione radnje je podržana i na iskustvu MKOS i stalnom
angažmanu u okviru saradnje za rehabilitaciju regionalnog nasleđa (Ljubljanski proces7).
Orijentaciona radnja 1.3 se fokusira na jačanje sistema inventarizacije i digitalizacije
kulturnog nasleđa prema vodećim načelima EU i kriterijumima UNESCO-a, kao i
najboljim praksama u regionu i svetu. Pored ažuriranja i objavljivanja Privremenog spiska
i kontinuiranog dopunjavanja baze podataka kulturnog nasleđa (BKN), kritične radnje
uključene u ovoj meri su: izviđanje/istraživanje, dokumentiranje i valorizacija duhovnog
nasleđa i pejsaža kulture, stvaranje šablona dosijea za trajnu zaštitu, utvrđivanje
proceduralne platforme za Nacionalni registar kao i integracija kartografskih i numeričkih
podataka u sistem nacionalnih/regionalnih podataka.
6 Pregled nalaza Izvještaja o napretku za 2014. god bavi se pitanjima sprovođenja zakona na snazi,
artikulisanih ovom Strategijom kao aktivnosti pod stavkom 1.1.4, kao što sledi:
- Implementacija Zakona o istorijskoj zoni Prizrena, jačanjem ustanovljenih mehanizama (Savet KN i Radne
grupe) i proces rada i saradnje sa opštinom Prizren;
- Implementacija Zakona/administrativnih uputstava o Velikoj Hoči u saradnji sa MSPP;
- Obezbeđivanje neophodne tehničke infrastrukture, u saradnji sa Policijom Kosova kao i sprovođenje
Zakona o posebnim oblastima, u sistematskoj saradnji sa MSPP. 7 Za više, posetite zvanični sajt Saveta Evrope: https://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/cooperation/see/irppsaah/ljubljanaprocess_EN.asp
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
CILJ 2: INTEGRISANI PRISTUP KULTURNOM NASLEĐU U PRAVCU ODRŽIVOG RAZVOJA
KULTURNO NASLEĐE POSTAJE RESURS ODRŽIVOG EKONOMKSKOG, SOCIJALNO I KULTURNOG RAZVOJA KROZ MEĐU-INSTITUCIJONALNU I MEĐU-SEKTORIJALNU SARADNJU
2.1. Efikasno očuvanje i upravljanje imovinom kulturnog nasleđa kao preduslov za održivi razvoj
2.1.1. Nastavak i unapređenje programa za hitne intervencije;
2.1.2. Kontinuirano praćenje i održavanje imovine kulturnog nasleđa;
2.1.3. Izrada planova upravljanja i imenovanje upravnih jedinica za glavne
lokacije kulturnog nasleđa;
2.1.4. Poboljšanje pristupa javnosti i promocija održivog korišćenja imovine kulturnog nasleđa;
2.2. Uključivanje kulturnog nasleđa u agendi održivog razvoja8
2.2.1. Identifikacija i pravna zaštita pejzaža kulture9;
2.2.2. Uključivanje pejzaža kulture u mehanizmima planiranja i upravljanja socio-
ekonomskih i prostornih razvijanja;
2.2.3. Promocija održivog turizma u oblastima i lokacijama kulturnog nasleđa10.
2.3. Stvaranje i udruživanje u platformama saradnja
2.3.1. Među-sektorska i među-institucionalna saradnja u održivom planiranju i upravljanju razvojnih projekata/kapitalnih investicija;
2.3.2. Među-opštinska saradnja u održivom planiranju i upravljanju teritorija i
među-opštinskim turama kulturnom nasleđu;
2.3.3. Prekogranična saradnja u održivom planiranju i upravljanju projektima koji promovišu kulturni diverzitet i evropski identitet regiona.
8 U skladu sa dokumentim UNESCO za uključivanje kulturnog nasleđa u Agendi održivog razvoja (April, 2013). Za više, posetite: http://www.unesco.org/new/fileadmin/MULTIMEDIA/HQ/CLT/images/HeritageENG.pdf 9 U skladu sa Evropskom konvencijom o Pejsažima (2000). Za više, posetite:
http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/176.htm 10 Za više, posetite Kartom EU o Kulturalnom turizmu (2007). Za više, posetite: http://www.alcornocales.org/gestor//images/cets/PDF/01OFFICIALTEXT.pdf Definicija “održivog turizma“, prema Evropskoj konvenciji, predstavlja “bilo koji oblik turizma, upravljanja
ili aktivnosti koji obezbeđuje očuvanje i dugoročnu zaštitu prirodnih, kulturnih i socijalnih resursa i koji u
pozitivnom i ravnopravnom smislu doprinosi ekonomskom napretku i blagostanju pojedinaca koji žive, rade
ili borave u zaštićenim područjima“.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
U ovom odeljku su uključene tri orijentacione radnje i 11 mera koje imaju za cilj primenu
načela održivog razvoja kroz integrisani pristup; njih dve odgovaraju ciljevima Programa
Vlade Kosova (2015-2018) a dve ostale orijentacijom Planu rada EU za kulturu (2015-
2018). Sprovođenje ovog objektiva u velikoj meri zavisi od efektivne međuvladine i multi-
sektorske saradnje izražene u nacionalnim politikama i strateškim dokumentima koji će se
uskladiti putem sistematskog rada među-ministarskih radnih grupa i doprinosa
istraživačkih i obrazovnih institucija Kosova. Orijentacione radnje pod ovim objektivom
uzimaju u obzir budžetska ograničenja i realne mogućnosti realizacije unutar vremenskog
delokruga ove Strategije.
