Nacionalni okvirni kurikulum, 2011

7/27/2019 Nacionalni okvirni kurikulum, 2011.

1/296

NACIONALNIOKVIRNI KURIKULUMza predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje

Republika Hrvatska

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta


2/296


3/296

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUMZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE

OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE

Republika Hrvatska

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta


4/296

Nacionalni okvirni kurikulumza predkolski odgoj i obrazovanjete ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje

NAKLADNIK:

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RH

ZA NAKLADNIKA:

dr. sc. Radovan Fuchs, ministar

UREDNICI:

dr. sc. Radovan Fuchs, prof. dr. sc. Dijana Vican, Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.

IZVRNO UREDNITVO:

elimir Janji, prof., dr. sc. Vini Raki, Jasenka enovi, dipl. pedagog, Vesna Hrvoj-ic, dipl. politolog

LEKTURA:

Nada Babi, prof. prva inaicazavrna inaica lanovi pojedinih radnih skupina odreenoga odgojno-obrazovnoga podruja

KOREKTURA:Ivan Milanovi Litre, dipl. teol.

KONCEPT I GRAFIKO OBLIKOVANJE:

PRINTERA GRUPA, Sv. Nedelja

ILUSTRACIJA NA NASLOVNICI:

Boris Ljubii: Razglednica s izmjeninim kvadratima hrvatskoga povijesnoga grba

TISAK:

PRINTERA GRUPA

NAKLADA:

3.500

Zagreb, 2011.

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjiniceu Zagrebu pod brojem 781573

ISBN 978-953-6569-76-2

Imenice i druge sklonjive rijei koje se u Nacionalnomu okvirnomu kurikulumukoriste u mukomu rodu odnose se i na muke i na enske osobe.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta RHDonje Svetice 38, 10000 Zagreb, HrvatskaTel.: +385 (0) 1 4569 000Faks: +385 (0) 1 4594 301E-pota: [email protected]: http://www.mzos.hr


5/296

NACIONALNIOKVIRNI KURIKULUMZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE

OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE

Zagreb, 2011.


6/296


7/296

5NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

Predgovor

Potovani odgojitelji, uitelji, nastavnici, struni suradnici, ravnatelji, djeco, uenici, roditelji, skrbnici i

graani,

znanje, kompetencije, uspjeh i konkurentnost strateke su smjernice Republike Hrvatske. Promijenjen i

promjenljivi svijet trinoga gospodarstva, europskoga suivota, interkulturalnih odnosa, kao i utjecaj

informacijskih tehnologija i znanstvenih postignua, te globalizacijskih procesa zahtijevaju uinkovitije

prilagoavanje pojedinca i drutva. Ovi ciljevi se mogu postii sustavnim i dugoronim promjenama sustava

odgoja i obrazovanja. Promjene na visokokolskoj razini se provode od uvoenja bolonjskoga procesa.

Promjene na niim razinama odgoja i obrazovanja tek prethode. Polazite za sustavne promjene na razini

predkolskoga odgoja, osnovnokolskoga i srednjokolskoga odgoja i obrazovanja je Nacionalni okvirni

kurikulum za predkolski odgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje (NOK).

Vrijednosti navedene u NOK-u jasne su tenje koje obvezuju na ostvarenje sve dionike - kako one koji

obnaaju odgojno-obrazovnu djelatnost u odgojno-obrazovnim ustanovama, tako i one koji posrednosudjeluju u najhumanijoj misiji odgoja i obrazovanja. Vrijednosti, ciljevi i meupredmetne teme osiguravaju

prostor odgoju koliko i obrazovanju. Odreivanjem opega obrazovanja, odnosno temeljnih kompetencija,

osiguravamo svakom ueniku bolje snalaenje u ivotu i pripremamo ga za promjenljiv i nepredvidiv

svijet u kojemu treba biti spreman za cjeloivotno uenje. S odgojno-obrazovnim podrujima i ciklusima

postii emo smislenu povezanost odgojno- obrazovnih sadraja, fleksibilniji nain programiranja i

planiranja odgojno-obrazovnoga rada usmjerenoga prvenstveno na dijete i uenika.

NOK donosi okvir za stjecanje temeljnih i strunih kompetencija. On je osnova za restrukturiranje

prvenstveno nastavnih planova, a potom i predmetnih kurikuluma na razini osnovnokolskoga i

srednjokolskoga odgoja i obrazovanja, vodei rauna o optimalnome optereenju uenika u koli i kod

kue. NOK je osnova za definiranje oekivanih postignua uenika kroz nastavne predmete, te polazite

za ureivanje predmetne strukture odgojno-obrazovne jezgre, izbornih i fakultativnih nastavnihpredmeta. NOK je osnova za sustavnu primjenu meupredmetnih tema koje obvezuju sve nositelje

odgojno-obrazovnoga i nastavnoga rada.

NOK zahtijeva transparentnost rada odgojno-obrazovnih ustanova, uestaliju suradnju s roditeljima,

skrbnicima, lokalnom zajednicom i irim okrujem.

NOK pretpostavlja visoku kompetentnost onih koji pouavaju djecu i uenike, za djelotvorno koritenje

cijeloga repertoara metoda i sredstava, kao i umijea u organizaciji odgojno-obrazovnoga rada i nastave.

Dokument je nastao na uvaavanju povijesti i tradicije hrvatskoga kolstva, zakonskih propisa i

dokumenata koje je donijela Vlada RH, te na analizama relevantnih europskih dokumenata.

Zahvalnost za osmiljavanje i izradbu ovoga vrijednoga i vanoga dokumenta dugujemo mnogima

lanovima i strunjacima u podruju odgoja i obrazovanja triju Vijea za nacionalni kurikulum,

odgojiteljima, uiteljima, nastavnicima, pedagozima, psiholozima, knjiniarima, strunjacima edukacijsko-

rehabilitacijskoga profila, sveuilinim profesorima, akademicima. Zahvalnost dugujemo brojnim


8/296

6 NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM

ustanovama ministarstvima, institucijama pravobranitelja, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti,

sveuilitima i njihovim sastavnicama (fakultetima, odjelima, akademijama), agencijama, sindikatima,

kolama, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatskoj obrtnikoj komori.

Svoj doprinos dala su brojna upanijska struna vijea, centri za odgoj i obrazovanje, strukovne udruge

i drutva, politike stranke, te brojni pojedinci.

NOK nam svima pokazuje oekivani tijek odrastanja, odgoja i obrazovanja nae djece, uenika i mladih

na putu ka znanju, kompetentnosti, uspjehu i konkurentnosti. Ta e oekivanja biti ispunjena odgovornom,savjesnom i dosljednom primjenom ovoga dokumenta.

dr. sc. Radovan Fuchsministar znanosti, obrazovanja i porta


9/296


Sadraj

P R E D G O V O R _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 5

UVOD _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 11

I. NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA PREDKOLSKI ODGOJI OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNO I SREDNJOKOLSKOOBRAZOVANJE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 15

1. to je Nacionalni okvirni kurikulum? _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 16

2. Usmjerenost prema kompetencijama _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 16

3. Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma? _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 18

4. Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum? _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 18

II. ODGOJNO-OBRAZOVNE VRIJEDNOSTII OPI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 21

1. Drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 22

2. Odgojno-obrazovni ciljevi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 23

III. NAELA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMA_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 25

IV. ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENI NA DIJETE I UENIKA _ _ _ _ _ _ _ 29

V. STRUKTURA NACIONALNOGA OKVIRNOGA KURIKULUMAZA PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE TE OPE OBVEZNOI SREDNJOKOLSKO OBRAZOVANJE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 33

1. Odgojno-obrazovne razine _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 34

2. Odgojno-obrazovni ciklusi _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 35

3. Struktura Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma u osnovnoj i srednjoj koli _ _ _ _ _ _ _ _ _ 36

4. Izborni i fakultativni (neobvezni) predmeti _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 39

VI. MEUPREDMETNE TEME_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 41

1. Osobni i socijalni razvoj _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 42

2. Zdravlje, sigurnost i zatita okolia _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 43

3. Uiti kako uiti _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 44

4. Poduzetnitvo _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 45

5. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 45

6. Graanski odgoj i obrazovanje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 46


10/296


VII. PREDKOLSKI ODGOJ I OBRAZOVANJE _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 49

1. Svrha i vanost predkolskoga kurikuluma _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 50

2. Struktura predkolskoga kurikuluma _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 51

VIII. ODGOJNO-OBRAZOVNA PODRUJA OPEGA OBVEZNOGA

I SREDNJOKOLSKOGA OBRAZOVANJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 53

1. Jezino-komunikacijsko podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 55

OPIS PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 55

ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 55

OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 56

A. HRVATSKI JEZIK_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 56

B. STRANI JEZICI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 80

C. KLASINI JEZICI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 107

D. JEZICI NACIONALNIH MANJINA KAO MATERINSKI JEZICI _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 114OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 114

2. Matematiko podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 115

OPIS PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 115

ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 115

OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 116

OKVIRNA PREDMETNA STRUKTURA PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 131

3. Prirodoslovno podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 132

OPIS PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 132ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 133



4. Tehniko i informatiko podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 160

OPIS PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 160




5. Drutveno-humanistiko podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 180

OPIS PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 180




6. Umjetniko podruje _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 208

OPIS PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 208

ODGOJNOOBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 209OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 210



11/296


7. Tjelesno i zdravstveno podruje_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 252

OPIS PODRUJA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 252




IX. OEKIVANA POSTIGNUA UENIKA U STRUKOVNOMUI UMJETNIKOMU ODGOJU I OBRAZOVANJU _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 267

X. DJECA I UENICI S POSEBNIM ODGOJNO-OBRAZOVNIMPOTREBAMA_ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 271

1. Djeca i uenici s tekoama _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 272

2. Talentirana i darovita djeca i uenici _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 274

XI. OCJENJIVANJE I VRJEDNOVANJE UENIKIH POSTIGNUA_ _ _ _ _ 279

XII. PRAENJE I VRJEDNOVANJE OSTVARENJANACIONALNOGA KURIKULUMA _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 285

1. Vanjsko vrjednovanje dravna matura i nacionalni ispiti _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 286

2. Samovrjednovanje odgojno-obrazovnoga rada _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 287

VIJEE ZA NACIONALNI KURIKULUM _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 288

VODITELJI RADNIH SKUPINA PO ODGOJNO-OBRAZOVNIM PODRUJIMA _ _ _ _ _ _ _ _ _ 290


12/296


Na temelju lanka 39. Zakona o sustavu dravne uprave (Narodnenovine, broj 75/93, 92/96, 48/99, 15/00, 127/00, 59/01, 190/03, 199/03.i 79/07) ministar znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske donosi

O D L U K U

o Nacionalnom okvirnom kurikulumu za predkolski odgoj iobrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje

I.Ovom se odlukom donosi Nacionalni okvirni kurikulum za predkolskiodgoj i obrazovanje te ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje uRepublici Hrvatskoj.

II.

Sadraj Nacionalnoga okvirnog kurikuluma iz toke I. sastavni je dio ove

odluke.

III.

Ova odluka stupa na snagu s danom donoenja.

