Nacionalne ideologije i kolonijalistiki mitovi u suvremenoj Europi

  • View
    232

  • Download
    10

Embed Size (px)

Text of Nacionalne ideologije i kolonijalistiki mitovi u suvremenoj Europi

  • IzvornilanakUDK[323.1:316.75]:325.3(4)Primljeno16.10.2009.

    Nicolao MerkerSveuiliteLaSapienzauRimu,Odjelzafilozofiju,ViaCarloFea2,IT00161Rim

    mh6315@mclink.it

    Nacionalne ideologije i kolonijalistiki mitovi u suvremenoj Europi

    SaetakU lanku se razmatra nastanak i razvoj pojma nacija u novovjekovnoj Europi, koja su shvaanja pripadnosti naciji pritom bila u igri, te kako je cijeli ovaj kompleks ideologija utjecao na teoriju i praksu kolonijalnog ekspanzionizma nacionalnih drava. S time je usko povezan i mit o tome da je kolonijalna ekspanzija Europe bila prvenstveno irenje civilizacije. U kritikom sueljavanju s ovim ideologijama na koncu se pojavljuje kako kolonijalno pitanje u marksizmu, tako i globalno nasljee kolonijalizma danas.

    Kljune rijeinacija,ljudskaprava,etnocentrizam,kolonijalizam,marksizam,civilizacija

    1. Uputiti se u povijest

    Vjerojatnonemanijedneidejeumodernojepohikojabiimalatakototalizi-rajueznaenjekao idejanacije.Ona jestvorilakolektivnaponaanjakojasuodsedamnaestogstoljeanadaljeudarilapeatnanajmanjedvastoljeaeuropskehistorije.Danassepostavljapitanjefunkcioniralijouvijekkon-ceptnacijepredlicemstrahotadokojihsudovelinacionalizmiiovinizmi?Odnosnonebiliidejanacije,kakojebiladosadakoncipirana,trebalabitizamijenjenaneimdrugim?Samopodjednimjedinimuvjetommoeserazjasnitiponekaperspektiva.AtajjedasevratimonatragirazmotrimokojejedogaajeprouzroilauEuropizacijelopoetkommodernogdoba,iakosukorijenidalekodubljikolikosamastvarnost,tolikoikonceptnacije.Upravojeidejanacijestvoriladrasti-norairenauvjerenja: tkotrebapripadatikolektivitetu,a tkonaprotiv trebaostatiizvannjega.Udevetnaestomstoljeu,vijekuvelikograzvitkaideologijaonacionalnojdra-vi,teoretiziralosekakoprisutnostnacijezahtijevapostojanjebaremestilisedamelemenata.Zajednikijemoraobititeritorij,jezik,etnikoporijeklo,navikeiobiaji,zakoniireligija,inakraju,historijskaprolost.Tojeodgo-varalonacionalistiko-politikojdoktrinipokojojsunacijaidravamoraleodgovaratijednadrugoj.Svakanacijajetrebalapostatidrava,asvakadravasadravatijednunaciju.Danassustavke togapopisasasvimdrugaije izmijeane.Na teorijskune-konzistentnostnacionalistikihmodela,sdrugestrane,vejedostaefikasnobioukazaoaustromarksistOttoBauerusvojojknjiziiz1907.onacionalnompitanju(Bauer1907/1924/1999).Tajutekstimplicitnoimatinaumuuizla-ganjukojeslijedi.

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671687)

    N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalistikimitoviusuvremenojEuropi672

    1.1. Pleme, rod, bioloko porijeklo i kultura

    Prvobitnazajednica,onaprirodna,obiteljska,poslijeseproirilanagenskaonakolektivitet srodnikapokrvnomsrodstvu,koji susvibilipotomci istogrodonaelnika,sviegentes(rodova)kojisuiniliplemetribus.Plemenijeimalostabilneodnosesteritorijem,isprvazbognomadstva,azatimzbogpe-riodinihdaljnjihpreseljavanja.Ujedinjenja,uireshvaenompolitikomsmislupojedinihplemena,dogaalasuseodprilikedoprilikeibilasuvrlonestabilna.Nousamomplemenu,kojejeimalozajednikoporijekloigdjenijebilopodjelazbogprirodnihprepreka,gdjesusenaimeosjealislinipri-rodniutjecajiigdjejedolazilodomeusobnihbrakova,nastaojerazmjernohomogenkarakter roda.Ljudejenaujedinjavanjenaveocijelinizuvjetaborbezapreivljavanje;aputoviunutarnjekohezijenekogkolektivitetabilisudvojaki.Prvijezacije-lobilogenetskonasljee,kojejemeusobnopovezivalogeneracijeidava-loivotkrozzajednicu potomakadakleradiloseozajednicionihkojisuuspjenijeoddrugihizaliizvlastiteborbezapreivljavanje.Drugijefaktorpredstavljalosteenokulturnonasljee,odnosnokoncepcijasvijeta,kojesupojedincidobivaliunasljeeodprijanjihgeneracija.Onajeproizvelazajednicu kulture.Radiseodvafaktorakojasumeusobnopovezana:otradicija-manastalimzajednikimporijeklom,koje,kakobipredstavljaletrajnuvezu,morajubitiprenoenekulturom.Pukozajednikoporijeklo,bezkulturnepo-vezanosti,tvorisamorasu,alizajednicunikada.

