Nacrt smjernica za elektronsku razmjenu podataka · 2016. 9. 13. · Brza, pouzdana i sigurna razmjena podataka je prioritet u savremenim tržištima električne energije. Poslovni

1

Nacrt smjernica za elektronsku razmjenu podataka

Septembar 2016. godine

Stavovi izneseni u ovom izvještaju ne odražavaju nužno stavove Američke agencije za međunarodni razvoj

ili Vlade Sjedinjenih Američkih Država.

2

Sadržaj

Skraćenice .......................................................................................................................................................... 3

1. Uvod .......................................................................................................................................................... 5

2. Generalni pristup projektu u BiH ............................................................................................................... 6

3. Ciljevi ovog izvještaja ................................................................................................................................. 7

4. Okvir EDI .................................................................................................................................................... 8

4.1 Uvod .................................................................................................................................................. 8

4.2 Identifikacija uloga i domena ............................................................................................................ 9

4.2.1 Identifikacija ODS-a direktno izdata od FERK, RERS i DERK ....................................................... 9

4.2.2 Identifikacija snabdjevača ....................................................................................................... 11

4.2.3 Identifikacija mjernog mjesta .................................................................................................. 12

4.2.4 Identifikacija BOS-a .................................................................................................................. 14

4.2.5 Kontrolna cifra ......................................................................................................................... 14

4.3 Sredstva komunikacije i imena dokumenata ................................................................................... 14

4.3.1 File Transfer Protocol (FTP) – Protokol za prenos datoteka .................................................... 14

4.3.2 Web servis ............................................................................................................................... 14

4.3.3 Simple Mail Transfer Protocol (SMTP) – Protokol za jednostavnu razmjenu poruka ............. 14

4.3.4 Preporuka ................................................................................................................................ 15

4.3.5 Imena dokumenata ................................................................................................................. 15

4.4 Razmjena podataka ......................................................................................................................... 15

4.4.1 Poruke potvrde i poruke o greškama ...................................................................................... 17

4.4.2 Tipovi poruka ........................................................................................................................... 17

4.4.3 Vrijeme, datum i vremenski period poruke ............................................................................. 17

4.4.4 Struktura i sadržaj poruke ....................................................................................................... 18

4.5 ODS-ova baza podataka mjernog mjesta ........................................................................................ 23

4.5.1 Kratak funkcionalni opis baze podataka .................................................................................. 24

5. Mapa puta za razvoj elektronske razmjene podataka u BiH ................................................................... 26

3

Skraćenice

BiH Bosna i Hercegovina

BOS Balansno odgovorna strana

CET Central European Time/Centralno evropsko vrijeme

CEST Central European Summer Time/Centralno evropsko ljetno vrijeme

CSV Comma-Separated Values

ODS Operator distributivnog sistema

EBIX European forum for energy Business Information eXchange

EDI Electronic Data Interchange/Elektronska razmjena podataka

EIC Energy Identification Coding

ENTSO-E European Network of Transmission System Operators

EIA Energy Investment Activity/Projekat Investiranje u sektor energije

EU Evropska unija

Opšti uslovi Opšti uslovi isporuke/snabdijevanja električnom energijom

FERK Regulatorna komisija za energiju u Federaciji BiH

FTP File Transfer Protocol

FTPS FTP Secure

GIAI Global Individual Asset Identifier

GLN Global Location Number

GMT Greenwich Mean Time/Srednje vrijeme po Greenwich-u

GSRN Global Service Relation Number

ID Identifikacija

INVOIC Invoice message

NOS Nezavisni operator sistema

IT Informacione tehnologije

LIO Local issuing office/Lokalni ured za izdavanje

kW Kilowatt

kWh Kilowatt sat

4

MIME Multipurpose Internet Mail Extensions

MSCONS Metered Services Consumption Report

MWG Market Working Group/Radna grupa za tržište

OBIS OBject Identification System

RERS Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske

DERK Državna regulatorna komisija za električnu energiju

SFTP Secure (or SSH) File Transfer Protocol

SMTP Simple Mail Transfer Protocol

USAID U.S. Agency for International Development

UN/EDIFACT United Nations Electronic Data Interchange for Administration, Commerce and Transport

UTC Coordinated Universal Time

UTILMD Utility master data message

XML EXtensible Markup Language

5

1. Uvod

USAID-ov projekat Investiranje u sektor energije (EIA) pruža podršku Bosni i Hercegovini u naporima da se

poveća ulaganje u energetski sektor i unaprijedi pristupni proces u vezi ispunjavanja zahtjeva u energetskom

sektoru. Konkretno, projekat Investiranje u sektor energije ima za ciljeve rad na otklanjanju prepreka za veće

investicije u energetiku, uklanjanje nedostataka na maloprodajnom tržištu, ostvarenje uštede energije u BiH

koristeći regulatorne podsticaje i napredak u ispunjavanju uslova za pristuanje EU u energetskom sektoru.