MINISTAR

dr. sc. Radovan Fuchs

KLASA: 023-03/11-01/00007

URBROJ: 533-04-11-0001

Zagreb, 20. srpnja 2011.


13/296


UVOD

Razvoj drutva temeljena na znanju i irenje globalizacijskih procesa naglasili su vanost obrazovanja

za osobni i drutveni razvoj. Republika je Hrvatska prepoznala potrebu preobrazbe kolskoga sustavaprema novim zahtjevima vremena, pri emu osobitu vanost imaju promjene u podrujunacionalnoga kurikuluma.

Hrvatska se obrazovna politika opredijelila za izradbu nacionalnoga kurikuluma koji omoguuje dase sve sastavnice sustava smisleno i skladno poveu u jednu meusobno povezanu cjelinu.Nacionalni okvirni kurikulumpredstavlja temeljni dokument koji odreuje sve bitne sastavniceodgojno-obrazovnoga sustava od predkolske razine pa do zavretka srednjokolskoga odgoja iobrazovanja.

Izradbi Nacionalnoga okvirnoga kurikulumaprethodio je niz aktivnosti koje pokazuju trajno nastojanjehrvatske obrazovne politike za poboljanjem kvalitete odgoja i obrazovanja. Vlada Republike Hrvatskeusvojila je 2005. godine dokument Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. 2010. Rije je ostrategijskomu razvojnomu dokumentu temeljenomu na sveobuhvatnu promiljanju sustava odgojai obrazovanja. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta 2005. godine poelo je s ostvarivanjemreformskoga projekta kola poznat pod nazivom Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) skojim su zapoele kvalitativne promjene u osnovnoj koli u dijelu koji se odnosi na programskesadraje. U 2007. godini izraena je Strategija za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predkolskiodgoj, ope obvezno i srednjokolsko obrazovanje. Navedene, a i brojne druge aktivnosti stvorile suvane pretpostavke za osmiljavanje i provoenje dubljih zahvata u odgojno-obrazovnomu sustavuna nacionalnoj razini.

Temeljno obiljeje Nacionalnoga okvirnoga kurikulumaje prelazak na kompetencijski sustav i uenika

postignua (ishode uenja) za razliku od (do)sadanjega usmjerenoga na sadraj. S Nacionalnimseokvirnim kurikulumompostie usklaivanje svih razina odgoja i obrazovanja koje prethodevisokokolskoj razini (koja je svoj sustav promijenila uvoenjem bolonjskoga procesa).

Prelazak na kompetencijski sustav bio bi nedostatan bez uvaavanja drutveno-kulturnih vrijednosti,povijesti i tradicije hrvatskoga kolstva i temeljnih smjernica Republike Hrvatske.

U Nacionalnomu okvirnomu kurikulumusu definirane temeljne odgojno-obrazovne vrijednosti, zatimciljevi odgoja i obrazovanja, naela i ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanje uenikihpostignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma. Ukratko suopisane i meupredmetne teme i njihovi ciljevi. Odreena su oekivana uenika postignua zaodgojno-obrazovna podruja po ciklusima. Naznaena je predmetna struktura svakog odgojno-

obrazovnoga podruja. Naime, uspjeno ostvarenje obrazovanja koje vodi prema usvajanjukompetencija nije u suprotnosti s provoenjem tradicionalne predmetne nastave. Nacionalni okvirnikurikulumupuuje uitelje i nastavnike na to da nadiu predmetnu specijalizaciju i podjednako


14/296


sudjeluju u razvijanju kljunih kompetencija uenika, primjenjujui naelo podijeljene odgovornosti,posebice u ostvarenju vrijednosti koje se proimaju s meupredmetnim temama.

Nacionalni okvirni kurikulumini polazite za izradbu nastavnih planova, odnosno definiranjeoptimalnoga optereenja uenika, te izradbu predmetnih kurikuluma temeljenih na razraenimpostignuima odgojno-obrazovnih podruja. Pretpostavka za kvalitetno provoenje nacionalnogakurikuluma je visoka kompetentnost nositelja odgojno-obrazovnoga rada. Ona pretpostavlja izradbu

sustavnih programa za osposobljavanje uitelja, nastavnika, strunih suradnika i ravnatelja zaprimjenu kurikulumskoga pristupa. Nacionalni okvirni kurikulumsluit e i za izradbu udbenika idrugih nastavnih i odgojno-obrazovnih sredstava.

Vano je istai da je Nacionalni okvirni kurikulumiznimno znaajan za planiranje i organiziranje radakola, ukljuujui i izradbu kolskoga kurikuluma. Opisane odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi,kompetencije i naela pridonose razumijevanju i usklaenom planiranju razvoja i rada kola. Nadalje,opis odgojno-obrazovnih podruja i njihovih ciljeva pomae kolama povezati nastavne predmetei smisleno i svrsishodno usmjeriti odgojno-obrazovni i nastavni proces. Tomu pridonose imeupredmetne teme koje su dio svakog nastavnoga predmeta. One slue za stjecanje znanja,razvoj sposobnosti i stavova, te produbljivanje svijesti kod uenika o zdravlju, pravima, osobnoj i

drutvenoj odgovornosti, drutveno-kulturnom, gospodarskom, tehnolokom i odrivom razvitku,vrijednostima uenja i rada, te samopotovanju i potovanju drugih i drugaijih. Uvoenjemeupredmetnih tema i mogunost osmiljavanja i organizacije izborne i fakultativne nastave,omoguit e kolama znatno obogaenje kolskoga kurikuluma.

Nacionalni okvirni kurikulumnas poziva da ponemo na drugaiji nain razmiljati o nastavi i koli.On donosi izazove za uenje i pouavanje, planiranje i ostvarivanje nastave, kao i za cjelokupnostkolskoga rada.

Razvoj Nacionalnoga okvirnoga kurikulumapredstavlja sloen i dugotrajan proces koji podrazumijevatrajno vrjednovanje i samovrjednovanje odgojno-obrazovnoga tijeka onih koji ue i onih koji pouavajute stalnu povezanost obrazovne politike sa znanou i odgojno-obrazovnom praksom.


15/296


16/296


17/296

NACIONALNI OKVIRNI

KURIKULUMZA PREDKOLSKIODGOJ I OBRAZOVANJE

TE OPE OBVEZNOI SREDNJOKOLSKO

OBRAZOVANJE

I.

Boris Ljubii:Hrvatski grb, Sv. Lucija, Jurandvor, Baka, otok Krk


18/296


1. to je Nacionalni okvirni kurikulum?

Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja osnovne sastavnice predkolskoga, opega obveznoga isrednjokolskoga odgoja i obrazovanja, ukljuujui odgoj i obrazovanje za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama. Nacionalni okvirni kurikulum temeljni je dokument u kojemu su prikazane

sastavnice: vrijednosti, ciljevi, naela, sadraj i opi ciljevi odgojno-obrazovnih podruja, vrjednovanjeuenikih postignua te vrjednovanje i samovrjednovanje ostvarivanja nacionalnoga kurikuluma.

Sredinji dio Nacionalnoga okvirnoga kurikulumaine uenika postignua za odgojno-obrazovna

podruja, razraena po odgojno-obrazovnim ciklusima te opisi i ciljevi meupredmetnih tema koje su

usmjerene na razvijanje kljunih uenikih kompetencija. Osnova je za izradbu nastavnoga plana

primjerenoga optereenju uenika, razradbu predmetne strukture unutar odgojno-obrazovnoga podruja,

odreivanje predmeta i modula jezgrovnoga i diferenciranoga (razlikovnoga) kurikuluma (izbornih

predmeta i modula), te kolskoga kurikuluma. Drugim rijeima, Nacionalni okvirni kurikulumslui kao

temelj za izradbu predmetnih kurikuluma, ali i ostalih kurikulumskih dokumenata (smjernice za primjenu

kurikuluma, prirunici za nastavnike, prirunici za roditelje, standardi za izradbu udbenika i ostalih

nastavnih materijala, standardi i mjerila za vrjednovanje kvalitete uenikih postignua i rada kola i dr.).

Potrebno je istaknuti da Nacionalni okvirni kurikulumpridonosi planiranju i organiziranju rada kola,ukljuujui donoenje kolskoga kurikuluma. Odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi, kompetencijei naela odreena dokumentom omoguuju razumijevanje osnovnoga smjera razvoja nacionalnogakurikuluma i pruaju temeljne odrednice za razvoj i rad odgojno-obrazovnih ustanova.

Opis, ciljevi i oekivana uenika postignua odgojno-obrazovnih podruja te opis i ciljevimeupredmetnih tema pomau kolama da lake povezuju nastavne predmete, racionalizirajunastavu te ju obogate izbornom i fakultativnom nastavom i izvannastavnim aktivnostima sukladnosvojemu profilu i prioritetima, potrebama uenika i lokalne zajednice.

Nacionalni okvirni kurikulumrazvojni je dokument. Razvojan u smislu to iz njega slijedi duboko

promiljena razrada i izradba svih drugih dokumenata; razvojan u smislu otvorenosti promjenama istalnomu inoviranju u skladu s promjenama i razvojnim smjerovima u drutvu i obrazovanju. Brzepromjene u znanosti, tehnologiji, gospodarstvu i ostalim podrujima drutvenoga ivota postavljajuodgoju i obrazovanju stalno nove zahtjeve, to dovodi do potrebe za stalnim vrjednovanjem i mijenjanjemnacionalnoga kurikuluma. Suvremeni pristup izradbi i razvoju nacionalnoga kurikuluma sve viedecentralizira i demokratizira ovaj proces te ukljuuje i iri odgovornost za promjene na odgojitelje,uitelje, nastavnike, strune suradnike i ravnatelje te ostale vane sudionike i korisnike obrazovanja roditelje, djecu, uenike, lanove lokalne i regionalne zajednice, socijalne partnere i druge.

2. Usmjerenost prema kompetencijama

Razvoj drutva temeljena na znanju i proces globalizacije, naroito jaanje svjetskoga trita ikonkurencije na globalnoj razini, stvaraju nove potrebe na razini drutvenoga ivota i ivota pojedincau svim podrujima: kulturi, znanstvenomu i tehnolokomu razvoju, gospodarstvu, drutvenojpovezanosti, poloaju i ulozi pojedinca kao graanina te njegovu osobnomu razvoju.

ivot i rad u suvremenom drutvu brzih promjena i otre konkurencije zahtijevaju nova znanja,vjetine, sposobnosti, vrijednosti i stavove, tj. nove kompetencije pojedinca, koje stavljaju naglasakna razvoj inovativnosti, stvaralatva, rjeavanja problema, razvoj kritikoga miljenja, poduzetnosti,

informatike pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija. Njih nije mogue ostvariti utradicionalnomu odgojno-obrazovnomu sustavu koji djeluje kao sredstvo prenoenja znanja. Pomaku kurikulumskoj politici i planiranju s prijenosa znanja na razvoj kompetencija znai zaokret u pristupui nainu programiranja odgoja i obrazovanja.


