Upload
ledan
View
234
Download
2
Embed Size (px)
Citation preview
1
NACRT
OPŠTINA DANILOVGRAD
OPŠTINSKI PLAN ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE
OD POPLAVA
Danilovgrad, oktobar 2014. godine
2
SADRŽAJ
PROCJENE UGROŽENOSTI OD POPLAVA
1. OPŠTI DIO................................................................................................................6 1.1 Geografski položaj...................................................................................................6
1.2 Reljef.........................................................................................................................7
1.2.1 Geološke i geomorfološke karakteristike…….............................................7
1.2.2 Inježenjersko-geološke karakteristike..........................................................8
1.3 Klimatske karakteristike...........................................................................................8
1.4 Geološko-hidrološke karakteristike..........................................................................9
1.4.1 Hidrološka osnova razvoja..........................................................................9
1.4.2 Korišćenje voda za vodosnabdijevanje i u industriji.................................10
1.5 Stanje životne sredine i kulturnog nasljeđa............................................................10
1.6 Demografske karakteristike....................................................................................11
1.7 Privredni i infrastrukturni objekti...........................................................................12
1.7.1 Privredni objekti od posebnog značaja........................................................12
1.7.2 Elektroprivredni objekti-prenosni i distributivni sistemi
(dalekovodi i rafostanice).......................................................................................13
1.7.3 Saobraćajna infrastruktura.............................................................................13
1.7.3.1 Drumski saobraćaj........................................................................13
1.7.3.2 Željeznički saobraćaj...................................................................14
1.7.3.3 Vodeni saobraćaj.........................................................................14
1.7.3.4 Vazdušni saobraćaj......................................................................14
1.7.3.5 Telekomunikacije.........................................................................14
1.8 Vanprivredni objekti i ustanove...............................................................................14
1.8.1 Obrazovanje................................................................................................15
1.8.2 Zdravstvene ustanove..................................................................................15
1.8.3 Objekti kulture i važniji spomenici.............................................................15
1.8.4 Sportski objekti...........................................................................................16
1.8.5 Turistički objekti.........................................................................................16
2. POSEBNI DIO.................................................................................16
2.1 Analiza hazarda .............................................................................................................. 16
2.1.1 Vodotoci, jezera i akumulacije koji mogu biti uzrok poplava.....................17
2.1.1.1 Jadranski sliv................................................................................17
2.1.1.2 Bujični tokovi i erozije.................................................................18
2.1.2 Plavljene površine........................................................................................19
2.2 Učestalost pojavljivanja i intenzitet djelovanja poplava i analiza
rizika..........................................................................................................................25
2.3 Kriterijumi zaštite od poplava....................................................................................26
2.4 Principi zaštite od poplava......................................................................................... 28
2.5 Mjere, snage i sredstva za zaštitu od poplava............................................................ 27
2.5.1 Mjere za zaštitu od poplava........................................................................ 28
2.5.2 Snage i sredstva za zaštitu od poplava..................................................... 29
3. ZAKLJUČCI ..........................................................................................................31
3
GLAVA II
DOKUMENTA OPŠTINSKOG PLANA ZA ZAŠTITU I
SPAŠAVANJE OD POPLAVA
1. Mjere zaštite i spašavanja od poplava.......................................................................................32
1.1 Strukturne mjere za ublažavanje poslijedica od poplava................................................. .32
1.2 Nestrukturne mjere za ublažavanje poslijedica od poplava..............................................32
1.2.1 Sprovođenje plana……………………………………………………………..…32
1.2.2 Volonteri koji paze na mogućnost pojave poplava………………………………32
1.3 Mjere zaštite i spašavanja po faza……………………………………………………….33
1.4 Zaštita ključne infrastrukture i imovine u zajednici..........................................................37
1.5 Zatvaranje puteva………………………………………………………………………. 37
1.5.1 Nakon dobijanja upozorenja o praćenju situacije sa mogućom
poplavom / upozorenja nevremenu………………………………...……………37
1.6 Odgovor na bujice…………………………………………………………………….….38
1.7 Evakuacija……………………………………………………………………………..…38
1.8 Spašavanje od poplava………………………………………………………………….. 39
1.9 Pitanja od značaja za javno zdravlje a koja su povezana sa otpadnim vodama
I ključnom kanalizacionom infrastrukturom………………………………………….… 39
2. Operativne mjere (ljudski i materijalni resursi)……………………………………………. .40
3. Organi lokalne uprave, privredna društva, druga pravna lica
i preduzetnici (ljudski i materijalni resursi).............................................................................41
3.1 Obnova zaliha………………………………………………………………………………..42
4. Rukovođenje i koordinacija pri akcijama zaštite i spašavanja od poplava……………… ..42
5. Međuopštinska i međunarodna saradnja…………………………………………………..…43
6. Informisanje građana……………………………………………………………………….….43
7. Način održavanja reda i bezbjednosti prilikom intervencija……………………………… .44
8. Finansijska sredstva za sprovođenje planova...........................................................................44
4
GLAVA III
PRILOZI
1. Opštinski tim za upravljanje u vanrednim situacijama....................................................46
2. Pregled ljudskih i materijalnih resursa operativnih jedinica koje mogu biti
angažovane u slučaju poplava.............................................................................................47
3. Pregled ljudskih i materijalnih resursa organa lokalne uprave,
privrednih društava, drugih pravnih lica i preduzetnika.................................................48
4. Organizaciona šema djelovanja ..........................................................................................50
5. Uputstvo za postupanje građana u slučaju rizika od poplava..........................................51
6. Pregled ugroženog stanovništva, objekata i životinja po područjima.............................54
7. Karte......................................................................................................................................55
8. Uputstva o evakuaciji...........................................................................................................60
9. Pregled timova i grupa koje se u slučaju potrebe mogu aktivirati za
sprovođenje određenih mjera i aktivnosti.........................................................................62
10. Radna grupa za izradu opštinskog plana zaštite i spašavanja od poplava.....................64
6
1. O P Š T I D I O
1.1 GEOGRAFSKI POLOŽAJ
Opština Danilovgrad nalazi se u središnjem dijelu Crne Gore čiji je geografski položaj određen
koordinatama 18˚ 56' i 19˚ 18' istočne geografske dužine i 42˚ 28' i 42˚ 45' sjeverne geografske
širine. Geografski položaj opštine Danilovgrad se može ocijeniti kao vrlo povoljan ako se uzme
u obzir blizina Podgorice, kao glavnog grada Crne Gore, prijestonice Cetinja i Nikšića, kao
značajnog privrednog centra i drugog grada po veličini.
Površina opštine Danilovgrad iznosi 501 km² (3,6% teritorije Crne Gore) i po veličini teritorije
spada među opštine srednje veličine. Najveća udaljenost krajnjih tačaka pravcem sjever-jug
iznosi 33 km, dok se pravcem istok-zapad prostire dužinom od 29 km.
Ukupna dužina opštinske granice iznosi 155 km. Graniči se sa opštinama: Podgorica (60,6 km),
Nikšić (63,7km), Cetinje (15,7km) i Kolašin (14,6km). Teritoriju opštine presijeca magistralni
put M18 i željeznička pruga Nikšić-Podgorica u dužini od 31,3 km.
Slika br.1: Geografski položaj opštine Danilovgrad
1.2 RELJEF
7
1.2.1 Geološke i geomorfološke karakteristike
Područje opštine Danilovgrad pripada morfološkoj cjelini sinklinorijuma Duge, Nikšićkog polja i
doline rijeke Zete. Tektonsko predisponiran teren može se podijeliti u tri cjeline: dolinsko dno
rijeke Zete, lijevu i desnu dolinsku stranu. Rijeka Zeta gravitira ovim područjem formirajući
dolinu dužine 28km i širine koja dostiže do 6 km (Lazarev krst-Donje selo). Površina
Bjelopavlićke ravnice je 72 km². Najniži djelovi terena predstavljeni su koritom rijeke Zete koje
se nalazi na nadmorskoj visini od 35-56m.
Desna dolinska strana rijeke Zete izgrađena je od mezozojskih karbonata i izdiže se do visine od
1.436m (Milunova Bobija), dok lijeva dolinska strana koja se odlikuje brdsko-planinskim
predjelima, takođe je predstavljena karbonatima. Ovaj teren se izdiže do visine od 1.927m
(Kula) na planini Prekornica.
Najveći dio teritorije opštine pripada brdsko planinskom terenu (37%) kojeg sačinjavaju visine
između 200 - 1.000 mnv. Teren ispod 200 mnv zahvata 28% teritorije opštine, dok na visine veće
od 1.000m otpada 35% ukupne površine.
NADMORSKA VISINA %
35 - 200 m 28
200 - 600 m 16
600 - 1.000 m 21
1.00 1.400 m 20
1.400 m 15
Tabela br. 1: Raspodjela po visinskim zonama na teritoriji opštine
Teren opštine Danilovgrad pripada zoni visokog krša i kao takav najvećim dijelom čine ga
krečnjaci mezozojske starosti. Oni su zastupljeni na području: Veljeg i Malog Garča, u
jugozapadnom dijelu, kao i na području Prekornice i Lisca, sjeveroistočno.
Obodni dio dolinskih strana odlikuje se paleogenim sedimentima koji su predstavljeni laporcima,
glincima, pješčarima, brečama i konglomeratima. Ima ih na području Zagorka, Tvorila, Frutka,
Pješivaca, Bara Šumanovića, Vinića, Brijestova, Slatine, Glizice i Donjih Martinića.
Najniži djelovi terena predstavljeni su paleogenim i kvartarnim sedimentima. Oni su
karakteristični za područje doline rijeke Zete. Predstavljeni su glinama, glinovito-pjeskovitim i
pjeskovitim sedimentima.
8
1.2.2 Inženjersko-geološke karakteristike
Teren na području opštine posmatran sa aspekta stabilnosti, nosivosti i uslova gradnje može se
podijeliti u tri grupe stijena:
Vezane stijene odlikuju se velikom stabilnošću i otpornošću na gotovo sve vidove erozije. U ovu
grupu stijena spadaju krečnjaci i dolomiti velike postojanosti. Zastupljene su po obodnim
stranama doline, kao i u pojedinim humkama u samoj dolini. U ovu grupu stijena spadaju još i
laporci koji se odlikuju takođe velikom postojanošću u nižim terenima, dok na većim padinama i
pod uticajem vode njihova inžinjersko-geološka svojstva slabe.
Poluvezane stijene predstavljene su glinama i njenim varijetetima. Za njih je karakteristično da
grade terene sa malim nagibom, pa se zbog toga smatraju dosta pouzdanim i stabilnim terenom.
Glinoviti tereni su takvih fizičkih svojstava da prilikom zasićenja vodom oni gube svoja svojstva
i u tim situacijama se mogu smatrati nestabilnim.
Nevezane stijene su stijene predstavljene glinovito-pjeskovitim sedimentima različitih frakcija.
Njihova stabilnost zavisi od mnogo faktora od kojih je najznačajnija voda. Kada se zasite vodom
dolazi do mijenjanja njihovih fizičkih svojstava. Najveću zastupljenost imaju u ravničarskim
terenima.1
1.3 KLIMATSKE KARAKTERISTIKE
U Bjelopavlićkoj ravnici dominantan je uticaj mediteranske klime, blago modifikovane, što znači
da to područje karakterišu duga, vrela i suva ljeta, dok su zime relativno blage i kišovite. U
naseljima koja su smještena u dolinama riječnih tokova, temperatura je tokom januara niža od
primorskih mjesta na približno istoj geografskoj širini, dok u toku ljeta imaju nešto višu
temperaturu. Srednja godišnja temperatura vazduha kreće se od 4°C na padinama Maganika, do
15°C u dolini rijeke Zete. Najvažniji faktor koji uslovljava ovakve razlike je nadmorska visina,
kao i činjenica da dolinom rijeke Zete prodire uticaj Jadranskog mora.
Jul je najtopliji mjesec sa prosječnom temperaturom od 24,2°C, a najhladniji je januar sa 4,3°C.
U brdsko-planinskom području opštine dominantan je uticaj kontinentalne klime. Temperaturni
maksimum iznosi 42,8C, a minimum - 14,6C.
Padavine su tipične za izmijenjeno mediteranski režim kojeg karakterišu padavine sa sumom od
2.300–2.500 mm prosječno godišnje. Najviše se godišnje izluči padavina u planinskom predjelu
(oko 2.500 mm), dok se ove vrijednosti za širi prostor Bjelopavlićke ravnice kreću oko 2.000
mm. Godine 1979. zabilježena je najveća količina padavina ikada izmjerena i ona iznosi
3.062 l/m². Sniježni pokrivač je mali sa prosjekom oko 10 cm godišnje, dok je maksimalni ikada
izmjeren 53 cm. Za poplave je najvažiji podatak učestalost padavina i količina koja se izluči u
kratkom vremenskom periodu.
Najveće količine padavina izlučuju se u novembru i decembru kada se i javljaju najveći vodostaji
koji plave i ugrožavaju područje oko rijeke.
1 Preuzeto iz studije „Danilovgrad“ autora prof. dr Mihaila Burića
9
Najučestaliji su vjetrovi iz pravca jugoistoka i sjeverozapada. Sa po 12% čestine pojave, sa
srednjom maksimalnom brzinom oko 20 m/s; nešto manju učestalost ima sjeverni vjetar sa 6%,
ali mu je zato srednja maksimalna brzina od 30 m/s. Najmanje se javlja zapadni vjetar sa tek 3%
čestine. Jak vjetar, jačine više od 8 bofora, javlja se u februaru prosječno najviše 5 dana, a
prosječna godišnja učestalost mu je 2,8 dana. Godišnje je u prosjeku 46 dana sa tišinama.
1.4 GEOLOŠKO-HIDROLOŠKE KARAKTERISTIKE
1.4.1 Hidrološka osnova razvoja
Glavni vodotok područja opštine je rijeka Zeta. Njoj gravitiraju sve vode šireg područja, kao i
vode izvan teritorije same opštine. Zeta izvire na teritoriji Nikšićke opštine gdje nakon 29 km
toka ponire (Slivlje). Na teritoriji Danilovgrada ponovo nastaje od izvora Oboštice i Glave Zete,
teče na dužini od 56 km nakon čega se uliva u Moraču.
Slika br. 2: Vode na teritoriji opštine
Površina slivnog područja na profilu Danilovgrada iznosi 1.216 km² (ukupan 1.597 km²).
Prosječan proticaj rijeke Zete iznosi 75,5 m³/s na profilu Danilovgrada, dok na profilu ušća u
Moraču iznosi 100 m³/s. Maksimalan proticaj iznosi 463 m³/s, a najniži ikada registrovan 15,04
m³/s (izmjereno 05.08.1984.). Amplituda između najvećih i najnižih vodostaja iznosi 10,26 m.
Najviši vodostaj izmjeren 31.12.2000. godine iznosio je 1.295 cm na profilu Danilovgrada. Na
području sliva prosječno se izluči 2.376 mm padavina godišnje. Specifični modul oticaja
padavina u gornjem toku sliva je 65,8 l/s/km², dok je ta vrijednost u donjem toku nešto manja i
iznosi 62,6 l/s/km². 2
2 Izvor podataka - Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore
10
Desne pritoke rijeke Zete su Svinjačka i Milojevićka vrela kao i povremeni vodotoci Smrdana,
Gračanice (6,5 km) i Sušice (14 km). Lijeve pritoke rijeke Zete su Belanovića vir, Dobropoljski
izvori, Viška vrela, Tamnik, Bogićevićka vrela, Morava, Ljutotuka, Rimanića potok i Brestice.