Mere uključene u Orijentacionoj radnji 2.1. su uglavnom radnje koje su deo aktuelnih
radnih aktivnosti MKOS; Dve od njih zahtevaju koordinaciju sa Vladom Kosova:
uspostavljanje Fonda kao uslov za unapređenje programa za hitne intervencije, kao i
označivanje na svim nivoima, kao preduslov za efikasno poboljšanje javnog pristupa i
promocije održivog korišćenja imovine kulturnog nasleđa. Budžetski prioritet će biti
redefinisanje sistema praćenja i kontinuiranog održavanje kulturnog nasleđa, kao i
prioritizacija i izrada planova upravljanja. Sprovođenje konkretne radnje zasnovane na
dosadašnjem radu MKOS je uspostavljanje arheoloških parkova na lokalitetima Uljpiana i
Dresnik.
Orijentacionom radnjom 2.2 stvara se platforma za sistematsku saradnji sa MSPP, MTI i
MER za integraciju kulturnog nasleđa u dnevni red socio-ekonomskog, kulturnog i
prostornog razvoja Kosova i njene promocije kao resurs održivog razvoja. Strategija
definiše pejzaž kulture kao subjekta i fokusa ove platforme za koju se određuje i izrada
posebnog programa/strategije. Proces identifikacije, pravne zaštite i uključenja pejzaža
kulture u mehanizmima planiranja i upravljanja socio-ekonomskim razvijanjima će biti
razvijen i koordiniran od strane MKOS u skladu sa kriterijumima Evropske konvencije i
prioritetima Kosova za održivi urbani/prostorni i ekonomski, otvoreni i konkurentni razvoj.
Orijentaciona radnja 2.3 je deo kontinuiranog procesa rada Vlade Kosova za promociju
kulturnog nasleđa i kulturnog turizma u zemlji i inostranstvu. Mere se fokusiraju uglavnom
na stvaranju mehanizama za sistematsku i tematičku saradnju na nacionalnom nivou: bilo
među-ministarskom, među-opštinskom i među-institucionalnom, kao i na regionalnom
nivou, sa fokusom na prekograničnu saradnju.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
CILJ 3: UKLJUČIVANJE KULTURNOG NASLEĐA U RAZVOJNIM PLANOVIMA
INTEGRISANA KONZERVACIJA ZASNOVANA NA PLANOVIMA RAZVOJA I UPRAVLJANJA I ODRŽIVIM PROJEKTIMA KOJE ZAMENJUJE DOSADAŠNJI PRISTUP ZASNOVAN NA KONZERVATIVNIM-RESTORATIVNIM RADNJAMA.
3.1. Jačanje integrisanog konzerviranja kao fundamentalnog koncepta za održiv razvoj 3.1.1. Ažuriranje strateškog dokumenta MKOS o Integrisanom konzerviranju;
3.1.2. Razvoj politika i instrumenata za integrisano i efikasno
planiranje i upravljanje kulturnog nasleđa.
3.1.3. Stvaranje ekperimentalnog okvira za dinamično i sistematsko teritorialno planiranje12.
3.2. Uključivanje kulturnog nasleđa u nacionalnim politikama i dokumentima
prostornog planiranja
3.2.1. Ažuriranje odredbi kulturnog nasleđa u Prostornom planu Kosova i njihovo obuhvatanje u Zonalnu kartu Kosova;
3.2.2. Identifikacija/jačanje administraivnih, finansijskih i edukativnih mera
integrisanog konzerviranja kao i njihovo obuhvatanje u nacionalnim politikama;
3.2.3. Unapređenje/koordinacija zakonodavnih mera za prevenciju
nekontrolisanog urbanog i ruralnog razvoja13; 3.2.4. Jačanje procene uticaja na kulturno nasleđe kao deo mehanizma
Procene uticaja na životnu sredinu (PUŽS).
3.3. Uključenje kulturnog nasleđa u dokumentima opštinskog planiranja
3.3.1. Utvrđivanje ruralnih i urbanih istorijskih oblasti/centara kao i njihova integracija u procesima planiranja opštinskog razvoja;
3.3.2. Primena integrisanog pristupa očuvanja i urbanog razvoja i njen odraz
na opštinskom zoniranja kartama;
3.3.3. Razvoj pilot projekata zasnovanih na integrisanom pristupu u skladu sa savremenim načelima i praksama za konzervaciju, restauraciju i adaptivnu ponovnu upotrebu;
3.3.4. Primena pristupa zasnovanog na Urbanom istorijskom pejzažu za
među-opštinsko planiranje i upravljanje širih oblasti/teritorija kulturnog nasleđa, u skladu sa preporukama UNESCO (2011).14
11 U skladu sa načelima utvrđenim u doktrinskim međunarodnim dokumentima (UNESCO, ICOMOS, EK).
12 Na osnovu dokumenta Evropske komisije, ESDP- Perspektiva prostornog razvoja EU u pravcu izbalansiranog i održivog razvoja na teritoriji Evropske unije (1999). 13 U funkciji primene Zakona Br. 04/L-188 o tretiranju nelegalne gradnje.