Kako bi podržao elektroenergetski sektor u BiH da poduzme daljnje nužne korake ka uspostavi potpuno

transparentnog maloprodajnog tržišta električne energije, USAID je finansirao projekat tehničke pomoći,

odnosno projekat Investiranje u sektor energije i njegovu komponentu 2. „Otklanjanje nedostataka na

maloprodajnom tržištu u BiH“. EIA je predložio formiranje Radne grupe za tržište i pratećih podgrupa:

Podgrupa 1 – radi na aktivnostima vezanim za razvoj pravila i procesa ODS-a

Podgrupa 2 – radi na aktivnostima vezanim za razvoj elektronske razmjene podataka (EDI)

Pomoć u radu Podgrupe 1 je rezultirala izvještajem „Nacrt smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila“.

Ovaj izvještaj se bavi razvojem informacionog modela i poslovnih procesa povezanih sa ulogom ODS-a kao

nezavisnog pospješivača tržišta; očekuje se da će izvještaj poslužiti kao vodič za razvoj pravilnika1 i drugih

pravnih dokumenata koji trebaju obuhvatiti poslovne procese vezane za uloge ODS-a na tržištu.

Daljnjim radom, kao rezultat pomoći Podgrupi 2, pripremljen je i ovaj izvještaj – Nacrt smjernica za

elektronsku razmjenu podataka (u nastavku EDI). EDI se može opisati kao razmjena poslovnih dokumenata

između računara u standardnom elektronskom formatu u okviru poslovnog procesa koji ima više učesnika.

Koristeći najbolju međunarodnu praksu sa jedne, i razvijeni informacioni model i poslovne procese2 sa druge

strane, EDI infrastruktura je analizirana i date su odgovarajuće preporuke.

Ovaj izvještaj uzima u obzir tekuću situaciju u BiH po pitanju postojeće EDI između ključnih aktera na

maloprodajnom tržištu električne energije. Kao rezultat toga, izvještaj navodi niz opcija i daje preporuke koje

trebaju da olakšaju razvoj tehničkih standarda za EDI. Pregled i analiza EDI za standardnu ulogu ODS-a (npr.

rad mreže, održavanje, razvoj, itd.) nije predmet ovog izvještaja jer su ovi procesi već dovoljno pokriveni

postojećom dokumentacijom.

1 Ovi pravilnici će biti razivjeni od strane radne grupe i mogu predstavljati buduće dijelove distributivnih mrežnih pravila koji se odnose na ulogu ODS-a na tržištu. 2 U dokumentu „Nacrt smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila“.

6

2. Generalni pristup projektu u BiH

Glavni cilj Podgrupe 2 je razvoj standarda za elektronsku razmjenu podataka (EDI) na maloprodajnom

tržištu, što obuhvata niz poruka između učesnika na tržištu (u našem slučaju uglavnom između ODS-a i

snabdjevača, ali također i BOS-a i NOS-a3), gdje bilo koji od njih može biti pošiljalac ili primalac. Primjena ovih

standarda treba da omogući prijenos poruka (formatiranih poruka koje sadrže podatke i predstavljaju

dokumente) od pošiljaoca ka primaocu putem telekomunikacijskih sredstava sa visokim stepenom

automatizacije.4

Automatizacija omogućava efikasnu obradu velike količine podataka uz minimalan uticaj ljudskog faktora.

Ljudska intervencija u obradi primljenih poruka je obično neophodna samo u slučaju greške, kontrole

kvaliteta i u posebnim situacijama.

Kao preduslov za razvoj tehničkih standarda, potrebno je da aktivnost Podgrupe 1, koja se odnosi na

informacioni model i razvoj poslovnih procesa, bude zavišena a informacioni model i poslovne procesi

definisani. Informacioni model, kao zajednički jezik za sve učesnike, se koristi za jasnu i nedvosmislenu

definiciju smjernica za EDI. Ove smjernice će uzeti u obzir pomenute poslovne procese.

Uticaj trenutne situacije u elektronskoj razmjeni podataka kod ključnih učesnika na maloprodajnom tržištu

će se procijeniti i takođe uzeti u obzir.

Slika 1 Razvoj smjernica za EDI

3 Bez obzira na činjenicu da NOS nije dio maloprodajnog tržišta električne energije, postoji značajna razmjena podataka između NOS-a i ODS-a u vezi procesa poravnanja debalansa. 4 Tehnologija koja omogućuje automatizaciju obuhvata računare i druge uređaje za komunikaciju koji imaju mogućnost prenosa, prikupljanja, pohranjivanja, manipuliranja, pripremanja i distribuiranja podataka.