1.4.2 Korišćenje voda za vodosnabdijevanje i industriju
Usljed velike količine padavina koje se izluče na teritoriji opštine (1.500 – 2.500 mm/god.),
aktivira se, većim dijelom godine, veliki broj izvora sa kojih se vrši vodosnabdijevanje
stanovništva na teritoriji opštine.
Najznačajnija izvorišta pitke vode su: Oraška jama sa izdašnošću od 180 l/s, Milojevića vrela
30 l/s, Žarića jama 45 l/s, Slatinski izvori 15 l/s, kraška izdan Mareze 55 l/s, Brajovića jama
35 l/s i Viška vrela 15 l/s. Ukupno na cijeloj teritoriji izdašnost svih vrela je oko 370 l/s.
Ukupna dužina tranzitnih i distributivnih cjevovoda vodovodnog sistema iznosi oko 500 km.
Zapremina svih rezervoara u vodovodnom sistemu iznosi 1.650 m³. U vodovodnom sistemu
postoji pet prepumpnih stanica, preko kojih se obezbjedjuje voda za naselja na visokim kotama:
Orju Luku, Pažiće, Zagredu i dio Martinića. Iz vodovoda se pitkom vodom snabdijeva 14.700
stanovnika, što predstavlja 80% od ukupnog broja stanovnika opštine Danilovgrad. Industrijska
postrojenja i privatni preduzetnici se snabdijevaju vodom sa gradskog vodovoda.
Treba napomenuti da su u upotrebi i veliki broj individualnih vodovoda na području: Mosora,
Rova, Gornjih Martinića, Donjih Zagarača i Ostroga (Dabovići, Rošca, Mandići, Požar, Potočilo,
Boronjina, Šobajići). Za vodosnabdijevanje se koriste i arteški bunari kojih ima oko 30-ak na
teritoriji opštine.
1.5 STANJE ŽIVOTNE SREDINE
Životna sredina u opštini je još uvijek dobro očuvana što je posljedica nepostojanja velikih
industrijskih postrojenja. Treba napomenuti da se još uvijek ne raspolaže sa velikim brojem
parametara koji bi dali precizniju sliku o stanju životne sredine.
Vode
Dominantni izvor zagađivanja voda 2013. godine su bile komunalne otpadne vode i otpadne
vode iz pojedinih proizvodnih procesa koje ne podliježu tretmanu prečišćavanja. Vodotok rijeke
Zete je bio u propisnoj A1 i A2 klasi.
Navedeno stanje se može popraviti prečišćavanjem zagađenih otpadnih voda, sprečavanjem i
ograničavanjem unošenja u vode opasnih i štetnih materija i sprečavanjem odlaganja otpadnih
materija na mjestima gdje mogu uticati na pogoršanje kvaliteta voda.
Vazduh
U opštini Danilovgrad nema većih industrijskih zagađivača. Najveći zagađivač vazduha je
saobraćaj, koji je istovremeno i najveći uzročnik povećanog nivoa buke. Na osnovu vrijednosti
sadržaja SO2 i dima, može se ocijeniti da kvalitet vazduha na području opštine pripada klasi
čistog vazduha.
11
Zemljište
O kvalitetu zemljišta trenutno nema dovoljo podataka, zbog čega je neopodno izvršiti ispitivanja
koja će koristiti prije svega u poljoprivredne svrhe.
Biodiverzitet
Biološka raznolikost opštine Danilovgrad je dosta očuvana, pa ipak brojnost pojedinih populacija
je značajno smanjena. Ovo se najprije primjećuje u vodenim ekosistemima rijeke Zete i šumskim
ekosistemima, što je uslovljeno prelovom pojedinih vrsta, pojavom požara i eksploatacijom
šuma.
1.6 DEMOGRAFSKE KARAKTERISTIKE
Prema posljednjem popisu stanovništva od 2011. godine, na prostoru Danilovgradske opštine
živi 18.472 stanovnika što je za 1.836 stanovnika više u odnosu na prethodni popisni period iz
2003. godine.
Ukupan broj naselja je 80. Status gradskog naselja imaju Danilovgrad sa 5.156 stanovnika i Spuž
sa 1.696 stanovnika. Veća naselja u opštini su: Grbe (1310 stanovnika), Novo Selo (613
stanovnika), Sladojevo Kopito (654 stanovnika), Kosić (515 stanovnika), Pitome Loze (529
stanovnika). Ukupan broj domaćinstava iznosi 5.497.3
Grafikon br. 1: Broj stanovnika po popisnim periodima u opštini i po gradskim naseljima
Sva naselja koja se nalaze na teritiriji opštine Danilovgrad mogu se podijeliti u tri gupe:
Ravničarska naselja (do 200 mnv), kojima pripadaju: Danilovgrad, Spuž, Begovina, Bileća,
Bobulja, Bogićevići, Brajovići, Braćani, Veleta, Viš, Vučica, Gorica, Gornji Martinići,
Gradina, Grbe, Gruda, Dabojevići, Daljam, Donje Selo, Donji Martinići, Donji Rsojevići,
3 Izvor-Zavod za statistiku Crne Gore „MONSTAT“
12
Župa, Zagorak, Jabuke, Jastreb, Jelenak, Klikovače, Kopito, Kosić, Kujava, Lazarev Krst,
Lalevići, Livade, Malenza, Mijokusovići, Novo Selo, Orja Luka, Pitome Loze,
Povrhpoljina, Podglavica, Požar, Potkula, Rošca, Sekulići, Sladojevo Kopito, Slap,
Strahinići, Tvorilo, Ćurilac, Frutak i Šume.
Brdsko-planinska naselja (od 200-650 mnv), kojima pripadaju: Bare Šumanovića,
Boronjina, Brijestovo, Vinići, Gornji Rsojevići, Do Pješivački, Drakovići, Đeđezi,
Đuričkovići, Zagreda, Jovanovići, Kupinovo, Lubovo, Mandići, Miogost, Mokanje, Mosori,
Musterovići, Podvraće, Potočilo, Ržišta, Slatina, Sretnja, Ćurčići i Šobaići.
Planinska naselja (iznad 650 mnv), kojima pripadaju: Gostilje Brajovićko, Gostilje
Martinićko, Dolovi i Poljica.
1.7 PRIVREDNI I INFRASTRUKTURNI OBJEKTI
1.7.1 Privredni objekti od posebnog značaja
Na teritoriji opštine Danilovgrad prema podacima iz oktobra 2014. godine postoji 630 poreskih
obveznika od toga je: 413 privrednih društava, 128 preduzetnika i ostalih 89 . Prostornim
planom opštine Danilovgrad za period od 2007-2025. godine definisana je industrijska zona duž
dijela magistralnog puta M18. Veliki broj privrednih društava se nalazi upravo u ovoj zoni. Ova
zona nije ugrožena poplavama i visokim podzemnim vodama.
U blizini rijeke Zete nalazi se mali broj industrijskih postrojenja koji mogu biti ugroženi
poplavama. Decembarskim poplavama iz 2010. godine bilo je ugroženo postrojenje za obradu
kamena AD „Mermer“, kao i postrojenje za sakupljanje i obradu metalnog otpada „Oromet“.
U blizini rijeke nalazi se još objekata koji bi mogli biti ugroženi u situacijama da nivo vode
premaši onaj iz decembra 2010. godine.
1.7.2 Elektroprivredni objekti - prenosni i distributivni sistemi
(dalekovodi i trafostanice)
Elektroenergetska distributivna mreža opštine Danilovgrad zahvata sljedeće elemente
elektroenergetskog sistema Crne Gore:
- dvije male elektrane:
- Slap Zete, snage 3,5 Gwh/god.
- Glava Zete, snage 9,0 Gwh/god.
- TS 110/35 kv/Kv Danilovgrad snage 1x20MVA
- dvije trafostanice naponskog nivoa 35/10 kV, i to: TS 35/10kV/Kv „Danilovgrad“ snage
2x12,5 MVA i TS 35/10 kV „Podanje“ 8 MVA;
- dvije trafostanice naponskog nivoa 35/0,4 kV, i to:TS 35/0,4 kV „Dobro Polje“ i TS 35/0,4 kV
„Glava Zete“;
- 257 trafostanica naponskog nivoa 10/0,4 kV (raznih tipova i snage).
Dužina distributivne mreže:
Nadzemni vodovi 35kV – 31 km
Nadzemni vodovi 10kV –246,50 km
Kablovski vodovi 10kV – 23,55 km
Nadzemni vodovi 0.4kV – 718,44 km
13
Kablovski vodovi 0.4kV – 1062,00km
Snaga transformatora:
Transformatori 110/35kV – 20 MVA
Transformatori 35/10kV – 25+8 MVA
Transformatori 35/0.4kV – 0.35 MVA
Transformatori 10/0.4kV – 59,82 MVA
U budućem periodu planirana je izgradnja hidroelektrane Rošca koja bi koristila vode HE
,,Perućica”, a čija bi snaga bila 5 Gwh na godišnjem nivou.4
1.7.3 Saobraćajna infrastruktura
1.7.3.1 Drumski saobraćaj
Teritorija opštine Danilovgrad saobraćajno je dobro povezana. Presijeca je magistralni put M 18
(Podgorica-Danilovgrad-Nikšić-Šćepan Polje) u dužini od 22,8 km i regionalni put R 23
(Danilovgrad-Čevo) u dužini od 13 km na teritoriji opštine. Odlukom o određivanju lokalnih
puteva na području opštine Danilovgrad određeni su sljedeći putni pravci:
Putni pravac Dužina (km)
1. Danilovgrad-KPD-om 12
2. Danilovgrad-Orja Luka 5
3. Pažići-Spuž-Stologlav 12
4. Gorica-Poljica 16.5
5. Lazarev krst-Bandićke livade-magistralni put 8
6. Mijokusovići-Povija-Ostrog 12.5
7. Sekulići-Vinići-Bare Šumanovića 9
8. Orja Luka-Frutak-Kujava-Zagorak (most Dobro Polje)-magistrala 9.5
9. Orašje-Zagreda 3.5
UKUPNO: 98 km
Tabela br. 2: Lokalni putevi na teritoriji opštine Danilovgrad
Osim navedenih putnih pravaca, u opštini Danilovgrad postoji još 125 nekategorisanih puteva
ukupne dužine 263,20 km.
1.7.3.2 Željeznički saobraćaj
Danilovgradskom opštinom prolazi jednokolosječna pruga dužine 31,3km, sa dozovljenim
osovinskim opterećenjem od 18t i dozvoljenom brzinom od 100 km/h koja spaja Podgoricu i
Nikšić.
4 Izvor podataka-Poslovnica Elektrodistribucije Danilovgrad
14
1.7.3.3 Vodeni saobraćaj
Uprkos postojanju rijeke u opštini, vodeni saobraćaj je nerazvijen i svodi se na saobraćaj malim
ribarskim čamcima. Rijeka Zeta ima takvo korito da onemogućava saobraćaj većih plovnih
objekata.
1.7.3.4 Vazdušni saobraćaj
Najbliži aerodrom je Aerodrom Podgorica koji je udaljen 25,6 km od centra opštine.
1.7.3.5 Telekomunikacije
Na području opštine postoji fiksna telefonija, mobilna telefonija, kao i radio difuzni servis.
Kada je u pitanju mobilna telefonija, zastupljena su tri operatera: Telenor, T-mobile i M-tel. Od
radio-difuznih emitera postoji Radio Danilovgrad. Internetom je pokriven značajan dio teritorije.
1.8 VANPRIVREDNI OBJEKTI I USTANOVE
1.8.1 Obrazovanje
Predškolsko obrazovanje se obavlja preko Javne predškolske ustanove „Irena Radović“. Objekti
ove ustanove nalaze se na pet lokacija: centralni vrtić u Danilovgradu, područna odjeljenja u
Spužu, Donjem selu – Ljutotuku i Ždrebaoniku.
Proces osnovnog obrazovanja djece obavlja se u četiri osnovne škole sa 11 područnih odjeljenja.
Osnovne škole se nalaze u Danilovgradu, Spužu, Slapu i Donjem Zagaraču.
Srednje obrazovanje u opštini obavlja se u Gimnaziji „Petar I Petrović Njegoš“, sa preko 16
odjeljenja sa ukupnim brojem od oko 600 učenika.
Na području opštine ne postoje ustanove za više i visoko obrazovanje, osim Policijske
akademije, u kojoj se odvija više usavršavanje i obrazovanje kadrova za policijske poslove.
1.8.2 Zdrastvene ustanove
Zdravstvena zaštita na području opštine organizovana je preko Doma zdravlja, Hitne pomoći,
ambulanti i zdravstvenih punktova. U opštini Danilovgrad postoji Javna zdravstvena ustanova –
Dom zdravlja „Dimitrije-Dika Marenić“, koji pruža primarnu zdravstvenu zaštitu i ambulanta u
naselju Spuž.
Zdravstveni punktovi, seoske ambulante su locirane u domovima mjesnih zajednica: Zagarača,
Slapa, Glave Zete i Zagorka, gdje se pružanje medicinske pomoći vrši jednom nedjeljno.
Zdravstvena zaštita svoju organizaciju i kvalitet crpi, a i dalje će to činiti, kroz organizaciju i
koordinaciju sa Kliničkim centrom Crne Gore.
15
1.8.3 Objekti kulture i važniji spomenici
Kulturne aktivnosti u opštini Danilovgrad velikim dijelom sprovodi Centar za kulturu koji ima
ujedno i funkciju bioskopske dvorane sa 240 mjesta. Osim Centra za kulturu tu su još i
Umjetnička kolonija koja okuplja poznate umjetnike iz svijeta slikarstva, vajarstava i grafike,
kao i Zavičajni muzej, smješten u zgradi starog Knjaževog dvora. Građanima je dostupno sedam
predmetnih zbirki sa preko 2.400 eksponata. U zgradi muzeja se nalazi rekonstrukcija oltarskog
dijela srednjeg broda bazilike sa Gradine Martinićke. U zgradi zavičajnog muzeja postoji
biblioteka. Osim ove biblioteke postoje biblioteke u svim obrazovnim ustanovama.
U znak sjećanja na Martinićku bitku 1996 godine podignut je spomenik, čiji je sadržaj kasnije
dopunjen spomen domom „Martinićka bitka“ koji svjedoči o periodu borbe Crnogoraca i Brđana
protiv turske vojske. U Martinićima se nalazi i arheološko nalazište „Martinićka gradina“ koja
potiče iz antičkog perioda.
Od arheoloških lokaliteta izdvajaju se Lokalitet Sige (rimski period), Lokalitet Koljat
(arheološko nalazište), grad Spuž sa bedemima (fortifikaciona arhitektura XIV-XVIII vijek),
Manastir Ždrebaonik (sakralna arhitektura u periodu od XVI vijeka do 1818god.), Crkva Sv.
Đorđa (sakralna arhitektura XVIII vijek-1862), Turski most (porfana arhitektura), lokalitet
Zidance (arheološko nalazište).
