Nacionalno Izvjesce Istrazivanja Hrvatsku

Socijalna i ekonomska slika studentskog ivota u Hrvatskoj

Nacionalno izvjee istraivanja EUROSTUDENT za Hrvatsku

Institut za razvoj obrazovanjaZagreb 2011.

Naslov: Socijalna i ekonomska slika studentskog ivota u Hrvatskoj: nacionalno izvjee istraivanja EUROSTUDENT za Hrvatsku Izdava: Institut za razvoj obrazovanja, Preradovieva 33/I, 10000 Zagreb, Hrvatska, www.iro.hrZa izdavaa: Ninoslav ukanec, Institut za razvoj obrazovanjaIzvjee izradili: Mirna Cvitan, Ipsos PulsKarin Doolan, Institut za drutvena istraivanja, Centar za istraivanje i razvoj obrazovanjaThomas Farnell, Institut za razvoj obrazovanjaTeo Matkovi, Pravni fakultet Sveuilita u ZagrebuGlavni urednik: Thomas Farnell, Institut za razvoj obrazovanjaUredniki odbor: Luka Juro, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i portaNinoslav ukanec, Institut za razvoj obrazovanjaTomislav Vodika, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i portaRecenzija: Jasminka Ledi, Filozofski fakultet Sveuilita u Rijeci Lektura: Sven MarceliTisak i uvez: PrinteraGrafiko oblikovanje: KOKE: kreativna farmaNaklada: 500

Zagreb, 2011.

Publikacija je izdana u sklopu projekta Prema pravednom i transparentnom pristupu vi-sokom obrazovanju u Hrvatskoj (ACCESS), koji financira Europska komisija kroz program Tempus (broj ugovora o dodjeli financijske potpore: 158745-TEMPUS-1-2009-1-DE- TEM-PUS-SMGR).

Ova publikacija odraava iskljuivo stavove autora i Europska komisija nije odgovorna za nain na koji se mogu koristiti u njoj sadrane informacije.

CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 770023

ISBN 978-953-95614-2-8

Nositelji Projekt financiraju Partner

3

Predgovor..........................................................................................................................................................5Saetak i zakljuci...............................................................................................................................................6Uvod................................................................................................................................................................12Metodologija istraivanja i podaci o uzorku...........................................................................................................151. Demografske karakteristike studentskog tijela...................................................................................................2288% studenata studij upisuje studij prije dvadesete godine..........................................................................22Veinu studentskog tijela ine ene........................................................................................................2315% studenata ima fizike ili mentalne tekoe koje ih ometaju tijekom studija.................................................24 6% studenata su roditelji.....................................................................................................................29 2. Socijalni profil studenata.................................................................................................................................30Najveem broju studenata roditelji zaposleni puno radno vrijeme...................................................................30ime se bave roditelji studenata?...........................................................................................................32Nadzastupljena djeca bolje obrazovanih roditelja........................................................................................333. Pristup visokom obrazovanju............................................................................................................................38Veina studenata gimnazijalci................................................................................................................38 18% studenata imalo je prekide u kolovanju............................................................................................40Oko 46% studenata s radnim iskustvom prije upisa studija............................................................................41Tko namjerava nastaviti studij?..............................................................................................................424. Smjetaj.......................................................................................................................................................44Najvei broj studenata ivi kod kue s roditeljima.......................................................................................445. ivotni trokovi i potronja studenata................................................................................................................48Velik raspon trokova...........................................................................................................................49Koliko studenti u prosjeku troe na pojedine stavke?...................................................................................50Na to troe studenti s visokim izdacima, a na to oni s manjim?.....................................................................52Tko ima kolike trokove i za koje stavke?..................................................................................................546. Financiranje studija........................................................................................................................................62Tko financira studij?............................................................................................................................63Tko priskrbljuje koliko i odakle? Analiza razine i strukture prihoda pojedinih skupina studenata ............................65Raspolau li studenti s dovoljno financijskih sredstava?...............................................................................737. Plaeni poslovi tijekom studija i raspolaganje vremenom......................................................................................75Studenti koji rade ee iz obitelji nieg socioekonomskog statusa....................................................................75Veina studenata u studijskim obvezama provede vie od 30 sati....................................................................77Studenti s djecom i izvanredni studenti vremenski najoptereeniji ..................................................................79

Sadraj

Sadraj

4

8. Meunarodna dimenzija i mobilnost..................................................................................................................82Koje strane jezike znaju studenti?...........................................................................................................82Iskustva sa studijem u inozemstvu ima mali broj studenata, glavni financijeri roditelji ........................................84Osobni razvoj motivacija za studijski boravak u inozemstvu...........................................................................86Glavna prepreka studijskom boravku u inozemstvu: trokovi..........................................................................879. Samoprocjene pojedinih aspekata studija..........................................................................................................90Osobni razvoj i pripremljenost za zaposlenje podjednako vani aspekti studiranja...............................................9140% studenata procjenjuje drutveni poloaj svoje obitelji visokim..............................................................9210. Zakljuci: izazovi socijalne dimenzije za hrvatski sustav visokog obrazovanja........................................................94Dodaci.............................................................................................................................................................97A. Vane napomene za interpretaciju rezultata istraivanja............................................................................97B. Popis literature...............................................................................................................................99C. Popis partnera u provoenju istraivanja EUROSTUDENT u Hrvatskoj............................................................100D. Upitnik EUROSTUDENT.....................................................................................................................102E. Projekt ACCESS..............................................................................................................................118

Sadraj

5

Predgovor

PredgovorPred Vama se nalazi prvo hrvatsko nacionalno izvjee koje je temeljeno na rezultatima istraivanja EUROSTUDENT IV, provedenome u lipnju 2010. godine na hrvatskim visokim uilitima. Republika Hrvatska, tj. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta je od 2006. godine u statusu promatraa zapoelo sa sudjelovanjem u projektu EUROSTUDENT III, te tijekom provedbe toga istraivanja, uz prethodni dogovor s meunarodnim koordinatorima, odluilo sudjelovati u sljedeoj fazi i pritom temeljiti svoje istraivanje na meunarodnim standardima i primjerima dobre prakse.

Financijska sredstva za istraivanje EUROSTUDENT IV u Hrvatskoj osigurana su u suradnji s Institutom za razvoj obra-zovanja 2009. godine kroz TEMPUS SM projekt ACCESS Towards Equitable and Transparent Access to Higher Education in Croatia, koji se usredotoio na prouavanje problematike jednakog i transparentnog pristupa visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj za pripadnike svih socioekonomskih skupina.

Vjerujemo da je ovo istraivanje instrument koji e nam pomoi da dobijemo na podacima utemeljenu sliku o hrvatskim studentima, spoznamo njihov socijalni i ekonomski profil, ranije obrazovne karijere i budue obrazovne aspiracije, ali i da dobijemo uvid u njihovo optereenje i radni angaman, raspoloive prihode i trokove ivota, tj. identificiramo prepreke koje studente najvie koe u visokome obrazovanju. Rezultati su tim vaniji znamo li da e biti usporedivi s istovjetnim istraivanjem provedenim u jo 24 europske zemlje.

Zahvaljujemo na naporu i trudu svim institucijama u sustavu obrazovanja koje su uistinu pruile najvee napore kako bi vijest o istraivanju doprla do cjelokupne studentske populacije, na javnim i privatnim visokim uilitima podjednako, to je rezultiralo iznimnim interesom studenata za sudjelovanje u istraivanju putem anketnog upitnika istraivanja EURO-STUDENT na internetskoj stranici www.eurostudent.hr.

Nadamo se da e istraivanje EUROSTUDENT biti tek prvo takve vrste u Republici Hrvatskoj i da e rezultati koje smo do-bili u provedbi posluiti svim zainteresiranima, od studenata i profesora do nezavisnih strunjaka, dravnih institucija i nevladinih organizacija za analizu stanja, ali i unapreenje visokoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj.

Savjetodavni odbor za praenje provedbe istraivanja EUROSTUDENT IV

Emita Blagdan Agencija za znanost i visoko obrazovanjeIvana Bunjevac Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnostiIvan ugura Hrvatski studentski zborThomas Farnell Institut za razvoj obrazovanjaRenata Husinec Vijee veleuilita i visokih kolaLuka Juro Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike HrvatskeSnjeana Priji-Samarija Rektorski zbor visokih uilita Republike HrvatskeMatija kegro Dravni zavod za statistikuVito Turi Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike HrvatskeTomislav Vodika Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta Republike Hrvatske

6

Saetak O istraivanju EUROSTUDENT

U zadnjih se nekoliko godina u sklopu Bolonjskog procesa stavlja sve vei naglasak na vanost osiguravanja socijalne dimenzije visokog obrazovanja koja istie da studenti trebaju moi upisati i zavriti svoje studije bez prepreka koje se, izmeu ostaloga, odnose i na njihov socioekonomski status. Imajui u vidu ovako definiranu socijalnu dimenziju, poduzete su konkretne mjere na europskoj razini kojima se potiu vlade u zemljama Europskog prostora visokog obra-zovanja na oblikovanje nacionalnih politika za osiguravanje socijalne dimenzije. Jedna od tih mjera je i prikupljanje usporedivih i pouzdanih podataka za praenje socijalne dimenzije putem rezultata meunarodnog istraivanja EURO-STUDENT.

Hrvatska je 2010. godine po prvi puta sudjelovala u istraivanju EUROSTUDENT. Cilj istraivanja je bio prikupiti podatke o demografskom profilu studentskog tijela u Hrvatskoj, socioekonomskom statusu studenata, njihovim trokovima studi-ja, izvorima financiranja, o njihovom zadovoljstvu smjetajem za vrijeme studija, radom za vrijeme studija i praznika te o njihovim iskustvima i planovima za akademsku mobilnost.

Istraivanje je u Hrvatskoj provedeno u lipnju 2010. godine putem upitnika, postavljenog na internetskoj stranici www.eurostudent.hr, koji su mogli ispuniti svi redoviti ili izvanredni studenti koji trenutno studiraju u Hrvatskoj na pred-diplomskoj i diplomskoj razini studija (bilo po predbolonjskom ili bolonjskom programu) na javnim i privatnim visokim uilitima. Realizirani uzorak istraivanja broji 4664 studenata. Manja odstupanja prikupljenih podataka od popula-cijskih parametara usklaena su uteavanjem podataka prema spolu, dobi, obrazovanju oca i majke, visokom uilitu, razini studija te vlasnitvu uilita (javna ili privatna). Podatke potrebne za populacijske parametre i uteavanje pruio je Dravni zavod za statistiku.

Glavni nalazi istraivanja

Institucijska struktura studentskog tijelaHrvatski sustav visokog obrazovanja je binarni sustav, koji ukljuuje sveuiline i strune studije. Prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, veina studenata u Hrvatskoj upisana je na neki sveuilini studij (65%), dok je 32% studenata upisano na struni studij. Velika veina studenata studira na javnim visokim uilitima (93%). Prema istom izvoru, 41% studenata u Hrvatskoj studira u statusu redovitog studenta bez plaanja kolarine, 35% u statusu redovitog studenta uz plaanje kolarine, a 25% u statusu izvanrednog studenta. Drugim rijeima, veina studenata u sustavu (60%) plaaju kolarinu ili kao redoviti student uz plaanje kolarine ili kao izvanredni student.