19/296


Razvoj nacionalnoga kurikuluma usmjerena na uenike kompetencije predstavlja jedan od glavnihsmjerova kurikulumske politike u europskim i drugim zemljama. Da bi uspjeno odgovorila izazovimarazvoja drutva znanja i svjetskoga trita, Europska Unija odredila je osam temeljnih kompetencija zacjeloivotno obrazovanje. Obrazovna politika RH je prihvatila iste temeljne kompetencije. To su:

komunikacija na materinskomu jeziku odnosi se na osposobljenost za pravilno i

stvaralako usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova iinjenica te jezino meudjelovanje u nizu razliitih drutvenih i kulturnih situacija:obrazovanje, rad, slobodno vrijeme i svakodnevni ivot; ukljuuje takoer razvoj svijesti outjecaju jezika na druge i potrebi upotrebe jezika na pozitivan i drutveno odgovoran nain.

komunikacija na stranim jezicima odnosi se na osposobljenost za razumijevanje,usmeno i pisano izraavanje i tumaenje koncepata, misli, osjeaja, stavova i injenica nastranomu jeziku u nizu razliitih kulturnih i drutvenih situacija. Znaajna je sastavnica ovekompetencije razvijanje vjetina meukulturnoga razumijevanja.

matematika kompetencija i osnovne kompetencije u prirodoslovlju i tehnologijimatematika se kompetencija odnosi na osposobljenost uenika za razvijanje i primjenu

matematikoga miljenja u rjeavanju problema u nizu razliitih svakodnevnih situacija;prirodoslovna se kompetencija odnosi na osposobljenost za uporabu znanja i metodologijekojima se objanjava svijet prirode radi postavljanja pitanja i zak ljuivanja na temeljuinjenica; tehnoloka kompetencija shvaena je kao osposobljenost za primjenuprirodoslovnoga znanja i metodologije kao odgovor na ljudske potrebe i elje. Osnovnekompetencije u prirodoslovlju i tehnologiji, takoer, ukljuuju razumijevanje promjenauzrokovanih ljudskom djelatnou te odgovornost pojedinca kao graanina.

digitalna kompetencija odnosi se na osposobljenost za sigurnu i kritiku upotrebuinformacijsko-komunikacijske tehnologije za rad u osobnomu i drutvenomu ivotu te ukomunikaciji. Njezini su kljuni elementi osnovne informacijsko-komunikacijske vjetine isposobnosti: upotreba raunala za pronalaenje, procjenu, pohranjivanje, stvaranje,prikazivanje i razmjenu informacija te razvijanje suradnikih mrea putem interneta.

uiti kako uiti obuhvaa osposobljenost za proces uenja i ustrajnost u uenju,organiziranje vlastitoga uenja, ukljuujui uinkovito upravljanje vremenom i informacijamakako u samostalnomu uenju, tako i pri uenju u skupini.

socijalna i graanska kompetencija obuhvaa osposobljenost za odgovorno ponaanje,pozitivan i tolerantan odnos prema drugima, meuljudsku i meukulturnu suradnju,uzajamno pomaganje i prihvaanje razliitosti; samopouzdanje, potovanje drugih isamopotovanje; osposobljenost za uinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosau koli, zajednici i drutvu, te djelovanje na naelima pravednosti i mirotvorstva.

inicijativnost i poduzetnost odnosi se na sposobnost pojedinca da ideje pretvori u djelo,a ukljuuje stvaralatvo, inovativnost i spremnost na preuzimanje rizika te sposobnostplaniranja i voenja projekata radi ostvarivanja ciljeva. Temelj je za voenje svakodnevnoga,profesionalnoga i drutvenoga ivota pojedinca. Takoer, ini osnovu za stjecanje specifinihznanja, vjetina i sposobnosti potrebnih za pokretanje drutvenih i trinih djelatnosti.

kulturna svijest i izraavanje odnosi se na svijest o vanosti stvaralakoga izraavanja ideja,iskustva i emocija u nizu umjetnosti i medija, ukljuujui glazbu, ples, kazalinu, knjievnu ivizualnu umjetnost. Takoer, ukljuuje poznavanje i svijest o lokalnoj, nacionalnoj i europskojkulturnoj batini i njihovu mjestu u svijetu. Pritom je od kljune vanosti osposobljavanjeuenika za razumijevanje kulturne i jezine raznolikosti Europe i svijeta te za njihovu zatitukao i razvijanje svijesti uenik o vanosti estetskih imbenika u svakodnevnomu ivotu.

Prema: Recommendation of the European Parliament and of the Council of 18 December for lifelong learning

(2006/962/EC)


20/296


Ove su kompetencije danas ciljevi nacionalnih kurikuluma zemalja lanica Europske Unije i njihovrazvoj predstavlja jedan od vanih ciljeva europske obrazovne politike i nacionalnih obrazovnihpolitika u europskim zemljama.

3. Koje su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma?

Temeljne su sastavnice Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma:

drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti

ciljevi koji izraavaju oekivana uenika postignua tijekom odgoja i obrazovanjaodgovarajui na pitanja: koja znanja svaki uenik treba usvojiti te koje vjetine, sposobnostii stavove treba razviti

naela kao smjernice odgojno-obrazovne djelatnosti

metode, sredstva i oblici rada

odgojno-obrazovna podruja kao temeljni sadraj

ocjenjivanje i vrjednovanje uenikih postignua i kole.

4. Zato nacionalni? Zato okvirni? Zato kurikulum?

Nacionalnije zato to se donosi usuglaeno na nacionalnoj razini, uvaavajui miljenja drutvenih,kulturnih, gospodarskih imbenika, znanstvene i strune javnosti, kao i samih graana. Stogaobvezuje sve sudionike tijekom primjene na djelovanje u skladu s vrijednostima i ciljevimadonesenima ovim dokumentom.

Okvirnije zato to prua najiri okvir odgojno-obrazovnoga djelovanja pouavanja i odgojno-obrazovnoga procesa uenja. Slui za ureivanje odgojno-obrazovnoga sustava. Okvirni je jer utvrujebitna suvremena odgojno-obrazovna podruja iz kojih proizlaze jezgrovni i diferencirani (razlikovni)kurikulum, odnosno nastavni predmeti i moduli kao njihovi dijelovi, te kolski kurikulum.

Kurikulum sa znaenjem tijeka odrastanja, odgoja i obrazovanja djeteta i uenika, tijeka uenjai pouavanja, dugoronoga, sustavno osmiljenoga, postojana, smisleno povezanoga i skladnogaureenja odgojno-obrazovnoga procesa, koji je iri i dublji od nastavnoga plana i programa.Kurikulum podlijee promjenama primjenom vanjskoga vrjednovanja i samovrjednovanja.

Nacionalni okvirni kurikulumslui nositeljima odgojno-obrazovne djelatnosti: odgojiteljima, uiteljima,nastavnicima, strunim suradnicima, ravnateljima, ali i sudionicima i korisnicima odgoja i obrazovanja uenicima, odraslim polaznicima ukljuenima u obrazovanje, roditeljima, lokalnoj zajednici, vjerskimzajednicama, agencijama, udrugama, vladi, socijalnim partnerima, politikim strankama, strunim igraanskim udrugama.


21/296


22/296


23/296


24/296


1. Drutveno-kulturne i odgojno-obrazovne vrijednosti

Odgojem i obrazovanjem izriemo kakvo drutvo i kakvog ovjeka elimo. Bitno je, stoga, prepoznatii usuglasiti zajednike drutveno-kulturne vrijednosti i dugorone odgojno-obrazovne ciljeve kojipodupiru i usmjeravaju odgojno-obrazovno djelovanje. Od predkolskih ustanova i kola se oekuje

promiljanje i djelovanje u skladu s tako odreenim vrijednostima i ciljevima.Na poetku 21. stoljea i hrvatska se odgojno-obrazovna politika suoava s izazovom i potrebomusklaivanja lokalnoga i nacionalnoga sa svjetskim i globalnim, usklaivanjem tradicije sasuvremenou, kratkoronoga s dugoronim, konkurencije i natjecateljskoga duha sa solidarnou,ubrzanoga znanstveno-tehnologijskoga razvoja s ljudskim sposobnostima da ga usvoji, duhovnogas materijalnim itd.

Jedan od odgovora na navedene izazove i potrebe jest promicanje temeljnih vrijednosti putemodgoja i obrazovanja. Takve su, na primjer, dostojanstvo ljudske osobe, sloboda, pravednost,domoljublje, drutvena jednakost, solidarnost, dijalog i tolerancija, rad, potenje, mir, zdravlje,ouvanje prirode i ovjekova okolia te ostale demokratske vrijednosti. Vrijednosti na kojima se

temelji odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj valja sagledavati kao nove mogunosti razvojahrvatskoga nacionalnoga, kulturnoga i duhovnoga identiteta unutar sloenih globalizacijskih procesa.

Vrijednosti kojima Nacionalni okvirni kurikulum daje osobitu pozornost jesu: znanje, solidarnost,identitet te odgovornost.

Znanje. Republika Hrvatska opredijelila se za razvoj drutva znanja jer je znanje temeljna proizvodnai razvojna snaga u drutvu. Znanje, obrazovanje i cjeloivotno uenje su temeljni pokretai razvojahrvatskoga drutva i svakoga pojedinca. Omoguuju mu bolje razumijevanje i kritiko promiljanjesamoga sebe i svega to ga okruuje, snalaenje u novim situacijama te uspjeh u ivotu i radu.

Solidarnostpretpostavlja sustavno osposobljavanje djece i mladih da budu osjetljivi za druge, zaobitelj, za slabe, siromane i obespravljene, za meugeneracijsku skrb, za svoju okolinu i za cjelokupnoivotno okruje.

Identitet. Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnoga i nacionalnoga identitetapojedinca. Danas, u doba globalizacije u kojemu je na djelu snano mijeanje razliitih kultura,svjetonazora i religija ovjek treba postati graaninom svijeta, a pritom sauvati svoj nacionalniidentitet, svoju kulturu, drutvenu, moralnu i duhovnu batinu. Pritom osobito valja uvati i razvijati

hrvatski jezik te paziti na njegovu pravilnu primjenu. Odgoj i obrazovanje trebaju buditi, poticati irazvijati osobni identitet. Odlika osobnoga identiteta pretpostavlja potivanje razliitosti.

Odgovornost.Odgoj i obrazovanje potiu aktivno sudjelovanje djece i mladih u drutvenomuivotu i promiu njihovu odgovornost prema opemu drutvenomu dobru, prirodi i radu te premasebi samima i drugima. Odgovorno djelovanje i odgovorno ponaanje pretpostavlja smislen isavjestan odnos izmeu osobne slobode i osobne odgovornosti.

Temeljne odgojno- obrazovne vr ijednosti Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma proizlaze izopredijeljenosti hrvatske obrazovne politike za cjelovit osobni razvoj uenika, za uvanje i razvijanje

nacionalne duhovne i materijalne te prirodne batine Republike Hrvatske, za europski suivot i zastvaranje drutva koje e omoguiti odrivi razvoj.