14 Preporuka UNESCO za Urbani istorijski pejsaž (Historic Urban Landscape-HUL); Vidi Rezoluciju (2012) str. 50-55: http://unesdoc.unesco.org/images/0021/002150/215084e.pdf#page=52
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
U ovom odeljku su uključene tri orijentacione radnje i 11 mera koja imaju za cilj
implementaciju načela integrisane konzervacije. Realizacija ove radnje zahteva
uspostavljanje platforme za kontinuiranu i strukturiranu saradnju MKOS sa MSPP, MLS i
posebno opština Kosova, kao i produbljivanje partnerstva i participativnog planiranja sa
građanima, civilnim društvom i privatnim sektorom.
Orijentaciona radnja 3.1. uključuje mere u cilju uspostavljanja načela integrisane
konzervacije i njihove supstancijalne i dugoročne integracije u procesima planiranja,
razvoja i upravljanja zaštićenim područjima. Prioritet će biti ažuriranje strateškog
dokumenta MKOS o Integrisanoj konzervaciji kako bi se odazvalo ciljevima ove
Strategije. Neizbežan deo ovog napora je razvoj politika i instrumenata za integrisano i
efikasno upravljanje kulturnim nasleđem, uzimajući u obzir preporuke definisane u
međunarodnim doktrinarskim dokumentima, kao i budžetskim ograničenjima i realnim
razvojnim mogućnostima u Kosovu.
Orijentaciona radnja 3.2. ima za cilj efikasno sprovođenje zakonskih odredbi iz oblasti
prostornog planiranja i kulturnog nasleđa koje će se postići kroz sistematsku saradnju
MKOS sa MSPP, MLS, opština Kosova i drugih nadležnih institucija za ove oblasti.
Programski prioritet će biti uključivanje kulturnog nasleđa u nacionalnim politikama i
dokumentima prostornog planiranja (Prostorni plan Kosova i Zonalna karta Kosova, te
druge politike). Strategija u ovom delu poziva na jačanje procene uticaja na kulturnu
baštinu kao deo mehanizma za Procenu uticaja na životnu sredinu (PUŽS) kako bi se
osigurala zaštita od neprikladnog razvoja zaštićenih urbanih i ruralnih zona. U ovom
trenutku, operacionalizovati će se zajedničko delovanje MKOS, MSPP, MLS, opština i
inspektora centralnog i lokalnog nivoa u sprovođenju Zakona o nelegalnoj gradnji15.
Uključivanje kulturnog nasleđa u opštinskim dokumentima planiranja predstavlja cilj a
istovremeno poseban izazov za opštine. Orijentaciona radnja 3.3. odnosi se uglavnom na
radnje koje su deo sada već uspostavljenih procesa za zaštitu zona/istorijskih centara u
gradovima i selima, ali se iste trebaju unaprediti u pogledu teritorijalne pokrivenosti, kao i
primene metodologija i najboljih praksi integrisane konzervacije koja promovišu
kreativnost i inovativnost, zasnovane na zdravoj konkurenciji. Budžetski prioritet će biti na
utvrđivanju urbanih i ruralnih istorijskih oblasti/centara i njihov odraz u opštinskim
razvojnim planovima i opštinskim zonalnim kartama. MKOS će u saradnji sa opštinama na
Kosovu stimulisati razvoj pilot projekata za unapređenje integrisanog pristupa u skladu sa
savremenim načelima i praksama za konzervaciju, restauraciju i ponovnu adaptivnu
upotrebu izgrađenog nasleđa. Programski prioritet će biti identifikacija pilot projekata koji
promovišu pristup zasnovanog na Istorijskom urbanom pejzažu za među-opštinsko
planiranje i upravljanje širih oblasti/teritorija kulturnog nasleđa, u skladu sa preporukama
UNESCO-a.
15 Takođe se spominje kao preporuka u Izveštaju o napretku Kosova u 2014.god.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
CILJ 4: PROMOCIJA KULTURNOG NASLEĐA KOMUNICIRANJE I PROMOCIJA KULTURNOG NASLEĐA ĆE NA VIDELO IZBACITI REALNE SOCIO-KULTURNE I EKONOMSKE VREDNOSTI KULTURNOG NASLEĐA KOSOVA
4.1. Studija i tumačenje kulturnog nasleđa
4.1.1. Studija i objektivno tumačenje socio-kulturnih i ekonomskih vrednosti kulturnog nasleđa Kosova;
4.1.2. Povećanje broja publikacija, vodiča, virtuelnih medija, itd. kao i
sistematska distribucija u zemlji i inostranstvu;
4.1.3. Povećana upotreba digitalnih medija i online mreža za promociju kulturnog nasleđa Kosova.
4.2. Razvoj kulturnog turizma zasnovanog na načelima održivog razvoja16
4.2.1. Primena strateških pristupa razvoju održivog turizma17; 4.2.2. Poboljšanje turističke infrastrukture, standardizacija i prostorno
rasprostranjenje po strateškim linijama/tačkama širom teritorije Kosova;
4.2.3. Stvaranje simbolike predstvaljnja za imovinu i lokacije kulturnog
nasleđa od velikog značaja;
4.2.4. Promocija tradicionalne domaće gastronomije kao turističke ponude;
4.2.5. Marketing i brendiranje značajnih kulturnih i socio-ekonomskih vrednosti
kulturnog nasleđa i njihova promocija prema globalnim načelima
održivog ekonomskog razvoja.