1.8.4 Sportski objekti
Na području opštine Danilovgrad postoje dva stadiona i to: stadion „Braće Velaševića“ i stadion
„Zora“ u Spužu. U gradu postoji i sportska sala u sklopu Centra za kulturu, kao i sportski centar
„Kalezić”. U Spužu se nalazi sportski centar „San Siro”. U sklopu osnovnih škola u
Danilovgradu i Spužu postoje dvije manje sale za fizičku kulturu. U okviru Policijske akademije
nalazi se sportska dvorana sa streljanom, dok se u sklopu kasarne „Milivoje Šaranović” nalazi
sportski kompleks.
1.8.5 Turistički objekti
Danilovgrad se odlikuje bogatim prirodnim ljepotama, istorijskim i kulturnim nasljeđem na
osnovu čega su se razvili različiti vidovi turizma (vjerski, lovni, ruralni, speleološki, planinski,
izletnički, tranzitni itd.).
Na području danilovgradske opštine postoji oko 140 ležaja, dok se u privatnom smještaju koristi
još oko 100. Najznačajni turistički objekti su: hotel „Perjanik” i motel „Pejović”.
16
2. P O S E B N I D I O
2.1 ANALIZA HAZARDA
Poplave su prirodne pojave koje predstavljalju neuobičajeno visoke vodostaje na rijekama i
jezerima prilikom čega plave velike površine. Nastaju kao posljedica izlučivanja velike količine
padavina, topljenjem snijega i leda, a mogu nastati i kao posljedica pucanja brana, urušavanja
terena, pucanja nasipa itd.
Usljed poplava nastaju posljedice po stanovništvo i njihove objekte, zaposlene u tim oblastima,
spasioce, životinje, prijeti opasnost od epidemija, narušavanja životne sredine, flore i faune…
Uprkos svim naporima da se poplave stave pod kontrolu, treba prihvatiti da su poplave realnost
ovog područja i da uvijek prijeti opasnost od njih. Izgradnjom naselja u blizini rijeke povećava se
rizik od plavljenja i ugrožavanja stanovništva. Neplanska gradnja i nepostojanje urbanističkih i
razvojnih planova u prošlosti negativno su doprinijeli povećanju rizika pojave poplava. Ovdje ne
treba zanemariti klimatske promjene i ekstreme koji se mogu pojaviti u pojedinim periodima
godine.
Tektonski predisponiran prostor Bjelopavlićke ravnice je takav da gotovo sve površinske i
podzemne vode gravitiraju prema rijeci Zeti. Područje oko rijeke je upravo i najugroženije od
poplava, s tim što se na nekoliko lokacija usljed obilnih padavina zadržavaju površinske vode
koje pritom ugrožavaju pojedine objekte i područja.
Na osnovu prethodnih iskustava poplave su očekivane pojave na području Opštine Danilovgrad.
Ne postoji jasna zakonomjernost njihovih javljanja. Prethodne veće poplave na ovom području
su se dogodile decembra 2000. godine. Karakteristično za ove poplave je pojava dvije serije
obilnih padavina i visoka temperatura koja je netipična za ovo doba godine. Kao posljedica
navedenih faktora došlo je do poplava koje su ugrozile stanovništvo.
Ciklonska aktivnost zahvatila je Crnu Goru, a samim tim i opštinu Danilovgrad u periodu od
8. novembra, pa sve do kraja decembra 2010. godine. Nakon prve serije obilnih padavina
značajno su se napunile akumulacije u Nikšiću (60%) koje direktno utiču na vodostaj rijeke Zete.
Nakon druge serije padavina, koje su uslijedile krajem novembra i početkom decembra, došlo je
do prelivanja akumulacije u Nikšiću i pojave plavnog talasa nizvodno, čime je ugrožena opština
Danilovgrad. 5
Tokom novembra 2010. godine na području Danilovgrada izlučilo se 686,2 lit/m² padavina što je
za 343,4 više u odnosu na prosjek. U nikšićkoj opštini čije vode značajnim dijelom pripadaju
slivu Zete izlučilo se 626,4 lit/m², što je za 328,6 više u odnosu na prosjek. U decembru su,
takođe, odstupanja bila značajna, pa se tako na teritoriji opštine Danilovgrad izlučilo 433,4 lit/m²
što je za 142,8 više u odnosu na prosjek. Na teritoriji opštine Nikšić izlučilo se 505,8 lit/m² što je
u odnosu na prosjek veće za 266,7 lit/m². Ove padavine zasitile su vodom sliv rijeke Zete što je
dovelo do izlivanja rijeke iz korita.6
5 Izvor podataka-Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore
6 Izvor podataka- Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore
17
Poplave se uglavnom javljaju kao posljedica serije padavina koje pogode teritoriju opštine u
kratkom vremenskom periodu. U prošlosti po pravilu ove serije kiša (24h, 48h, 72h) pratili su
visoki vodostaji. Kada je riječ o opštini Danilovgrad najekstremnije godine bile su: 1979, 1992,
2000, 2004 i 2010. godina.
Slivno područje Zete značajnim dijelom pripada nikšićkoj opštini. Akumulacije koje se nalaze u
Nikšiću se pune usljed obilnih padavina i otapanja snijega. Kada se napune akumulacije dolazi
do njihovog prelivanja, koje u kombinaciji sa serijom padavina dovode do poplava na teritoriji
opština Nikšić i Danilovgrad. Upravo je ovakva situacija bila 2000. godine kada se u Nikšiću za
72h izlučilo 347,9 mm padavina što se odrazilo nizvodno i dovelo do poplava na teritoriji opštine
Danilovgrad. Slično se može zaključiti na osnovu podataka 1979. godine kada se, takođe,
izlučila značajna količina padavina u roku od 72h na teritoriji Nikšića (282,4 mm), a na teritoriji
Danilovgrada su se javile poplave.
2.1.1 Vodotoci, jezera i akumulacije koji mogu biti uzrok poplava
Prostor danilovgradske opštine spada među vodom najbogatija područja u Crnoj Gori. Kao
glavni vodotok na posmatranom području ističe se rijeka Zeta sa svojim pritokama koja gradi
slivno područje od 1.597 km².
Donji tok rijeke Zete pripada ravničarskom tipu rijeke koji se odlikuje sporim oticanjem sa dosta
meandriranja. Kada se uzme u obzir da je geološki sastav terena takav da glinoviti i glinovito-
pjeskoviti sedimenti preovlađuju, onda se može zaključiti da je ovaj prostor potencijalno ugrožen
poplavama, što se potvrdilo decembra 2010. godine.
2.1.1.1 Jadranski sliv
Sve vode sa teritorije opštine pripadaju Jadranskom slivu. Glavni vodotok ovog područja je
rijeka Zeta.
Rijeka Zeta izvire na teritoriji Nikšićke opštine. Teče 29 km nakon čega ponire. Izvire ponovo
na Glavi Zete i sa tokom od 56 km uliva se u Moraču. Sa svojim pritokama usjekla je plitko
korito (tipično za ravničarske rijeke). Prilikom visokog vodostaja Zeta se izliva iz svog korita i
plavi okolno područje.
Slivno područje zahvata površinu od 1.216 km² na profilu Danilovgrada (ukupan 1.597 km²).
Prosječan proticaj rijeke Zete iznosi 75,5 m³/s, dok maksimalan dostiže 463 m³/s. Amplituda
između niskog i visokog vodostaja iznosi 10,26m.
Rijeka Sušica izvire ispod Dubrave zagredske od mnoštva periodičnih izvora od kojih je
najizdašnije Modro oko. Teče obodnim dijelom planine Garač i nakon toka od 14 km se uliva u
Zetu. Sušica se izliva iz svog korita za vrijeme viskih vodostaja i plavi okolno područje. Naselje
Strahinjići su posebno ugroženi jer voda dolazi do kuća.
Rijeka Matica nalazi se u južnom dijelu opštine, u slivnom području Bandića, Komana i
Zagarača. Vučji studenci, Modra oka i Baločke pećine izvorišni su kraci rijeke Matice. Najveća
pritoka ove rijeke je periodični vodotok Crkovnice. Matica se uliva u Moraču kod Botuna.
18
Tokom decembarskih poplava 2010. godine. Crkovnica, koja je pritoka Matice, je ugrozila
nekoliko objekata u Livadama Bandićkim.
Rijeka Moravica, Lutotuk i Rimanića potok, takođe, se izlivaju iz svog korita ugrožavajući
poljoprivredno zemljište. Moravica plavi put Sekulići-Ždrebaonik.
2.1.1.2 Bujični tokovi i erozije
U periodu novembra i decembra, koji se odlikuju najvećom količinom padavina, dolazi do
aktiviranja velikog broja bujičnih tokova kojima se ugrožavaju naselja. Bujični tokovi su često
nepredvidivi, kratkotrajni i mogu prouzrokovati ogromne štete na objektima, saobraćajnicama,
poljoprivrednom zemljištu itd.
Ovakvi periodični tokovi su karakteristični za područje: Mijokusovića, Šobajića, Bara
Šumanovića, Viša, Vinića , Martinića (Gradina) i Garča (Zagreda).
Na području Šobajići-Bare Šumanovića-Brijestovo u kišnom dijelu godine aktivira se veliki broj
bujičnih tokova koji gravitiraju prema rijeci Zeti. Kao posljedica ovih tokova, oskudne vegetacije
i prezasićenosti zemlje vodom došlo je do aktiviranja klizišta. Početak klizišta se nalazi u Poviji
(nikšićka opština). Aktiviranjem ovog klizišta ugroženo je 10-ak objekata od kojih je na nekim
došlo do pucanja zidova.
2.1.2 Plavljene površine
U toku novembra i decembra su po pravilu najveći vodostaji na rijekama, koji nastaju kao
posljedica obilnih padavina i otapanja snijega sa okolnih planina. Za vrijeme visokih vodostaja
Zeta se izliva na dužini od 25 km prilikom čega plavi površinu od oko 500 ha od čega 165 ha
otpada na obradive površine.
Rijeka Sušica izliva se iz korita na dužini od 5 km i pritom plavi 150 ha zemljišta. Rimanića
potok, takođe, izlivanjem na dužini od 5 km plavi oko 50 ha zemljišta.
Na slici br.3 prikazana su naselja koja su pri određenim vodostajima i intezitetima padavina
ugrožena od poplava.
19
Slika br. 3: Naselja ugrožena poplavama na teritoriji opštine Danilovgrad
Lokalitet Pažićkog polja
Izlivanjem rijeke Zete plavi se dio naselja Pažići kod mosta u Danilovgradu. Za vrijeme
maksimalno zabilježenog vodostaja u decembru 2010. godine bilo je ugroženo oko 30-ak
stambenih objekata, što ga čini najugroženijim područjem od poplava.
Najveći broj ugroženih objekata u naselju Pažići nalazi se na lijevoj obali rijeke Zete (Slika br.4).
Na ovom području voda je ušla u 17 stambenih objekata, dok se 10-ak objekata nalazilo na
kritičnom nivou, pri čemu je bilo ugroženo 79 osoba.
Dio mosta koji se nalazi na lijevoj obali rijeke Zete (koji je nešto niži) je bio poplavljen i voda je
dostizala nivo od 1m na samom mostu. Pri ovom nivou kalote na mostu su zatvorene.
Most se u ovim slučajevima zatvara za saobraćaj usljed neprohodnosti za mala vozila, a takođe
zbog sigurnosti od urušavanja mosta. Ovaka situacija je bila tokom decembarskih poplava 2010.
godine.
Na desnoj obali rijeke Zete, koja je na nešto većoj nadmorskoj visini, poplavljeno je bilo 4
objekta (2 poslovna i 2 stambena objekta) dok se zgrada Doma kulture nalazila na kritičnom
nivou i prijetilo joj je plavljenje (Slika br. 4). U plavljenim stambenim objektima žive dvije
porodice sa 11 lica.
20
Slika br. 4: Plavljeno područje tokom decembarskih poplava 2010. godine
Naselje Glavica-Velja Paprat
Naselje Glavica (Velja Paprat) je potencijalno ugroženo jer pojedini djelovi plave usljed priliva
stajaćih voda. Decembarskim poplavama 2010. god. u jednom stambenom objektu poplavio je
podrum, dok je kod 10-ak objekata bio otežan pristup (plavila imanja).
Lokalitet Spuž Na lijevoj obali rijeke Zete, kod mosta u Spužu, nalazi se naselje Mala koje je ugroženo
poplavama. U ovom naselju prije samog mosta nalazi se 10-ak stambenih objekata kod kojih
postoji mogućnost plavljenja usljed rasta nivoa rijeke Zete. U posljednjim poplavama voda je
prouzrokovala velike štete na 6 stambenih objekata u kojima je smješteno 17 osoba. Objekti koji
su plavili nalaze se u neposrednoj blizini ove rijeke svrstavajući ovo naselje u prvu zonu
opasnosti.
Nizvodno od mosta, takođe na lijevoj obali rijeke Zete, nalazi se oko 10-ak objekata koji mogu
biti ugroženi poplavama. Na slici br. 5 prikazana je plavljena površina tokom poplava 2010. god.
U tom periodu voda je prodrla u 4 objekta u kojima živi 7 osoba.
21
Slika br. 5: Poplavljeno područje u naselju Mala (kod mosta u Spužu)
Slika br. 6: Desna strana mosta u Spužu tokom decembarskih poplava.
22
Naselje Podanje Ovo naselje se nalazi na desnoj obali rijeke Zete prije naselja Spuž. Saobraćajno je povezano sa
starim putem Danilovgrad-Podgorica. U naselju Podanje ugrožena su 3 objekata koji se nalaze
neposredno u blizini rijeke Zete. Ova tri objekta su plavila 2010. god. Ukupan broj ugroženog
stanovništva je 13. Na slici br. 7 prikazane su prilike tokom poplava decembra 2010. godine, kao
i položaj naselja u odnosu na „stari put” Danilovgrad – Podgorica.
Slika br. 7: Naselje Podanje tokom decembarskih poplava
Lokalitet Viškog polja
Viško polje se nalazi na putnom pravcu Danilovgrad - Glava Zete, neposredno u blizini rijeke
Zete. Ovo naselje takođe je ugroženo poplavama koje nastaju kao posljedica izlivanja rijeke Zete
prilikom čega je ugoženo 5 objekata. Decembarskim poplavama voda je ušla u 2 objekta u
kojima boravi 6 ljudi. Na slici br. 8 prikazana je plavljena površina.
Slika br. 8: Plavljeno područje Viškog polja tokom decembarskih poplava 2010.g.
23
Naselje Bogićevići
U naselju Bogićevići rijeka Zeta ugrožava dva stambena objekta u kojima živi 8 ljudi. U
posljednjim poplavama voda je prodrla u ove objekte. Ovi objekti su povezani makadamskim
putem sa saobraćajnicom Danilovgrad-Slap-Glava Zete (Slika br. 9). Željeznička pruga koja se
nalazi iznad saobraćajnice nije ugrožena poplavama.
Slika br. 9: Ugroženi objekti u naselju Bogićević
Naselje Livade Bandićke
Naselje Livade Bandićke je dijelom bilo ugrožene izlivanjem rijeke Crkovnice i prilivom
stajaćih voda. Tri porodice sa 15 članova bilo je ugroženo poplavama iz decembra 2010. godine.
Naselje Gorica
U ovom naselju objekti su bili ugroženi usljed nagomilavanja stajaćih voda koje su blokirale
prilaz u nekoliko objekata, dok je u jednom objektu poplavljen podrum. U ovom objektu boravi
petočlana porodica.