Podaci istraivanja EUROSTUDENT pokazuju nam da znatno vei udio studenata koji plaaju kolarinu studira na strunim (64%) naspram sveuilinih studija (39%), a ukoliko promatramo studente s obzirom na podruje njihovog studija moemo uoiti razlike u njihovom studentskom statusu: pri sveuilinim studijima udio redovitih studenata bez plaanja kolarine najvii je meu studentima prirodnih znanosti (92%), biotehnikih znanosti i umjetnikog podruja (79%) te studentima biomedicine i zdravstva (76%), dok je najnii meu studentima drutvenih znanosti (52%).

Demografske karakteristike studentskog tijelaVelika veina studenata studij upisuje s 18 ili 19 godina (86%). Vei je udio studenata koji su upisali prvi studij nakon dvadesete godine ivota na strunim studijima (18%) naspram sveuilinih (2%), a i studenti koji trenutno studiraju u statusu izvanrednog studenta u veoj su mjeri studij upisivali nakon dvadesete u usporedbi s redovitim studentima.

ene ine veinu studentskog tijela (56%) i neto su vie zastupljene na sveuilinim naspram strunih studija.

Saetak

7

Saetak

Distribucija studentica i studenata s obzirom na to kojem akademskom podruju njihov studij pripada potvrdilo je neke ve poznate trendove: znaajna veina studenata tehnikih znanosti u ovom istraivanju su mukarci (68%). No, studen-tice ine veinu studentskog tijela u svim ostalim podrujima znanosti, a posebice u humanistikim znanostima (78%).

Iako velika veina studenata navodi kako nemaju fizike ili mentalne tekoe koje utjeu na tijek njihovog studija, znaajno je kako 15% studenata navodi neku takvu tekou (kao to su kronine bolesti, tjelesni invaliditet, psihiki poremeaji te ostali zdravstveni problemi). Studenti koji su naveli kako se tijekom studija susreu s fizikim ili men-talnim tekoama u velikoj mjeri smatraju kako se nedovoljno vodi rauna o njihovim problemima (43% navodi kako se uope ne vodi rauna, a jo 25% kako se ne vodi rauna).

Ukupno 6% studenata imaju djecu. Udio studenata roditelja znaajno je vii na strunim studijima (13%) u usporedbi sa sveuilinim studijima (2%). Udio studenata koji su roditelji raste s godinama ispitanika: meu studentima mlaim od 24 godine tek je 1% roditelja..

Socijalni profil studenataanse za pristup visokom obrazovanju daleko su vie za studente obrazovanijih roditelja nego li za studente iji su roditelji zavrili samo osnovnokolsko obrazovanje ili trogodinje srednje kole. Gotovo polovici studenata barem jedan od roditelja ima tercijarno obrazovanje (45%). Ovaj udio je znatno vii meu studentima sveuilinih studija (51%) u usporedbi sa studentima strunih studija (31%). Studenti iji roditelji imaju tercijarno obrazovanje su i pri sveuilinim studijima vie nego prosjeno zastupljeni meu studentima biomedicinskih studija i zdravstva (68%), u neto manjoj mjeri kod prirodnih i tehnikih znanosti (52% i 53%), dok su takvi studenti neto manje zastupljeni u humanistikim (50%), biotehnikim (48%) i drutvenim (46%) podrujima.

Pristup visokom obrazovanjuVie od polovice studenata je studij upisalo nakon gimnazije (53%), dok se 41% studenata upisalo na osnovi zavrene etverogodinje srednje strukovne kole. Oko 4% studenata je studij upisalo nakon trogodinje srednje strukovne kole.

Ukoliko se navedeni podaci promatraju na razini vrste studija, mogu se uoiti znaajne razlike u profilu studenata ovisno o tome koju vrstu srednjokolskog obrazovanja imaju, pa je tako udio gimnazijalaca znaajno vii na sveuilinim studi-jima (67%) u odnosu na strune studije (22%), dok je udio studenata koji su prethodno zavrili srednju strukovnu kolu 30% na sveuilinim, a 63% na strunim studijima. Studenti iji roditelji imaju visoko obrazovanje ee su zavrili gimna-ziju, dok su strukovnu kolu pak ee zavrili studenti iji roditelji imaju nie stupnjeve obrazovanja.

Veina studenata nije imala prekid kolovanja dulji od godinu dana nakon zavretka srednje kole. No, 18% studenata imalo je neki diskontinuitet tijekom kolovanja, bilo da je rije o prekidu izmeu srednje kole i studija ili o prekidu za vrijeme studija. To su ee bili studenti strunih studija u odnosu na sveuiline, studenti sa statusom izvanrednog studenta u usporedbi s redovitim studentima te studenti iji su roditelji nieg obrazovnog statusa u usporedbi sa stu-dentima iji roditelji imaju srednju kolu ili pak zavreno tercijarno obrazovanje.

Gotovo polovica (46%) studenata imalo je iskustvo plaenog posla (veinom povremenog) prije pristupa visokome obrazovanju. Openito, studenti sveuilinih studija su neto ee imali samo iskustvo manjih povremenih poslova (31%) nego studenti strunih studija (24%), ali je ak etvrtina (25%) studenata strunih studija imala stalan posao prije upisa na studij, dok je iskustvo takvog posla imalo tek 5% studenata sveuilinih studija. Iskustva s tritem rada prije

8

odlaska na studij ee su imali i studenti koji su studij upisali na osnovi kvalifikacije steene u srednjoj strukovnoj koli, kao i studenti iji su roditelji nieg obrazovnog statusa.

Studenti prvog stupnja sveuilinog studija u tek 2% sluajeva ne namjeravaju nastaviti studij, dok 71% ve sada iskazuje namjeru nastavka studija za magistra struke. S obzirom na samoprocjenu drutvenog poloaja, meu studentima prvog stupnja sveuilinog studija ne postoji razlika u pogledu odluke o nastavku kolovanja. Meutim, meu studentima sveuilinog diplomskog ili integriranog studija, kao i meu prvostupnicima strunih studija, studenti koji procjenjuju drutveni poloaj svoje obitelji viim ee iskazuju namjeru nastavka studija u usporedbi s onima koji obiteljski poloaj ocjenjuju kao nizak ili srednji. Studenti koji namjeravaju nastaviti studij u neto se manjoj mjeri osjeaju financijski optereeni, tj. u neto veoj mjeri nego ostali studenti navode kako su im sredstva kojima raspolau za studij dostatna. Studenti s djecom su izuzetno manje skloni nastavku studija, posebno sveuilinih.

SmjetajNajvei broj studenata ivi kod kue s roditeljima (45%), ali i znaajan broj studenata su podstanari (31%). Ukupno 11% studenata smjeteno je u studentskim domovima i to su znatno ee studenti koji studiraju na sveuilinim nego na strunim studijima.

Studenti su u velikoj veini zadovoljni svojim smjetajem: vie od polovice studenata je jako zadovoljno (52%), dok je svega 4% studenata navelo kako je izuzetno nezadovoljno svojim smjetajem. Studenti koji ive u vlastitom smjetaju najzadovoljniji su svojim smjetajem tijekom studija, dok je zadovoljstvo najnie meu studentima koji su smjeteni u studentskim domovima. Trokovi smjetaja su, prema iskazima studenata, najnii u studentskim domovima, a najvii u podstanarstvu.

ivotni trokovi i potronja studenata1

Prema iskazima studenata, prosjean ukupan iznos trokova za studenta u Hrvatskoj iznosi 15.755 kuna po semestru. Ovaj iznos ukljuuje i izravne i neizravne trokove studija: u prosjeku semestralni trokovi kolarina, upisnina i drugih davanja vezanih uz studij (izravni trokovi) iznose 2.816 kuna, dok trokovi ivota (neizravni trokovi) iznose gotovo pet puta vie: 12.939 kuna. Meutim, treba naglasiti da nisu izdaci svih studenata bliski prosje-ku i postoji veliko rasprenje u populaciji.

Kada su u pitanju izravni trokovi studija po semestru, tu je sredinja razlika izmeu redovitih studenata koji ne plaaju kolarinu i studenata koji plaaju kolarinu (bilo redovitih ili izvanrednih): studenti koji ne plaaju kolarinu u prosjeku troe oko 375 kuna na upisnine ili prijavnice, dok za veinu studenata koji nisu osloboeni plaanja kolarine, one u prosjeku iznose oko 4.400 kuna semestralno (ili oko 8.800 kuna godinje).

Skupine studenata s najviim trokovima su studenti privatnih visokih uilita, izvanredni studenti, studenti s djecom te studenti s vlastitim kuanstvom - u svakoj od njih ustanovljeni su znaajno vii studijski i ivotni trokovi.

Struni studiji, iako krai trajanjem, financijski su zahtjevniji po studente od sveuilinih. Trokovi studenata strunih studija na javnim veleuilitima i visokim kolama vii su za preko 25% u odnosu na prosjene trokove svih studenata, i to za hranu, prijevoz, zdravstvo i kolarine, a neto su im vii i trokovi stanovanja. Ovaj se zakljuak dijelom moe ob-jasniti nalazom da je udio starijih studenata, koji u prosjeku imaju vie trokove stoga to esto ive samostalno, stalno su zaposleni ili su roditelji, kao i izvanrednih studenata koji ne uivaju potpore vezane uz studentska prava znaajno vii na strunim nego li na sveuilinim studijima.

Saetak

1 Za tono tumaenje podataka vezanih uz trokove i prihode studenata, pozivamo itatelje da konzultiraju poglavlje Vane napomene za interpretaciju rezultata istraivanja koje se nalazi u Dodatku A. ovog izvjea.

9

Financiranje studija2

to se tie iznosa prihoda koji studenti u Hrvatskoj imaju mjeseno na raspolaganju, u prosjeku su sudionici istraivanja EUROSTUDENT naveli kako mjeseno dobivaju novanu potporu ili zarauju u iznosu od 1.937 kuna.

Glavni izvor financiranja studenata je obitelj. 82% studenata je navelo da se oslanja na taj izvor. Stipendije je kao izvor prihoda navelo 28% studenata, i to u prosjenom iznosu od 807 kuna mjeseno. Studentske stipendije predstavljaju znaajniji izvor prihoda za studente sveuilinih studija, one koji ne plaaju kolarinu i naroito studente koji ive u studentskom domu. Dakle, najprisutnije su u skupinama iji su trokovi studija najnii. Meutim, ak i meu studentima smjetenim u studentskim domovima stipendije predstavljaju u prosjeku tek treinu prihoda. Zajmove koristi tek 3% studenata.

Znaajno je da studenti na strunim studijima imaju niu ansu za ostvarivanje stipendije u odnosu na studente sveuilinih studija: 33% studenata sveuilinih studija prima stipendiju, u odnosu na 18% studenata strunih studija. Takoer, stipendije su koncentrirane kod redovitih studenata osloboenih plaanja kolarine; ak 40% njih prima neku stipendiju, dok je to sluaj sa tek 21% redovitih studenata koji plaaju kolarinu.

Plaeni poslovi tijekom studija i raspolaganje vremenomVie od polovice studenata ne radi tijekom semestra, dok je 45% studenata tijekom semestra u kojem je provedeno istraivanje obavljalo neki plaeni stalan (18%) ili povremeni posao (27%). No, podaci pokazuju i da je udio stalno zaposlenih znatno vei meu studentima strunih (29%) u odnosu na sveuiline studije (12%). Studenti koji svoj drutveni poloaj procjenjuju kao nizak, kao i studenti iji su roditelji zavrili samo osnovnu kolu, ee su radili stalan posao tijekom semestra.