EDI Smjernice

Najbolja međunarodna

praksa

Informacioni model

Poslovni procesi

Trenutna situacija elektronske

razmjene podataka

7

Ponuđene opcije za pitanja od posebnog interesa će biti navedene, a zatim će biti date obrazložene

preporuke na osnovu najbolje prakse i trenutne situacije. Smjernice za tehničke standarde će obezbijediti

vodeća načela i preporuke za formate i sadržaje poruka/datoteka, sredstva komunikacije/infrastrukturu,

mjere sigurnosti, itd.

3. Ciljevi ovog izvještaja

S obzirom da je maloprodajno tržište električne energije u BiH potpuno otvoreno5 1. januara 2015. godine,

pitanje uspostave ODS-a kao nezavisnog pospješivača maloprodajnog tržišta sa odgovarajućom

infrastrukturom za razmjenu podataka je postalo prioritetno.

Cilj ovog izvještaja je podrška aktivnostima Radne grupe za tržište i Podgrupe 2 u Razvoju tehničkih standarda

za razmjenu podataka na tržištu upravo izradom Nacrta smjernica za EDI. Ova podrška je neophodna za

uspostavu EDI na konkurentnom tržištu.

Na osnovu Nacrta smjernica za EDI, Radna grupa za tržište i Podgrupa 2 će imati mogućnost da razvije detaljan

i kvalitetan niz pravila za EDI, koji će biti u skladu sa današnjom najboljom praksom i prilagođen situaciji u

BiH. Pomenuti set pravila će dodatno unaprijediti transparentnost i doprinijeti efikasnosti maloprodajnog

tržišta električnom energijom u BiH.

Kako su smjernice za EDI zasnovane, između ostalog, na trenutnoj situaciji u BiH, dokument će sadržavati i

pregled i evaluaciju trenutne prakse. Očekuje se da će ovaj način razvoja imati kao dodatni rezultat jačanje

kapaciteta članova Radne grupe za tržište i Podgrupe 2 u oblasti elektronske razmjene podataka.

5 Uvođenje slobodnog izbora snabdjevača za sve kupce.

8

4. Okvir EDI

4.1 Uvod

Brza, pouzdana i sigurna razmjena podataka je prioritet u savremenim tržištima električne energije. Poslovni

procesi koji se provode na maloprodajnom tržištu električne energije obično se sastoje od niza koraka, od

kojih većina spada u kategoriju razmjene podataka. Jedna strana šalje podatke a druga strana (ili strane) ih

prima. Stoga je od iznimne važnosti definiranje okvira elektronske razmjene podataka, koji pokriva razmjenu

podataka relevantnih poslovnih usluga (postojećih i nedostajućih6). Takav okvir će biti zasnovan na modernoj

IT infrastrukturi za razmjenu podataka, kao i na definiranju poruka (i njihovih struktura, sadržaja i formata)

koje će se razmjenjivati.

Pored toga, neophodno je odrediti jednostavan i efikasan sistem za identifikaciju uloga (sudionika, učesnika

na tržištu) i domena 7 (mjernih mjesta) na tržištu električne energije. Dodjeljivanjem jedinstvenog i

nedvosmislenog identifikatora za svaki objekat (tj. za svakog učesnika na tržištu, mjerno mjesto i sl.),

obezbjeđuje se da poruke koja se razmjenjuju dolaze na „odgovarajuće“ adrese i da se odnose na

„odgovarajuće“ objekte.

Prijenos poruka se obično realizuje korištenjem standardnih Internet protokola. Postoji nekoliko tipičnih

rješenja koja će biti predstavljena u ovom dokumentu. „Pravo“ rješenje komunikacionih protokola zavisi od

strana uključenih u razmjenu podataka u okviru poslovnog procesa. Struktura i sadržaj poruka će također biti

objašenjeni i prikazani u ovom poglavlju.

Iako nije u direktnoj vezi, odgovarajuća baza podataka (podataka mjerenja, učesnika na tržištu) ima značajan

uticaj na upotrebljivost EDI. Baza podataka predstavlja skup podataka koji se organizuju na odgovarajući

način, koji omogućava brz pristup podacima i upravljanje njima. Primjer logičke strukture tabela u bazi

podataka će također biti predstavljen u ovom poglavlju.

Glavne preporuke za razvoj okvira EDI su:

Dostava ovlašćenja –Da bi se omogućio visoko automatizovni proces, po pravilu treba izbjegavati dostave

ovlašćenja (fizičke kopije i slično), a postojanje ovlašćenja treba biti garantovano ugovorom. Dostava

ovlašćenja je potrebna samo u opradanim pojedinačnim uslovima.

Rokovi – U slučaju da je podnosiocu zahtjeva (pošiljaoc) potrebno ovlašćenje ili deklaracija, zadani krajnji

rokovi, se ne mogu dovoditi u pitanje. Podnosilac zahtjeva može samo otkazati proces koji je u toku

ukoliko strana kojoj se podnosi zahtjev odmah ne odgovori.