Naselje Grlić
U ovom naselju ugrožen je prilaz Gradskom vrtiću „Irena Radović“, usljed nagomilavanja
stajaćih voda koje nastaju kao posljedica obilnih padavina. Takođe u ovom naselju plavi
kotlarnica Gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” uslijed aktiviranja podzemnih voda.
24
Slika br. 10: Položaj vrtića u Danilovgradu čiji je prilazni put ugrožen površinskim vodama
Naselje Strahinjići
Rijeka Sušica koja prolazi kroz ovo naselje ugrožava jedan objekat u kojem živi sedmočlana
porodica.
Slika br. 11: Naselje Strahinjić
25
Naselje Podkraj
Tokom obilnih padavina na ovom području dolazi do nagomilavanja stajaćih voda prilikom čega
se otežava prilaz jednom objektu u kojem boravi petočlana porodica.
Izlivanjem rijeka iz svojih korita kao i nagomilavanjem stajaćih voda ugrožavju se sljedeći putni
pravci:
Danilovgrad – Pažići
Orja Luka – Frutak
Grudice – Strahinjići
Grlić – Donji Ćurilac
Podanje – Novo Selo
Danilovgrad – Glava Zete (kod Slapa, Viša i Dobrog Polja)
Pažići – Lalevići (Stari put preko šina)
Livade Bandićke – Gornji Bandići (plave Crkovnicom i Maticom)
Orašje – Zagreda (plavi Sušicom)
Danilovgrad – Gorica – Martinići (plavi rječicom Kalinac i Ljutotukom)
Dobro Polje – Kujava
Spuž – Podgorica
Orja Luka – Do Pješivački – Ćurčići
Lazine – Koljat
Zagorak – Dobro Polje
Sekulići – Ždrebaonik (plavi Moravicom)
Planom zaštite i spašavanja od poplava biće određeni alternativni pravci koji će se koristiti dok
se voda ne povuče i dok se putevi ne saniraju.
Kada je riječ o prenosnom sistemu tokom poplava dolazi do prekida u radu vodoizvorišta Oraška
jama (decembra 2010), plavljenja nekoliko trafostanica, isključivanja električne energije u
objektima koji plave što sve dovodi do odsijecanja čitavih naselja.
Trafostanica u naselju KP Dom plavi, pa bez struje ostaje 70 domaćinstava. Trafostanice u Višu,
Ljutotuku i Ćukovcu takođe plave pa je značajan broj stanovništva ovih naselja bez električne
energije.
Pregled ugroženog stanovništva i objekata za opštinu Danilovgrad dat je u Prilogu broj 6
2.2 UČESTALOST POJAVLJIVANJA I INTEZITET DJELOVANJA POPLAVA I
ANALIZA RIZIKA
Na osnovu prethodnih iskustava može se zaključiti da su poplave realnost ovog područja. U
decembru 2010. godine dogodile su se posljednje poplave kojima je plavljeno veliko područje
obale Zete i njenih pritoka. Obimnim padavinama, značajna količina stajaćih voda sakupila se u
naseljima koja se nalaze na nešto većoj udaljenosti od rijeke, ugrožavajući time objekte, puteve i
poljoprivredne površine. Ukupno je poplavama ugroženo oko 60 objekata u kojima živi oko 173
stanovnika.
26
Prije ovog perioda poplave su zahvatile područje opštine decembra 2000. godine kada su gotovo
ista naselja bila ugrožena. Treba napomenuti da je tada nivo rijeke Zete bio nešto viši (42,20
m.n.v), pa je i više objekata bilo ugroženo.
Rizik od poplava predstavlja stvarnu ili realnu opasnost izlaganja ljudi, životinja, biljaka,
objekata, životne sredine, koje mogu nastati kao posljedica obilnih padavina, pucanja brana i
nasipa, raznih vidova erozije itd.
Na osnovu prethodnih iskustava mogu se prepoznati određene oblasti na području
Danilovgradske opštine koje se mogu klasifikovati kao zone visokog stepena rizika kada su u
pitanju poplave.
I. Prva zona – Predstavlja najugroženiju zonu koja po pravilu prva plavi. U ovu zonu
spadaju: desna strana rijeke Zete kod mosta u Danilovgradu; lijeva strana mosta u
Danilovgradu (Pažići); Mala (naselje kod mosta u Spužu); Podanje (dio uz rijeku Zetu);
Viško polje.
II. Druga zona – je ugrožena rijekama Zeta, Sušica, Matica, Crkovnica, Morava, kao i
bujičnim tokovima koji se javljaju za vrijeme obilnih padavina. U ovu zonu kao
najugroženija naselja su prepoznati: Dobro Polje, Veleta, Bogićevići, Sekulići, Bandići,
Strahinjići i Donje Selo (Donji Martinići).
III. Treća zona – je ugrožena vodama koje se sakupljaju u nižim djelovima terena.
Ugrožena naselja su: Podkraj, Gorica, Velja Paprat i Novo Selo.
Kao kriterijum za određivanje zona visokog rizika, uzet je broj objekata koji je ugrožen u slučaju
poplava. Najviše ugroženih objekata je u prvoj zoni.
2.3 KRITERIJUMI ZAŠTITE OD POPLAVA
Prilikom definisanja kriterijuma i određivanja prioriteta za zaštitu i spašavanje od poplava,
područje opštine treba sagledati sa nekoliko aspekata, i to:
broja stanovnika ugroženog područja,
ekonomskog aspekta,
veličine teritorije,
broja stambenih objekata,
broja industrijskih objekata,
kulturnih objekata i spomenika kulture.
Na osnovu dosadašnjih iskustava, najvažniji kriterijumi kojima se treba voditi, a koji se odnose
na teritoriju opštine Danilovgrad, su: broj stanovnika, broj stambenih objekata i ekonomski
aspekt koji je neizbježan kod svih vidova nesreća, akcedenata, prirodnih nepogoda.
Najugroženije zone koje su prethodno definisane, prepoznate su kao stambene u kojima gotovo
da nema industrijskih objekata. Stoga su navedeni kriterijumi ključni prilikom određivanja
prioriteta.
27
2.4 PRINCIPI ZAŠTITE OD POPLAVA
Principi zaštite i spašavanja od poplava su upravo oni parametri kojih se treba pridržavati i
redovno ažurirati da bi se spriječile poplave, a to doprinosi sveukupnom poboljšanju sistema
zaštite i spašavanja. Osnovni principi na kojima treba da se bazira zaštita su:
Primjena svih zakonskih i podzakonskih akata, poštovanje zakona i kontrola
primjene istih;
Korišćenje svih raspoloživih resursa kako ljudskih tako i materijalnih, za vrijeme
prirodne nepogode;
Poboljšanje komunikacije i međusobne saradnje svih organa koji uzimaju svoje
učešće u zaštiti;
Stalno usavršavanje kadrova zaposlenih na poslovima zaštite i spašavanja;
Izrada prostornih planova i urbanističkih planova, definisanje zona jasno vodeći
računa o lokaciji industrijskih postrojenja i objekata od posebne važnosti;
Definisanje opasnih zona;
Blagovremeno obavještavanje;
Planski, na osnovu studija i projekata, sprovoditi uređenje korita rijeke Zete na
djelovima na kojima je to moguće sprovoditi.
2.5 MJERE, SNAGE I SREDSTVA ZA ZAŠTITU OD POPLAVA
2.5.1 Mjere za zaštitu od poplava
Na osnovu Zakona o zaštiti i spašavanju („Službeni list CG”, broj 13/07), sistem zaštite
podrazumijeva skup svih aktivnosti koje se preduzimaju s ciljem zaštite i spašavanja, u ovom
slučaju, od poplava. Sistem zaštite podrazumijeva preduzimanje tri grupe mjera:
Preventivne mjere podrazumjevaju sve one aktivnosti koje se preduzimaju da bi
se spriječile poplave i koje se primjenjiju prije njihovog nastanka. Ove mjere mogu biti primarne
i sekundarne.
Primarne mjere podrazumijevaju skup svih preventivnih mjera koje je potrebno preduzeti
prilikom projektovanja urbanističkih planova, projektovanje objekata, komunalne i saobraćajne
infrastrukture, telekomunikacija, hidroloških objekata itd. Podrazumjevaju detaljna istraživanja
stabilnosti terena od raznih tipova erozije.
Sekundarne mjere podrazumijevaju praćenje vodostaja na rijekama, jezerima,
hidrološkim objektima, akumulacijama, da bi se u slučaju naglog porasta na vrijeme
intervenisalo. U preventivne mjere spadaju i izrada procjene, planova, obezbjeđivanje
materijalnih sredstava, uspostavljanje sistema zaštite, upozoravanje stanovništva na moguće
poplave i sl.
Rijeka Zeta sa svojim pritokama pripada tipu ravničarskih rijeka u svom donjem toku
kojim meandrira Bjelopavlićkom ravnicom i teritorijom koja je predmet ove procjene. Kao takva
zahtijeva izradu detaljnih studija i ispitivanja vezanih za uređenja njenog toka što bi zahtijevalo
velika novčana ulaganja za koja trenutno ne postoje sredstva tako da se uređenje rječnog korita
ne može još uvijek planirati.
28
Operativne mjere podrazumijevaju skup svih onih mjera koje se preduzimaju
neposredno u situacijama kada se desila nesreća. One podrazumjevaju spašavanje stanovništva
ugroženog poplavama. Operativne mjere preduzimaju specijalizovane službe obučene za
spašavanje iz poplava, koje djeluju na terenu i direktno sprovode spašavanje. U ove mjere spada
evakuacija, sklanjanje, zbrinjavanje nastradalog stanovništva itd.
Spašavanje se obavlja prema već utvrđenim metodama, koje su utvrđene na osnovu
detaljnog proučavanja raznih parametara vezanih za to područje.
Sanacione mjere se preduzimaju nakon poplava i one podrazumijevaju otklanjanje
posljedica i štete nakon povlačenja vode. Za realizaciju sanacionih mjera potrebno je evidentirati
sve kapacitete koje je moguće angažovati u slučaju poplava.
Obilnim padavinama aktiviraju se brojni potoci koji ugrožavaju imanja i puteve, i
mijenjaju fizionomiju terena. Ove pojave su karakteristične za sjeveroistočni dio opštine
(Povija, Šobajići, Bare, Šumanovići,Vinići). Značajnu ulogu ovi tokovi su imali i na formiranje
klizišta na ovom području.
2.5.2 Snage i sredstva za zaštitu od poplava
Pod snagama za zaštitu i spašavanje od poplava podrazumijevaju se svi ljudski resursi koje je
moguće angažovati u slučaju prirodne nepogode. To su:
- Služba zaštite,
- jedinice civilne zaštite,
- specijalističke jedinice za zaštitu i spašavanje,
- dobrovoljne jedinice za zaštitu i spašavanje
- jedinice za zaštitu i spašavanje privrednih društava, drugih pravnih lica i
preduzetnika.
Služba zaštite Danilovgrad broji 20 članova od kojih je 15 profesionalnih spasilaca. U
slučajevima prirodne nepogode angažovano je svih 20 zaposlenih na pružanju pomoći. Prosječna
starost zaposlenog kadra je 38 godina.
Starosna granica Broj zaposlenih
do 30 god. 10
30-35 god. 0
35-40 god. 4
45-50 god. 4
50 god. 2
Tabela br. 3: Starosna struktura zaposlenih
Ono što se postavlja kao potreba jeste usavršavanje ovih kadrova za efikasnije spašavanje od
poplava, kao i nabavka opreme koja je potrebna za ovakve intervencije.
Otežavajuća okolnost jeste i to da Služba zaštite ne raspolaže sa dovoljno prostora, sistem radio
29
veza ne postoji, a takođe su decembra 2010. godine, usljed priliva podzemnih voda, poplavljene
prostorije što je dosta otežavalo komunikaciju Službe zaštite sa nadležnim organima.
Zakonom o zaštiti i spašavanju („Službeni list CG“, broj 13/07), između ostalog, jasno je
precizirano da opštinske službe za zaštitu i spašavanje sprovode spašavanje prilikom poplava i
drugih vremenskih nepogoda. Međutim, zbog nedostatka opreme i nedovoljne obučenosti
opštinske službe nijesu u mogućnosti da adekvatno odgovore na ovaj poziv. Pružanje pomoći
svodi se na evakuaciju stanovništva prije same poplave iz ugroženog objekta, kao i
obezbjeđivanje smještaja, hrane i kreveta za ugroženo stanovništvo. Crpljenje vode iz objekata,
komunikacija rijekom nije moguća zbog nepostojanja adekvatne opreme.
Služba raspolaže sa 7 vozila:
1. Mercedes-Benz Actros VP 7000/500
2. Mercedes-Benz Unimog VP 4000/500
3. Iveco VP 6000/300
4. FAP 13/14 7000
5. FAP 13/14 7000
6. FAP 13/14 VP 4000
7. Volvo-tehničko vozilo
Od opreme koja se može koristiti za ovakav vid spašavanja Služba zaštite posjeduje: agregat za
struju, 2 razvalna alata tipa „Holomatro“, 5 dreger aparata, 2 hidraulične dizalice, 3 merdevina, 4
vojnička kreveta, 4 dušeka, 10 gas maski, 10 sjekira.
Služba zaštite ne raspolaže sa:
1. Terenskim vozilima,
2. Spasilačkim čamcima i pratećom opremom (lampe, prsluci, kanapi, karabinjeri...),
3. Pumpama za vodu - obične, muljne, usisne košare (dubokosrkač),
4. Agregatima za struju (posjeduje samo jedan),
5. Odijelima za intervencije na vodi,
6. Opremom za spašavanje sa dubina i visina,
7. Čizmama i sl.
Mjesne zajednice su važan segment sistema zaštite i spašavanja. Na teritoriji opštine postoji 15
mjesnih zajednica: Danilovgrad I, Danilovgrad II, Danilovgrad III, Gorica, Jelenak, Spuž, Novo
Selo, Kosovi Lug, Bandići, Zagarač, Orja Luka, Slap, Vražegrmci, Mosori i Gostilje. Sve
navedene mjesne zajednice odabrale su određen broj ljudi koji bi se odazvao u vanrednim
situacijama.
Od specijalističkih jedinica na teritoriji opštine Danilovgrad postoje: OO Crvenog krsta, JP za
uzgoj, zaštitu i lov divljači i ribe i Planinarsko društvo ,,Prekornica“.
Veliki broj privrednih društava i subjekata, privatnih preduzetnika, prevoznika, ugostiteljskih
objekata, socijalnih ustanova, škola, stavilo je dio svoga kadra na raspolaganje u slučaju prirodne
nepogode. Ukupan broj lica koji je moguće angažovati iznosi oko 200.
30
Na teritoriji opštine postoji 10 privatnih preduzetnika čija je osnovna djelatnost prevoz putnika, a
koje je moguće angažovati u slučaju vanredne situacije. Takođe, postoji 7 privatnih preduzetnika
koji posjeduju specijalizovane mašine: 5 rovokopača,1 utovarivač, 1 skider i 3 kamiona.Privredni
subjekti „AD Mermer“, DOO „Šišković“, DOO „Gradnja promet“, DOO „Ecotherm system“
posjeduju građevinske mašine koje se takođe mogu angažovati u slučaju potrebe.Raspolaže se
ukupno sa: 1 damperom, 3 utovarivača, 2 bagera, 1 buldozer, 7 kamiona, 3 rovokopača i 1
kombimirkom
Sastavni dio ove procjene čini Digitalna karta poplavama ugroženih područja u
koju su unešeni podaci o ugroženom stanovništvu, stambenim i pomoćnim objektima,
privrednim, infrastrukturnim i drugim objektima.