4.3. Promocija i kulturni diverzitet, poštovanje i zaštita kulturnog nasleđa i izražavanja kosovskih manjina
4.3.1. Distribucija ratifikovane Konvencije o kulturnom diverzitetu18,
4.3.2. Poštovanje i zaštita kulturnog nasleđa i kulturnog izražavanja
kosovskih manjina;
4.3.3. Promocija konkretnih mera, poštovanja i poverenja među zajednicama kao dodatna vrednost19.
16 Orijentacione radnje takođe odgovaraju Programu Vlade Republike Kosovo 2015-2018; istovremeno, u skladu su sa Kartom EU o Kulturnom turizmu (2007). Za više, posetite: http://www.alcornocales.org/gestor//images/cets/PDF/01OFFICIALTEXT.pdf 17 Prema preporuci Povelje EU o Kulturnom turizmu (2007)
18 Odgovara orijentaciji D1) Radnog plana EU za kulturu (2015-2018): ”Konvencija UNESCO za Zaštitu i promociju diverziteta u kulturnom izražavanju”.
19 Stavke 4.3.2 i 4.3.3. adresiraju preporuke Izveštaja o napretku za 2014. god koje su navedene pod tačkom 2, Politički kriterijumi, Ljudska prava i zaštita manjina, Poštovanje i zaštita manjina, Kulturna prava. U funkciji primene preporuka, Strategija artikuliše sledeće aktivnosti:
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
U ovom odeljku je uključeno tri orijentacionih radnji i 10 mera usmerenih na
komuniciranje i promociju nasleđa i diverziteta kulturnog izražaja u Kosovu, plasman u
okviru kulturnog turizma i u uslovima održivog razvoja. Četiri orijentacione radnje
odgovaraju ciljevima Programa Vlade Kosova (2015-2018), njih dvoje sa preporukama
Evropske povelje za kulturni turizam i dva sa smernicama Plana rada za kulturu Evropske
unije (2015-2018). Sprovođenje ovog cilja u velikoj meri zavisi od partnerstva za
planiranje i razvoj tumačenja, prezentacije i komunikacije, marketinga i brendiranja
kulturnog nasleđa u javnoj sferi i sa socijalnim i privatnim sektorom. Ovim delom se
utvrđuje strateških dokumenata koji će odrediti konkretne smernice i realne mogućnosti za
realizaciju ove Strategije.
Mere uključene u orijentacionoj radnji 4.1. su uglavnom radnje koje su deo aktuelnog rada
MKOS i odnose se na studiju, tumačenje i objavljivanje studija i promotivnih materijala;
propratne mere i aktivnosti vezane za razvoj kulturnog turizma zahtevaju koordinaciju sa
Vladom Kosova (npr. otvaranje turističkih stranica za celu teritoriju Kosova i individualna
turistička područja, kao preduslov za povećanje korišćenja digitalnih medija i online mreža
za promociju kulturne baštine Kosova).
Orijentaciona radnja 4.2. stvara platformu za razvoj održivog turizma u skladu sa svetskim
načelima i praksama i na osnovu Evropske povelje (2007) i Međunarodnih smernica za
održivi turizam, koje promoviše UNESCO20. Budžetski prioritet će biti postavljanje
simboličnog predstavljanja koje će se koristiti za kreiranje brendova i marketing
tradicionalnih proizvoda i značajnih vrednosti nasleđa na tržištu. Budžetski prioritet će biti
poboljšanje turističke infrastrukture (obilježavanje, InfoCentri, vezivanje događaj-
operateri, itd.) sa programskom podrškom Vlade Kosova; standardizacija informativnih
tačaka prema modelu izabranog u saradnji sa MTI i prostorno raspoređivanje na strateškim
linijama/tačkama (aerodromi, železničke/autobuske stanice, gradski centri) u saradnji sa
opštinama i relevantnim ministarstvima. Ova orijentaciona radnja 4.2. i interakcija sa
orijentacijama drugih ciljeva ove strategije će biti utvrđena u skladu sa strateškim
pristupima za razvoj održivog turizma koji će biti usvojene od strane institucija sa
platforme partnerstva, a koja promovišu ovu Strategiju.
Orijentaciona radnja 4.3. ima za cilj da promoviše kulturni diverzitet kroz sveobuhvatnu
distribuciju Konvencije UNESCO-a o kulturnom diverzitetu. Prioritetne mere u tom
pogledu i dalje ostaju radnje koje promovišu koherentnu saradnju kao i poštovanje i zaštitu
nasleđa i kulturnog izražaja manjina u Kosovu.
- Podrška integraciji zajednici Roma, Aškalija i Egipćana, kroz aktivan rad Odbora za kulturu i
informisanje MKOS (takođe odgovara/koordiniše se sa Merom 1, ciljem 4. Strategije za integraciju zajednice Roma, Aškalija i Egipćana u Kosovu 2007-2017.