Neto vie od polovice studenata radilo je plaeni posao za vrijeme praznika, dok njih 47% nije imalo takvog radnog iskustva. Studenti su neto ee tako radili nego studentice, a polaznici strunih studija (60%) ee nego studenti sveuilinih studija (49%).

Najvie studenata tijekom prosjenog tjedna u uenju i studiranju provede vie od 30 sati, dakle ekvivalent punog rad-nog vremena, to je u skladu s ECTS normom. Studenti koji studiraju na strunim studijima imaju neto slabiji intenzitet studijskih obveza u odnosu na njihove kolege na sveuilinim studijima. Ne iznenauje podatak da su osobe koje provode manje vremena u uenju studenti koji rade, studenti koji imaju djecu te izvanredni studenti. Udio studenata koji troe vie od 30 sati na studijske obveze varira ovisno o podruju studija, ak i ukoliko u obzir uzmemo samo redovite studente sveuilinih studija. Takvih je najvie meu studentima s podruja biomedicinskih znanosti i zdravstva (90%). Podaci su pokazali da to studenti vie vremena provode u uenju i/ili poslu manje su zadovoljni svojim radnim optereenjem.

Meunarodna dimenzija i mobilnostGotovo svi studenti slue se engleskim jezikom i u prosjeku procjenjuju svoje znanje vrlo visokom ocjenom. No svega 2% studenata navodi kako je do sada imalo iskustvo studiranja u inozemstvu, dok 77% studenata nema namjeru studirati u inozemstvu. Od motivacijskih faktora za studiranje u inozemstvu onih studenata koji su imali to iskustvo prednjai osobni razvoj: 72% studenata navelo je osobni razvoj kao vaan razlog za studiranje u inozemstvu. Kao najveu prepreku za studij u inozemstvu studenti navode dodatne trokove vezane uz studij. Naime, i studentima koji su uspjeli studirati u inozemstvu glavni izvor financiranja tog studija bila je obitelj (74%).

Saetak

2 Prihodi se u izvjeu prikazuju kao mjeseni prihodi, dok se trokovi prikazuju kao semestralni trokovi, Ove dvije mjere nisu izravno usporedive iz ovih razloga. Za tono tumaenje podataka vezanih uz trokove i prihode studenata, pozivamo itatelje da konzultiraju poglavlje Vane napomene za interpretaciju rezultata istraivanja koje se nalazi u Dodatku A. ovog izvjea.

10

Samoprocjene pojedinih aspekata studijaKada je rije o samoprocjeni dostatnosti financijskih sredstava studenti u prosjeku iskazuju osrednje zadovoljstvo, gdje su studenti strunih studija manje zadovoljni dostatnou sredstava u odnosu na svoje kolege na sveuilinim studijima. Studenti su relativno zadovoljni time koliko su optereeni studijem i radom, a razlike izmeu studenata sveuilinih i strunih studija ovdje su neznatne. Podaci pokazuju i da su ispitanici iji su roditelji vieg obrazovnog statusa zado-voljniji dostatnou sredstava za studij te optereenou studijem od studenata iji su roditelji zavrili samo osnovnu ili srednju kolu.

Studenti su bili upitani da procijene u kojoj mjeri im je vaan studij kao temelj za osobni razvoj te za budue zaposlenje, kao i u kojoj mjeri im sam studij ispunjava ta dva cilja. Nalazi pokazuju da su oba aspekta vrlo i u podjednakoj mjeri vana studenti-ma i sveuilinih i strunih studija, ali su studenti u neto manjoj mjeri zadovoljni time koliko sam studij ispunjava te ciljeve.to se tie samoprocjene drutvenog poloaja svojih obitelji, prvu grupu ine oni studenti koji procjenjuju svoj status kao visok (40%), drugu grupu ine oni koji svoj status procjenjuju kao srednji (41%), dok treu (ujedno i najmanju) skupinu ine studenti koji svoj status ocjenjuju kao nizak (19%). Studenti koji su procijenili svoj drutveni poloaj niskim ee su stariji studenti, studenti koji imaju djecu, studenti iji su roditelji nieg obrazovnog statusa te studenti koji ive u studenskim domovima.

Izazovi socijalne dimenzije za hrvatski sustav visokog obrazovanja

Socijalna dimenzija visokog obrazovanja, kako je definirana u temeljnim dokumentima Bolonjskog procesa, odnosi se na institucionalne mjere koje doprinose jednakim mogunostima pri upisu studija, za vrijeme njegova trajanja te pri zavretku studija, s posebnim naglaskom na pojedince iz socijalno ranjivih skupina (Puzi, Doolan, Dolenec, 2006). Rezultati izvjea EUROSTUDENT za Hrvatsku ukazuju nam da postoji potreba za takvim institucionalnim mjerama i u hrvatskom kontekstu. Na osnovi EUROSTUDENT podataka za Hrvatsku radi se o mjerama kojima bi se:

poticao i omoguavao pristup visokom obrazovanju te uspjean tijek studija za:

pojedince iz obitelji manje obrazovanih roditelja (anse za pristup visokom obrazovanju znatno su vie za studente obrazovanijih roditelja nego li za studente iji su roditelji zavrili samo osnovnokolsko obrazovanje ili trogodinje srednje kole).

pojedince iz obitelji s niim prihodima ili iz obitelji nieg imovinskog statusa (glavni izvor prihoda studenata je obitelj: taj izvor je navelo 82% studenata; 40% studenata navodi kako im dostupna financijska sredstva nisu dostatna za pokrie mjesenih trokova; studenti koji svoj drutveni poloaj procjenjuju kao nizak ee su radili stalan posao tijekom semestra; stipendije su najprisutnije u skupinama iji su trokovi studija najnii).

pojedince starije od 21 godine, s posebnim naglaskom na mjere koje doprinose uspjenom usklaivanju stu-dijskih i roditeljskih obveza za studente roditelje (samo je 7% studenata upisalo studij s vie od 20 godina; 6% studenata ima dijete) te na studente koji studiraju uz stalan posao (studenti koji rade provode manje vremena u uenju).

pojedince sa zdravstvenim tekoama (15% svih studenata navodi da ima neku zdravstvenu tekou ili tekoe koje negativno utjeu na tijek njihovog studija; ti studenti u velikoj mjeri smatraju kako se uope ne vodi rauna o njihovim problemima).

Saetak

11

poticao i omoguavao pristup visokom obrazovanju te uspjean tijek studija uzimajui u obzir nalaze koji ukazuju na razlike izmeu sveuilinih i strunih studija (udio studenata kojima barem jedan od roditelja ima tercijarno obrazovanje je znatno nii na strunim studijima u odnosu na sveuiline; udio studenata s djecom znaajno je vii na strunim studijima; studenti strunih studija ee od studenata sveuilinih studija plaaju kolarinu, manje su zadovoljni raspoloivou financijskih sredstava za svoje mjesene trokove te su im znatno manje anse za dobivanje smjetaja u studentskom domu).

uklonile financijske barijere kod nastavka kolovanja na viim razinama studija i kod meunarodne mobilnosti hrvatskih studenata (studenti koji namjeravaju nastaviti studij u neto veoj mjeri nego ostali studenti navode kako su im sredstva kojima raspolau za studij dostatna; kao najveu prepreku za studij u inozemstvu studenti navode dodatne trokove vezane uz studij u inozemstvu).

poticala ravnopravna zastupljenost studenata i studentica u svim podrujima znanosti (studenti ee odabiru tehnike znanosti, a studentice ostala podruja znanosti, posebno humanistike znanosti).

Saetak

12

Uvod Kontekst: Bolonjski proces i socijalna dimenzija visokog obrazovanja

U proteklih deset godina se u meunarodnom kontekstu uoava porast vanosti propitivanja trendova pristupa visokom obrazovanju, posebno nepravednosti u pristupu, kao kljunog pitanja u podruju javnih politika visokog obrazovanja (Farnell, Kova, 2010). U sklopu Bolonjskog procesa se zadnjih nekoliko godina stavlja sve vei naglasak na vanost osi-guravanja socijalne dimenzije visokog obrazovanja. Ministri obrazovanja 47 europskih zemalja potpisnica Bolonjskog procesa definirali su glavna naela socijalne dimenzije kao:

poticanje ideje jednakih mogunosti za sve kod pristupa visokom obrazovanju na osnovu njihovih sposobnosti (Berlinsko priopenje, 2003).

naglaavanje potrebe za odgovarajuim uvjetima uenja i stanovanja studenata kako bi mogli uspjeno zavriti studij u predvienom roku bez prepreka vezanih uz njihov drutveni ili ekonomski poloaj (Berlinsko priopenje, 2003).

prizivanje odgovornosti vlada u osiguravanju socijalne dimenzije u visokom obrazovanju mjerama kojima bi pomogle studentima, osobito onima iz socijalno ranjivih skupina, financijski i ekonomski te im omoguile usluge savjetovanja s ciljem proirenja pristupa (visokom obrazovanju) (Bergensko priopenje, 2005).

U priopenjima iz Londona (2007) i Leuvena (2009) ministri dopunjuju znaenje socijalne dimenzije naglasivi da stu-dentsko tijelo treba odraavati raznolikost populacija Europe te da bi studenti trebali upisati i zavriti studij bez prepreka vezanih za njihovo porijeklo. Znaajno je da je u Leuvenskom priopenju tema Socijalna dimenzija: pravedan pristup i dovravanje izdvojena ak kao prva na popisu prioriteta Bolonjskog procesa do 2020.

Poduzete su konkretne mjere na europskoj razini koje stvaraju preduvjete za poticanje europskih vlada da oblikuju na-cionalne politike za osiguravanje socijalne dimenzije. Jedna od mjera je prikupljanje usporedivih i pouzdanih podataka za praenje socijalne dimenzije u Europi, i to putem podataka statistikog ureda Europske unije EUROSTAT, ali i putem rezultata istraivanja EUROSTUDENT (Farnell, Kova, 2010).

Ciljevi i provedba istraivanja EUROSTUDENT

EUROSTUDENT je meunarodno istraivanje o razliitim aspektima studentskog ivota koje se provodi s ciljem priku-pljanja usporedivih podataka o socijalnoj dimenziji visokog obrazovanja u Europi. Ovi podaci ukljuuju, izmeu ostalog, socioekonomski status studenata, njihove trokove studija, izvore financiranja, vrstu smjetaja, rad za vrijeme studija te iskustva i planove za akademsku mobilnost.

Tijekom 2010. godine proveden je etvrti ciklus istraivanja EUROSTUDENT u 25 europskih zemalja, a u istraivanju je po prvi put sudjelovala i Hrvatska. Nositelji provedbe istraivanja u Hrvatskoj bili su Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta i Institut za razvoj obrazovanja, dok je u pripremi, provedbi i praenju istraivanja sudjelovala mrea od 30 domaih i meunarodnih institucija (popis svih EUROSTUDENT partnera nalazi se u Dodatku izvjea).

Skupno europsko izvjee EUROSTUDENT s komparativnim podacima svih 25 zemalja izradit e meunarodni voditelj pro-jekta (HIS Hochschul-Informations-System GmbH, Njemaka) te e biti objavljeno tijekom 2011. godine na internetskoj stranici www.eurostudent.eu.