31
3. ZAKLJUČCI
1. Na osnovu iskustava i analiza izvršenih za duži vremenski period, da se zaključiti da su
poplave realnost u opštini Danilovgrad, te da su najugroženija područja oko rijeke Zete
(naselje Pažići kod mosta u Danilovgradu, naselje Mala kod mosta u Spužu, Podanje,
lokalitet Viškog polja, Bogićevići) i rijeke Sušice (naselje Strahinići).
Takođe, pojedini stambeni i privredni objekti i putna infrastruktura ugroženi su pojavom
povremenih bujičnih tokova i nagomilavanjem stajaćih voda.
2. Kao posljedica poplava mogu se očekivati značajne materijalne štete pogotovu na
stambenim objektima, poljoprivrednom zemljištu i putnoj infrastrukturi, zbog čega je
neophodno obezbijediti blagovremenu i potpunu informisanost građana o svim mjerama i
radnjama koje Opština preduzima u cilju smanjenja posljedica od poplava, kao i
podizanje svijesti građana o mogućim posljedicama poplava.
3. Da bi se posljedice po ljude i materijalna dobra od pojave poplava umanjile potrebno je
preduzeti preventivne mjere koje će se sprovoditi kroz prostorne i urbanističke planove
opštine, kao i posebne planove, programe i projektnu dokumentaciju za sprečavanje
štetnog dejstva voda. Pored toga potrebno je primjenjivati odgovarajuće zakone i propise
iz oblasti zaštite i spašavanja od poplava, kao i osnovne propise svih subjekata koji imaju
obaveze i nadležnosti na planu zaštite i spašavanja od poplava. U cilju smanjenja rizika
od poplava neophodno je spriječiti neplansku i nezakonitu gradnju u ugroženim zonama.
4. U slučaju nastanka poplava većih razmjera potrebno je preduzeti sve odgovarajuće mjere
koje se odnose na spašavanje ugroženih i nastradalih ljudi i materijalnih dobara, pri čemu
je potrebno angažovati sve raspoložive snage i sredstva za zaštitu i spašavanje shodno
Zakonu o zaštiti i spašavanju.
5. U cilju bolje pripreme za spašavanje od poplava neophodno je izvršiti kadrovsko jačanje i
materijalno opremanje Službe zaštite za ovu vrstu hazarda. Takođe je neophodno izvšiti
popisivanje svih ljudskih i materijalnih resursa na području opštine koji se mogu
angažovati na zaštiti i spašavanju.
6. Potrebno je vršiti kontinuiranu edukaciju pripadnika spasilačkih timova i građana kako bi
se razvijalo neophodno međusobno povjerenje i građanska solidarnost.
33
1. MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD POPLAVA –
TRI FAZE, AKTIVNOSTI, ROKOVI I IZVRŠIOCI
1.1 Strukturne mjere za ublažavanje posljedica od poplava
Na teritoriji opštine Danilovgrad ne postoje hidrotehnički objekti (nasipi, obaloutvrde…), kojim
bi se spriječilo ili ublažilo štetno dejstvo poplava.
Konfiguracija terena u slivu rijeke Zete je takva da se ona prilikom pojave velikih vodostaja
izliva iz svog korita plaveći velike površine. Posebno je ova pojava izražena na lijevoj obali
rijeke Zete u naseljima Pažići i Spuž u kojima je ugroženo najviše objekata.
Izvođenje bilo kakvih radova na utvrđivanju riječnog korita, zahtijevalo bi velika finansijska
ulaganja, jer se radi o velikom potezu.
Opština Danilovgrad ima u posjedu montažnu branu u dužini od 80m, koja bi se mogla koristiti u
sprečavanju prodora vode kada su u pitanju individualni objekti.
1.2 Nestrukturne mjere za ublažavanje poslijedica od poplava
1.2.1 Sprovođenje plana
Za sprovođenje plana zadužen je Opštinski tim za upravljanje u vanrednim situacijama, koji kao
obavezu ima i njegovo redovno ažuriranje, najmanje jednom godišnje, a ukoliko se ukaže
potreba može i češće.
Sistem ranog upozorenja dostigao je visok nivo i sprovodi se na sljedeći način:
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore dostavlja MUP - Direktoratu za
vanredne situacije upozorenje;
Direktorat za vanredne situacije prosljeđuje upozorenje predsjedniku opštine i Službi
zaštite;
Predsjednik opštine koji se nalazi na čelu Opštinskog tima za upravljanje u vanrednim
situacijama, preduzima dalje aktivnosti i mjere koje su predviđene ovim planom.
Precizniju i detaljniju informaciju stanja na terenu građani mogu dobiti na na Web sajtu Zavoda
za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore (www.meteo.co.me).
1.2.2 Volonteri koji paze na mogućnost pojave poplava
Predsjednici mjesnih zajednica u obavezi su da obezbjede jednu osobu koja bi pratila stanje na
terenu i redovno obavještavala Opštinski tim za za upravljanje u vanrednim situacijama. Ovaj rad
bi se zasnivao na volonterskoj osnovi.
U opštini Danilovgrad postoji 15 mjesnih zajednica: Danilovgrad I, Danilovgrad II, Danilovgrad
III, Orja Luka, Jelenak, Vražegrmci, Gostilje, Gorica, Zagarače, Slap, Mosori, Spuž, Bandići,
Novo Selo i Kosovi Lug.
34
1.3 Mjere zaštite i spašavanja po fazama
RED.
BR
FAZA
MJERE ZAŠTITE I SPAŠAVANJA
NOSIOCI AKTIVNOSTI
I
Preventivna
zaštita
Uspostavljanje sistema zaštite i spašavanja na teritoriji opštine;
izrada i ažuriranje planova za zaštitu i spašavanje; mapiranje plavnih
područja uz korišćenje GIS-softvera i formiranje jedinstvene baze podataka
koja bi sadržala informacije neophodne za sprovođenje zaštite i spašavanja;
inspekcijski nadzor;
Izgradnja i rekonstrukcija zaštitnih nasipa; praćenje promjena u riječnom
koritu (promjene toka, erodovanja dolinskih strana, nagomilavanja
nanosa…); redovno čišćenje i produbljivanje riječnog korita;
Kontinuirano praćenje promjena nivoa vode na rijeci Zeti, kao i na njenim
pritokama;
Praćenje nivoa voda u Nikšićkim akumulacijama i gornjem toku rijeke Zete,
koje prouzrokuju poplave na teritoriji Opštine Danilovgrad;
Sprečavanje izgradnje u obalnom području koje plavi;
Definisanje plavnog područja kao i područja ugroženih bujičnim tokovima;
Edukovanje građana o štetnosti poplava; mehanizmu javljanja; nadležnim
organima za sprovođenje zaštite i spašavanja od poplava;
Sprovođenje istraživanja koja bi za cilj imala poboljšanje sistema zaštite i
spašavanja;
Stručno osposobljavanje i usavršavanje pripadnika Službe zaštite za zaštitu i
spašavanje od poplava.
Vođenje evidencije o pojavama visokih voda na rijekama; prikupljanje i
analiza podatka koji će pomoći da se konkretnije spozna ova problematika;
Državni organi i institucije
MUP-Direktorat za vanredne
situacije
Vojska Crne Gore
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog
razvoja
Ministarstvo turizma i održivog
razvoja
Uprava za vode
Zavod za hidrometeorologiju i
seizmologiju Crne Gore
Mediji
Lokalna organi i područne jedinice
Opštinski tim za upravljanje u
vanrednim situacijama
Služba zaštite
Opštinska organizacija crvenog krsta
Danilovgrad
Ispostava policije Danilovgrad
Jedinica Hitne medicinske pomoći
Danilovgrad
Dom zdravlja Danilovgrad
Vojska Crne Gore – kasarna
“Milivoje Šaranović”
Elektrodistribucija Danilovgrad
Komunalna policija Danilovgrad
35
II
Spašavanje
Operativna faza (faza spašavanja) sastoji se od dvije podfaze:
1. Faza neposredne prijetnje od rizika
2. Faza spašavanja ugroženih i nastradalih ljudi
1. Faza neposredne prijetnje od rizika je veoma važna posebno u
situacijama kada je moguće predvidjeti poplave kao što je slučaj sa
poplavama u opštini Danilovgrad.
U ovoj fazi potrebno je staviti u stanje pripravnosti sve učesnike koji
sudjeluju u sprovođenju zaštite i spašavanja od poplava.
Zavod za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore obavještava
Direktorat za vanredne situacije o mogućnosti nastanka poplava. Direktorat
za vanredne situacije obavještava predsjednika opštine, koji je ujedno i
predsjednik opštinskog tima za upravljanje u vanrednim situacijama radi
preduzimanja daljih koraka.
U ovoj fazi neophodno je odrediti: način evakuacije, resurse koje je
potrebno angažovati, smještaj za evakuisano stanovništvo, hranu,
medicinsku pomoć…
Kada se stave u stanje pripravnosti svi učesnici u zaštiti i spašavanju od
poplava, pripremljeno se dočekuje druga faza
2. Faza spašavanja podrazumijeva aktivnosti koje se dešavaju u vremenu
kada dođe do pojave visoke vode i izlivanja rijeke iz svog korita.
Reaguje se u skladu sa potrebama i na osnovu ocjene stručnih ljudi koji se
bave ovom problematikom. Svaki lokalni organ u manjoj ili većoj mjeri, u
skladu sa obavezama predviđenim Planom za zaštitu od poplava i svojim
mogućnostima i nadležnostima, ima zadatak da učestvuje u zaštiti i
spašavanju.
Spašavanje se vrši na osnovu Procjene ugroženosti od poplava i Plana
zaštite i spašavanja od poplava, a sprovodi se od strane opštinskog tima za
upravljanje u vanrednim situacijama.
MUP-Direktorat za vanredne
situacije
Opštinski tim za upravljanje u
vanrednim situacijama
Služba zaštite Danilovgrad
Opštinska organizacija crvenog krsta
Danilovgrad
Vojska Crne Gore – kasarna
“Milivoje Šaranović”
Jedinica Hitne medicinske pomoći
Danilovgrad
Ispostava policije Danilovgrad
36
III
Otklanjanje
poslijedica
Faza otklanjanja posljedica podrazumijeva obezbjeđivanje osnovnih
uslova za život u ugroženim naseljima i njihovo vraćanje u prvobitno stanje.
Potrebno je sprovoditi:
-osposobljavanje stambenih i pomoćnih objekata,
-asanaciju terena,
-obezbjeđivanje dovoljne količine hrane i pitke vode,
-uspostavljanje komunikacije sa ugroženim naseljima,
-organizovano prikupljanje i pružanje pomoći,
-zdrastvene i higijensko-epidemiološke mjere,
-čišćenje riječnog korita,
-formiranje jedinstvene baze podataka,
-formiranje komisije za procjenu štete,
-otvoriti žiro-račun za pomoć ugroženom stanovništvu i
-druge mjere koje se mogu upotrijebiti na ublažavanju i otklanjanju
neposrednih posljedica od poplava.
Državni organi
MUP-Direktorat za vanredne
situacije
Vojska Crne Gore
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog
razvoja
Ministarstvo turizma i održivog
razvoja
Uprava za vode
Lokalna organi i područne jedinice
Opštinski tim za upravljanje u
vanrednim situacijama
Službe zaštite
Opštinska organizacija crvenog krsta
Danilovgrad
Ispostava policije
Jedinica Hitne medicinske pomoći
Dom zdravlja Danilovgrad
Vojska Crne Gore – kasarna
“Milivoje Šaranović”
Elektrodistribucija Danilovgrad
Komunalna policija Danilovgrad
- 37 -
1.4 Zaštita ključne infrastrukture i imovine u zajednici
Na osnovu prethodnih iskustava iz poplava koje su ugrožavale područje opštine Danilovgrad,
prepoznata su ugrožena naselja i objekti. Urađena je jedinstvena baza podataka kojom su
evidentirani svi objekti koji su pretrpjeli štete, kao i objekti kojima prijeti opasnost od poplava.
Prioritet je zaštititi ljude, zatim stambene objekte i objekte od posebnog značaja (škole, bolnice,
javne ustanove i ostale privredne i vanprivredne objekte).
1.5 Zatvaranje puteva
Na osnovu Odluke o određivanju lokalnih puteva na području opštine Danilovgrad i Odluke o
određivanju nekategorisanih puteva na području opštine Danilovgrad definisani su putevi kojim
gazduje opština Danilovgrad i koji se po potrebi mogu zatvarati i koristiti kao evakuacioni u
slučaju potrebe.
Odluku o zatvaranju ovih puteva donosi predsjednik opštinskog tima u koordinaciji sa
Direkcijom za saobraćaj, održavanje i izgradnju puteva na teritoriji opštine Danilovgrad. Nakon
donošenja odluke o zatvaranju puta postavlja se neophodna signalizacija na tim putevima.
Informisanje građana o trenutnom stanju na putevima vrši se preko Opštinskog tima za
upravljanje u vanrednim situacijama, odnosno člana tima koji je određen od strane predsjednika,
za komunikaciju s medijima.
Kada je riječ o regionalnim putevima koji prolaze kroz opštinu, Direkcija za saobraćaj,
održavanje i izgradnju puteva na teritoriji opštine Danilovgrad u saradnji sa Opštinskim timom
za upravljanje u vanrednim situacijama i Direktoratom za vanredne situacije vršiće zatvaranje
puteva. Informisanje građana vrši Direkcija za saobraćaj, održavanje i izgradnju puteva na
području opštine Danilovgrad.
1.5.1 Aktivnosti koje se preduzimaju nakon dobijanja upozorenja o praćenju situacije sa
mogućom poplavom / upozorenje o nevremenu
Nakon prijema upozorenja od strane MUP - Direktorata za vanredne situacije potrebno je
preduzeti sve one radnje koje su neophodne za reagovanje u slučaju poplava, i to:
Okupljanje opštinskog tima za upravljanje u vanrednim situacijama;
Stavljanje u pripravnost svih službi koje učestvuju u zaštiti i spašavanju (organizovati
dežurstva, informisati građane o brojevima telefona, pripremiti opremu…);
Redovno praćenje stanja na rijekama i izvještavanje opštinskog tima za upravljanje u
vanrednim situacijama;
Obilazak ugroženih naselja, upoznavanje ugroženog stanovništva i priprema za moguće
poplave;
Procjena mogućih šteta u ugroženim naseljima;
Analiza lokalnih resursa i razmatranje nabavke dodatnih;
Priprema izvještaja i drugih podataka koji se prosljeđuju opštinskom timu;
- 38 -
Uspostaviti komunikaciju sa Direktoratom za vanredne situacije i izvještavati ga o stanju
na terenu;
Koristeći bazu podataka, formiranu uz pomoć GIS-softvera, prepoznati ugrožena naselja,
stambene, privredne i infrastrukturne objekte;
Utvrditi karakteristike i strukturu ugroženog stanovništva;
Procijeniti koji resursi i u kojoj mjeri su potrebni da bi se ugroženo stanovništvo
evakuisalo i zbrinulo;
Odrediti prestavnika za komunikaciju sa medijima;
Pripremiti stanovništvo na poplave;
Praćenje vodostaja u odnosu na vitalne infrastrukturne objekte.