- Jačanje saradnje sa Srpskom pravoslavnom crkvom zatim sprovođenje konkretnih mera i izgradnja poverenja i uzajamnog poštovanja;
20 Vidi: “International Guidelines for Sustainable Tourism” na stranici UNESCO-a. Uputstva pokrivaju konvencionalni masivni turizam, ekoturizam, pomorski turizam, rekreaciju i sportski turizam. Za više, vidi: http://portal.unesco.org/en/ev.php- URL_ID=13970&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
CILJ 5: OBRAZOVANJE, OBUKA I AKTIVNO UČEŠĆE U ZAŠTITI KULTURNOG NASLEĐA
RAZVOJ SAVREMENE DEBATE U OBLASTI KULTURNOG NASLEĐA DOPRINETI ĆE POBOLJŠANJU IMIDŽA KOSOVA
5.1. Poboljšanje “pristupa za sve” kulturnom nasleđu
5.1.1. Promocija Nacionalne Strategije za kulturno nasleđe, sa ciljem jačanja javne debate i podizanja svesti o ciljevima Nacionalne strategije;
5.1.2. Poboljšanje intelektualnog, fizičkog i virtualnog pristupa21 imovini
i lokalitetima kulturnog nasleđa;
5.1.3. Promocija alternativnih koristi od lokaliteta kulturnog nasleđa, u cilju jačanja veza između kulturnog nasleđa i umetnosti;
5.1.4. Promocija tradicionalnog znanja, prenos kolektivnog pamćenja i usmenih
istorija sa starije na mlađe generacije.
5.2. Poboljšanje stručnih kapaciteta osoblja kulturnog nasleđa
5.2.1. Profesionalni razvoj i licenciranje učesnika u konzervatorsko-
restauratorskim aktivnostima;
5.2.2. Programi obuke za vodiče i kustose muzeja, menadžere, laborante
i druge profesionalce iz oblasti;
5.2.3. Razvoj modula u formalnom i neformalnom obrazovanju,
organizacija naučnih istraživanja, debata i konferencija u oblasti
kulturnog nasleđa;
5.2.4. Obuka u korišćenju tehnologije i tehničkih aparata za savremeno
dokumentovanje i tretman kulturnog nasleđa.
5.3. Obrazovanje novih generacija o kulturnom nasleđu
5.3.1. Sistematsko uključivanje kulturnog nasleđa u nastavne planove i programe u obrazovnom sistemu;
5.3.2. Studija, prepoznavanje, arhiviranje, dokumentovanje praksi i tehnika
tradicionalne umetnosti22; 5.3.3. Podsticaj kreativnih ideja, filantropije, milosrđa.
U ovom odeljku su uključene tri orijentacione radnje i 11 mera usmerenih na podizanje nivoa obrazovanja, obuke i aktivnog učešća u zaštiti kulturnog nasleđa u cilju podizanja svesti bilo domaće ili spoljne javnosti kao ključnog faktora u pozitivnom razvoju kulturnog imidža Kosova.
21 Delimično odgovara orijentaciji A2) Plana rada EU za Kulturu (2015-2018).”Promocija pristupa kulturi kroz digitalna sredstva: Politike i strategije za razvoj publike”. 22 Delimično odgovara orijentaciji B2) Plana rada EU za Kulturu (2015-2018): “Sposobnosti, obuka, prenos znanja: Tradicionalno nasleđe i nove profesije u području nasleđa”.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
Mere uključene u orijentacionoj radnji 5.1. promovišu nesmetan pristup kulturnom
nasleđu, kao važnog segmenta ljudskih prava, kao i neizostavni uslov za kulturno
obrazovanja, stručno osposobljavanje i promociju savremene debate u pitanjima iz oblasti
kulturnog nasleđa23. Poboljšanje pristupa za sve i promocija znanja utvrđuje se ovom
Strategijom zasnovanoj na Deklaraciji UNESCO o Kulturnom diversitetu24 i uzima u obzir
orijentacije Radnog plana za kulturu EU (2015-2018). Programski prioritet će biti
promocija Nacionalne Strategije o kulturnom nasleđu 2015-2025 sa ciljem upoznavanja o
ciljevima Strategije. Radnja sa budžetskim prioritetom u ovom trenutku će biti
implementacija pilot projekata koji će, između ostalog, omogućiti promociju Strategije i
sveobuhvatno širenje njenih ciljeva, a koji mogu poslužiti kao primer za prenos stečenih
iskustava u drugim aktivnostima Strategije.
Orijentaciona radnja 5.2. ima za cilj da razvije održive sisteme obrazovanja kao i formalne
i neformalne obuke u sektoru očuvanja, tretiranja, adaptivnog korišćenje i promocije
kulturnog nasleđa na načelima održivosti. Pravni prioritet ostaje stručno usavršavanje i
licenciranje strana uključenih u konzervatorsko-restauratorskim aktivnostima, kao osnovni
uslov za razvoj stručnih kapaciteta radnika koji se bave kulturnim nasleđem. Ova
orijentaciona radnja takođe ima za cilj kvalitativnu i kvantitativnu konsolidaciju aktivnosti
i programa obuke koje nude javne institucije, međunarodni programi i civilno društvo (npr.