Uvod

13

Uvod

Nacionalno izvjee za Hrvatsku

Iako je primarni cilj istraivanja EUROSTUDENT osigurati meunarodnu usporedbu podataka, rezultati su svakako kljuni i na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj je istraivanje EUROSTUDENT najvee istraivanje studenata od osamostaljenja Republike Hrvatske i donosi aurne podatke o profilu i potrebama hrvatskih studenata. Navedeni podaci omoguuju pronalaenje odgovora na pitanja koja su specifina za hrvatski sustav visokog obrazovanja. Konkretno, Nacionalno izvjee EUROSTUDENT usredotoeno je na sljedee znaajke studentskog tijela u Hrvatskoj:

razlike prema vrsti studija: budui da Hrvatska ima binarni sustav visokog obrazovanja, potrebno je ustanoviti koje razlike postoje izmeu profila studenata sveuilinih studija (ISCED 5A) i strunih studija (ISCED 5B). Takoer, kako se u Hrvatskoj struni studiji izvode i na sveuilitima i na veleuilitima i visokim kolama (te, s druge strane, i na javnim i privatnim visokim uilitima), treba utvrditi postoje li razlike u profilu studenata strunih studija ovisno o vrsti i vlasnitvu institucije.

razlike prema statusu studenata: u Hrvatskoj trenutno postoje tri studentska statusa na visokim uilitima: redoviti studenti (s plaanjem kolarine), redoviti studenti (bez plaanja kolarine) te izvanredni studenti (s plaanjem kolarine). Istraivanjem EUROSTUDENT posebno e se utvrditi kakve razlike postoje izmeu ovih skupina kad su u pitanju trokovi kojima su izloeni tijekom studija, kao i u dostupnim izvorima prihoda kojima te trokove namiruju.

razlike prema karakteristikama studenata: s obzirom da postoje brojne skupine studenata koje imaju potenci-jalne prepreke u pristupu ili zavravanju visokog obrazovanja, vano je analizirati postoje li sustavne razlike u rezultatima istraivanja za ove skupine (na primjer, u pogledu prihoda, izvora financiranja, vrste smjetaja i dr.). Skupine koje e se posebno analizirati u ovom izvjeu su sljedee: studenti s djecom, studenti sa zdravstvenim tekoama, studenti nieg socioekonomskog statusa te studenti koji ne ive s roditeljima niti u studentskim domovima (u segmentu o trokovima i prihodima).

Treba naglasiti da Nacionalno izvjee nema za cilj usporedbu pojedinih visokih uilita, ve analizirati nacionalnu razinu prema spomenutim znaajkama.

Struktura izvjea

Poglavlja Nacionalnog izvjea slijede strukturu upitnika istraivanja EUROSTUDENT, ije su tematske cjeline sljedee: demografske karakteristike studentskog tijela, socijalni profil studenata, pristup visokom obrazovanju (tj. prethodno obrazovanje i nain ulaska u sustav visokog obrazovanja), smjetaj, ivotni trokovi i potronja studenata, financiranje studija (tj. izvori prihoda studenata), plaeni poslovi tijekom studija i raspolaganje vremenom te meunarodna di-menzija i mobilnost.

Osim navedenih tematskih poglavlja, uvodno poglavlje izvjea prua informacije o metodologiji istraivanja te o reprezentativnosti uzorka, dok su u predzadnjem poglavlju prikazane samoprocjene studenata o pojedinim aspektima studija.

Glavni zakljuci izvjea i preporuke koje se odnose na politike visokog obrazovanja navedeni su u zadnjem poglavlju pod nazivom Zakljuci: izazovi socijalne dimenzije za hrvatski sustav visokog obrazovanja .

14

Koritenje rezultata istraivanja

Rezultati istraivanja EUROSTUDENT predstavljaju znaajan doprinos literaturi o visokom obrazovanju u Hrvatskoj te vje-rujemo da e postati koristan alat za donositelje odluka u izradi politika visokog obrazovanja, za strunjake u podruju visokog obrazovanja i cijelu akademsku zajednicu.

Budui da je istraivanje EUROSTUDENT provedeno u Hrvatskoj u sklopu veeg meunarodnog projekta pod nazivom ACCESS - Prema pravednom i transparentnom pristupu visokom obrazovanju u Hrvatskoj (koji financira Europska komisija), rezultati istraivanja e imati izravnu ulogu i korist za izradu preporuka za politike visokog obrazovanja u Hrvatskoj. Naime, na temelju rezultata istraivanja EUROSTUDENT e u 2011. i 2012. godini skupina meunarodnih i domaih strunjaka raditi na prijedlogu unapreenja sustava studentskog standarda i osiguravanju socijalne dimenzije visokog obrazovanja (vie informacija na projektu u Dodatku ovog izvjea).

Uvod

15

Metodologija istraivanja i podaci o uzorku


Metodologija provoenja istraivanja

Istraivanje EUROSTUDENT se u Hrvatskoj provelo u razdoblju od 31. svibnja do 30. lipnja 2010. godine putem anketnog upitnika postavljenog na internetskoj stranici www.eurostudent.hr. Upitnik EUROSTUDENT standardiziran je za sve zem-lje koje sudjeluju u istraivanju.

Upitnik EUROSTUDENT mogli su ispuniti svi redoviti ili izvanredni studenti koji trenutno studiraju u Hrvatskoj na pred-diplomskoj ili diplomskoj razini studija (bilo po predbolonjskom ili bolonjskom programu) na javnim i privatnim visokim uilitima. Prema Meunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja (ISCED), istraivanje EUROSTUDENT u Hrvatskoj obuhvatilo je razine ISCED 5A (studente preddiplomskih i diplomskih sveuilinih studija) i ISCED 5B (studente pred-diplomskih i diplomskih strunih studija), ali ne ISCED 6, koja se odnosi na razinu poslijediplomskih doktorskih studija.

Pristup upitniku na internetskoj stranici www.eurostudent.hr bio je anoniman, a traeni korisniki podaci (JMBAG i JMBG) za pristup upitniku sluili su iskljuivo za potvrivanje statusa studenta te su ujedno omoguili jedinstveni pristup upitniku, tj. onemoguili da ista osoba dva puta ispuni upitnik.

Metodoloke prednosti i ogranienja

Provoenje istraivanja putem internetskog suelja ima odreene metodoloke prednosti i ogranienja. Prednosti provedbe takvog istraivanja su brzina i uinkovitost procesa prikupljanja podataka i smanjivanje mogunosti utjecaja na ispitanika koji bi mogla imati osoba koja administrira upitnik. Prednost istraivanja putem internetskog suelja jest i vea mogunost ukljuivanja studenata koji iz nekih razloga ne pohaaju nastavu, npr. izvanrednih studenata i apsolve-nata.

to se tie ogranienja istraivanja putem internetskog suelja, osnovni preduvjet za ispunjavanje ankete je koritenje i pristup Internetu, a iako studentska populacija u velikoj mjeri redovito koristi Internet, dio je studenata, koji slabije i rjee koriste Internet te studentske servise putem kojih su studenti bili pozvani na istraivanje, bio u nepovoljnijoj situaciji. Takoer, moe se koritenju internetskog suelja naelno prigovoriti samoselektivnost uzorka, u smislu da je nepoznata vjerojatnost izbora ispitanika. Naposljetku, sam upitnik EUROSTUDENT nije pruao mogunost kontrole i korekcije strukture uzorka s obzirom na godinu studija (upitnik ne sadri to pitanje).

S obzirom da niti jedan parametar studentske populacije nije bio unaprijed kontroliran nego su istraivanju mogli pristu-piti svi redoviti ili izvanredni studenti preddiplomskog ili diplomskog studija koji trenutno studiraju u Hrvatskoj, jedno od metodolokih pitanja ovog istraivanja bilo je u kojoj e mjeri prikupljeni podaci odgovarati parametrima populacije, tj. hoe li pojedine skupine studenata u manjoj ili veoj mjeri biti nadzastupljene ili podzastupljene. Kako bi se utvrdila vea odstu-panja prikupljenih podataka od populacijskih parametara tijekom provedbe istraivanja usporeeni su prikupljeni podaci s parametrima populacije, a s ciljem poticanja skupina studenata koje su u toj fazi istraivanja u neto manjoj mjeri pristupile ispunjavanju upitnika - ovo se prije svega odnosilo na studente privatnih uilita. Manja odstupanja prikupljenih podataka od populacijskih parametara usklaena su uteavanjem (ponderiranjem) podataka prema spolu, dobi, obrazovanju oca i majke, visokom uilitu, razini studija te vlasnitvu uilita. Podatke potrebne za populacijske parametre i uteavanje pruio je Dravni zavod za statistiku.

16

Vane napomene za interpretaciju rezultata istraivanja

U Dodatku Nacionalnog izvjea nalazi se poglavlje s dodatnim napomenama koje su kljune za ispravnu interpretaciju predstavljenih rezultata istraivanja. Konkretno, napomene pokrivaju, izmeu ostaloga, teme kao to su:

zato i kako se u izvjeu usporeuju studenti primarno po kljuu sveuilinih i strunih studija a ne po vrsti institucije.

kako tumaiti podatke o trokovima i prihodima studenata.

kako tumaiti pojmove kolarine i ostale studijske trokove.

kako tumaiti postotke i grafove u izvjeu.

Osnovni podaci o realiziranom uzorku

Upitniku koji je bio postavljen na internetskoj stranici www.eurostudent.hr pristupilo je ukupno 5.747 studenata koji su ispunili upitnik od poetka do kraja. Nakon detaljne kontrole ispunjenih upitnika dio ispitanika koji nisu davali konzistentne odgovore iskljuen je iz daljnje analize podataka. Na kraju je u analizu ukljueno 4.664 studenata.

Na temelju realiziranog uzorka, zakljuci izvoditelja istraivanja u vezi reprezentativnosti uzorka bili su sljedei:

veliina uzorka na nacionalnoj razini je vie nego zadovoljavajua (maksimalna teorijska pogreka uzorka oko +/- 1,4%) te omoguava detaljnu analizu podataka prema razliitim obiljejima.

odstupanja strukture realiziranog uzorka od strukture populacije nalaze se u okvirima koji dozvoljavaju ko-rekcije metodom uteavanja.

Detaljni podaci o reprezentativnosti uzorka

Cilj ovog djela izvjea je prikazati osnovne karakteristike realiziranog uzorka studenata (razina studija, vlasnitvo i vrsta visokih uilita koje pohaaju, status studenata), ali ih i usporediti s podacima Dravnog zavoda za statistiku. Ova usporedba ukazuje da su podaci prikupljeni istraivanjem samo u manjoj mjeri odstupali od populacijskih parametara.

Ipak, kao to je istaknuto gore u tekstu, pojedini osnovni podaci o institucijama i studentskom tijelu usklaeni su uteavanjem (ponderiranjem) s dostupnim slubenim podacima Dravnog zavoda za statistiku (DZS), to znai da struktura studenata ovog istraivanja prema pojedinim karakteristikama odgovara i strukturi studenata koja je zabiljeena u slubenim podacima. Radi se dakle o reprezentativnom uzorku studenata hrvatskih visokih uilita.


17


Slika 1. Razina studija studenata3

40%

2%

15%

3%10%

30%

41%

Podaci DZS-a Realizirani uzorak

3%

15%

3%

16 %

23%

Prva razina na sveuilinom studiju

Prva razina na strunom studiju

Druga razina na sveuilinom studiju

Drugarazina na strunom studiju

Integrirana prva i druga razina na sveuilinom

studiju

Studij upisan prije2005. godine (pred-

bolonjski studij)

Iz prikazanih podataka na Slici 1 moemo vidjeti kako je veina studenata u Hrvatskoj upisana na sveuiline studije: njih 40% je na prvoj razini sveuilinih studija, 10% ih je na drugoj razini, a 15% studenata je na integriranoj prvoj i drugoj razini sveuilinih studija. Drugim rijeima, gotovo 2/3 studenata (65%) studira neki sveuilini studij. S druge strane, na strunim studijima je ukupno oko treine studenata (32%) od kojih je 30% na prvoj razini studija, a 2% na drugoj razini. Manji dio studenata sveuilinih i strunih studija, njih 3%, upisano je prije 2005. godine, tj. prije primjene smjernica Bolonjskog procesa.