25/296


2. Odgojno-obrazovni ciljevi

Odgojno-obrazovni ciljevi su:

osigurati sustavan nain pouavanja uenika, poticati i unaprjeivati njihov intelektualni,tjelesni, estetski, drutveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima isklonostima

razvijati svijest uenika o ouvanju materijalne i duhovne povijesno-kulturne batineRepublike Hrvatske i nacionalnoga identiteta

promicati i razvijati svijest o hrvatskomu jeziku kao bitnomu imbeniku hrvatskoga identiteta,sustavno njegovati hrvatski standardni (knjievni) jezik u svim podrujima, ciklusima i svimrazinama odgojno-obrazovnoga sustava

odgajati i obrazovati uenike u skladu s opim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima,

ljudskim pravima te pravima djece, osposobiti ih za ivljenje u multikulturnom svijetu, zapotivanje razliitosti i toleranciju te za aktivno i odgovorno sudjelovanje u demokratskomurazvoju drutva

osigurati uenicima stjecanje temeljnih (opeobrazovnih) i strukovnih kompetencija,osposobiti ih za ivot i rad u promjenjivu drutveno-kulturnomu kontekstu prema zahtjevimatrinoga gospodarstva, suvremenih informacijsko-komunikacijskih tehnologija, znanstvenihspoznaja i dostignua

poticati i razvijati samostalnost, samopouzdanje, odgovornost i kreativnost u uenika

osposobiti uenike za cjeloivotno uenje.

Navedene vrijednosti i ciljevi trebaju biti povezani sa sadrajima temeljnoga obrazovanja isvakodnevnoga kolskoga ivota. Vrijednosti i opi ciljevi odgoja i obrazovanja, koji proizlaze izvrijednosti, obvezni su za sve uitelje, nastavnike i strune suradnike, u svim odgojno-obrazovnimciklusima, podrujima i predmetima, kolskim i izvankolskim aktivnostima.

Da bi kole mogle pridonositi ostvarivanju vrijednosti i ciljeva, trebaju suraivati s obiteljima i lokalnimzajednicama.


26/296

I.


27/296

NAELANACIONALNOGA

OKVIRNOGA

KURIKULUMA

III.

Boris Ljubii:Ploa za meunarodno priznanje Hrvatske dravnosti,15. sijenja 1992. godine: priznajemo povijesno pravo hrvatskoganaroda na samostalnu dravu, slobodni narodi Europe i svijeta,Anno Domini 1992. / tipografija can you read me

III.


28/296


Naela Nacionalnoga okvirnoga kurikulumapredstavljaju uporita na kojima se temelji nacionalnikurikulum i svi ih se sudionici pri izradbi i primjeni kurikuluma trebaju pridravati. Naela susadrajno povezana s ciljevima i uenikim postignuima te ine bitnu sastavnicu kojom se

osigurava unutarnja usklaenost svih sastavnica kurikuluma i suradniko djelovanje sudionika utijeku izradbe i primjene nacionalnoga kurikuluma.

Naela, koja ine vrijednosna uporita za izradbu i ostvarenje nacionalnoga kurikuluma, jesu:

visoka kvaliteta odgoja i obrazovanje za sve osiguravanje materijalnih, tehnikih,informacijsko-tehnologijskih, higijenskih i drugih uvjeta za ostvarenje najviih obrazovnihstandarda, kao i visokih strunih standarda nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti

jednakost obrazovnih mogunosti za sve svako dijete i svaki uenik ima pravo na svojnajvii obrazovni razvoj; jednakost obrazovnih mogunosti temelji se na drutvenoj

pravednosti; obrazovanje i kolovanje ne moe biti povlastica manjine niti se moe umanjitiprema razlikama etnikima, spolnima, rodnima ili drugim drutveno uvjetovanima

obveznost opeg obrazovanja stjecanje temeljnih kompetencija pravo je i obvezasvakoga ovjeka, daje svakome temeljna znanja za ivot i osnova je za daljnje uenje

horizontalna i vertikalna prohodnost osiguravanje mogunosti uenicima da tijekomobrazovanja promijene vrstu kole (horizontalna prohodnost) te mogunost daljnjegaobrazovanja i stjecanja vie razine obrazovanja (vertikalna prohodnost)

ukljuenost svih uenika u odgojno-obrazovni sustav uvaavanje odgojno-obrazovnihpotreba svakoga djeteta, uenika i odrasle osobe, napose onih koji su izloeni marginalizaciji

i iskljuenosti znanstvena utemeljenost cjeloviti se sustav odgoja i obrazovanja mijenja, poboljava i

unaprjeuje u skladu sa suvremenim znanstvenim spoznajama

potivanje ljudskih prava i prava djece istinsko potivanje svakoga djeteta i svakogaovjeka; ljudsko dostojanstvo

kompetentnost i profesionalna etika odgojno-obrazovna djelatnost podrazumijevavisoku strunost svih nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti i njihovu visoku odgovornost

demokratinost pluralizam, donoenje odluka na demokratski nain; ukljuenost svihbitnih imbenika u stvaranju odgojno-obrazovne politike i njezino provoenje

samostalnost kole stupanj slobode i neovisnosti kole u osmiljavanju aktivnosti,programa te projekata za uenike, roditelje, uitelje i ostale kolske djelatnike kao diokolskoga kurikuluma i stvaranja identiteta kole; sloboda izbora sadraja, primjene metodai organizacije odgojno-obrazovnoga rada u ostvarivanju nacionalnoga kurikuluma

pedagoki i kolski pluralizam stupanj slobode i neovisnosti u stvaranju razliitosti upedagokomu i kolskomu radu

europska dimenzija obrazovanja osposobljavanje za suivot u europskomu kontekstu

interkulturalizam razumijevanje i prihvaanje kulturalnih razlika kako bi se smanjilineravnopravnost i predrasude prema pripadnicima drugih kultura.


29/296


30/296


31/296


32/296


Nacionalni okvirni kurikulumpromie odgoj i obrazovanje usmjeren na dijete i uenika. Onipodrazumijevaju:

prilagoivanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinanim

potrebama i sposobnostima uenika, kako bi se osigurao odgojno-obrazovni uspjeh svakogapojedinca

odabir i primjenu odgojno-obrazovnih oblika, metoda i sredstava koji e poticajno djelovatina razvoj svih podruja djetetove, odnosno uenikove osobnosti

planiranje i pripremu kolskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima uenika, pripremajuirazliite sadraje, razliitu organizaciju i tempo nastave

prihvaanje razliitih stilova uenja djeteta, odnosno uenika, kao i razvojnih razlika izmeudjeaka i djevojica te izmeu pojedinih uenika openito

uvoenje primjerenih oblika i metoda pouavanja i uenja koji e omoguiti aktivno, samostalnouenje i praktinu primjenu nauenoga

uporabu razliitih relevantnih izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiu sudjelovanje,promatranje, samostalno istraivanje, eksperimentiranje, otkrivanje, zakljuivanje, znatielju teuenje kako uiti

stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i kolskoga ozraja koje e poticatizanimanje i motivaciju djeteta, odnosno uenika za uenje te e mu pruiti osjeaj sigurnostii meusobnoga potivanja

prepoznavanje i praenje darovite djece i uenika, odnosno djece i uenika s tekoama uuenju i ponaanju

pruanje pomoi djeci i uenicima s tekoama i senzibiliziranje ostale djece i uenika za njihovepotrebe, pruanje pomoi i suradnju.

Kurikulumski pristup usmjeren na razvoj kompetencija trai promjene metoda i oblika rada. Predlause otvoreni didaktiko-metodiki sustavi koji uenicima, ali i uiteljima i nastavnicima, pruajumogunosti izbora sadraja, metoda, oblika i uvjeta za ostvarivanje programskih ciljeva. Radi se ointeraktivnim sustavima, odnosno sustavima koji su otvoreni dijalogu, izboru i odluivanju teomoguuju samostalno uenje i uenje na temelju suodluivanja. Svoju punu potvrdu nalaze ovemetode, oblici i naini rada: istraivaka nastava, nastava temeljena na uenikovom iskustvu,projektna nastava, multimedijska nastava, individualizirani pristup ueniku, interdisciplinarni pristup,

tj. povezivanje programskih sadraja prema naelima meupredmetne povezanosti, problemskouenje, uenje u parovima, uenje u skupinama i slino. Prednost se daje socijalnomu konstruktivizmuu kojemu uenik, uz podrku uitelja i nastavnika, sam istrauje i konstruira svoje znanje.

U ostvarivanju odgoja, obrazovanja i nastave potrebna je stalna suradnja i dogovor uitelja inastavnika. Postiu se redovitim raspravama o povezanosti odgojno-obrazovnih sadraja iz razliitihodgojno-obrazovnih podruja ili predmeta, te razmjenom miljenja o metodama, sredstvimapouavanja i mogunostima organizacije nastave.

Kvalitetno odgojno-obrazovno djelovanje predkolske ustanove i kole podrazumijeva redovitu itrajnu suradnju s roditeljima i skrbnicima u smislu jasno podijeljene odgovornosti glede ostvarivanjaciljeva odgoja i obrazovanja u koli.


33/296


34/296


35/296

STRUKTURANACIONALNOGAOKVIRNOGA KURIKULUMA

ZA PREDKOLSKI ODGOJI OBRAZOVANJE TE OPE

OBVEZNO I SREDNJOKOLSKOOBRAZOVANJE

V.


36/296


37/296


Opi odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli

Opi odgoj i obrazovanje odnose se na osnovnokolsku razinu u cijelosti te na srednjokolsku razinuu omjeru koji ovisi o vrsti kole. Opi odgoj i obrazovanje u osnovnoj i srednjoj koli ine jednucjelinu. Budui da za stjecanje temeljnih kompetencija nije dostatno osmogodinje ope obrazovanje,Nacionalnimse okvirnim kurikulumom, uz osmogodinje ope obrazovanje, propisuje i zajednika

opeobrazovna jezgra u srednjim strukovnim i umjetnikim kolama te zajednika jezgra za svegimnazije.

Opeobrazovna jezgra u srednjim strukovnim i umjetnikim kolama predstavlja minimalno opeobrazovanje koje je kola duna osigurati uenicima. Obvezni minimum opeobrazovnih sadrajaza stjecanje temeljnih kompetencija u tim kolama iznosi 60% strukovnoga, odnosno umjetnikogakurikuluma u prvomu razredu i 40% strukovnoga, odnosno umjetnikoga kurikuluma u drugomurazredu. U zavrnim razredima trogodinjih i etverogodinjih strukovnih kola udio opeobrazovnihsadraja u strukovnomu kurikulumu ovisi o strukturi kompetencija definiranih strukovnomkvalifikacijom. Udio opeobrazovnih sadraja ovisi i o stupnju razvoja uenikovih sposobnosti,uenikovim sklonostima, te procjeni nastavnika o sposobnostima pojedinih uenika za nastavakobrazovanja.

Gimnazije kao opeobrazovne srednje kole u cijelosti imaju opeobrazovnikurikulum. Zbog togaje u njima ope obrazovanje ire i dublje od obveznoga opega obrazovanja strukovnih kola.Nacionalni okvirni kurikulum odreuje zajedniku jezgru za sve gimnazije. Ovisno o tipu gimnazije,ona se produbljuje i proiruje novim sadrajima, predmetima i modulima.