Programi za vodiče, muzejske kustose, menadžere, laborante, itd), kao i njihovu
izbalansiranu distribuciju u funkciji efikasnog sprovođenja ciljeva ove Strategije. U tom
smislu, MKOS će nastaviti da podržava sistematsko organizovanje naučnih istraživanja,
sastanaka, debata, konferencija kao i kulturnih i medijskih aktivnosti u oblasti kulturnog
nasleđa. Budžetski prioritet će biti konsolidacija tehnologije i tehničkih aparata za
savremeno dokumentovanje i tretman kulturnog nasleđa kao i obuka zaposlenih za njihovu
korišćenje.
Orijentaciona radnja ima za cilj uspostavljanje okvira za kontinuirano teorijsko
obrazovanje i profesionalnu praksu u oblasti kulturnog nasleđa. Važna mera u tom pogledu
je uspostavljanje trajne i strukturirane saradnje sa Ministarstvom obrazovanja, nauke i
tehnologije (MONT) za dopunu i razvoj nastavnih planova i programa i obrazovanje novih
generacija o kulturnom nasleđu. Programski i srednjoročni prioritet ove saradnje će biti
studija, upoznavanje, arhiviranje, dokumentovanje praksi i tehnika tradicionalne umetnosti
i podsticanje kreativnih ideja, filantropije i dobročinstva u svrhe kulturnog nasleđa kroz
informisanje i podršku šemi udruživanja članstva i prijatelja trustova, fondacija, udruženja
i klubova, sponzorstva i prikupljanja fondova i donacija25.
23 Visoki komesar Ujedinjenih nacija za ljudska prava, Specijalni izvestilac u oblasti kulturnih prava (2011), tačka 5) o pravu na obrazovanje, kaže: “... obrazovanje je to koje omogućava pristup znanju, vrednostima i kulturnom nasleđu“. Za više vidi:
http://www.ohchr.org/Documents/Issues/CulturalRights/Summary_thematic_issues.doc
24 Član 6: “Pristup kulturnom diverzitetu za sve: Obezbeđujući slobodan protok ideja rečju i slikom, treba voditi računa da sve kulture imaju mogućnost da se izraze i da se sebe učine poznatim. Sloboda izražavanja, medijski pluralizam, više jezičnost, jednak pristup umetnosti i naučnom i tehnološkom znanju, uključujući i u digitalnoj formi, kao i mogućnost za sve kulture da imaju pristup sredstvima izražavanja i širenja, su garancija kulturne diverziteta“.
25 U okviru smernica za javno-privatnog partnerstva u Odeljenju za kulturu, UNESCO ceni ulogu privatnih fondacija u domenu kulturne filantropije osim dobrotvornih svrha koja ostaje aktivnost već dugo dokazana. Grantovi privatnih fondova danas postaju sve važniji i često ključne u podržavanju agende održivog razvoja kao i inovativnih pristupa zasnovanih na rezultatima i sa velikom vidljivošću. Za više, vidi odeljak “Public Private Partnerships in the Culture Sector” (2013): http://www.unesco.org/new/fileadmin/MULTIMEDIA/HQ/CLT/images/PublicPrivatePartnershipENG.pdf
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
6. BUDUĆI KORACI U SPROVOĐENJU STRATEGIJE
Orijentacioni Akcioni plan i komplementarne politike:
Orijentacioni Akcioni plan je ključni instrument za operacionalizaciju i sprovođenje
Strategije. Ovaj dokument će biti stavljen na javnu raspravu nakon konsolidacije preporuka
koja će biti prikupljena na javnoj raspravi o nacrtu Strategije.
Orijentacioni Akcioni plan ove Strategije za svaki strateški cilj konkretizira orijentacione
mere i radnje, koordinaciona tela i subjekte utvrđena kao institucije i/ili među-
institucionalne/multisektorske grupe nadležne za njihovo sprovođenje, vremenske rokove i
neophodne materijalne resurse za realizaciju, kao i pokazatelje praćenja sprovođenja.
Orijentacioni Akcioni plan definiše mere i radnje koje su u potpunosti ili delimično
integrisane u postojećim strategijama i politikama i iste se okvalifikuje kao:
iv) primenjive u roku od tri godine, u kom slučaju za orijentaciju uzima Srednjoročni okvir rashoda 2015-2018 i procenu sektorijalnog budžetskog okvira koje će izraditi subjekti koji su utvrđeni kao institucije/grupe nadležne za sprovođenje;
v) primenjive za trajanja ove Strategije, a koja će se dalje utvrditi kroz sektorijalne strategije i akcione planove izrađene od institucija kulturnog nasleđa u skladu sa njihovim ovlašćenjima za sektorijalno strateško planiranje i delovanje;
vi) primenjive izvan mandata ove Strategije, a koja sažeti mere kontinuiranih procesa koji osiguravaju integraciju kulturne baštine u agendi održivog urbanog, ekonomskog, kulturnog i društvenog razvoja Republike Kosova. U tom kontekstu, Strategiju treba shvatiti kao dinamički plan sklon promenama, kako bi se dao odgovor na promenjivim zahtevima i pogledima na nacionalnom i međunarodnom nivou.