1.6 Odgovor na bujice
Na području opštine Danilovgrad u toku kišnog perioda javljaju se bujični tokovi koji nijesu
velike snage, pa samim tim i ne pričinjavaju veće štete na objektima.
Najkarakterističniji su na području: Mijokusovića, Šobajića, Bara Šumanovića, Viša, Vinića,
Martinića (Gradina) i Garča (Zagreda). Karakteristika ovih bujica je mala snaga i kratak period
trajanja.
Kao „nus pojava” ovih tokova i obimnih padavina mogu se formirati klizišta. Jedno takvo
klizište se pokrenulo na području Povije-Kupinova-Bara Šumanovića. Na klizištu se nalazi 10-ak
objekata. Ovo klizište se formiralo nakon obilnih padavina 2010. godine. Linija klizišta je
vidljiva na nekoliko lokaliteta, a dubina klizanja na pojedinim lokalitetima dostiže 1m². Sanacija
ovog klizišta zahtijeva velika finansijska ulaganja. Nakon poplava 2010. godine vršeni su
tehničko građevinski radovi na sanaciji puteva koji su se urušili ovim klizištem.
Da bi se spriječila pojava formiranja novih klizišta ili sanirala postojeća, neophodno je očuvati
šumski fond na tom području i izvesti potrebne grđevinske radove (potporne zidove, nasipe,
kaskade i slično).
1.7 Evakuacija
Poplavama je direktno ili indirektno ugroženo 60-ak objekata. U tim objektima živi oko 170
stanovnika (iskustva iz 2000 i 2010. godine), za koje je neophodno planirati izvođenje
evakuacije.
Evakuacija se sprovodi planski na osnovu dobro urađene procjene ugroženosti od
poplava.
Procjenom su definisana plavljena naselja, objekti, javne ustanove, škole, privredni
subjekti, putevi, mostovi, infrastrukturni objekti.
Procjenom su prepoznata mjesta evakuacije.
Evakuacija ugroženog stanovništva vrši se pomoću unaprijed obezbijeđenog prevoza
(vozilima Vojske CG, autobuskim i kombi prevozom...).
Smještaj za ugroženo stanovništvo je unaprijed obezbjeđen (kasarna „Milovan
Šaranović” - 100 mjesta, Hotel Perjanik - 18 mjesta, Hotel „ReSPA” - 20 mjesta, Motel
Pejović - 12 mjesta, Osnovne škole, Gimnazija, Policijska akademija i sportske hale).
Pored smeštaja obezbjeđena je hrana i medicinska pomoć za evakuisano stanovništvo.
- 39 -
1.8 Spašavanje od poplava
Spašavanje od poplava podrazumijeva skup radnji i aktivnosti koje se preduzimaju u cilju zaštite
ljudi čiji su životi ili zdravlje ugroženi, kao i spašavanje životinja, biljaka, imovine, kulturnog i
istorijskog nasljeđa kojima prijeti opasnost od poplava.
Lokalne službe zaštite su zakonom obavezne da vrše spašavanje ugroženog stanovništva.
Da bi se spašavanje izvršilo uz minimalan rizik opasnosti po same spasioce potrebno je
obezbijediti adekvatnu opremu za realizaciju akcija. Takođe, potrebno je sprovesti obuku
spasilaca na opremi koja će se koristiti prilikom spašavanja.
Služba zaštite Danilovgrad ne raspolaže sa opremom koja je potrebna da bi se vršilo spašavanje
u slučaju poplava (čamci, specijalna odijela, prsluci, lampe, pumpe, pumpe za crpljenje vode...).
Usljed nedostatka opreme koja je neophodna za sprovođenje zaštite i spašavanja građana
formirane su specijalne jedinice sastavljene od profesionalnih kajakaša koje je moguće
angažovati preko Direktorata za vanredne situacije.
Moguće je angažovati i pripadnike Vojske Crne Gore koja u svom sastavu ima jedinice obučene
za spašavanje na rijekama.
1.9 Pitanja od značaja za javno zdravlje, a koja su povezana sa otpadnim vodama i
ključnom kanalizacionom infrastrukturom
Plavljenje ključne kanalizacione infrastrukture, uključujući septičke jame i kanalizacione pumpne
stanice, može za posljedicu imati probleme sa kvalitetom vode na teritoriji Opštine. Institut za
javno zdravlje provjerava kvalitet vode u slučaju plavljenja ključne infrastrukture.
Tamo gdje je vjerovatno da će se to desiti ili se desilo, služba nadležna za ključnu kanalizacionu
infrastrukturu treba da preduzme sljedeće:
informiše Opštinski tim o bezbjednosti ključne kanalizacione infrastrukture, što bi pomoglo
pripremu aktivnosti za odgovor u slučaju poplava;
održava i unaprijedi bezbjednost ključne kanalizacione infrastrukture;
provjeri i popravi, gdje je to moguće, funkcionisanje ključne kanalizacione infrastrukture za
vrijeme poplava;
informiše nadležne u slučaju plavljenja ključne kanalizacione infrastrukture.
Obaveza je Opštine Danilovgrad da zajedno sa Institutom za javno zdravlje i drugim službama
riješi probleme sa kvalitetom vode.
- 40 -
2. OPERATIVNE JEDINICE (LJUDSKI I MATERIJALNI RESURSI)
U slučaju poplava na teritoriji opštine Danilovgrad moguće je angažovati sljedeće operativne
jedinice:
Služba zaštite Danilovgrad
Služba zaštite Danilovgrad predstavlja profesionalnu službu koja je formirana u skladu sa
Zakonom o lokalnoj samoupravi (,,Sl.list RCG” br. 42/03, 28/04, 75/05, 13/06, "Sl. list Crne Gore", br.
88/09, 03/10 i 38/12), a čija je osnovna uloga sprovođenje sistema zaštite i spašavanja na
lokalnom nivou u koordinaciji sa Opštinskim timom za upravljanje u vanrednim situacijama i
Direktoratom za vanredne situacije.
Služba zaštite broji 20 članova, od kojih su 15 vatrogasci-spasioci, 3 administrativno-tehnički
radnici i rukovodeća lica, 1 higijeničar i 1 magacioner.
Od opreme Služba zaštite raspolaže sa:
- 7 kamiona (6 vatrogasnih vozila i tehničko vozilo),
- 1 pomoćnim vozilom “Lada Specijal”,
- 1 agregatom,
- 10 dreger aparata,
- 3 merdevina,
- 10 gas maski,
- 10 vatrogasnih sjekira,
- 6 kišnih odijela,
- 20 gumenih čizmi,
- 4 vojnička kreveta,
- 8 ćebadi,
- 2 hidraulične dizalice,
- 20 gumenih čizmi, i sa
- 4 lampe.
U slučaju poplava svi zaposleni radnici Službe angažuju se na pružanju pomoći i spašavanju
ugroženog stanovništva.
Opštinska organizacija Crvenog krsta Danilovgrad
Opštinska organizacija Crvenog krsta u saradnji s Crvenim krstom Crne Gore i opštinskim timim
za upravljanje u vanrednim sitacijama pružaće pomoć ugroženom stanovništvu.
Opštinska organizacija Crvenog krsta staviće na raspolaganje 20 ljudi i 1 putničko vozilo.
- 41 -
Privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici koji posjeduju opremu koja se može
upotrijebiti prilikom spašavanja
Privredna društva, druga pravna lica i preduzetnici dužni su da učestvuju u zaštiti i spašavanju
ljudi i materijalnih dobara i da stave na raspolaganje alat, prevozna, tehnička i ostala sredstva za
zaštitu i spašavanje.
Ukoliko raspolažu sa preduzetnim jedinicama, dužni su ih staviti na raspolaganje Ministarstvu
unitrašnjih poslova – Direktoratu za vanredne situacije.
Na teritoriji opštine postoje privredni subjekti koji imaju u svom posjedu vozila i mehanizaciju
koja se može upotrijebiti prilikom spašavanja od poplava.
Spisak opreme je sastavni dio ovog plana i prikazan je u prilogu br. 3.
3. ORGANI LOKALNE UPRAVE, PRIVREDNA DRUŠTVA, DRUGA PRAVNA LICA I
PREDUZETNICI (LJUDSKI I MATERIJALNI RESURSI)
Javno komunalno preduzeće Danilovgrad u slučaju poplava stavlja na raspolaganje
Opštinskom timu za upravljanje u vanrednim situacijama 10 operativaca, kamion sa
grajferom, kamion za prevoz kabastog materijala, kombinirku i autocistijernu zapremine 10
m³.
Javno preduzeće za uzgoj, zaštitu i lov divljači i ribe u slučaju poplava može obezbijediti
3 operativca koja bi pružala pomoć na terenu, 2 putnička vozila i čamac s motorom.
Javno preduzeće vodovod i kanalizacija u slučaju poplava Opštinskom timu za
upravljanje u vanrednim situacijama stavlja na raspolaganje 10 operativaca, 2 putnička
vozila i 2 pumpe za crpljenje vode.
Sekretarijat za urbanizam komunalno-stambene poslove i zaštitu životne sredine u
slučaju poplava stavlja na raspolaganje 2 službenika koja bi pružala pomoć na terenu.
Sekretarijat je u obavezi da obezbijedi i potvrdi smještajne kapacitete koji bi se koristili za
evakuaciju ugroženog stanovništva.
Dom zdravlja „Dimitrije-Dika Marenić”, opštinskom timu za upravljanje u vanrednim
situacijama, staviće na raspolaganje sanitetsko vozilo i ekipu sastavljenu od 3 člana (ljekar,
tehničar i vozač). U slučaju potrebe može se angažovati još sanitetskih vozila i ljudstva.
RJ „Elektrodistribucija Danilovgrad”, kao sastavni dio sistema zaštite i spašavanja,
prilikom poplava, kao i za vrijeme vanrednog stanja angažuje sve raspoložive ljudske i
materijalne resurse s ciljem uspostavljanja stabilnog i bezbjednog snabdijevanja ugroženih
naselja električnom energijom. U svojoj jedinici ima 6 zdrastveno sposobnog radnika (
operativaca, 2 dip.ing. elektrotehnike, 3 kamiona (kamion sa dizalicom, kamionet sa korpom
i sandučar), 2 terenska vozila (Lada „Niva”), 3 putnička vozila ( 2 Renaulta „Kangu” i 1
Yugo).
- 42 -
Direkcija za saobraćaj izgradnju i održavanje puteva na teritoriji opštine Danilovgrad
u slučaju poplava će opštinskom timu za upravljanje u vanrednim situacijam staviti na
raspolaganje jedno putničko vozilo i 2 radnika.
Direkcija je obavezna pratiti stanje puteva tokom vanrednog stanja i redovno informisati
opštinski tim o stanju na terenu.
3.1 Obnova zaliha
Tokom poplava može se desiti da pojedina naselja ili domaćinstva budu odsječena zbog
oštećenja puteva ili mostova, pa se u takvim okolnostima može javiti potreba za obnovom zaliha
osnovnim životnim potrepštinama za ljude i za stoku u izolovanim naseljima. Kada informacije
sa terena nagovještavaju da može doći do izolacije pojedinih naselja ili domaćinstava, lokalna
uprava će preporučiti preduzećima ili domaćinstvima da povećaju zalihe osnovnih potrepština.
Nakon pojave poplava Služba zaštite i spašavanja će pružiti podršku izolovanim zajednicama
pomaganjem u prevozu osnovnih potrepština alternativnim putevima. Takođe, Služba zaštite i
spašavanja će raditi sa humanitarnim organizacijama na dostavljanju pomoći zajednicama koje
su izolovane.
4. RUKOVOĐENJE I KOORDINACIJA PRI AKCIJAMA ZAŠTITE I
SPAŠAVANJA OD POPLAVA
Rukovođenje u situacijama kada je na snazi vanredno stanje vrši se od strane Opštinskog tima za
upravljanje u vanrednim situacijama. Na čelu tima nalazi se predsjednik opštine. Tim se po
potrebi okuplja i ne postoji potreba za njegovim stalnim angažmanom.
Članove tog tima čine funkcioneri lokalne samouprave, starješine lokalnih organa, Službe zaštite,
predstavnici MUP-Direktorata za vanredne situacije, Ispostave policije Danilovgrad, Vojske
Crne Gore – kasarne ,,Milovan Šaranović”, Crvenog krsta Danilovgrad, DOO Komunalno
preduzeće Danilovgrad, DOO Vodovod i kanalizacija Danilovgrad, Direkcije za saobraćaj,
održavanje i izgradnju puteva na području opštine Danilovgrad, LJRDS ,,Radio Danilovgrad”,
Dom zdravlja ,,Dimitrije - Dika Marenić”, DOO Za uzgoj zaštitu i lov divljači i riba,
Elektroprivrede, Šumarstva.
.
Pozivanje i mobilizacija operativnih jedinica vrši se od strane Opštinskog tima za upravljanje u
vanrednim situacijama. Kada situacija nalaže angažovanje dodatnih resursa koji se obezbjeđuju
od strane Ministarstva unutrašnjih poslova, rukovođenje i koordinaciju preuzima Ministarstvo
unutrašnjih poslova – Direktorat za vanredne situacije.
Pozivanje i mobilizacija operativnih jedinica može se vršiti putem sredstava javnog informisanja,
pozivom ili na neki drugi unaprijed utvrđeni način. Obaveza svih lokalnih organa je da preduzmu
mjere u skladu sa svojim mogućnostima, kako bi se u što kraćem roku obezbijedio normalan
život i rad na ugroženom području. Organizaciona šema djelovanja u vanrednim situacijama data
je u prilogu na strani 50.
- 43 -
Kontrolu nad radom operativnih jedinica sa teritorije opštine vrši Opštinski tim za upravljanje u
vanrednim situacijama, a nadležno ministarstvo kada su u pitanju resursi koji su angažovani od
strane ministarstva.
Brza procjena
Predsjednik opštine koji je ujedno i predsjednik Opštinskog tima za upravljanje u vanrednim
situacijama, imenuje nekoliko članova tima koji će u slučaju nastanka poplava uraditi brzu
procjenu situacije na terenu.
Na osnovu brze procjene, prethodnog iskustva i jedinstvene baze podataka s kojom se raspolaže,
preduzimaju se konkretne mjere na terenu.
Ukoliko je stepen rizika od poplava takav da prijeti prekid u saobraćaju sa pojedinim naseljima,
potrebno je sprovesti blagovremeno obezbjeđivanje dodatnih količina životnih namirnica,
medicinskih i sredstava za ličnu higijenu.
Poplave u opštini Danilovgrad su takvog karaktera da kratko traju, pa se ove mjere rjeđe
upotrebljavaju.
5. MEĐUOPŠTINSKA I MEĐUNARODNA SARADNJA
U situaciji kada se iskoriste svi lokalni resursi opštinski tim za upravljanje u vanrednim
situacijama može zatražiti pomoć preko Ministarstva - Direktorata za vanredne situacije.
Međuopštinska pomoć može se ostvariti direktnom komunikacijom komandira Službi zaštite sa
susjednim opštinama.
Međunarodna saradnja se ostvaruje preko Ministarstva unutrašnjih poslova-Direktorata za
vanredne situacije. Direktorat donosi odluku o traženju međunarodne pomoći ukoliko procijeni
da su se stvorili uslovi za istu, shodno bilateralnim i drugim sporazumima o međunarodnoj
saradnji u slučajevima nastanka prirodnih, tehničko-tehnoloških i drugih civilizacijskih
katastrofa, kao i ustaljenoj proceduri kada se pomoć traži od organa pri EU, UN i dr.