2. Odgojno-obrazovni ciklusi

Odgojno-obrazovni ciklusi jesu odgojno-obrazovna razvojna razdoblja uenika koja ine jednucjelinu. Obuhvaaju nekoliko godina kolovanja tijekom odreene odgojno-obrazovne razine teimaju zajednike odgojno-obrazovne ciljeve, odnosno oekivanja tosve uenik treba postii uodreenomu razvojnomu ciklusu. Odgojno-obrazovni ciklusi temelje se na razvojnim fazamauenika.

Nacionalni okvirni kurikulumodreuje etiri odgojno-obrazovna ciklusa za stjecanje temeljnihkompetencija (slika 2). Oni su redom:

Prvi cikluskoji ine I., II., III. i IV. razred osnovne kole.

Drugi cikluskoji ine V. i VI. razred osnovne kole.

Trei cikluskoji ine VII. i VIII. razred osnovne kole.

etvrticiklus odnosi se na I. i II. razred srednjih strukovnih i umjetnikih kola, dok u gimnazijamaobuhvaa sva etiri razreda. Treba imati na umu da se u srednjim strukovnim i umjetnikimkolama opeobrazovni sadraji mogu pouavati i u zavrnim razredima, ovisno o profilu ipotrebama kole, odnosno uenika.

etvrti se ciklus ujedno odnosi i na stjecanje najnie razine strukovne kvalifikacije, to znai da uenikmoe stei prvu kvalifikaciju u dobi od 16 godina.


38/296


NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM ZA STJECANJE TEMELJNIH KOMPETENCIJA

KOLSKIKURIKULUM

NOK

6/7

9/10

11/12

14/15

16/17

I. razred

I. ciklus

II. ciklus

III. ciklus

IV. ciklusSrednja

kola

Osnovnakola

Dravna matura

III. razred

IV. razred

II. razred

III. razred

IV. razred

V. razred

VI. razred

VII. razred

VIII. razred

I. razred

II. razred

Slika 2.Odgojno-obrazovni ciklusi za stjecanje temeljnih kompetencija

Odgojno-obrazovni ciklusi ponajprije slue za kurikulumsko planiranje i programiranje odgojno-obrazovnih podruja i predmetnih kurikuluma vodei se naelima meusobne povezanosti i smisleneusklaenosti te jasnim optereenjem uenika tijekom odreenoga obrazovnoga ciklusa, odnosnojedne kolske godine u jezgrovnomu, razlikovnomu (diferenciranomu) i kolskomu kurikulumu.Kurikulumsko programiranje podrazumijeva uvaavanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih

tema. Kurikulumsko planiranje i programiranje pretpostavlja uvaavanje uenikova angairanja ukoli (kolski rad) i kod kue (domai rad).

U srednjemu strukovnomu obrazovanju odgojno-obrazovni ciklusi nastavljaju se ovisno o razini istandardu kvalifikacije. Trogodinji strukovni kurikulumi mogu initi jedan ciklus (tri godine), a moguiniti dva ciklusa (shematski: 2 + 1). etverogodinji opeobrazovni kurikulumi ili strukovni kurikulumiinit e dva ciklusa (shematski: 2 + 2). Pojedini strukovni kurikulumi zbog sloenosti kvalifikacijemogu biti i dulji od etiri godine.

Za kurikulume umjetnikih kola vrijede isti odgojno-obrazovni ciklusi i ista kurikulumska struktura.

Ope obrazovanje za temeljne kompetencije koje se stjee u osnovnoj i srednjoj koli slui kao

opeobrazovna osnova za stjecanje strukovnih i umjetnikih, kao i obrtnikih kvalifikacija i zanimanja.

3. Struktura Nacionalnoga okvirnoga kurikulumau osnovnoj i srednjoj koli

Vodei se znanstvenim istraivanjima, suvremenim obrazovnim pravcima te polazei od odredabaStrategije za izradbu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predkolski odgoj, ope obvezno i srednjokolsko

obrazovanje(2007.), Mjera za uvoenje obveznoga srednjega obrazovanja u RH(2007.) i l. 27.Zakonao odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli(2008.) Nacionalni okvirni kurikulumpretpostavljakurikulumsku strukturu jednaku u osnovnoj i srednjoj koli. On se sastoji od jezgrovnoga,diferenciranoga (razlikovnoga) i kolskoga kurikuluma (slika 3).


39/296


JEZGROVNI KURIKULUMRAZLIKOVNI

(DIFERENCIRANI) KURIKULUMKOLSKI KURIKULUM

MEUPREDMETNE TEME proteu se kroz sve nastavne predmete jezgrovnoga i razlikovnoga kurikulumate kroz kolske kurikulume, ili se programiraju kao posebni nastavni predmeti ili moduli u dijelu kolskogakurikuluma

odnosi se na sve uenike

jednak je i obvezan za sveuenike, izuzev uenika stekoama

ocjenjuje se brojanomocjenom

jedan ili vie izbornihnastavnih predmetaponuenih na nacionalnoji/ili kolskoj razini

ini dio obrazovnogastandarda uenika

ocjenjuje se brojanomocjenom

fakultativni nastavni predmeti dodatna i dopunska nastava

izvannastavne aktivnosti

projekti

ekskurzije i druge ponudekole

moe se ocjenjivati (brojanoili opisno), ali ne mora

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI

Slika 3. Struktura nacionalnoga kurikuluma u osnovnoj i srednjoj koli

Osnovna kola

Jezgrovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli obvezan je i zajedniki svimuenicima, izuzev uenika s tekoama.

Diferencirani ili razlikovni dio za stjecanje temeljnih kompetencija u osnovnoj koli skup je izbornihnastavnih predmeta koji se uenicima nudi na nacionalnoj i/ili kolskoj razini. Jezgrovni i diferencirani(razlikovni) kurikulum ine obrazovni standard uenika. Prema tome, optereenje uenikadiferenciranim kurikulumom jednako je za sve uenike. Diferencirani dio za sve je uenike obvezan,ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u kolsku svjedodbu.

kolski kurikulum odnosi se na naine na koje kole implementiraju kurikulumski okvir uzimajui uobzir odgojno-obrazovne potrebe i prioritete uenika i kole te sredine u kojoj kola djeluje. Izraujese u suradnji s djelatnicima kole, uenicima, roditeljima i lokalnom zajednicom. kolski kurikulumse odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta, modula i drugih odgojno-obrazovnihprograma, realizaciju dodatne i dopunske nastave, projekte kole, razreda, skupine uenika, ekskurzije,izlete, izvannastavne i izvankolske aktivnosti. Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni. Meutim,

ako se kolski kurikulum odnosi na stjecanje odreenih kompetencija u vidu fakultativnoga predmeta,dodatne nastave (primjerice, uenje stranoga jezika) ili druge ponude ueniku (primjerice, posebankurikulum za darovitoga uenika), odreene aktivnosti (primjerice, poduzetniko uenje), onda seuenikovo postignue moe vrjednovati opisnom ili brojanom ocjenom. Ova je ocjena izvanuenikoga standarda i moe se upisati u dodatak svjedodbi ako je transparentno objavljena kaoponuda na poetku kolske godine.

kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti koje ekola programski razraditi i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim mogunostima uenikate o mogunostima kole, a posebice o optimalnome optereenju uenika.

kolski kurikulumi se objavljuju na poetku kolske godine kako bi s njima pravovremeno bili upoznatiuenici i roditelji, obrazovna politika, lokalna zajednica i ira javnost.


40/296


Strukovno obrazovanje

Jezgrovni dio strukovnoga kurikuluma obuhvaa ukupnost njegova opeobrazovnoga i obveznogastrukovnoga dijela. Opeobrazovni dio u dvogodinjemu e obrazovnom ciklusu biti minimalan, arazmjerno sloenosti kvalifikacije bit e povean i produbljen.

Diferencirani (razlikovni) dio strukovnoga kurikuluma ini skup izbornih opeobrazovnih i strukovnih

nastavnih predmeta koji se uenicima nude na nacionalnoj i/ili kolskoj razini. Bitno je voditi raunada je optereenje uenika strukovnih kola razlikovnim kurikulumom jednako za sve uenike.Razlikovni je dio za sve uenike obvezan, ocjenjuje se brojanom ocjenom i unosi u kolskusvjedodbu.

kolski se kurikulum odnosi na ponudu fakultativnih nastavnih predmeta i/ili modula i drugihodgojno-obrazovnih programa, realizaciju dodatne i dopunske nastave, projekata kole, razrednogaodjela ili, skupine uenika, realizaciju ekskurzija, izleta, izvannastavnih i izvankolskih aktivnosti.Programi kolskoga kurikuluma nisu obvezni.

Dodatna nastava kao dio kolskoga kurikuluma moe se organizirati za uenike koji namjeravaju

nastaviti obrazovanje na razini visokokolskoga obrazovanja, pa e tijekom dodatne nastave obavljatipripreme za dravnu maturu. kolski kurikulum se odnosi i na stjecanje odreenih kompetencija uvidu fakultativnoga predmeta. Fakultativni predmet moe biti svaki nastavni predmet koji programskiini produbljeniji i proireniji sadraj od dijela koji se nalazi u jezgrovnomu i diferenciranomu(razlikovnomu) kurikulumu. kolski kurikulum moe biti poseban kurikulum za darovitoga uenika.On moe biti odreena aktivnost koja proizlazi iz profila kole (primjerice, voenje vjebeniketvrtke). Uenikovo postignue tijekom sudjelovanja u kolskomu kurikulumu ne mora se, ali i moe,vrjednovati opisnom ili brojanom ocjenom. Ocjena iz kolskoga kurikuluma izvan je obrazovnogastandarda uenika odreenoga razreda i upisuje se u dodatak svjedodbi.

kolski kurikulum pretpostavlja izradbu izvannastavnih i izvankolskih programa i aktivnosti koje ekola programski i planski razraditi i uskladiti vodei rauna o sklonostima i razvojnim mogunostimauenika te o mogunostima kole.

Uenik srednje strukovne kole zavrava srednjokolsko obrazovanje obranom zavrnoga rada.Izradba zavrnoga rada dio je uenikoga optereenja koje ulazi u jezgrovni i diferencirani (razlikovni)kurikulum.

U srednjoj strukovnoj koli uenicima se osigurava prohodnost k visokokolskoj razini pristupanjempolaganju ispita dravne mature. Ispit dravne mature polae se na nacionalnoj razini premaPravilniku o polaganju dravne mature, a zavrni se rad izrauje u koli prema Pravilniku o izradbi iobrani zavrnoga rada.

Priprema uenika srednje kole za polaganje ispita dravne mature, koji pohaaju strukovnekurikulume u najmanje etverogodinjem trajanju, provodi se neprekidno kroz jezgrovni, diferencirani(razlikovni) i kolski kurikulum. Razlikovni i kolski kurikulum omoguuju svakomu ueniku stjecanjeirih, dubljih i specifinih znanja i razvoj sposobnosti prema njegovim razvojnim mogunostima teosobnim sklonostima.

Nacionalni okvirni kurikulumpredvia praenje i prepoznavanje uenika trogodinjih strukovnihkola koji postiu vie od prosjenih postignua, a ujedno pokazuju zanimanje za nastavakobrazovanja. Zato je tim uenicima potrebno prilagoditi izborne i fakultativne nastavne predmetekao oblik dodatne nastave ili kao dio kolskoga kurikuluma, ime e im se omoguiti stjecanje irihi dubljih znanja i razvijanje sposobnosti koje odgovaraju zahtjevima ispita dravne mature, odnosnozahtjevima uspjenoga nastavka obrazovanja.