Nosilac sprovođenja Orijentacionog Akcionog plana je MKOS, njene organizacione
jedinice koje su zadužene za zaštitu i očuvanje kulturnog nasleđa i njene podređene
institucije, kao i drugi relevantni centralni organi, institucije, agencije i javni instituti,
opštine i druge organizacije.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
Finansiranje aktivnosti: Sprovođenje Strategije će biti finansirano od:
a) Budžet Kosova, koji ostaje glavni izvor finansiranja u oblasti kulturnog nasleđa;
b) budžetski fondovi opštinskih vlasti;
c) IPA fondovi i programi EU (u ovom kontekstu, važno je ojačati institucionalni
kapaciteti apsorpcije na svim nivoima);
d) donacije i drugi domaći i međunarodni izvori finansiranja;
e) podsticaji u oblasti održivog razvoja i kulturnog turizma koje proizilaze iz
sektorijalnih programa pojedinih ministarstava (MKOS, MTI, MER, MLS, MONT,
itd);
f) sopstveni prihodi institucija/akcionara i klijenata (naknade ulaska u lokalitetima
kulturne baštine, aktivnosti turizma i ugostiteljstva, prodaja suvenira i promotivnih
materijala, itd);
g) sponzorstvo konkretnih mera privatnog poslovnog sektora zasnovanog na konceptu
korporativne odgovornosti;
h) dodela finansija od strane svih učesnika za realizaciju Strategije, prema njihovoj
aktivnosti i učešću u konkretnim akcionim planovima.
Gruba procena raspoloživih finansijskih sredstava će se zasnivati na analizi raspoloživih i
mogućih resursa, kao i akcionih planova. Za efikasno sprovođenje, Strategija utvrđuje
uspostavljanje strukturnih mehanizma, kao što je Fond za hitne intervencije, itd.
Procenjeni budžeti za svaki cilj će se odraziti u Orijentacionom Akcionom planu, a biće
materijalizovana uzimajući u obzir:
i) dodeljene budžete za mere/aktivnosti koje su deo tekućih procesa, delom ogledana u
Srednjoročnom okviru rashoda 2015-2018, kao i finansijskim sredstvima obezbeđenim finansijskom strukturnom podrškom i donacijama;
ii) potrebni budžeti i rokovi za njihovo obezbeđivanje za nove mere/aktivnosti koja su predložena kao neophodna za unapređenje postojećih procesa i efikasne realizacije ciljeva Strategije.
Mehanizam za praćenje sprovođenja Strategije:
Implementacija Nacionalne strategije za kulturno nasleđe 2015-2025 u velikoj meri zavisi
od među-institucionalne i multi-sektorske saradnje, uključivanjea većeg broja subjekata u
sprovođenju mera i radnji, kao i kontinuirano praćenje procesa i utvrđenih dinamika za
svaku stratešku orijentaciju. U tom cilju, ova Strategija, zasnovana na potrebi za sistemsko
i otvoreno sprovođenje, a u skladu sa najboljom praksom, utvrđuje osnivanje Komiteta za
Praćenje sprovođenja Nacionalne Strategije za kulturno nasleđe (KPS- NSKN) 2015-2025,
čija je svrha da prati napredak i kontroliše postupke koji dovode do realizacije strateških
ciljeva.
26 U okviru IPA II, Kosovo će nastaviti da dobija pomoć od predpristupnih fondova u periodu 2014-2020.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
Ministar MKOS posebnom odlukom utvrđuje osnivanje i odgovornosti ovog Komiteta
(praćenje napretka u sprovođenju akcionih planova, identifikacija faktora rizika i primenu
mera za ublažavanje, ažuriranje u skladu sa novim zahtevima, organizovanje godišnjih
sastanaka sa javnošću, članovima zajednice kulturnog nasleđa i zainteresovanim stranama
za implementaciju, praćenje i procenu Strategije, itd.), kao i sistem komuniciranja i
odgovornosti za praćenje i izveštavanje entiteta utvrđenih kao institucije i/ili među-
institucionalne grupe nadležne za sprovođenje strateških ciljeva.
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
7. BIBLIOGRAFIJA
Deklaracija srednjoroćnih prioritetnih politika 2014-2016, na:
http://www.kryeministri-
ks.net/repository/docs/Deklarata_E_politikave_Afatmesme_Prioritare_shqip.pdf
Deklaracija UNESCO o Kulturnom diversitetu (2001), na:
http://cif.icomos.org/pdf_docs/Documents%20on%20line/Heritage%20definitions.pdf
Dokumenat UNESCO za obuhvatanje kulturnog nasleđa u Agendi održivog razvoja
(April, 2013), na:
http://www.unesco.org/new/fileadmin/MULTIMEDIA/HQ/CLT/images/HeritageENG.pdf
Strateški indikativni dokument za Kosovo/Indicative Strategy Paper For Kosovo* (2014-
2020), na: http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2014/20140919-csp-
kosovo.pdf
Strateški dokument MKOS za Integrisano konzervaciju, na: http://www.kryeministri-
ks.net/repository/docs/Konzervimi_i_Integruar_ne_Kosove.pdf
Nacrt Izveštaja Evropskog parlamenta (Mart, 2015).