Opština je dužna da planira mjere i aktivnosti kojima će se omogućiti pravovremeno i brzo
realizovanje zadataka koji za cilj imaju prihvatanje međunarodne pomoći u okviru koncepta pod
nazivom Podrška zemlje domaćina (Host Nation Support).
6. INFORMISANJE GRAĐANA I JAVNOSTI
Na osnovu ranog upozorenja o mogućem nastanku poplava u opštini Danilovgrad, upućenog od
strane Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju Crne Gore, opštinski tim za upravljanje u
vanrednim situacijama će preko nadležnog organa lokalne samouprave (Službe zaštite) obići
ugrožena područja i upozoriti stanovništvo o mogućim poplavama.
Zadatak službenika zaduženog za poslove preventive je da predoči ugroženom stanovništvu o mogućim posljedicama i da ih upozna sa putevima evakuacije i privremenim smještajem koji im stoji na raspolaganje tokom vanredne situacije.
- 44 -
Informisanje građana moguće je sprovesti putem:
Radija i televizije;
Pozivom ili porukom preko mobilnog i fiksnog operatera;
Web site-a opštine Danilovgrad;
predsjednika mjesnih zajednica;
Fax-om;
Radio vezom;
Elektronskim putem (portalom);
E-mail-om;
Društvenim mrežama…
Ukoliko opština nije u mogućnosti da uspostavi nijedan od navedenih vidova komunikacije u
obavezi je da zatraži uspostavljanje istog od strane Direktorata za vanredne situacije.
Komunikacija sa medijima
Predsjednik opštine, kao predsjednik Opštinskog tima za upravljanje u vanrednim situacijama,
obavezan je redovno informisati medije o situaciji na terenu.
Ukoliko je predsjednik spriječen, dužan je da odredi predstavnika koji će obavljati ovu funkciju.
7. NAČIN ODRŽAVANJA REDA I BEZBJEDNOSTI PRILIKOM INTERVENCIJA
Održavanje reda i mira tokom vanredne situacije sprovodi Ispostava policije Danilovgrad.
8. FINANSIJSKA SREDSTVA ZA SPROVOĐENJE PLANOVA
Opština u svom budžetu planira finansijska sredstva za zaštitu i spašavanje od poplava, na
osnovu predviđenih mjera i aktivnosti na uređenju vodotoka, kao i na osnovu vrijednosti nastalih
šteta pri poplavama iz prethodnih godina.
Opština u svom budžetu planira finansijska sredstva potrebna za zbrinjavanje i evakuaciju
ugroženog stanovništva u okviru teritorije opštine.
Sredstva za troškove smještaja stanovništva evakuisanog iz jedne u drugu opštinu u skladu sa
Zakonom o zaštiti i spašavanju, obezbjeđuju se u budžetu Crne Gore.
Takođe, jedan dio aktivnosti koji se odnosi na operativne i sanacione mjere finansira se iz
budžeta Crne Gore.
- 46 -
1. TIM ZA UPRAVLJANJE U VANREDNIM SITUACIJAMA OPŠTINA DANILOVGRAD
R. br. IME I PREZIME NAZIV SUBJEKTA FUNKCIJE FUNKCIJA U TIMU
TELEFON i fax
1. Đuranović Branislav Predsjednik opštine
Predsjednik 069-018-831 fax 810-140
2. Bošković Zoran Potpredsjednik opštine Zamjenik predsjednika
069-013-567 fax 810-140
3. Radulović Goran Načelnik Službe zaštite Sekretar 069-033-118
4. Đurović Miodrag Miško Predsjednik SO
Član 069-375-700 fax 810-140
5. Perović Zoran MUP- Direktorat za vanredne situacije
Član 067-911-2082
6. Šćepanović Radomir MUP- Direktorat za vanredne situacije
Član 069-338-867
7. Simonović Zdravko Direktor DOO Komunalno preduzeće
Član 069-304-321
8. Antović Dragan Direktor JP Direkcije za saobraćaj Član 069-022-538
9. Đuričković Darko Direktor DOO Vodovod I kanalizacija
Član 067-227-710
10. Čović Svetislav Komandir odeljenja policije DG
Član 067-189-503
11. puk.Dakić Dragutin Komadantdant kasarne Danilovgrad Član 067-222-499
12. Puk. Žegarac Željko Vojska CG Član 067/22-544
13. Barović Željko Direktor Doma zdravlja Član 067/886-253
14. Koljenšić Goran Direktor RJ Šumarstvo Član 067-265-132
15. Šaranović Ranko Direktor RJ Elektrodistribucija Član 067-602-444
16. Bogićević Nada Služba za zajedničke poslove Član 069-399-740 fax. 816-125
17. Ivanović Duško Direktor DOO Uzgoj zaštitu I lov divljači I riba
Član 069-399-769
18. Saveljić Ranko Sekretar Crvenog krsta Član 069/399-745
19. Kadić Branislav Direktor Radio Danilovgrada Član 069-399-770
20. Vuković Dejan Direktor JU Centar za kulturu Član 069/399-724
21. Pavićević Đuro Pom. Načelnika Služba zaštite Danilovgrad
Član 067/929-7859
22. Mrvaljević Darko Šef tima za izradu projekata Član 069/132-000
- 47 -
2. PREGLED LJUSKIH I MATERIJALNIH RESURSA OPERATIVNIH JEDINICA KOJE MOGU BITI ANGAŽOVANE U SLUČAJU POPLAVA
Red.br
Naziv Broj lica/ količina
Lokacija Napomena
1. 1 Vatrogasci-spasioci 15 Služba zaštite Danilovgrad Operativci
2. 2 Administrativno-tehnički i pomoćni radnici
5 Služba zaštite Danilovgrad Po potrebi mogu se angažovati na terenu
3. Mercedes-benz “Actros” 1 Služba zaštite Danilovgrad Vatrogasno vozilo
4. Mercedes-benz “Unimog” 1 Služba zaštite Danilovgrad Vatrogasno vozilo
5. Iveco 1 Služba zaštite Danilovgrad Vatrogasno vozilo
6. Volvo 1 Služba zaštite Danilovgrad Tehničko vozilo
7. FAP 13/14 3 Služba zaštite Danilovgrad Vatrogasno vozilo
8. Lada “Specijal” 1 Služba zaštite Danilovgrad MMV
9. Agregat 1 Služba zaštite Danilovgrad
10. Električna brusilica 2 Služba zaštite Danilovgrad
11. Električna bušilica 1 Služba zaštite Danilovgrad
12. Vojni kreveti 4 Služba zaštite Danilovgrad
13. Vojno ćebe 8 Služba zaštite Danilovgrad
14. Vojnički dušek 4 Služba zaštite Danilovgrad
15. Dreger aparati 10 Služba zaštite Danilovgrad
16. Merdevine 3 Služba zaštite Danilovgrad
17. Gas maske 10 Služba zaštite Danilovgrad
18. Vatrogasne sjekire 10 Služba zaštite Danilovgrad
19. Kišna odijela 6 Služba zaštite Danilovgrad
20. Gumene čizme 20 Služba zaštite Danilovgrad
21. Lampe 4 Služba zaštite Danilovgrad
- 48 -
3. PREGLED LJUDSKIH I MATERIJALNIH RESURSA ORGANA LOKALNE SAMOUPRAVE, PRIVREDNIH DRUŠTAVA, DRUGIH PRAVNIH LICA I
PREDUZETNIKA
Organizacija Broj (količina)
Opis Napomena
JP Lovačko 3 Operatvci
JP Lovačko 1 Penta
JP Lovačko 1 Čamac (drveni)
JP Lovačko 1 Lada “Niva”
JP Lovačko 1 Lada “Specijal”
Sekretarijat za urbanizam 2 Operativci
JP Vodovod i kanalizacija 10 Operativci
JP Vodovod i kanalizacija 2 Pumpe za crpljenje vode
JP Vodovod i kanalizacija 2 Vozila
JP Komunalno Danilovgrad 10 Operativci
JP Komunalno Danilovgrad 1 Kamion sa cistjernom za vodu 10m³
JP Komunalno Danilovgrad 1 Kamion sa grajferom
JP Komunalno Danilovgrad 1 Kombinirka
JP Komunalno Danilovgrad 1 Kamion za kabasti otpad
RJ “Elektrodistribucija Danilovgrad” 6+2 6 Operativaca + 2 Dip. el.ing
RJ “Elektrodistribucija Danilovgrad” 1 Kamion sa dizalicom
RJ “Elektrodistribucija Danilovgrad” 1 Kamionet sa korpom
RJ “Elektrodistribucija Danilovgrad” 1 Kamionet
RJ “Elektrodistribucija Danilovgrad” 2 Lada “Niva”
RJ “Elektrodistribucija Danilovgrad” 2 Renault “Kangu”
RJ “Elektrodistribucija Danilovgrad” 1 Jugo
Dom zdravlja “DimitrijeDika Marenić” 1 Ekipa sastavljena od ljekara, tehničara i vozača
Dom zdravlja “DimitrijeDika Marenić” 1 Sanitetsko vozilo
Direkcija za saobraćaj Danilovgrad 2 Operativca
Direkcija za saobraćaj Danilovgrad 1 Volkswagen “Polo”
Crveni krst-Danilovgrad 20 Operativci
Crveni krst-Danilovgrad 1 Peugeot “306”
Privatna lica koja posjeduju specijalizovane mašine
Matković Momčilo-privatnik 1 Kamion
Matković Momčilo-privatnik 1 Rovokopač
Matković Momčilo-privatnik 1 Valjak
Marunović Branko-privatnik 1 Rovokopač (kombinirka)
Marunović Najo-privatnik 1 Kamion
Marunović Najo-privatnik 1 Kombinirka
Kovačević Božidar-privatnik 1 Rovokopač
- 49 -
Đukanović Savo-privatnik 1 Mini-bager
Đukanović Savo-privatnik 1 Kamion
Jovović Slobo-privatnik 1 Skider
Privredni subjekti-građevinski
AD “Mermer” Danilovgrad 2 Kamion
AD “Mermer” Danilovgrad 1 Damper
AD “Mermer” Danilovgrad 2 Bager
AD “Mermer” Danilovgrad 1 Buldozer
DOO “Šišković” Danilovgrad 2 Kamion
DOO “Šišković” Danilovgrad 2 Utovarivač
DOO “Gradnja promet” Spuž 2 Kamion
DOO “Gradnja promet” Spuž 3 Rovokopač
DOO “Gradnja promet” Spuž 2 Kombinirka
DOO “Eco-term sistem” Podanje 1 Kamion
Prevoz putnika
DOO “Pavićević Turs” Danilovgrad 3 Minibus
DOO “Pavićević Turs” Danilovgrad 1 Kombi
DOO “Vujović VR” Danilovgrad 5 Autobus
DOO “Vujović VR” Danilovgrad 3 Minibus
DOO “Vujović VR” Danilovgrad 2 Kombi
DOO “Bogićević prevoz” Danilovgrad
2 Autobus
DOO “Bogićević prevoz” Danilovgrad
1 Minibus
DOO “Bogićević prevoz” Danilovgrad
4 Kombi
DOO “Mraković trade” Danilovgrad 2 Autobus
DOO “Mraković trade” Danilovgrad 1 Minibus
DOO “Mraković trade” Danilovgrad 2 Kombi
DOO “IG turs” Danilovgrad 2 Autobus
DOO “Kaluđerović Trade” Danilovgrad
2 Minibus
DOO “Kaluđerović Trade” Danilovgrad
1 Kombi
DOO “Dangrad prevoz” Danilovgrad 2 Autobus
DOO “Dangrad prevoz” Danilovgrad 4 Kombi
DOO “Dan turs Perović” Danilovgrad 3 Minibus
DOO “Dan turs Perović” Danilovgrad 1 Kombi
DOO “Revival Travel” Danilovgrad 1 Autobus
DOO “Revival Travel” Danilovgrad 3 Minibus
DOO “Revival Travel” Danilovgrad 4 kombi
- 50 -
4. ORGANIZACIONA ŠEMA DJELOVANJA-POPLAVE
Predsjednik opštine (Opštinski tim za upravljanje
u vanrednim situacijama)
Služba zaštite
Crveni krst Danilovgrad
JP Lovačko
Komunalna policija
JP Komunalno
JP Vodovod i kanalizacija
Sekretarijat za urbanizam
Sekretarijat za privredu i finansije
Sekretarijat za imovinu
Sekretarijat za opštu upravu i društvene poslove
Direkcija za saobraćaj
Služba za zajedničke poslove
Radio Danilovgrad
Ekspozitura policije Danilovgrad
Kasarna” Milivoje Šaranović”
JZU Dom zdravlja
RJ Elektrodistribucija
RJ Šumarstvo
Policijska akademija
MUP Crne Gore (Predstavnik Direktorata za
vanredne situacije)
- 51 -
5. UPUTSTVO ZA POSTUPANJE GRAĐANA U SLUČAJU RIZIKA OD POPLAVA Poplave su česte elementarne nepogode koje mogu biti lokalnih razmjera - ukoliko pogađaju naselje ili manje zajednice, ili velikih razmjera - ukoliko pogađaju čitave slivove rijeka i veći broj opština. Vrijeme razvijanja poplava varira od slučaja do slučaja. Poplave u ravničarskim krajevima se razvijaju polako, po nekoliko dana, za razliku od bujičnih poplava koje se razvijaju brzo, nekad i bez vidljivih znakova. Ovakve poplave formiraju opasan i destruktivan plavni talas, koji sa sobom nosi mulj, kamenje, granje i otpad. Do plavljenja dolazi i kada nivo vode u rijekama poraste toliko da dolazi do pojave podzemnih voda ili do prelivanja preko nasipa ili kada usljed pritiska vode na nasipe dođe do njihovog probijanja. Do poplave može doći i usljed pucanja i prelivanja brane zbog prevellikog dotoka vode - što prouzrokuje poplavu sličnu bujičnoj poplavi, ali u mnogo širim i katastrofalnijim razmjerama. Poplave se mogu dogoditi svuda. Čak i vrlo mali potoci, rječice, kanali za odvod ili kišni kanali, koji djeluju bezopasno, mogu izazvati poplave većih razmjera. Poplave se najčešće ne mogu spriječiti, ali postoje određene aktivnosti koje čovjek može preduzeti, a koje će preduprijediti ili umanjiti posljedice prouzrokovane ovom prirodnom nepogodom. 3. 1. Aktivnosti za sprečavanje poplava i smanjenje posljedica - preventivne mjere
Upoznajte se sa istorijom dešavanja poplava u vašem kraju.
Osmislite svoj plan kako bi zaštitili sebe, svoju porodicu i imovinu u slučaju poplave.
Tokom perioda kada nema poplava ponašajte se odgovorno, ne bacajte otpad u rijeke, potoke i kanale.
Ako je otpad već u koritima i kanalima, prijavite nadležnoj komunalnoj službi i učestvujte u akcijama čišćenja vodotokova.
U gradovima gdje je kod jakih kiša pojačano oticanje voda, ne bacajte otpad i prekrivajte šahtove koji odvode atmosferske vode.
Ne pregrađujte vodotokove kako bi pravili akumulaciju vode u ljetnjem periodu.