41/296


Srednje kole opeobrazovnoga smjera gimnazije

U srednjim kolama opeobrazovnoga smjera jezgrovni je dio jednak za sve uenike, a diferencirani(razlikovni) omoguuje profiliranje uenika prema posebnostima pojedinoga gimnazijskoga smjera(opega, jezinoga, klasinoga, matematikoga, portskoga i dr.), kao i kolski kurikulum.

U gimnazijama i etverogodinjima srednjim kolama, tj. viim razredima srednje kole, sadraji e

se strukturirati po nastavnim predmetima (primjerice: matematika, kemija, fizika, povijest, hrvatskijezik itd.).

Uenik gimnazije zavrava srednjokolsko obrazovanje polaganjem ispita dravne mature. Pripremauenika srednje kole za polaganje ispita dravne mature neprekidan je rad koji se planira i ostvarujeopeobrazovnim kurikulumom u gimnazijama.

4. Izborni i fakultativni (neobvezni) predmeti

Zbog usklaivanja obrazovnoga standarda za sve uenike osnovne kole, potrebno je ujednaiti ioptereenje uenika. Stoga se predvia uvoenje alternativnoga izbornoga predmeta kojiomoguuje stjecanje temeljnih etiko-moralnih kompetencija i osnovnoga znanja o religiji za oneuenike koji ne upisuju konfesionalni Vjeronauk.

Dok je izborni predmet obvezni nastavni predmet koji ulazi u obrazovni standard uenika, fakultativninastavni predmet je onaj predmet koji uenik izabire iz ponude nastavnih predmeta/modula ukolskom kurikulumu i nije obvezan. Za razliku od izbornoga, fakultativni predmet ne treba imatialternativni nastavni predmet, nego predstavlja jedinstvenu ponudu.

Fakultativni nastavni predmeti mogu biti, primjerice, Profesionalna orijentacija i vlastita budunost,Informacijsko-komunikacijska tehnologija, Graanski odgoj i obrazovanje, Kultura govora i sluanja,Govornitvo, Medijska kultura, Hrvatska tradicijska kultura, Arhitektura, Okoli i kulturna batina,Dramski odgoj, Prevencija ovisnosti, Domainstvo, Runi rad, klasini i strani jezici te mnogi drugikoje kola moe programski izraditi te ih ponuditi uenicima, vodei rauna o njihovim potrebama,o opeobrazovnim vrijednostima i ciljevima te temeljnim kompetencijama. kole mogu samostalnokreirati i druge nastavne predmete, module, projekte i aktivnosti.

Nacionalni okvirni kurikulumdonosi samo okvirnu predmetnu strukturu odreenih odgojno-obrazovnih podruja. Precizna predmetna struktura nacionalnoga kurikuluma, tj. popis obveznihpredmeta koji ini jezgrovni kurikulum i popis izbornih predmeta koji ini diferencirani (razlikovni)

kurikulum, kao i nastavni predmeti i moduli kolskoga kurikuluma odredit e se u sljedeemu korakuizradbe nacionalnoga kurikuluma nakon izradbe odgojno-obrazovnoga plana, odnosno optimalnogaoptereenja uenika.


42/296


43/296

MEUPREDMETNETEME

VI.


44/296


Planiranje i ostvarivanje meupredmetnih ili interdisciplinarnih tema pridonose meusobnomupovezivanju odgojno-obrazovnih podruja i nastavnih predmeta u skladnu cjelinu. Njima serazvijaju razliite temeljne kompetencije uenika.Meupredmetne su teme obvezne u svim nastavnim predmetima i svi nositelji odgojno-obrazovnedjelatnosti u koli obvezni su ih ostvarivati. Zato je vano voditi rauna o njima tijekom kurikulumskogaprogramiranja u jezgrovnome i razlikovnome dijelu.

kole imaju mogunost razraivati predloene meupredmetne teme i osmisliti naine na koje eih ostvariti. Meupredmetne teme kole mogu ostvariti na vie naina. Uinkovitost razvojameupredmetnih kompetencija uenika vea je kada se, osim ugradbe u pojedine predmete,ostvaruju zajednikim projektima ili modulima. U Nacionalnomu okvirnomu kurikulumunavodi seopis njihove svrhe i vanosti za ostvarivanje ciljeva nacionalnoga kurikuluma te njihovi opi ciljevi.

Nacionalni okvirni kurikulum predvia da se u osnovnim i srednjim kolama ostvaruju ovemeupredmetne teme ili interdisciplinarni sadraji i/ili moduli:

Osobni i socijalni razvoj

Zdravlje, sigurnost i zatita okolia

Uiti kako uiti

Poduzetnitvo

Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije

Graanski odgoj i obrazovanje.

1. Osobni i socijalni razvoj

Opis meupredmetne teme

Svrha je pouavanja osobnoga i socijalnoga razvoja osposobiti uenike da prepoznaju i kritikiprocjenjuju vlastite i drutvene vrijednosti kao bitne initelje koji utjeu na njihovo vlastito miljenjei djelovanje, da razviju odgovornost za vlastito ponaanje i ivot, pozitivan odnos prema drugima ikonstruktivno sudjeluju u drutvenomu ivotu. Odgoj i obrazovanje za osobni i socijalni razvoj

omoguuje uenicima izgraivanje komunikacijskih, organizacijskih i socijalnih vjetina i sposobnosti,jaanje samopotovanja, stjecanje vjetina suradnje u meukulturnim situacijama i izgraivanjezrelih stavova o drugima i sebi. Takoer im omoguuje razvoj sposobnosti potrebnih za izraavanjei zadovoljavanje njihovih vlastitih potreba i sklonosti, procjenu vlastitih sposobnosti, donoenjeodluka i suradnju s drugima.

Ciljevi meupredmetne teme

Uenici e:

razviti samopouzdanje i sigurnost u osobne sposobnosti i identitet

razviti organizacijske sposobnosti za donoenje odluka, postavljanje ciljeva, rjeavanje problema,planiranje i voenje


45/296


stei vjetine razvijanja dobrih odnosa s vrnjacima, razumijevanja poloaja i miljenja drugihuenik radi ire prihvaenosti u drutvu

razviti suradniko uenje prihvaajui uzajamnu komunikaciju, rjeavanje problema raspravom,razgovorom i dijalogom

razviti sposobnost uvianja posljedica svojih i tuih stavova i postupaka

prihvaati pravila suradnikih odnosa u skupini, solidarnosti, uljudnoga ponaanja, uzajamnogapomaganja i prihvaanja razliitosti

odgovorno izvravati preuzete zadatke

razviti sposobnost javnoga nastupanja i govorenja pred drugima (u skupini, razredu, skupovimai sl.).

2. Zdravlje, sigurnost i zatita okolia


Meupredmetnom temom Zdravlje, sigurnost i zatita okolia u svim se odgojno-obrazovnimpodrujima promie i osigurava razvoj pozitivna i odgovorna odnosa uenika prema svojemu zdravljui sigurnosti, zdravlju i sigurnosti drugih te zatiti okolia i odrivu razvoju. Podrazumijevaju se svividovi zdravlja: tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalno zdravlje. Uenike se potie na trajnousvajanje zdrava ivotnoga stila zdrave i uravnoteene prehrane, pravilnih higijenskih navika, stalnei primjerene tjelesne aktivnosti te odgovorna odnosa prema sebi, drugima, izgradnji partnerskihodnosa, spolnosti, prenosivim bolestima i dr.

Odgoj i obrazovanje za sigurnost uenicima pomae osvijestiti i procijeniti rizike i mogue opasnostite posljedice rizinoga ponaanja u razliitim podrujima njihova ivota: u prometu, pri upravljanjunovcem, pri rukovanju razliitim alatima, opremom i tvarima, kako u svakodnevnomu radu, tako uodnosima s drugim ljudima i slino. Osposobljava ih se za donoenje odgovornih i osvijetenihodluka i poduzimanje primjerenih sigurnosnih i zatitnih radnja u raznolikim poznatim i nepoznatimsituacijama.

Odgojem i obrazovanjem za zatitu okolia i odrivi razvoj uenici otkrivaju i uspostavljaju viestrukei raznolike odnose izmeu prirodnih, drutvenih, gospodarskih i kulturnih dimenzija okolia. Razvijajurazumijevanje za sloenost problema to ih u odnosu na okoli donose promijenjeni uvjeti ivotate drutveni, gospodarski i tehnoloki razvoj. Uenici izgrauju pozitivan sustav vrijednosti u odnosuna potrebu ouvanja kvalitete okolia te racionalno koritenje prirodnih izvora. Osobito usvajajuvrijednosti kao to su obzirnost, umjerenost, tedljivost, solidarnost i potovanje samih sebe i drugihljudi, prirode, okolia te njihovih izvora i zaliha za sadanje i budue narataje, bioloke i kulturneraznolikosti te planeta Zemlje u cijelosti.


Uenici e:

usvojiti zdrav nain ivota i razumjeti kako prehrana, tjelesna aktivnost i odluke o vlastitomponaanju i odnosima s drugim ljudima utjeu na tjelesno, mentalno, emocionalno i socijalnozdravlje


46/296


donositi osvijetene i odgovorne odluke i razumjeti posljedice svojega izbora

razviti samopotovanje i samopouzdanje te razviti i odrati pozitivne, potovanjem ispunjeneodnose s razliitim ljudima u raznolikim situacijama, ukljuujui posao, dom i iru zajednicu

stei znanje i razumijevanje sigurnosnih i zatitnih mjera i radnja u razliitim situacijama te razvitivjetine sigurnoga ponaanja i postupanja

biti osposobljeni za prepoznavanje, procjenu i upravljanje rizicima i opasnostima u razliitimsituacijama

pravovremeno, pribrano i osvijeteno postupati u razliitim kriznim situacijama, pruajui pomosebi i drugima te znajui kome se i kako obratiti za strunu pomo

razviti odgovoran odnos prema ouvanju kvalitete okolia i njegovih izvora i zaliha, zasnovanna razumijevanju utjecaja razliitih imbenika na promjene u okoliu ili njegovo unitavanje.

3. Uiti kako uiti


Svrha je razvoja kompetencije Uiti kako uiti osposobiti uenike za uinkovitu organizaciju iupravljanje vlastitim uenjem te razviti pozitivan stav prema uenju. Kompetencija uiti kako uitiosnova je za cjeloivotno uenje i znaajna za daljnji obrazovni i profesionalni razvoj uenika. Onaukljuuje ove elemente: osposobljenost za organiziranje i praenje usvajanja, obrade i vrjednovanjanovoga znanja, vjetina, sposobnosti i stavova te njihove primjene u razliitim situacijama. Onatakoer ukljuuje znanje o strategijama i metodama uenja, osposobljavanje uenika za

procjenjivanje i odabiranje strategija i metoda uenja koje mu najbolje odgovaraju, osposobljavanjeuenika za preuzimanje odgovornosti za vlastito uenje te donoenje odluka o vlastitomuobrazovnom putu.