    1.2. Razbijanje plemenskih zajednica, karolinki sudovi

    KrajemantikograzdobljagermanskasuplemenauEuropi,zavrijemevelikeseobenaroda,proivjelazajednikusudbinu.Postupnosuseizbrisalipojediniplemenskiosjeajimigrantskihnarodateihjezamijenioosjeajroda.Tiro-doviseleiseopetsasvojestraneimijeajuisesonimautohtonimnanovimteritorijimaizgubilisuvelikdiosvojihizvornihkarakteristika.Osjeajrodapostao jesvojevrsnosjeanjenarod, i tovie ilimanjemitskosjeanje;prolidogaajirodasuusutinipostaliizmiljenaprolost.Idejaobiolokomporijeklu,ozajednitvukrvikaoprvotnojvezikolektivi-teta,nastavilajeigrativrloukorijenjenuulogu.Dobilajeakinstitucionalnuvanost.Nakarolinkimsudovimasudacjepitaostrankeizkojesunacije,odnosnopremakorijenurijeinatio,izkojegarodatj.na-rodapotjeu.Ide-janacijekao(na)rodadovodilajedoadministracijepravdeispunjeneloka-lizmimaietnikimtradicijama,ukratkouvijekkaosasvimposebnogprava.Ukarolinkimjesudovimapreivjelaideolokaprolost.Dokjeustvarnosti,prema tokudogaaja, usvajanje stranih elemenatavebilopogodilo cijelonekadanjeureenje.Ovoseodnosilokakonastaruzajednicupotomstvatakoinastaruzajednicukulturezasnovanunaporijeklu.Utojjetokifeudalnaepohaizmislilazajednicukulturanovogtipakojavienijeimalavezaspri-rodnomzajednicom.

    1.3. Od feudalnog viteza do kapitalizma

    U feudalizmu je postajalo iroko zajednitvo odnosa, interesa i kulture iz-meuonihkojisu,neovisnooteritorijuiprebivalitu,vodiliivotfeudalnihvitezova.Tojedovelodoizvjesnihposljedica.Dovelojedonizainstrumenataumeusobnimodnosima,kojisutendencijalnobilinadteritorijalni,tj.dorai-renostizajednikihjezikanavrlovelikomprostoru.Takoeridozajednikih

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671687)

    N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalistikimitoviusuvremenojEuropi673

    pravnihinstitucijaidoizvjesnogjedinstvanavadaiobiaja.Bilasuto,razu-mijese,pravaiobiajifeudalnognainaivotasvojstveniuskojdrutvenojklasikoja jeuivaladominantanpoloaj.irokemasestanovnitvabile suizvantihprocesakojisudovodilidogeneralizacija,odnosnouopavanja.Atisuprocesi,ipak,iudobruizlu,pripremalipopritezanastanaknacijakojevienisubilebiolokogtipa.Kasnijesusenavrhnacionalnezajednicepostavilidvoroviprinevaiplemi-a,aposlijeapsolutistikadrava.Zavrijemetihdogaanjanastaojecijelinizfaktoraujedinjavanjasposobnihodrediti,izravnoilineizravno,istovjet-nostidejainainaosjeanja.Tisufaktoribilisljedei:objedinjavanjeterito-rija i proirivanje teritorija suverena, birokracija neophodna za upravljanjenjimatejezikdravneupraveivojska.Kaoglavnipokretadjelovanjanaprvomemjestubila jemonetarnaimer-kantilnaprivreda,ekonomijaproizvodnjeroba.Onanijebilasamopreduvjetzafunkcioniranjebirokratskogivojnogaparatavejeutjecalainatodaserazliitilokalniidiomipretvoreunacionalnijezikilibaremujezikvrloveli-kihprostora.Monetarnaekonomija ikapitalistikaproizvodnjadovela jedoprometanesamo roba ve i ljudi pa dakle i do cirkuliranja ideja.Masovni dolazak ugradove,koji jeomoguila industrijalizacija, stavilo je seljakaudoticaj sasvjetovimadrugaijimodnjegovaprvobitnogmjestaukojemjebiozatvoren.Slian uinak imalo je i sluenje vojne obaveze. kolski sistem pruao jeinstrumentezastjecanjezajednikekultureregijamakojesumeusobnobilevrlorazliite.Slobodaudruivanjaiokupljanja,kaoislobodaizraavanjaitiska,tj.proizvodidemokratsko-parlamentarnogureenja,postavilisuvelikapitanjaepoheusvakoseoskonaselje.Opepravoglasadovelojedoborbezaglasove,idonadmetanjaizaglasposljednjegbiraa.Timejenacijakaozajednicakulturaprevagnulanamorfolokomplanu.