Pripremite najosnovnije rezerve hrane, vode i ljekova.
Podignite električne uređaje na mjesto koje je sigurno.
Po mogućnosti pripremite džakove s pijeskom koje, u slučaju nailaska poplave možete staviti na ulaz i zatvorite sva mjesta na kući kroz koja može da uđe voda.
- 52 -
Saznajte puteve evakuacije i bezbjedna mjesta za evakuaciju.
Ako živite nizvodno od brane informišite se koji je signal za opasnost, koliko vam je vremena potrebno da se sklonite i koja je sigurna granica za sklanjanje u slučaju njenog rušenja.
Planirajte kako da upoznate i ostale stanare u zgradi (susjednim kućama) na opasnost od poplava, preventivne mjere i postipke zaštite i spašavanja.
Preko sredstava informisanja pratite stanje i upozorenja o mogućoj poplavi. 3.2. Kako postupati za vrijeme poplava i evakuacije?
Pratite informacije preko radija, televizije i putem interneta radi adekvatnog informisanja.
Ukoliko postoji rizik od bujičnih poplava, odmah pređite na više spratove kuće. Ne čekajte instrukcije da biste to uradili.
Budite kooperativni i sarađujte sa spasilačkim ekipama.
Nosite odjeću i obuću koji štite od vode.
Pooštrite mjere lične higijene radi očuvanja vašeg zdravlja i sprečavanja epidemija.
Ne pijte vodu sa slavine dok se ne uvjerite da je sigurna za upotrebu, jer voda za piće može biti zagađena u poplavljenim područjima. Do tada treba piti flaširanu, prokuvanu i dezinfikovanu vodu.
Nemojte dodirivati električnu opremu ukoliko ste mokri ili stojite u vodi.
Nemojte koristiti telefon, osim ako stvarno nije neophodan jer time doprinosite rasterećenju telefonske mreže i linija potrebnih za organizaciju spašavanja i evakuacije.
Ukoliko ste u nemogućnosti da napustite svoj dom idite do najvišeg sprata kuće i čekajte da dođu spasilački timovi. Ako morate da se evakuišete - napustite dom:
Isključite sve električne uređaje, isključite plin i iskopčajte struju na glavnom prekidaču čak i ako nema struje u vašem domu.
Evakuišite domaće životinje, a ako to nije moguće oslobodite ih iz objekata u kojima su smještene.
Uzmite pripremljene nužne stvari. Ne zaboravite da ponesete lična dokumenta i nephodne ljekove jer je moguće da ćete biti odsutni duži period iz svog doma.
Nemojte iz bilo kog razloga prelaziti most ili ići pored rijeka, bujica, kosina i sl. Ne prelazite brzake i potoke. Poplavni talas vas može povući sa sobom.
- 53 -
Pažljivo pratite putokaze i sve druge informacije objavljene od strane nadležnih institucija. Na ovaj način ćete izbjeći odlazak do opasnih područja.
Ne hodajte kroz vodu koja se kreće, jer voda dubine 15cm može izazvati pad. Ukoliko morate da prođete kroz vodu - hodajte tamo gdje se voda ne pomjera. Koristite štap da provjerite dubinu vode i čvrstinu tla.
Ako vozite ne blokirajte ulice i puteve, kako bi spasilački timovi nesmetano funkcionisali.
Ne idite poplavljenim ulicama, podvožnjacima ili podzemnim prolazima. Voda može biti dublja i brža nego što izgleda, a nivo vode bi mogao uništiti i vaš automobil.
U slučaju da vas poplavna voda opkoli, napustite vozilo i ukoliko je moguće pređite na više tlo.
Izbjegavajte oblasti koje su poznate po klizištima i odronima.
Obratite pažnju na uputstva koja su donijele nadležne institucije. One upravljaju i rukovode u vanrednim situacijama i koordiniraju radom spasilačkih timova. 3.3. Kako postupati poslije poplava?
Slušajte izvještaje na vijestima o vodosnabdijevanju, kao i da li je bezbjedno piti vodu.
Izbjegavajte plavnu vodu - ona može biti zagađena muljem, uljem, benzinom ili fekalnom kanalizacijom. Voda može takođe biti pod strujnim naponom od podzemnih kablova.
Izbjegavajte vodu koja je u pokretu.
Budite pažljivi u oblastima sa kojih se plavna voda povukla, putevi su možda oštećeni i opasni.
Vratite se u svoje domove samo pošto nadležne službe proglase da je to bezbjedno.
Nemojte koristiti električne aparate prije provjere.
Očistite i dezinfikujte sve površine.
Držite se dalje od zgrada koje su okružene plavnim vodama.
Budite pažljivi pri ulaženju u zgrade zbog skrivenih oštećenja koja su mogla da nastanu.
Osposobite oštećene septičke jame i druge kanalizacione sisteme što je ranije moguće - ukoliko su oštećeni mogu da postanu veliki zdravstveni rizik.
Očistite i dezinfikujte sve što je pokvašeno. Mulj koji ostaje posle plavne vode, može da sadrži kanalizacione otpatke i hemikalije.
Ukoliko primijetite uginule životinje obavijestite nadležnu službu na telefonske brojeve 123 ili 112. UPAMTITE: Čak i kada se plavna voda povuče, opasnost postoji
- 54 -
6. PREGLED UGROŽENOG STANOVNIŠTVA, OBJEKATA I
ŽIVOTINJA PO PODRUČJIMA
R.br Naselje Broj domaćinstava
Broj članova
Objekti
Stambeni objekti
Pomoćni objekti
Privredni objekti
1 Pažići 21 76 21 10 1
2 Danilovgrad 2 11 2 0 0
3 Spuž 7 24 7 5 0
4 Podanje 3 9 3 0 0
5 Kosić 1 5 1 0 0
6 Bandići 3 15 3 3 0
7 Starahinjići 3 7 3 1 0
8 Bogićevići 2 8 2 2 0
9 Ćurilac 1 5 1 1 0
10 Podkraj 1 5 1 0 0
11 Gorica 1 5 1 0 0
12 Martinići 1 5 1 1 0
13 Viš 3 8 3 2 0
14 Frutak 1 3 1 0 0
- 60 -
8. UPUTSTVO ZA EVAKUACIJU STANOVNIŠTVA UGROŽENOG POPLAVAMA
Pod evakuacijom podrazumjevamo planski organizovano i kontrolisano premještanje stanovništva i materijalnih dobara iz ugroženih u bezbjedna područja. Sama procedura podrazumjeva nekoliko faza:
Faza 1-Odluka o evakuaciji Koordinator odgovora na poplave donosi odluku o evakuaciji. On se imenuje od strane opštinskog tima za upravljanje u vanrednim situacijama u trenutku kada nastupi vanredna situacija ( po pravilu koordinator je predsjednik opštine). Odluka o evakuaciji se donosi kada prijeti opasnost od plavljenja imovine, njene odsječenosti, opasnosti od narušavanja javog zdravlja. Odluka se donosi na osnovu realne procjene bazirane izlaskom na terenu. Koordinator odgovora na poplave dužan je predočiti ovu odluku javnosti i obrazložiti je. Samim planiranjem evakuacije treba predvidjeti:
1. Poslijedice od poplava, vrijeme nastanka 2. Model poplave 3. Veličinu teritorije sa koje se vrši evakuacija 4. Vrijeme trajanja evakuacije 5. Prioritete evakuacije 6. Resurse neophodne za sprovođenje evakuacije 7. Evakuaciona mjesta 8. Puteve evakuacije 9. Evidenciju svog evakuisanog stanovništva 10. Bezbjednosne mjere
Faza 2- Upozorenje Upozorenje o mogućem nastanku poplava je slijedeća faza evakuacije. Nakon donošenja odluke o evakuaciji, ugroženo stanovništvo se upozorava i upućuje u samu proceduru. evakuacije. Upozoravanje se vrši putem medija, direktnom komunikacijom, obavještenjem, preko predsjednika mjesnih zajednica… Neophodno je prije same evakuacije unaprijed utvrditi puteve evakuacije, mjesta evakuacije i neophodnu medicinsku pomoć za ugroženo stanovništvo. Poruke sa upozorenjima se pripremaju od strane MUP-Direktorata za vanredne situacije u saradnji sa komandirom Službe zaštite.
Faza 3 – Evakuacija Sama evakuacija se sprovodi planski uz kontrolu i obezbjeđivanje od strane policije. Svi navedeni resursi u planu, staviće se na korišćenje i pružiće podršku tokom sprovođenja evakuacije. Lica koja treba da se evakuišu prvenstveno treba da pruže potpunu saradnju kao i da iskoriste sopstvene resurse što će se od njih zahtjevati tokom same evakuacije.
- 61 -
Zone slijetanja za helikoptere se nalaze na : Stadionu Braće Velaševića i Poligonu gimnazije “Petar I Petrović Njegoš” u Danilovgradu. Lica sa posebnim potrebama su prioritetna grupa uz djecu prilikom evakuacije. Neophodno je pribaviti sve podatke o broju ovih lica i njihovim potrebama za evakuisanje.
Faza 4 – Sklonište Planom je obezbjeđeno 150 smještajnih kapaciteta (kasarna “Milovan Šaranović” u Danilovgradu 100 mjesta, Motel Perjanik 18 mjesta, Hotel „ReSPA” 20 mjesta, Motel Pejović 12 mjesta). Ukoliko se ukaže potreba za još mjesta na raspolaganju su četiri osnovne škole i gimnazija. Predhodnim poplavama koje su zahvatile teritoriju opštine Danilovgrad (2010 god.), samo je jedna šestočlana porodica privremeno bila smještena u kasarni Danilovgrad. Ostale porodice su privremeno bile smještene kod porodica. Povučeni ovim obezbjeđeni smještajni kapaciteti su dovoljni, ali nisu konačni. U prilogu br.3 dat je pregled materijalnih i ljudskih resursa koji se mogu angažovati za prevoz ugroženog stanovništva.
Faza 5 – Povratak Povratak u ugrožena područja je moguć nakon povlačenja vode i kada se utvrdi da ne postoji opasnost po javno zdravlje. Koordinator odgovora na poplave donosi odluku o povratku u ugrožena područja. Odluka se donosi nakon razmatranja: situacije na terenu, mogućnosti novog plavnog talasa, stanja resursa neophodnih za povratak, vremenske prognoze, stanja životne sredine, mogućnosti pojave epidemija, stanja na vodovodnoj i elektro mreži...
Faza 6 – Izlazak na teren Komisije za procjenu štete Nakon povlačenja visoke vode, predsjednik opštine formira Komisiju za procjenu štete koja izlazi na ugroženo područje.
- 62 -
9. PREGLED TIMOVA I GRUPA KOJE SE U SLUČAJU POTREBE MOGU AKTIVIRATI ZA SPROVOĐENJE ODREĐENIH MJERA I AKTIVNOSTI
TIM ZA UPRAVLJANE U VANREDNIM SITUACIJAMA 1. Branislav Đuranović, Predsjednik opštine – Predsjednik tima 2. Zoran Bošković, Potpredsjednik opštine- Potpredsjednik tima 3. Goran Radulović, načelnik Službe zaštite Danilovgrad - sekretar 4. Dr Miodrag Đurović, Predsjednik skupštine – član 5. Radomir Šćepanović, direktorat za vanredne situacije – Član 6. Zoran Perović, direktorat za vanredne situacije – Član 7. Dragan Antović, direktor direkcije za saobraćaj– član 8. Zdravko Simonović, direktor DOO “Komunalno” – član 9. Darko Đuričković, direktor DOO “Vodovod i kanalizacija” – član
10. Svetislav Čović, komandir Ekspoziture policije Danilovgrad– član 11. Željko Barović, direktor JZU Dom zdravlja – član 12. Ranko Šaranović, rukovodilac RJ Elektrodistribucija Danilovgrad– član 13. Dragutin Dakić, pukovnik, komadant kasarne Danilovgrad– član 14. Željko Žegarac, pukovnik Vojske Crne Gore– član 15. Nada Bogićević, Služba za zajedničke poslove– član 16. Ranko Saveljić, sekretar OO Crvenog krsta Danilovgrad– član 17. Branislav Kadić, direktor Javnog emitera Radio Danilovgrad– član 18. Duško Ivanović, direktor DOO za uzgoj, zaštitu i lov divljači i ribe– član 19. Goran Koljenšić, direktor RJ šumarstvo– član 20. Dejan Vuković, direktor JU Centar za kulturu Danilovgrad– član 21. Đuro Pavićević, Služba zaštite Danilovgrad– član 22. Darko Mrvaljević, šef tima za izradu projekata– član
1. ŠTAB ZA ZAŠTITU OD ŠTETNOG DEJSTVA VODA ZA VODE OD ZNAČAJA ZA CRNU GORU
1. Pomoćnik ministra poljoprivrede i ruralnog razvoja 2. Direktor Uprave za vode 3. Pomoćnik ministra unutrašnjih poslova 4. Direktor Zavoda za hidrometeorologiju i seizmologiju 5. Direktorka Agencije za zaštitu životne sredine
2. GRUPA ZA EVAKUACIJU, ZBRINJAVANJE I SNABDIJEVANJE
1. Komandir Službe zaštite i spašavanja 2. Sekretar Crvenog krsta 3. Predstavnik policije 4. MUP-Direktorat za vanredne situacije 5. Autoprevoznici
- 63 -
4. GRUPA ZA ZDRAVSTVENU I EPIDEMIOLOŠKU ZAŠTITU
1. Direktor Doma zdravlja 2. Direktor Hitne medicinske pomoći 3. Sekretar Crvenog Krsta 4. Institut za javno zdravlje
5. KOMISIJA ZA PROCJENU ŠTETE
1.Nada Bogićević, Predsjednik komisije 2.Nataša Bulatović, Član 1 3.Mileta Bubanja, Član 2
Komisija se formira nakon povlačenja vode. Članovi komisije se biraju iz reda opštinskih službenika. Komisija nakon obavljenog posla prestaje sa radom. U slučaju nemogućnosti obavljanja poslova od strane nekog člana komisije imenovaće se novi član od strane predsjednika opštine.
- 64 -
10. RADNA GRUPA ZA IZRADU OPŠTINSKOG PLANA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA OD POPLAVA
1. Vidoje Pavićević- Potpredsjednik opštine Danilovgrad 2. Goran Radulović načelnik Službe zaštite Danilovgrad 3. Đuro Pavićević pomoćnik načelnika u Službi zaštite Danilovgrad 4. Zoran Perović načelnik PJ Podgorica u Direktoratu za vanredne situacije i civilnu
bezbjednost 5. Dragana Mugoša samostalna savjetnica u Direktoratu za vanredne situacije i civilnu
bezbjednost 6. Dragan Antović- Direkcija za saobraćaj izgradnji i održavanje puteva 7. Ranko Saveljić- Opštinske organizacije Crvenog krsta Danilovgrad 8. Zdravko Simonović- JP Komunalno Danilovgrad 9. Darko Đuričković- JP Vodovod i kanalizacija Danilovgrad 10. Slavko Velimirović- Sekretarijat za urbanizam komunalno stambene poslove i
zaštitu životne sredine 11. Jovanka Popović- Sekretarijat za privredu i finansije 12. Duško Ivanović- JP za uzgoj, zaštitu i lov divljači i ribe na teritoriji opštine
Danilovgrad 13. Dr. Željko Barović- JU Dom zdravlja “Dimitrije Dika Marenić”