Uenici e:

razlikovati injenice od miljenja

znati postavljati bitna i na problem usmjerena pitanja, traiti, procijeniti pouzdanost i sluiti seinformacijama iz razliitih izvora (rjenici, atlasi, enciklopedije, internet i ostali mediji)

stei vjetine suradnje s drugima, znati raspravljati o temama i problemima s drugima i doi dozajednikih rjeenja

stei znanja i vjetine te razviti sposobnosti planiranja, organiziranja i upravljanja vlastitimuenjem, posebice vremenom

znati odabrati odreene tehnike i strategije uenja te procijeniti jesu li one dobre za uenike

razviti pozitivan stav prema stjecanju novoga znanja i prema uenju openito

biti osposobljeni za primjenu steenoga znanja i vjetina u razliitim situacijama

preuzeti odgovornost za vlastito uenje i uspjeh postignut uenjem.


47/296


4. Poduzetnitvo


Osnovni cilj razvoja poduzetnike kompetencije uenika jest razvoj osobina linosti te znanja,

vjetina, sposobnosti i stavova potrebnih za djelovanje pojedinca kao uspjene poduzetne osobe.Poduzetnika kompetencija ukljuuje razvoj uenika kao poduzetnih, kreativnih i samostalnih osobaspremnih na prihvaanje promjena i preuzimanje rizika, kao pojedinaca s razvijenim socijalnim ikomunikacijskim sposobnostima i temeljnim znanjima iz podruja gospodarstva i voenja poslova,te podruja obrta. U osnovi razvoja poduzetnike kompetencije, kao meupredmetne teme kojase razvija u svim predmetima, jest razvoj poduzetne i inovativne osobe osposobljene za uoavanjeprilika u kojima svoje ideje moe pretvoriti u djelo u razliitim situacijama: obrazovanju, radu i ivotuopenito.


Uenici e:

biti osposobljeni za postavljanje, vrjednovanje i ostvarivanje osobnih ciljeva

biti poduzetni, inovativni i kreativni

uinkovito rjeavati probleme

znati planirati svoj rad i ostvarivati planove

razviti inicijativnost, ustrajnost u aktivnostima, posebno u uenju

biti osposobljeni za prilagoavanje novim situacijama, idejama i tehnologijama razviti stvaralaki pristup prema izazovima i promjenama, stresovima i sukobima te natjecanju

razviti vjetine vrjednovanja drugih i samovrjednovanja te kritikoga odnosa prema vlastitomuuspjehu, odnosno neuspjehu

razviti samostalnost, samopouzdanje i osobni integritet

upoznati radni ivot i zanimanja u neposrednoj okolini i drutvu

stei temeljna znanja u podruju gospodarstva i voenja poslova

osvijestiti vanost i mogunosti samozapoljavanja.

5. Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije


Informacijska i komunikacijska tehnologija ima mogunosti najsuvremenijega dostupnoganastavnoga pomagala i sredstva u svim odgojno-obrazovnim podrujima. Mogunostima

multimedijskih prikaza i pristupa raunalnim mreama, osobito internetu, omoguuje trenutanipristup golemu i brzo rastuemu broju informacija iz cijeloga svijeta omoguujui ujedno i njihovopretraivanje. Uz to, pridonosi razvoju uenikih sposobnosti samostalnoga uenja i suradnje s


48/296


drugima te njihovih komunikacijskih sposobnosti. Pridonosi razvoju pozitivnoga odnosa premauenju, unaprjeenju naina na koji uenici prikazuju svoj rad te njihovim pristupima rjeavanjuproblema i istraivanju. Isto tako uinkovita i racionalna primjena informacijske i komunikacijsketehnologije u razliitim situacijama daje bitan prinos razumijevanju temeljnih koncepata u podrujutehnike i informatike.

Stoga je odgovarajui pristup informacijskoj i komunikacijskoj tehnologiji nuno omoguiti svim

uenicima. Oni se tom tehnologijom trebaju sluiti u svim predmetima i tako dobiti mogunost zaistraivanje i komunikaciju u lokalnoj sredini, ali i ire, kako bi stekli vjetine razmjene ideja i podjelerada sa suradnicima te pristupa strunim sadrajima razliitim nainima.


Uenici e:

biti osposobljeni za prepoznavanje i izbor informacija potrebnih za odreene situacije tevrjednovati odgovarajue izvore informacija

biti osposobljeni prikazati informacije na jasan, logian, saet i precizan nain

razlono i uinkovito rabiti informacijsku i komunikacijsku tehnologiju za:

o traenje i prikupljanje podataka te njihovu pohranu, pretraivanje, obradbu i organizaciju

o analizu i sintezu strukturiranih informacija

o istraivanje, modeliranje i simuliranje razliitih procesa i pojava u prirodi i drutvu

o rjeavanje problema u razliitim situacijama

o stvaranje i prikazivanje vlastitih ideja i materijala

o uinkovito samostalno uenje sluei se raunalom kao medijem

o komunikaciju i suradnju s drugima razviti svijest o primjeni informacijske i komunikacijske tehnologije u drutvu i njezinim

posljedicama

razviti kritian i misaon stav o pitanjima vezanima za valjanost i pouzdanost dostupnih informacijate o pravnim i etikim naelima interaktivnoga koritenja tehnologijama informacijskoga drutva.

6. Graanski odgoj i obrazovanje


Suvremene demokracije trebaju radne, obavijetene i odgovorne graane, odnosno dravljane.Svrha je pouavanja meupredmetne teme Graanski odgoj i obrazovanje pridonijeti osposobljenostiuenika za aktivno i uinkovito obavljanje graanske uloge. Meu znaajnije elemente ovemeupredmetne teme ubrajaju se znanja, vjetine, sposobnosti i stavovi koji razvijaju demokratskusvijest uenika i potiu ih na aktivno i uinkovito sudjelovanje u razvoju demokratskih odnosa ukoli, lokalnoj zajednici i drutvu, pridonose razvoju vlastitoga identiteta, boljemu upoznavanju ipotovanju drugih te senzibiliziraju i osvjeuju uenike za rjeavanje globalnih problema na naelima

demokracije, posebice pravednosti i mirotvorstva.Boljim upoznavanjem sebe i svoje uloge u razvoju drutva te prihvaanjem razliitosti drugih, uenicirazvijaju samostalnost, osobni integritet te pozitivan odnos s drugim uenicima i okolinom.


49/296


Objedinjujuim temama graanskoga odgoja i obrazovanja unaprijedit e se suradnja kole, obitelji,lokalne zajednice i drutva.


Uenici e: stei znanja i razviti svijest o vanosti demokratskih naela, institucija i procesa u vlastitomu

drutvu, Europi i na globalnoj razini

razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralako i uinkovito sudjelovanje u ivotu kole ineposredne zajednice u kojoj ive

razviti pozitivan stav i zanimanje za stvaralako i uinkovito sudjelovanje u drutvenomu ivotukao odrasli graani

razviti svijest o pravima, dunostima i odgovornostima pojedinca, jednakopravnosti u drutvu,potivanju zakona, toleranciji prema drugim narodima, kulturama i religijama te razliitosti

miljenja

biti osposobljeni za kritiko prosuivanje drutvenih pojava

biti osposobljeni za uporabu i procjenu razliitih izvora informiranja pri donoenju odluka iprihvaanju obveza.


50/296


51/296

PREDKOLSKIODGOJ

I OBRAZOVANJE

VII.


52/296


1. Svrha i vanostpredkolskoga kurikuluma

Temeljna uloga predkolskoga odgoja i obrazovanja odnosi se na stvaranje uvjeta za potpun i skladanrazvoj djetetove osobnosti, doprinos kvaliteti njegova odrastanja i, posredno, kvaliteti njegovaobiteljskoga ivota. Svrha je predkolskoga odgoja i obrazovanja osigurati takve uvjete koji jame

razvoj svih sposobnosti svakoga djeteta te osiguravaju jednake mogunosti svoj djeci. U ustanovamapredkolskoga odgoja i obrazovanja stvaraju se materijalni i kadrovski uvjeti te drutveno okrujeza kvalitetan ivot djeteta.

Nacionalni okvirni kurikulum pretpostavlja stvaranje uvjeta za cjelovit razvoj djeteta u ustanovamapredkolskoga odgoja i obrazovanja, potujui pritom razvojne i druge imbenike (osobne potrebe,obitelj, zajednica, vrijednosti, prava i sl.). Na taj se nain potie razvoj kompetencija koje su nunepojedincu za snalaenje i aktivno sudjelovanje u svakodnevnomu osobnomu te kasnijeprofesionalnomu i drutvenomu ivotu. Nizom aktivnosti i poticaja stvaraju se osnove za razvijanjesvih djetetovih sposobnosti kako za uenje, tako i za njegovu samostalnost u uenju.

Djetetova sadanja i budua dobrobit svrha je djelovanja svih izravnih i neizravnih sudionika odgoja

i obrazovanja. Odgojno-obrazovno djelovanje razliitih sudionika odgoja, osobito roditelja iodgojitelja, zahtijeva njihovo meusobno razumijevanje i suradnju ime se ostvaruju jedinstvenoshvaeni i prihvaeni bitni ciljevi odgoja i obrazovanja prema potrebama i razvojnim mogunostimadjeteta.

2. Strukturapredkolskogakurikuluma

Temeljna struktura predkolskoga kurikuluma podijeljena je na tri velika potpodruja u kojima dijetestjee kompetencije:

ja (slika o sebi)

ja i drugi (obitelj, druga djeca, ua drutvena zajednica, vrti i lokalna zajednica)

svijet oko mene (prirodno i ire drutveno okruje, kulturna batina, odrivi razvoj).

U svakom potpodruju odreuju se sadraji koji povezuju pedagoke i psiholoke dimenzije odgojno-obrazovnoga procesa. Prema uvjetima, sadrajima i aktivnostima neposrednoga odgojno-obrazovnoga rada ostvaruju se ciljevi kojima se potie cjelokupan tjelesni, intelektualni, psihofiziki,emocionalni, moralni i duhovni razvoj djeteta.

Podruja kompetencijskih dimenzija

Temeljna znanja:usvajanje i praktina uporaba pojmova i predodaba kojima dijete razumijei objanjava sebe, svoje ponaanje i izbore, odnose s drugim osobama u svom okruenju te sasvijetom u kojem ivi i koji ga okruuje. Oekuje se da dijete usvoji informacije, tj. izgradi znanjakoja mu omoguavaju nesmetanu komunikaciju s vrnjacima i odraslima, te meudjelovanjesa sadrajima uenja, osiguraju mu kvalitetnu prilagodbu trenutanomu okruenju te gakvalitetno osposobe za izazove koji ga oekuju kao to je, primjerice, polazak u kolu.

Vjetine i sposobnosti: stjecanje i razvoj vjetina uenja, povezivanja sadraja, logikogamiljenja, argumentiranja, zakljuivanja i rjeavanja problema; sposobnost propitivanja vlastitihideja i zamisli djeteta te argumentirano iznoenje vlastitih naina razmiljanja; sposobnost


53/296


54/296


55/296

ODGOJNO-OBRAZOVNAPODRUJA OPEGA

OBVEZNOGAI SREDNJOKOLSKOGA

OBRAZOVANJA

VIII.