Kao to se moe vidjeti iz Slike 1, podaci prikupljeni istraivanjem o razini studija studenata samo su u manjoj mjeri odstupali od populacijskih parametara, tj. u originalnom uzorku su, na primjer, bili podzastupljeni studenti prve razine strunih studija.

3 Za tono tumaenje postotaka i grafova pozivamo itatelje da konzultiraju poglavlje Vane napomene za interpretaciju rezultata istraivanja koje se nalazi u Dodatku A. ovog izvjea.

60%

40%

20%

0%

18


Slika 2. Vlasnitvo visokih uilita

93%

6%

97%

3%

Javno Privatno

Podaci DZS-a i MZO-a Realizirani uzorak

Velika veina studenata u Hrvatskoj studira na javnim institucijama, njih 93%, dok je 6% upisano na privatna visoka uilita. Za vrlo mali broj studenata, odnosno institucija (0,4%) nije bio dostupan podatak o vlasnikoj strukturi uilita, ali taj udio je izuzetno nizak te ne moe znaajno promijeniti omjere udjela vrste visokog uilita s obzirom na vlasnitvo.

Kao to se moe vidjeti iz Slike 2, podaci prikupljeni istraivanjem o vlasnitvu visokih uilita koja studenti pohaaju samo su u manjoj mjeri odstupali od populacijskih parametara, tj. u originalnom uzorku su studenti s privatnih uilita bili podzastupljeni.

60%

100%

40%

80%

20%

0%

19


Slika 3. Vrsta visokog uilita

79%

6%

15%

74%

5%

22%

Sveuilita Veleuilita Visoke kole

Podaci DZS-a Realizirani uzorak

Gledano prema vrsti visokog uilita na kojem studenti studiraju, najvie studenata (79%) u Hrvatskoj studira na nekom od sveuilita, 15% studenata studira na nekom od veleuilita, a 6% na visokoj koli.

Kao i kod prethodnih podataka, podaci o vrsti visokog uilita kojeg pohaaju studenti u realiziranom uzorku u manjoj mjeri su odstupali od podataka dostupnih iz slubenih izbora.

60%

100%

40%

80%

20%

0%

20

Slika 4. Slubeni status na studiju - realizirani uzorak

Cijeli uzorak

Sveuilini studij

Struni studij

53%

36%

61%

33%

35%

32%

14%

29%

7%

Slika 5. Slubeni status na studiju - usporedba sa slubenim podacima

41%

33%35%

25%

14%

53%

Redoviti studenti bez plaanja kolarine Redoviti studenti uz plaanja kolarine Izvanredni studenti

Podaci DZS-a Uzorak

Redoviti studenti bez plaanja kolarine Redoviti studenti uz plaanja kolarine Izvanredni studenti


60%

80%

40%

20%

0%

21

U sklopu istraivanja eljelo se utvrditi u kojem su omjeru zastupljeni studenti s obzirom na slubeni studentski sta-tus koji imaju. Slika 4 pokazuje kako najvie studenata u uzorku, njih 53%, ima status redovitog studenta bez plaanja kolarine, treina studenata (33%) ima status redovitog studenta uz plaanje kolarine, a 14% studenata ima status izvanrednog studenta. Budui da svi izvanredni studenti plaaju kolarinu moemo zakljuiti kako je 47% studenata ukljuenih u ovo istraivanje plaalo kolarinu (ili dio kolarine).

Ako usporedimo status studenata u uzorku sa statusom studenata u populaciji prema podacima Dravnog zavoda za statistiku, moemo vidjeti kako su u populaciji studenata, u odnosu na realizirani uzorak, zastupljeniji redoviti studenti koji plaaju kolarinu (35%) i izvanredni studenti (25%). Drugim rijeima, u populaciji studenata u Hrvatskoj, 60% stu-denata plaa kolarinu. Uzimajui u obzir cijelu populaciju studenata, zanimljivo je uoiti kako se postotak studenata koji plaaju kolarinu u Hrvatskoj poveao s 12% u akademskoj godini 1993/1994. (Matkovi 2009) na 60% u akademskoj godini 2009./2010.

S obzirom na binarnu strukturu visokog obrazovanja u Hrvatskoj vano je analizirati i status studenata na sveuilinim naspram strunih studija. Naime, EUROSTUDENT podaci nam pokazuju kako veina studenata sveuilinih studija ima status redovitog studenta bez plaanja kolarine (61%), njih 32% ima status redovitog studenta koji plaa kolarinu, a 7% ima status izvanrednog studenta. U usporedbi, znatno manji postotak studenata strunih studija ima status redovi-tog studenta bez plaanja kolarine (36%). Drugim rijeima, studenti strunih studija ee od studenata sveuilinih studija plaaju kolarinu bilo kao redoviti studenti uz plaanje kolarina (35%) ili kao izvanredni studenti (29%).

Ukoliko promatramo studente s obzirom na podruje njihovog studija moemo uoiti razlike u njihovom studentskom statusu: pri sveuilinim studijima udio redovitih studenata bez plaanja kolarine najvii je meu studentima prirodnih znanosti (92%), biotehnikih znanosti i umjetnikog podruja (79%) te studentima biomedicine i zdravstva (76%), dok je najnii meu studentima drutvenih znanosti (52%), to je u skladu s prikazom temeljenim na administrativnim po-dacima (Matkovi, 2009).


01.

22

Demografske karakteristike studentskog tijela

01

Ovaj dio izvjea prikazuje osnovne demografske podatke o studentima u uzorku: dob kada su upisali prvi studij, spol, imaju li neke zdravstvene tekoe koje ih ometaju u normalnom tijeku njihovog studija te imaju li djecu.

88% studenata upisuje studij prije dvadesete godine

Slika 6. Dob studenata prilikom upisa prvog studija

Cijeli uzorak Struni studijSveuilini studij

80%

60%

40%

20%

0%

Manje od 18 18 19 20 21 i vie

1%2% 3%

55%60%

43%

31% 33%

28%

4% 3%7% 7%

2%

18%

Na osnovi podatka kada su se prvi puta upisali na neki studij ustanovljena je dob upisa na studij. Velika veina studenata studij upisuje s 18 ili 19 godina: 55% studenata studij je upisalo s 18 godina, a 31% s 19 godina. Manje od 18 godina imalo je oko 2% studenata. U dobi od 20 godina studij je upisalo 4% studenata, a 7% studenata upisalo je studij nakon dvadesete godine.

Kao to se moe vidjeti iz Slike 6, via dob upisa ea je kod studenata koji su upisali struni studij u odnosu na sveuilini studij. Naime, 18% studenata strunih studija prilikom upisa imalo je 21 godinu ili vie. Zanimljiv je i nalaz da su studenti koji trenutno studiraju u statusu izvanrednog studenta u veoj mjeri upisivali studij nakon dvadesete godine, njih 36%, u usporedbi s redovitim studentima bez (3%) i sa (3%) plaanjem kolarine.


01.

23

Veinu studentskog tijela ine ene

Slika 7. Struktura studenata s obzirom na spol - usporedba sveuilini-struni studij


Mukienski

56%59%

51%

44%41%

49%

U Hrvatskoj, u skladu s trendovima u brojnim europskim dravama (izuzev Turske, Slovake, Njemake i vicarske prema EUROSTUDENT 2005-2008), veinu studentskog tijela ine ene: studentice ine 56% ukupnog studentskog tijela, dok studenti ine 44% (DZS).

Struktura studentskog tijela s obzirom na spol ne odstupa u znaajnoj mjeri od ope strukture kada se promatra stu-dentski status (redoviti uz plaanje, redoviti bez plaanja, izvanredni). No, vidljive su razlike u spolnoj strukturi stu-dentskog tijela kada se promatra vrsta institucije: na sveuilinim studijima studira 59% studentica i 41% studenata, dok je omjer studenata i studentica na strunim studijima gotovo izjednaen, iako i u strunim studijima studentice ine veinu studentskog tijela (51% studentica i 49% studenata).

Ako usporedimo ove podatke o dobi studenata u Hrvatskoj kod prvog upisa s podacima prethodnog meunarodnog istraivanja EUROSTUDENT (2005-2008), koje je ukljuivalo samo sveuiline studije, moemo zakljuiti kako, prema podacima za studente sveuilinih studija, Hrvatska pripada zemljama kao to su Francuska i Italija gdje veina stu-denata zapoinje studij prije dvadesete godine, a razlikuje se od, na primjer, Finske i Slovenije gdje veina studenata zapoinje studij izmeu dvadesete i dvadeset i pete godine. Izvjee EUROSTUDENT (2005-2008) navodi kako su potonje zemlje uspjenije u regrutiranju studenata dugo nakon to su zavrili srednju kolu, tj. da su uspjenije u promicanju netradicionalnih putova u visoko obrazovanje.


80%

60%

40%

20%

0%

01.

24

Znaajna razlika moe se uoiti kada se promatra distribucija studentica i studenata s obzirom na to kojem akademskom podruju njihov studij pripada. I ovo istraivanje potvrdilo je ve neke poznate trendove (npr. Eurostat 2009) rodne stereotipizacije kad su u pitanju sveuilini studiji, prema kojima studenti ee odabiru tehnike znanosti: u ovom istraivanju 68% studenata tehnikih znanosti su mukarci. Ipak, studentice ine veinu studentskog tijela u ostalim podrujima znanosti, posebno humanistikim znanostima (78%). Studentice veinu ine i u biomedicinskim znanostima (68%), drutvenim znanostima (70%) te studijima s umjetnikog podruja (69%). U prirodnim znanostima studentice ine 63% studentskog tijela, a u biotehnikim znanostima 59%.

15% studenata ima fizike ili mentalne tekoe koje ih ometaju tijekom studija

Prema prethodnom meunarodnom izvjeu EUROSTUDENT (2005-2008: 24), u mnogim zemljama zakoni ili nacionalne obrazovne politike navode kako fizike ili mentalne tekoe ne bi smjele biti prepreka upisu i uspjenom zavretku studija. Jedan od ciljeva provedenog istraivanja EUROSTUDENT u Hrvatskoj bio je utvrditi u kojoj mjeri studenti na hrvatskim visokim uilitima imaju odreene fizike ili mentalne tekoe koje bi mogle utjecati na redoviti tijek studija. U istraivanju EUROSTUDENT navedene su tekoe podijeljene u etiri kategorije5:

kronine bolesti

tjelesni invaliditet6

psihiki poremeaji

ostali zdravstveni problemi.

U istraivanju EUROSTUDENT nisu definirani ostali zdravstveni problemi, to znai da su studenti sami odluivali koji bi to problemi bili. No, oni se u praksi najee odnose na razliite privremene i povremene promjene fizikog ili men-talnog stanja osobe uzrokovane akutnim bolestima, privremenim fizikim/tjelesnim oteenjima uslijed nezgoda ili bolesti, kao i psihike tekoe, najee uzrokovane traumatinim dogaajima.