“Putem integrisanog pristupa u kulturnom nasleđu Evrope” (2014/2149(INI)), na:
http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-
//EP//NONSGML+COMPARL+PE-546.783+01+DOC+PDF+V0//EN&language=EN
Zajednički program EU/CoE: Podrška promociji kulturnog diversiteta (PPKD, 2012);
Pravilnik za kultuno nasleđe, tehnička sredstva za zaštitu i upravljanje nasleđa, na:
https://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/cooperation/Kosovo/Publications/Guidelines-
ALB.pdf
Povelja EU za kulturni turizam (2007), na:
http://www.alcornocales.org/gestor//images/cets/PDF/01OFFICIALTEXT.pdf
Srednjoročni okvir rashoda 2015-2018, na: http://www.kryeministri-
ks.net/repository/docs/Korniza_Afatmesme_e_Shpenzimeve_2015-2017.pdf
Govor Koichiro Matsuura, UNESCO (2003) pred DG/2003/150, na:
http://www.un.org/esa/socdev/unpfii/documents/indigenousday2008_UNESCO_en.pdf, i
http://whc.unesco.org/en/activities/488
Evropska konvencija o pejsažima (2000), na:
http://conventions.coe.int/Treaty/EN/Treaties/Html/176.htm
Zakon br. 02 / L-88 za kulturno nasleđe, na: http://gzk.rks-
gov.net/ActDetail.aspx?ActID=2533
Zakon br. 04 / L-174 o prostornom planiranju, na: http://gzk.rks-
gov.net/ActDetail.aspx?ActID=8865
Zakon br. 04 / L-188 za tretiranje nelegalne gradnje, na: http://gzk.rks-
gov.net/ActDetail.aspx?ActID=8990
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) sa Kosova, član 108, na:
http://ec.europa.eu/enlargement/news_corner/news/news-files/20150430_saa.pdf
Strateške smernice i politike MKOS (2010). Prezentacija na:
http://www.mkrs-ks.org/repository/docs/Presentimi_MKRS_Maj_2010_-
_Ministri_Haziri.pdf
Perspektiva prostornog razvoja Evrope u pravcu uravnoteženog i održivog razvoja
teritorije Evropske unije - ESDP (1999), na:
http://ec.europa.eu/regional_policy/sources/docoffic/official/reports/pdf/sum_en.pdf
Prostorni plan Kosova 2010-2020+, na:
http://www.kryeministri-ks.net/repository/docs/Plani_Hapesinor_i_Kosoves_2010-
2020_shq.pdf
Radni plan EU za kulturu (2015-2018), na: http://eur-lex.europa.eu/legal-
content/EN/TXT/?uri=uriserv:OJ.C_.2014.463.01.0004.01.ENG
http://eur-lex.europa.eu/legal-
content/EN/TXT/PDF/?uri=CELEX:52014XG1223(02)&from=EN
Strateški plan razvoja Ministarstva kulture, omladine i sporta 2006-2008
Program Vlade Republike Kosova 2015-2018, na: http://www.kryeministri-
ks.net/repository/docs/Programi_i_Qeverise_2015-2018___10_mars.pdf
Ljubljanski proces na zvaničnom sajtu Saveta Evrope, na:
https://www.coe.int/t/dg4/cultureheritage/cooperation/see/irppsaah/ljubljanaprocess_EN.a
sp
Javno-privatno partnerstvo u sektoru kulture (Public Private Partnerships in the Culture
Sector) (2013), UNESCO, na:
http://www.unesco.org/neë/fileadmin/MULTIMEDIA/HQ/CLT/images/PublicPrivatePart
nershipENG.pdf
Pristup kulturnom nasleđu (2011), Izveštaj Visokog komesara Ujedinjenih nacija za
ljudska prava, Specijalni izvestilac u oblasti kulturnih prava, na:
http://www.ohchr.org/Documents/Issues/CulturalRights/Summary_thematic_issues.doc
Izveštaj o napretku Kosova za 2014. god, na:
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2014/20141008-kosovo-progress-
report_en.pdf
Preporuka UNESCO o istorijskom urbanom pejsažu (Historic Urban Landscape- HUL);
Rezolucija (2012), str. 50-55, na:
http://unesdoc.unesco.org/images/0021/002150/215084e.pdf#page=52
Strategija Jugoistočne Evropa 2020 za zapošljavanje i prosperitet u evropskoj perspektivi -
SEE 2020, na: http://www.rcc.int/files/user/docs/reports/SEE2020-Strategy.pdf
Međunarodne smernice za održivi turizam/International Guidelines for Sustainable
Tourism, na: http://portal.unesco.org/en/ev.php
URL_ID=13970&URL_DO=DO_TOPIC&URL_SECTION=201.html
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Nacrt za javnu raspravu Septembar 2015
\
NACIONALNA STRATEGIJA ZA KULTURNO NASLEĐE 2015-2025
Republika e Kosovës Republika Kosova ~ Republic of Kosovo
Qeveria ~ Vlada ~ Government
Ministria e Kulturës, Rinisë dhe Sportit Ministarstvo Kulture, Omladina i Sporta ~ Ministry of Culture, Youth & Sport