56/296


Interdisciplinarni pristup i meupredmetno povezivanje omoguuju cjelovit (holistiki) pristuprazvoju uenikih kompetencija. Ovaj se trend oituje u sve izraenijem strukturiranju kurikulumau ira odgojno-obrazovna podruja te oblikovanju meupredmetnih tema. Uvoenje odgojno-

obrazovnih podruja, tj. povezanih cjelina srodnih predmeta i meupredmetnih tematskih cjelina,omoguuje ne samo stjecanje novih kompetencija, nego i uinkovitije planiranje i bolju konceptualnupovezanost odgojno-obrazovnih sadraja. Odgojno-obrazovna podruja i meupredmetne temetakoer omoguuju uenicima da probleme o kojima ue sagledavaju s motrita razliitih disciplinaodnosno predmeta.

Nacionalni okvirni kurikulum ukljuuje ova odgojno-obrazovna podruja:

jezino-komunikacijsko podruje

matematiko podruje

prirodoslovno podruje

tehniko i informatiko podruje

drutveno-humanistiko podruje

umjetniko podruje

tjelesno i zdravstveno podruje.

Odgojno-obrazovna podruja u Nacionalnomu okvirnomu kurikulumu izraavaju i odreuju temeljnekompetencije uenika u svakom pojedinom podruju. Temeljne kompetencije uenika izraene suu oekivanim uenikim postignuima ili odgojno-obrazovnim ishodima koji predstavljaju jasnoiskazana oekivana znanja, vjetine, sposobnosti i stavove koje uenici trebaju stei i moi pokazati

po zavretku odreenoga programa, odgojno-obrazovnoga ciklusa ili stupnja obrazovanja.U Nacionalnomu okvirnomu kurikulumuuenika oekivana postignua za svako odgojno-obrazovnopodruje odreena su na razini odgojno-obrazovnih ciklusa, ali ne i na razini pojedinoga razreda.Predmetni kurikulumi, odnosno njihovi ciljevi i oekivana uenika postignua, bit e razraeni zasvaki razred u skladu s razvojnim mogunostima uenika i optereenjem uenika. Odreivanjeuenikih postignua na razini podruja i odgojno-obrazovnih ciklusa olakava oblikovanje ciljevai uenikih postignua u predmetnim kurikulumima i njihovu razradbu po razredima. Odreivanjeuenikih postignua na razini podruja i ciklusa takoer omoguuje racionalnije strukturiranje iusklaivanje predmetne strukture u svakom pojedinom kurikulumskomu podruju.

Uza svako odgojno-obrazovno podruje stoji:

opis podruja, u kojem su definirani svrha i vanost podruja te njegov prinos opim ciljevima,naelima i vrijednostima Nacionalnoga okvirnoga kurikuluma

odgojno-obrazovni ciljevi podruja, u kojima su postavljeni opi ciljevi odgoja i obrazovanjauenika u tomu podruju

oekivana uenika postignua, odnosno oekivani odgojno-obrazovni ishodi za svako podrujei za svaki odgojno-obrazovni ciklus.

Predmetna struktura podruja bit e razraena po odgojno-obrazovnim ciklusima i razredima uzasebnom dokumentu.


57/296


1. Jezino-komunikacijsko podruje

OPIS PODRUJA

Osnovna je svrha jezino-komunikacijskoga podruja omoguiti uenicima stjecanje znanja, razvoj

vjetina i sposobnosti te usvajanje vrijednosti i stavova povezanih s jezikom, komunikacijom ikulturom. To znai da e uenici stei jezina i komunikacijska znanja, sposobnosti i vjetine nastandardnomu hrvatskomu i drugim jezicima, razvijati itateljske interese, literarne sposobnosti,potrebu za sadrajima medijske kulture te sposobnost kritikoga pristupa razliitim medijima injihovim sadrajima.

U okviru jezino-komunikacijskoga podruja pouavaju se i ue hrvatski kao materinski jezik, hrvatskikao drugi jezik, hrvatski kao strani jezik, jezici nacionalnih manjina, moderni strani jezici, klasinistrani jezici, hrvatski znakovni jezik i ostali jezici osoba s posebnim potrebama.

Jezik kao sredstvo izraavanja podloga je svim ostalim podrujima i predmetima tijekom odgoja iobrazovanja, esto jedini oblik kojim se uenicima posreduje sadraj nastavnoga predmeta te izravno

utjee na uspjeh u njihovu ovladavanju. U predmetima jezino-komunikacijskoga podruja jezik jeistovremeno i sadraj i sredstvo uenja i pouavanja. Ovladanost jezikom (poglavito materinskim,ali i drugim i stranima) temelj je za uenje tijekom cijeloga ivota.

Kao sredstvo izraavanja i sporazumijevanja jezik je osnova za intelektualni, moralni, emocionalni,duhovni, drutveni, estetski, kulturni i tjelesni razvoj pojedinca te njegovo snalaenje i napredovanjeu osobnomu ivotu i iroj zajednici te odgovorno djelovanje u drutvu i prirodi. Jezikom se izraavakulturno nasljee i prenosi kultura ivljenja, to ukljuuje i vrijednosti, norme i obiaje pojedinezajednice.

Potrebno je osvijestiti vanost poznavanja hrvatskoga jezika i znanja o njemu kao opega kulturnogadobra. Treba razvijati potovanje prema jeziku hrvatskoga naroda, njegovoj knjievnosti i kulturi teskrbiti o njima jer se tako pridonosi razvoju nacionalnoga identiteta.

Za govornike ostalih materinskih jezika vano je to isto osvijestiti za njihov jezik te osvijestiti nunostpotivanja hrvatskoga kao slubenoga i dravnoga jezika u Republici Hrvatskoj i ovladavanja njime.Takoer je bitno kod hrvatskih graana razvijati potovanje prema jezicima, knjievnostima ikulturama pripadnika svih naroda koji ive u Republici Hrvatskoj, Europi i svijetu.

Materinski jezik osnova je za ovladavanje drugim jezicima. Pouavanjem, uenjem i usvajanjemklasinih i modernih stranih jezika i upoznavanjem njihovih kultura iri se slika svijeta u skladu sopim kulturnim i civilizacijskim vrijednostima. Stjecanjem viejezine i meukulturne kompetencijerazvija se svijest pojedinca o potrebi ovladavanja drugim jezicima i upoznavanja njihovih kultura tepotie potivanje razliitosti i toleranciju.

ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI PODRUJA

Uenici e:

nauiti jezikom izraziti vlastite misli, osjeaje, ideje, stavove i prikladno jezino reagirati umeudjelovanju sa sugovornicima u razliitim situacijama razvijajui (samo)potovanje

stei potrebne razine sluanja, govorenja, itanja i pisanja kljune za uenje, rad i ivot, tj. razvitisposobnost komunikacije u razliitim situacijama

razumjeti kako jezik djeluje i ovladati potrebnim jezikoslovnim pojmovima, tekstnim vrstama i

stilovima razviti razumijevanje, zanimanje, potovanje i skrb za vlastiti jezik, kulturu i knjievnost, te za

kulture, knjievnosti i jezike drugih naroda u Hrvatskoj, Europi i svijetu


58/296


razvijati vlastito jezino stvaralatvo i istraivaku radoznalost propitivanjem, razumijevanjem irjeavanjem problema stjeui time samopouzdanje te zadovoljstvo radom i postignutimuspjehom

razumjeti razliite medijske jezike te ih uspjeno rabiti u uenju i komunikaciji, posebnoinformacijsko-komunikacijsku tehnologiju

znati pronalaziti razliite izvore informacija i koristiti se njima, procjenjivati njihovu pouzdanosti korisnost za prouavanje odreene teme, prepoznavati njihov kontekst i autorovu namjeru

osvijestiti povezanost unutar jezino-komunikacijskoga podruja i ostalih odgojno-obrazovnihpodruja stjeui temelje za cjeloivotno uenje.

OEKIVANA UENIKA POSTIGNUA PO OBRAZOVNIM CIKLUSIMA

A. HRVATSKI JEZIK

Prvi ciklusI. SLUANJE

1. Pripremanje za sluanje

Uenici e:

odabrati temu, oblik, izvore i namjenu za sluanje jednostavnih neknjievnih iknjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih

razlikovati spontano sluanje i sluanje s namjerom jednostavnih neknjievnih iknjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih, zbog vlastitoga zanimanja ipotrebe u svakodnevnomu ivotu

prepoznati i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih iknjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih.

2. Primjenjivanje strategija za sluanje

Uenici e:

odabrati i primijeniti temeljne kognitivne, metakognitivne i drutveno-afektivne strategije prije

sluanja i tijekom sluanja (i gledanja) jednostavnih neknjievnih i knjievnoumjetnikih tekstova,zadanih i samostalno odabranih

razlikovati i izdvojiti potrebne, bitne i zanimljive podatke u jednostavnim neknjievnim iknjievnoumjetnikim tekstovima, zadanima i samostalno odabranima

usvojiti i primijeniti temeljne strategije samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnojdidaktikoj situaciji i izvan nje.

3. Razumijevanje razliitih slunih predloaka(razliiti izvori: tradicionalni i elektroniki)

Uenici e: uoiti i izdvojiti kljune rijei, ideje i jezina obiljeja jednostavnih neknjievnih i

knjievnoumjetnikih tekstova, zadanih i samostalno odabranih


59/296


60/296


usvojiti i primijeniti temeljne strategije samostalnoga i suradnikoga uenja u meudjelatnojdidaktikoj situaciji i izvan nje.

3. Ostvarivanje govorenja

Uenici e:

oblikovati i izgovoriti jednostavne govorene cjeline, zadane i samostalno odabrane, popraeneprimjerenim neverbalnim elementima govorenja s obzirom na namjenu i sluatelja ili publiku

ovladati u govoru pravogovornom normom i rjenikom u skladu s dobi i neverbalnimelementima za izricanje jednostavnih govorenih cjelina, zadanih i samostalno odabranih, sobzirom na namjenu i sluatelja ili publiku.

4. Govorenje s potrebom i zadovoljstvom

Uenici e:

stei zanimanje, pozitivan odnos prema govorenju i kulturu govorenja u skladu s dobi u

meudjelatnoj didaktikoj situaciji i izvan nje

govorenjem izrei vlastito miljenje, doivljaj i stav u skladu s dobi

procijeniti i samoprocijeniti govorenje i prilagoditi ga sluatelju ili publici u razliitim situacijamai u skladu s dobi

preuzeti odgovornost za izgovoreno u razliitim situacijama i u skladu s dobi.

5. Upoznavanje i potivanje hrvatske kulture, kultura nacionalnihmanjina u Republici Hrvatskoj i drugih kultura

Uenici e: prepoznati i potovati obiljeja hrvatske, svoje i drugih kultura u svojemu bliemu okruju te ih

izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno

uoiti i prihvatiti razliitosti i vrijednosti hrvatske, svoje i drugih kultura u skladu s opeljudskimvrijednostima u svojemu bliemu okruju te ih izraziti govorenjem, verbalno i neverbalno.

III. ITANJE

1.

Documents

Nacionalni okvirni kurikulum, 2011