4 Za tono tumaenje podataka vezanih uz razlike meu studentima sveuilinih i strunih studija, pozivamo itatelje da konzultiraju poglavlje Vane napomene za inter-pretaciju rezultata istraivanja koje se nalazi u Dodatku A. ovog izvjea.5 Vano je upozoriti da istraivanje ne ukljuuje kategoriju osoba sa specifinim tekoama uenja (disleksija, disgrafija i sl.), to znai da postoji mogunost da ispitanici s navedenim tekoama nisu potvrdno odgovorili na ovako postavljeno anketno pitanje. Naime, u hrvatskom sustavu visokog obrazovanja jo uvijek nisu detektirani studenti sa specifinim tekoama uenja, a njihove tekoe nisu prepoznate i priznate kao oteenje/invaliditet.6 Tjelesni invaliditet obuhvaa tekoe ne samo u motorici nego i senzorici (npr. osobe s oteenjima vida i/ili sluha).

Razlike meu studentima strunih studija4

Ako se promatra razlika u spolnoj strukturi studentskog tijela na javnim i privatnim strunim studijima, moe se vidjeti kako studentice ine veinu na javnim strunim studijima (55%), dok na privatnim strunim studijima mukarci ine veinu studentskog tijela (66%).

Na strunim studijima pri sveuilitu studentice ine 63% studentskog tijela, dok na strunim studijima pri veleuilitima i visokim kolama ine 48%.

01.

25


Slika 8. Imate li tekoe u tijeku Vaeg studija zbog kronine bolesti, tjelesnog invaliditeta, psihikih poremeaja ili drugih zdravstvenih tekoa?

Ne Da

85% 84%88%

15% 16%12%

Znaajno je kako 15% svih studenata navodi da ima neku zdravstvenu tekou ili tekoe koje negativno utjeu na tijek njihovog studija. Usporedba udjela studenata s tekoama meu studentima sveuilinih i strunih studija pokazuje nam neto manji udjel studenata s tekoama na strunim studijima.


60%

80%

100%

40%

20%

0%

01.

26

Slika 9. Vrste tekoa s kojima se susree 15% studenata.

16%

26%

5%

53%

Kao to se moe vidjeti iz Slike 10, studenti kao najeu tekou koja ih ometa tijekom njihovog studija navode kate-goriju ostali zdravstveni problemi (53%) i psihike poremeaje (26%), 16% studenata navodi kronine bolesti, a 5% studenata navelo je tjelesni invaliditet.

60%

40%

20%

0%

Da, kronine bolesti Da, tjelesni invaliditet Da, ostali zdravstveni problemiDa, psihiki poremeaji


01.

27

Slika 10. Ometa li Vas bilo to od dolje navedenih tekoa tijekom Vaeg studija? (prema podrujima znanosti)

4% 4% 4%2%

3%4%

9%

6%

10%

12%

1,6%

6%7% 7%

0%

13%

3%5%

10%

0,4% 0,2%1,2% 0,4%

11%

Udio osoba koje su navele da imaju tekoe koje ih ometaju tijekom studija najvii je u podruju humanistikih znanosti u usporedbi s ostalim podrujima znanosti. Za to je vie moguih razloga. Ovi studiji vjerojatno su manje zahtjevni u smislu nunosti potpuno intaktnog psihofizikog funkcioniranja. Takoer, samim time to, vjerojatno uslijed prije navedenog obrazloenja, vei broj studenata studira unutar navedenih podruja, tj. na odreenim visokim uilitima, ona postaju sve prilagoenija tim studentima.

Da, kronine bolesti Da, tjelesni invaliditet Da, ostali zdravstveni problemiDa, psihiki poremeaji

20%

10%

0%

Prirodne znanosti Tehnike znanosti Biomedicina i zdravstvo

Biotehnike znanosti

Drutveneznanosti

Humanistikeznanosti i umjetniko

podruje


01.

28


Slika 11. Prema Vaem miljenju, koliko se na Vaem studiju vodi rauna o problemima koji Vas ometaju u studiranju? - Samo studenti koji su naveli da imaju tekoe, N=702

Studenti koji su naveli da se tijekom studija susreu s tekoama u velikoj mjeri smatraju kako se uope ne vodi rauna o njihovim problemima (43% navodi kako se uope ne vodi rauna, a jo 25% kako se ne vodi rauna). S druge strane, samo mali broj studenata s tekoama (4%) navodi kako se o njihovim problemima jako vodi rauna. Ovi podaci ukazuju na to da postoji potreba za sustavom podrke studentima s tekoama koje ih ometaju tijekom studija.

Prema prethodnom meunarodnom izvjeu EUROSTUDENT (2005-2008: 35), meunarodna usporedivost podataka o studentima s tekoama ograniena je zbog razliitih nacionalnih konteksta i razliitih definicija invaliditeta ili tekoa. Meutim, radi informativne usporedbe, postotak studenata iz razliitih zemalja koji su u prolom istraivanju EURO-STUDENT naveli da imaju neke tjelesne tekoe ili kronine bolesti (bez psihikih poremeaja i drugih zdravstvenih problema) varira od 9,1% u Norvekoj, 6,9% u Austriji, 3,8% u Francuskoj, 1,4% u Velikoj Britaniji do 0,7% u Italiji, dok je u Hrvatskoj taj postotak 3,5%. Brojne zemlje u Europi (npr. Bugarska, Estonija i Francuska) spominju poveanje broja studenata s tekoama kao prioritet obrazovne politike.

4%

8%

19%

25%

43%

Jako se vodi rauna Uope se ne vodi rauna

21 3 4 5

30%

40%

50%

20%

10%

0%

01.

29


Slika 12. Udio studenata koji imaju djecu

Jednu od ciljanih skupina ovog istraivanja ine studenti koji imaju djecu kao potencijalno rizina skupina u obrazovanju zbog potrebe usklaivanja studijskih obveza s brigom za djecu. Prema prethodnom meunarodnom izvjeu EURO-STUDENT (2005-2008: 34), u veini zemalja koje su sudjelovale u tom istraivanju manje je od 10% studenata sveuilinih studija imalo dijete (izuzev Norveke, vedske, Slovake i Estonije). Kao to se moe vidjeti iz Slike 12, u hrvatskom istraivanju EUROSTUDENT je 6% studenata navelo da ima djecu, pri emu je udio studenata roditelja znaajno vii na strunim (13%), nego li na sveuilinim studijima (2%).

Oekivano, udio studenata koji su roditelji raste s godinama ispitanika te je udio studenata koji su mlai od 24 godine i roditelji svega 1%, a meu studentima starijima od 30 godina studenti-roditelji ine 59% poduzorka.

6% studenata su roditelji

6%

2%

13%

20%

15%

10%

5%

0%


02.

Socijalni profil studenata

30


02Brojna su istraivanja pokazala da socioekonomski status obitelji pojedinca utjee na njegovu ili njezinu odluku o nastavku kolovanja na visokokolskoj razini te na njihove uvjete studiranja. Cilj ovog poglavlja je prikazati osnovne informacije o socijalnom profilu studenata u Hrvatskoj, tj. o socioekonomskim karakteristikama njihovih obitelji koje ukljuuju radni status roditelja, zanimanje roditelja i obrazovni status roditelja.

Najveem broju studenata roditelji zaposleni puno radno vrijeme

Slika 13. Radni status roditelja - podaci prikupljeni u istraivanju EUROSTUDENT

Samozaposlen/a

Zaposlen/a na puno radno vrijeme

Zaposlen/a na dio radnog vremena

Ostalo (npr. kune obaveze, umirovljenik)

Honorarni rad

Ne radi, ali trai posao

Ne znam / preminuo/la

0% 20% 40% 60%

Radni status oca Radni status majke

17%

9%

46%

4%

4%

19%

9%

2%

51%

5%

7%

25%

3%

2%

02.

Socijalni profil studenataSocijalni profil studenata

31

Kada se analiziraju podaci o radnom statusu roditelja studenata u vrijeme ispunjavanja upitnika vidljivo je kako je najvei broj oeva i majki studenata zaposlen na puno radno vrijeme. Razlike izmeu oeva i majki mogu se zamijetiti kod samo-zaposlenih roditelja gdje su oevi ee samozaposleni nego majke, dok su majke u neto veoj mjeri u mirovini ili imaju kune obveze. Oko 4% oeva i 7% majki ne radi, ali trai posao.

Na osnovi podataka o radnom statusu oca i majke kreirana je nova varijabla na osnovi koje su studenti grupirani u tri skupine. Prvu skupinu ine studenti kojima oba roditelja rade, drugu skupinu ine oni studenti kojima jedan od roditelja radi, dok treu skupinu ine studenti kojima niti jedan roditelj trenutno nije zaposlen. Kao to se moe vidjeti na Slici 14, kod 51% studenata oba su roditelja zaposlena, dok 16% studenata nema niti jednog roditelja koji je zaposlen. No, radna neaktivnost ne znai nuno i nedostatak prihoda s obzirom da u kategoriju osoba koje ne rade ulaze i umirovljenici koji imaju redovite prihode. Kod treine studenata (33%) samo je jedan od roditelja trenutno radno aktivan.

Ako se usporedi radni status roditelja studenata na sveuilinim naspram strunih studija, moe se uoiti kako su roditelji studenata na sveuilinim studijima ee oboje zaposleni. Za 56% studenata sveuilinih studija oba su roditelja zapo-slena, dok taj postotak na strunim studijima iznosi 39%.

Kada se podaci analiziraju prema dobi studenata vidljivo je kako su stariji studenti (oni iznad 30 godina) ponajprije ti studenti kojima oba roditelja nisu zaposlena (68%). Stariji su studenti ujedno ee i zaposleni, tj. ostvaruju vlastite prihode i vjerojatno su samim time manje ovisni o drugima, ali i ee brinu o drugima (obitelj i djeca).

Slika 14. Radni status roditelja

16%11%

27%

33% 32%34%

51%56%

39%

Niti jedan roditelj nije zaposlen Jedan od roditelja zaposlen Oba roditelja zaposlena


60%

80%

40%

20%

0%

02.


32

Slika 15. Sadanja ili prethodna zanimanja oca/majke

ime se bave roditelji studenata?

U istraivanjima s podruja visokog obrazovanja, zanimanja i obrazovni stupanj roditelja studenata najei su pokaza-telji socioekonomskog statusa studenta.

Analiza podataka o zanimanju roditelja studenata u Hrvatskoj ukazala je na neke dobro poznate razlike u zanimanjima s obzirom na spol i meu roditeljima studenata. Oevi su najee inenjeri i tehniari (26%), a zatim po uestalosti slijede usluna zanimanja, zanimanja u proizvodnji, rukovatelji strojevima te zanimanja strunjaka. Majke studenata najee su zaposlene u uslunim i trgovakim, slubenikim zanimanjima te kao strunjaci.

Otac Majka

Zakonodavci, vii dunosnicii menaderi

Strunjaci, dravni slubenici i znanstvenici

Inenjeri, tehniari i srodnazanimanja

Poljoprivredni, lovno-uzgojni,umski radnici i ribari

Zanimanja u obrtu i pojedinanoj proizvodnji

Rukovatelj strojevima, vozilimai sastavljai proizvoda

Jednostavna zanimanja / kuna ispomo i sl.

Umirovljenici i ostale osobes vlastitim prihodima

Osobe bez vlastitih primanja (npr. domaice)

Uredski i alterski referenti

Usluna i trgovaka zanimanja

Oruane snage / vojska

0% 10% 20% 30%

4%

11%

2%

16%

26%

10%

4%

18%

13%

3%

12%

12%

1%

7%

1%

1%

1%

1%

13%

4%

3%

9%

5%

22%

02.