    1.4. Dinamika procesa uklapanja

    Geneza proirene zajednice, to je u sutini nacija, oblikuje se dakle krozprocesuklapanjausveireivotneprostore:svakateidaseintegriraupret-hodnepomoudvarazliitainstrumentakojejeveranijesusrela.Rijejeonasljeivanjuskoljenanakoljeno,vrijednostisteenihuborbizapreivlja-vanje, teoprenoenjuhumanih tekovinakulturepojedincimapovezanimuzajednicujezikomidrutvenimsponama.Vanostovogaposljednjegjedvo-struka.Proistjeeizinjenicedastvaranjezajednikogjezikanastajeiznu-nostizameusobnimodnosima,kolikoiinjeniceoitoproizaleizoneprveda,ukolikosetiodnosirazbijuilioslabe,tajistijezikbivaosuennapostup-nodiferenciranjepremadrugimjezicimakojisumumanjeiliviesrodni.Instrumentimeusobnekohezije,kaoineprestanodjelovanjejednihnadru-ge, su mnogi; a to nacionalnim fenomenima daje zapanjujuu raznolikostoblika.

    1.5. Neobino promjenjive morfologije

    Postojenacijeukojimajeprirodnazajednicaistovjetnaskulturnomzajedni-com;imapakionihukojimanepostojizajednikoporijeklotejeiskljuivodjelovalazajednicakultura(kojaukljuuje,razumijese,izajednikahistorij-skaiskustva);inakrajupostojenacijeukojimasepojedinci,iakosubiolokimjeanci,osjeajupripadnicimaistogkulturnogprostora.

  • FILOZOFSKAISTRAIVANJA120God.30(2010)Sv.4(671687)

    N.Merker,Nacionalneideologijeikoloni-jalistikimitoviusuvremenojEuropi674

    Kakobisenekinarodosjeaojedinstvenim,nijedovoljanzajednikijezik.Odljudikojigovoreistimjezikomnastalesurazliitenacije,kadanaprimjerrazlikauvjeroispovijestibivashvaenakaotolikosnanadaspreavastva-ranjejednejedinstvenekulture.KaotojesluajsdvahispanofonapodrujakaotosupanjolskaiJunaAmerika,gdjesumakrorazlikebiloporijekla(melestvouJunojAmerici)idrutveno-politikihuvjetailionihpovijesnograzvojazaprijeilitransformacijuzajednikogjezikaunacionalnuzajednicukulture.Istosutakonairokompodrujuzajednikejunoamerikehispano-fonijehistorijskerazlikeizmeurazliitihregijadoveledoraanjarazliitihnacija.Usprkosbliskostijezika,DanciiNorveanisustvorilidvijerazliitenacijejerjebilarazliitanjihovakulturainjihovahistorija.Nizozemci,germanskogrodaiupoetkuzajednikogjezikasNijemcima,stvorilisuvlastiti jezikikulturujerjetoodgovaralociljevimaujedinjenjasadranimunjihovojhisto-riji.Nakraju,naprimjeruSjedinjenihAmerikihDravanijesamodajejezikdonesenizEngleskekaozemljeporijeklanainioodnjihposebnunacijuvejednakotakocijeliskupvrloosobitihihomologizirajuihhistorijskihiskusta-vakaoistanovitihshvaanjatestanjasvijestikojasurezultatsvegatoga.

    1.6. Ideologija nacionalnog karaktera

    Doktrinenacionalizmainacionalnedraveizdevetnaestogstoljeavidjelesuutakozvanomnacionalnomkarakterunekognarodanepromjenjivonaslje-e.Pripisivalisumusakralnikarakter.Smatralisugametafizikimblagomkojesenasljedovalo