33

Kada se promatraju podaci s obzirom na stupanj obrazovanja roditelja studenata, na Slici 16 moemo vidjeti kako najvie roditelja ima zavrenu etverogodinju srednju kolu: 49% majki te 41% oeva. Tercijarno obrazovanje ima zavreno 35% oeva te 30% majki. Roditelji samo s osnovnokolskim obrazovanjem su najrjee zastupljeni: 10% majki te 6% oeva imaju samo zavrenu osnovnu kolu ili pak nisu zavrili osnovnu kolu.

Otac Majka

Osnovna kola i nie

Trogodinja srednjakola

etverogodinja srednja kola

Tercijarno obrazovanje

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60%

6%

18%

41%

11%

49%

35%

30%

10%

Slika 16. Najvii stupanj obrazovanja oca/majke

Nadzastupljena djeca bolje obrazovanih roditelja

02.


34

Slika 17. Obrazovanje oca - usporedba podataka istraivanja EUROSTUDENT s populacijom mukarca trenutno u dobi od 40-60 godina (prema podacima Popisa stanovnitva 2001.)

0% 10% 20% 30% 40% 50%

Osnovna kola i nie




Oevi studenata Mukarci trenutno u dobi 40-60

6%

21%

18%

46%

41%

18%

35%

16%

Usporedili smo podatke istraivanja EUROSTUDENT u Hrvatskoj o obrazovnom stupnju roditelja studenata s obrazovnim podacima o populaciji mukaraca i ena u dobi izmeu 40 i 60 godina. Iako se radi o aproksimaciji obrazovne strukture roditelja, podaci pokazuju kako su studenti iji oevi imaju tercijarno obrazovanje nadzastupljeni u studentskoj popu-laciji (35% naspram 16% u opoj populaciji), dok su studenti iji oevi imaju osnovnokolsko obrazovanje i trogodinju srednju kolu uvelike podzastupljeni u studentskoj populaciji.

02.


35

Slika 18. Obrazovanje majke - usporedba podataka istraivanja EUROSTUDENT s populacijom ena trenutno u dobi od 40-60 godina (prema podacima Popisa stanovnitva 2001.)

0% 10% 20% 30% 40% 50%

Osnovna kola i nie




Majke studenata ene trenutno u dobi 40-60

Jednako tako, podaci pokazuju kako su studenti ije majke imaju tercijarno obrazovanje nadzastupljeni u student-skoj populaciji (30% naspram 18% u opoj populaciji), dok su studenti ije majke imaju osnovnokolsko obrazovanje podzastupljeni (10% naspram 29% u opoj populaciji). Takoer su vie zastupljeni studenti ije majke imaju srednju kolu (60% naspram 53% u opoj populaciji).

Ovi nam podaci govore da su anse za nastavkom kolovanja na visokokolskoj razini vie za studente obrazovanijih roditelja nego li za studente iji su roditelji zavrili samo osnovnokolsko obrazovanje. Takav nalaz slian je prijanjim nalazima dobivenima na hrvatskoj studentskoj populaciji (Puzi, Doolan, Dolenec, 2006) te nalazima iz veine zemalja koje su sudjelovale u prethodnom meunarodnom istraivanju EUROSTUDENT (2005-2008: 64), uz izuzetak zemalja kao to su Finska, Nizozemska, vicarska, panjolska i Irska koje su neto uspjenije u postizanju viih omjera studenata iz obitelji slabije obrazovanih roditelja u odnosu na ostale zemlje koje su sudjelovale u istraivanju.

10%

29%

11%

49%

28%

30%

18%

25%

02.


36

Slika 19. Obrazovanje roditelja - zajedniki prikaz stupnja obrazovanja oca i majke studenata


3% 2%7%

52%47%

62%

45%51%

31%

Osnovna kola ili nie Srednja kola Tercijarno obrazovanje

Na osnovi stupnja obrazovanja oca i majke studenata kreirana je nova varijabla koja predstavlja zajedniki prikaz stupnja obrazovanja i oca i majke. To je napravljeno na nain da je uzet u obzir najvii stupanj obrazovanja roditelja (bilo oca ili majke), pa ukoliko je barem jedan od roditelja studenta visokoobrazovan, taj student je ukljuen u grupu studenata roditelja s visokim obrazovanjem. U skupinu studenata iji je obrazovni status roditelja srednja kola, ukljueni su studenti kojima je barem jednom od roditelja najvii obrazovni status srednja kola, dok drugi roditelj ima taj isti status ili nii. Treu skupinu ine studenti ija oba roditelja imaju najnii stupanj obrazovanja (zavrena osnovna kola ili nie). Udio takvih studenata je izuzetno nizak, njih 3%, a neto su zastupljeniji meu studentima strunih studija (7%). Udio studenata iji barem jedan od roditelja ima tercijarno obrazovanje je 45% te je znatno vii meu studentima sveuilinih studija (51%) u usporedbi sa studentima strunih studija (31%). Na osnovi tih podataka moemo zakljuiti kako djeca iji roditelji imaju visoko obrazovanje neto ee odabiru sveuilini studij, a neto rjee struni studij.

60%

80%

40%

20%

0%

02.


37

Slika 20. Obrazovanje roditelja studenata na strunim studijima - zajedniki prikaz stupnja obrazovanja oca i majke studenata

Naposljetku, studenti iji roditelji imaju tercijarno obrazovanje su i pri sveuilinim studijima vie nego prosjeno zastupljeni meu studentima biomedicinskih studija i zdravstva (68%), u neto manjoj mjeri kod prirodnih i tehnikih znanosti (52% i 53%), dok su takvi studenti neto manje zastupljeni u humanistikim (50%), biotehnikim (48%) i drutvenim (46%) podrujima.

8%

66%

27%

3%

49% 48%

7% 7%

63%

30%

59%

34%

Javni struni studij Privatni struni studij Struni studij na sveuilitima Struni studij na veleuilitimai visokim kolama

60%

80%

40%

20%

0%

Osnovna kola ili nie Tercijarno obrazovanjeSrednja kola

Razlike meu studentima strunih studija

Znaajne razlike u pogledu obrazovanja roditelja studenata mogu se primijetiti i izmeu studenata na privatnim naspram javnih strunih studija. Naime, dok na javnim strunim studijima 27% studenata ima barem jednog roditelja koji je zavrio neki oblik tercijarnog obrazovanja, na privatnim strunim studijima znatno vei postotak studenata (48%) ima barem jednog roditelja s tercijarnim obrazovanjem.

Manje razlike u obrazovnom stupnju roditelja studenata mogu se uoiti i meu studentima strunih studija na sveuilitima u odnosu na strune studije na veleuilitima i visokim kolama: veem postotku studenata na strunom studiju pri sveuilitima barem je jedan roditelj zavrio tercijarno obrazovanje (34%) u usporedbi sa stu-dentima strunih studija pri veleuilitima i visokim kolama (30%).

Gledano prema instituciji, osobe iji su roditelji nieg stupnja obrazovanja ee upisuju javna veleuilita/visoke kole nego li to upisuju sveuilita ili privatna veleuilita/visoke kole.

03.

Pristup visokom obrazovanju

38


03

Veina studenata na sveuilinim studijima bivi su gimnazijalci

Slika 21. Na osnovi koje kvalifikacije ste upisali studij?


80%

60%

40%

20%

0%

Srednja strukovna - 3 godine

Srednja strukovna - 3 godine i dodatnim obra-

zovanjem do 4 godine

Srednja strukovna - 4 godine

Gimnazija Kvalifikacije steeneizvan RH

3% 3% 2% 2%1%

41%

30%

63%

53%

67%

22%

9%

1% 1%0%

03.

Pristup visokom obrazovanjuPristup visokom obrazovanju

39

Meunarodno izvjee EUROSTUDENT za period 2005-2008 ukazuje na postojanje veze izmeu stratificiranog sustava srednjokolskog obrazovanja (npr. strukovna kola, gimnazija) i zastupljenosti studenata iz slabije obrazovanih obitelji u visokom obrazovanju. Naime, uz iznimku Nizozemske, zemlje s velikim razlikama izmeu tipova srednjih kola imaju proporcionalno manje studenata iz obitelji slabije obrazovanih roditelja (2005-2008: 66-67). Kako je hrvatski obra-zovni sustav primjer stratificiranog sustava srednjokolskog obrazovanja, a nalazi istraivanja EUROSTUDENT za Hrvatsku pokazali su podzastupljenost studenata iz obitelji slabije obrazovanih roditelja, moemo zakljuiti kako se i u Hrvat-skoj ta veza izmeu sustava srednjokolskog obrazovanja i zastupljenosti studenata prema obrazovnom profilu roditelja potvruje.

Prema podacima istraivanja EUROSTUDENT za Hrvatsku, vie od polovice studenata je studij upisalo nakon gimnazije (53%), dok se 41% studenata upisalo na osnovi zavrene etverogodinje srednje strukovne kole. Oko 4% studenata je studij upisalo nakon trogodinje srednje strukovne kole. Ukoliko se navedeni podaci promatraju na razini vrste studija, mogu se uoiti znaajne razlike u profilu studenata ovisno o tome koju vrstu srednjokolskog obrazovanja imaju, pa je tako udio gimnazijalaca znaajno vii na sveuilinim studijima (67%) u odnosu na strune studije (22%). S druge strane udio studenata iz strukovnih kola znaajno je vii na strunim studijima.

Status studenta na studiju prema zavrenoj srednjoj koli pokazuje da je manje izgledno da mladi koji su prethodno zavrili gimnazijsko obrazovanje plaaju kolarinu ili studiraju kao izvanredni studenti. Gimnazijski program zavrilo je 61% redovitih studenata koji ne plaaju kolarine, 51% redovitih studenata koji plaaju kolarinu te samo 25% izvanred-nih studenata. Mladih koji su prethodno zavrili strukovno obrazovanje najmanje je meu redovitim studentima koji ne plaaju kolarinu, a ine veinu meu izvanrednim studentima.

Vano je uoiti da su studenti iji roditelji imaju visoko obrazovanje ee zavrili gimnaziju (70%), dok su strukovnu kolu pak ee zavrili studenti iji roditelji imaju nii stupanj obrazovanja (80%). Ovaj nam nalaz ukazuje na vezu izmeu obrazovnog stupnja roditelja i izbora srednje kole njihove djece.

Razlike meu studentima strunih studija

Razlike prema vrsti zavrene srednje kole mogu se uoiti i izmeu studenata na privatnim i javnim strunim studi-jima: dok je 34% studenata privatnih strunih studija zavrilo gimnaziju, gimnazijsku svjedodbu ima 20% studenata javnih strunih studija. Nisu ustanovljene razlike izmeu studenata strunih studija na sveuilitima i studenata na javnim veleuilitima i visokim kolama.

03.


40

18% studenata imalo je prekide u kolovanju

Slika 22. Jeste li ikada, nakon zavretka srednje kole, prekinuli svoj studij na dulje od godinu dana?


Da, prekid izmeu srednje kole i studija

Da, tijekom studija Da, izmeu prve i druge razine studija

Ne

60%

80%

100%

40%

20%

0%

11%5%

24%

6% 4%9%

1% 1% 3%

83%

91%

66%

Slika 22 nam pokazuje kako velika veina studenata nije imala prekid kolovanja dulji od godinu dana. Ipak, 18% stude-nata imalo je neki prekid u kolovanju, bilo da je rije o prekidu kontinuiranog obrazovanja izmeu srednje kole i studija ili o prekidu za vrijeme studija.

Ako se usporede studenti sveuilinih i strunih studija koji su imali neki prekid studija, vidimo kako su, recimo, studenti strunih studija (24%) ee nego studenti sveuilinih studija (5%) imali pauzu nakon srednje kole, to je i sukladno s neto viom prosjenom dobi tih studenata. Prema statusu studenta, studenti sa statusom izvanrednog studenata ee su imali prekid kontinuiranog obrazovanja (64%) u usporedbi s redovitim studentima, tj. imali su neki oblik pauze izmeu zavretka srednje kole i studija ili tijekom studija, a koji je trajao vie od godine dana.

Zanimljivo je i bitno vidjeti i kako su studenti iji su roditelji nieg obrazovnog statusa ee imali prekid kolovanja izmeu srednje kole i studija (37%), nego li studenti iji roditelji imaju srednju kolu (13%) ili pak zavreno tercijarno obrazovanje (7%). Razlike u prekidu kolovanja mogu se prijetiti i kod studenata koji razliito procjenjuju drutveni poloaj svoje obitelji: 21% studenata koji su procijenili drutveni poloaj svoje obitelji kao nizak oznaili su da su imali neki prekid kolovanja nakon srednje kole koji je trajao dulje od godinu dana, dok je isto oznailo 18% studenata koji su procijenili drutveni poloaj obitelji kao srednji i 15% studenata visokog drutvenog poloaja obitelji.

03.


41

Prema podacima prethodnog meunarodnog istraivanja EUROSTUDENT (2005-2008), radno iskustvo prije pristupa visokom obrazovanju rairena je pojava meu studentskom populacijom brojnih europskih zemalja. U vedskoj je, na primjer, prije pristupa visokom obrazovanju 56% studenata sveuilinih studija imalo iskustva vezana uz trite rada, u Finskoj 48%, a u panjolskoj 45%. Podaci o iskustvima studenata vezanim uz trite rada u Hrvatskoj pokazuju da je slika u Hrvatskoj slina navedenim zemljama: 46% studenata obavljalo je neki posao prije pristupa visokome obrazovanju. No, vano je napomenuti kako su u Hrvatskoj studenti koji su imali stalni posao ponajprije studenti koji sada studiraju na strunim studijima. Openito, studenti sveuilinih studija su u puno manjoj mjeri imali iskustva s tritem rada prije samog studija i to najee kroz manje, povremene poslove.

Iskustva s tritem rada prije odlaska na studij ee su imali i studenti koji su studij upisali na osnovi kvalifikacije steene u srednjoj strukovnoj koli (58%), a u veoj mjeri su iskustva s tritem rada prije upisa na studij imali i studenti iji su roditelji nieg obrazovanog statusa (64%), to su pokazali i meunarodni rezultati prethodnog meunarodnog istraivanja EUROSTUDENT (2005-2008: 46).

Oko 46% studenata s radnim iskustvom prije upisa studija

Slika 23. Radno iskustvo prije pristupa visokom obrazovanju


Da, imao/la sam stalni posao Da, manji, povremeni poslovi Da, tijekom strukovnog obrazovanja

Ne, nisam imao/la iskustva

60%

80%

40%

20%

0%

11%

5%

25%28%

31%24%

7% 6%10%

53%59%

41%

03.


42

Tko namjerava nastaviti studij?

Slika 24. Planirate li nastaviti studij nakon studija koji trenutno pohaate?

60%

80%

40%

20%

0%

Prvostupnici strunih studija Studenti diplomskih i integriranih studijaPrvostupnici sveuilinih studija

Jo ne zna Ne namjerava nastaviti studij

Studij zaprvostupnika

Studij za magistra ilispecijalista struke

Poslijediplomskispecijalistiki

Poslijediplomskidoktorski

42%

14%

42%

7%2%

19%

38%

71%

8% 5% 3%9%

2%6%

21%

5% 5%0%

to se tie daljnjih planova vezanih uz studij, ovdje je odluka primarno vezana uz vrstu studija koju studenti trenutno pohaaju. Kada su u pitanju struni studiji, ovdje 38% studenata iskazuje namjeru nastaviti u smjeru specijalista struke, tek 7% ne eli nastaviti studij, dok 42% odluku jo nije donijelo. Kod studenata diplomskog ili integriranog sveuilinog studija slika je prilino slina: 42% studenata se jo nije odluilo, 19% ne eli nastaviti kolovanje, dok ak 30% iskazuje interes za poslijediplomski specijalistiki ili doktorski studij.

Studenti prvog stupnja sveuilinog studija velikom su veinom donijeli odluku i u 71% sluajeva ve sad iskazuju namje-ru nastavka studija za magistra ili specijalista struke, neodluno je jo 14%, dok studij ne namjerava nastaviti tek 2% sveuilinih prvostupnika. Dakle, kod studenata sveuilinih studija postoji snana tendencija nastavka kolovanja na diplomskom studiju. Oko 30% osoba koje namjeravaju nastaviti studij to bi eljelo uiniti u inozemstvu, posebno kada su u pitanju poslijediplomski studiji.

U okvirima istraivanja EUROSTUDENT vano je utvrditi postoje li razlike u mogunostima pristupa viim razinama obra-zovanja s obzirom na socioekonomski status ili osobne karakteristike studenata. S tom smo svrhom za svaku zastu-pljeniju razinu i vrstu studija pribrojili sve studente koji su iskazali elju za nastavak studija na razini vioj od trenutne te usporedili postoji li razlika prema tim karakteristikama u udjelu studenata koji imaju tu namjeru.

03.


43

S obzirom na samoprocjenu drutvenog poloaja, meu studentima prvog stupnja sveuilinog studija ne postoji razlika u pogledu odluke o nastavku kolovanja, ali ta razlika postoji meu studentima sveuilinog diplomskog ili integriranog studija, kao i meu prvostupnicima strunih studija, gdje studenti koji procjenjuju drutveni poloaj svoje obitelji viim ee iskazuju namjeru nastavka studija u usporedbi s onima koji obiteljski poloaj ocjenjuju kao nizak ili srednji (dok 53% studenata prvostupnika na strunim studijima koji procjenjuju svoj drutveni poloaj kao visok planiraju nastaviti studij na vioj razini, to planira 41% prvostupnika strunih studija koji procjenjuju obiteljski poloaj kao srednji i 36% onih koji ga procjenjuju kao nizak).

Slina je razlika vidljiva i s obzirom na obrazovanje roditelja. Kao to smo u ranijim poglavljima vidjeli, anse za nasta-vak kolovanja na visokokolskoj razini nie su za studente iji su roditelji slabije obrazovani i iji roditelji obavljaju tzv. jednostavna zanimanja. Podaci prikazani u ovom dijelu potvruju taj nalaz za segmente tercijarnog obrazovanja: studenti prvostupnici na strunim studijima te studenti na diplomskom ili integriranom sveuilinom studiju iji su roditelji zavrili tercijarno obrazovanje ee planiraju nastaviti kolovanje na vioj razini od onih studenata tih studija iji roditelji imaju zavreno samo osnovnokolsko obrazovanje (npr. na strunim studijima kolovanje planira nastaviti 43% prvostupnika iji su roditelji zavrili samo osnovnokolsko obrazovanje, dok to planira uiniti 57% studenata iji su roditelji zavrili tercijarno obrazovanje).

Studenti koji ne rade i oni koji su povremeno zaposleni tijekom semestra ne iskazuju razliitu sklonost nastavljanju studi-ja, ali je ona donekle razliita kod studenata koji imaju stalan posao tijekom studija. Na preddiplomskom sveuilinom studiju, status radnika-studenta povezan je s niom sklonou nastavljanja studija na diplomskoj razini, dok je kod prvostupnika strunih studija i studenta sveuilinih diplomskih ili integriranih studija stalna zaposlenost povezana s neto viim studijskim aspiracijama.

Zdravstvene tekoe povezane su kod studenata strunih studija sa znaajno rjeim iskazivanjem elje za nastavkom studija nego li kod studenata bez zdravstvenih tekoa. Ova je razlika vidljiva i pri prvom stupnju sveuilinih studija, ali u manjoj mjeri, a vie nije vidljiva kod studenata diplomskog studija.

Kada su u pitanju rodne razlike, studentice su na svim razinama i vidovima studija malo odmjerenije prema mogunosti nastavljanja studiranja od studenata, a studenti roditelji su izuzetno manje skloni nastavku studija, posebno sveuilinih. Ovaj se nalaz moda moe objasniti tekoama koje studenti roditelji mogu imati u pogledu usklaivanja obiteljskih i studijskih obveza.

Imaju li raspoloivi prihodi i adekvatnost dostupnih financijskih sredstava znaaj po namjeru nastavljanja studija? Razlika u prosjenim mjesenim prihodima izmeu studenata koji ne namjeravaju i namjeravaju nastaviti studij na sveuilinim studijima vidljiva je kod strunih prvostupnika i studenata sveuilinog diplomskog ili integriranog studija. Naime, nji-hovi mjeseni prihodi vii su nego kod ostalih studenata koji ne namjeravaju nastaviti studij. Uz to, studenti koji namje-ravaju nastaviti studij u neto se manjoj mjeri osjeaju financijski optereeni, odnosno u neto veoj mjeri nego ostali studenti navode kako su im sredstva kojima raspolau za studij dostatna.

Smjetaj

04.

44

Smjetaj

04Najvei broj studenata ivi kod kue s roditeljima

Slika 25. Profil studenata s obzirom na vrstu smjetaja


40%

30%

20%

10%

0%

Studenti u studentskom domu

Podstanari ive s roditeljima unutarupanije

S roditeljima, putuju iz druge upanije

Ostali koji ive u vlastitomstanu (samci ili s obitelji)

11%

16%

3%

31%

34%

26%

34% 33%

37%

11%10%

14%12%

8%

20%

04.

SmjetajSmjetaj

45

Prema prethodnom meunarodnom izvjeu EUROSTUDENT (2005-2008: 70), primjeren smjetaj jedan je od bitnih preduvjeta uspjenog studiranja, a nedavno je i u Hrvatskoj utvreno kako je smjetaj tijekom studija jedna od snanijih odrednica studijskog uspjeha: istraivanje je pokazalo kako su studenti koji tijekom studija nisu ivjeli u rodnoj kui u veem postotku uspjeno zavrili svoj studij, nego oni koji su dnevno putovali ili ivjeli u gradu gdje su i studirali (Matkovi, Tomi, Vehovec, 2010.).

Najzastupljeniji oblik stanovanja studenata u hrvatskom uzorku studenata je smjetaj s roditeljima (45%), od toga 34% u istoj upaniji u kojoj studiraju, a 11% s roditeljima u drugoj upaniji od one gdje studiraju (tj. putuju na studij u drugu upaniju). Ovaj je podatak zanimljivo usporediti s podacima istraivanja EUROSTUDENT (2005-2008: 73), prema kojima u najveem broju zemalja u Europi studenti ive u vlastitom smjetaju. Hrvatska je u kontekstu smjetaja za vrijeme studija meu zemljama sa znaajnim brojem studenata koji ive u roditeljskom domu (iako slinija Francuskoj, Irskoj i Sloveniji gdje 40-49% studenata ivi s roditeljim

Documents

Nacionalno Izvjesce Istrazivanja Hrvatsku