6 Pod postojećim se imaju u vidu one usluge koje su pokrivne zakonskom regulativom; nedostajuće u ovom smislu su usluge koje su nedovoljno ili nisu uopšte pokrivene zakonskom regulativom ili (još) nisu primijenjene u praksi. 7 Uloge i domene su već difinisane kao dio informacionog modela u Nacrtu smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila.

9

Komunikacija između snabdjevača i kupca – Komunikacija između snabdjevača i kupca nije primarni

predmet procesa, tako da se za to neće izraditi/opisati smjernice EDI. Ova komunikacija se može slobodno

dogovoriti (u skladu sa zakonom).

4.2 Identifikacija uloga i domena

Jedinstvena identifikacija tržišnih učesnika (uloge) i domena (npr. mjernih mjesta) na tržištu električne engije

je od izuzetne važnosti za rad tržišta. Bez mogućnosti da se jedinstveno i nedvosmisleno identifikuje ODS,

snabdjevači ili mjerno mjesto, sama razmjena podataka u sklopu poslovnih procesa između pošiljaoca i

primaoca bi bila neprepoznatljiva i automatizacija bi bila nemoguća. Obzirom da ne postoji jedinstven

Evropski standard8 za identifikaciju, predlažemo dodjelu identifikatora na način prikazan dalje u tekstu.

Napominjemo da se identifikacija odnosi na ulogu. To znači, npr. da ako su u toku prelaznog perioda ODS i

snabdjevač jedna kompanija (nisu razdvojeni), ipak trebaju da imaju dva identifikaciona broja – jedan za ulogu

ODS-a i jedan za ulogu snabdjevača.

U nastavku ćemo razmotriti identifikacije koje moraju biti jedinstvene u toku svog roka trajanja i centralno

dodjeljene. Druge identifikacije, koje se mogu mijenjati po nekoliko puta (npr.identifikacija kupca), nisu dio

ovih razmatranja. Jednom dodjeljen, identifikator ODS-a se ne može mijenjati tokom trajanja perioda važenja

licence. Opcije za identifikacione šeme su uzete u razmatranje u nastavku ovog poglavlja.

4.2.1 Identifikacija ODS-a direktno izdata od FERK, RERS i DERK

Svaki ODS mora imati jedinstveni identifikator. Obzirom da ODS mora biti licenciran a regulatori (FERK, RERS

i DERK) izdaju dozvole, oni mogu biti i odgovorni za izdavanje jedinstvenog identifikatora ODS-u.

4.2.1.1 Prilagođena identifikaciona šema

Korištenjem prilagođene identifikacione šeme, identifikator (ili ID) ODS-a može biti dodjeljen na slijedeći

način:

Cifra 1 i 2 sadrže oznaku države (“BA”)

Cifra 3 sadrži “D” za ODS

Cifre od 4 do 8 sadrži uzastopne brojeve (popunjeni nulom od lijeve strane)

Primjer: Country Consecutive No.

B A D 0 0 1 2 3

Brojevi 1 2 3 4 5 6 7 8

8 Za daljnje preporuke za identifikaciju, pogledati ebIX “Preporučene šeme za identifikaciju u evropskom energetskom sektoru” http://www.ebix.org/content.aspx?ContentId=990&SelectedMenu=3.

http://www.ebix.org/content.aspx?ContentId=990&SelectedMenu=3

10

4.2.1.2 GS1-GLN identifikaciona šema

GS1 sistem9 obezbjeđuje standardnu strukturu numerisanja za različite primjene koja garantuje jedinstvenost

na svjetskoj razini u oviru određenog polja primjene. Osnovna ideja jeste da identifikacija strana i lokacija

bude jedinstvena i što je moguće stabilnija tokom vremena . Ovaj sistem uključuje niz kodova koji se koriste

u različite svrhe.

Strane na tržištu električne energije (uključujući ODS) se identifikuju putem kodova globalnog lokacijskog

broja (Global Location Number - GLN). Ovi kodovi se sastoje od trinaest (13) cifri:

GS1 prefiks kompanije – ima promjenjljivu veličinu i dodjeljuje se od strane GS1. Početne tri (3) cifre

čine GS1 prefiks nacionalne organizacije (koji je za BiH 387)

Referenca na lokaciju – ima promjenjljivu veličinu i dodjeljuje se od strane kompanije. Obično se radi

o brojevima u nizu.

Posljednja cifra – trinaesta cifra je kontrolna cifra I predstavlja integralni dio lokacijskog broja.

Primjer 3 8 7 1 2 3 4 5 6 7 8 9 1

Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3

Ukupno GS1 prefiks kompanije i referenca na lokaciju imaju zajedno 12 cifri. U primjeru datom iznad, GS1

prefiks kompanije je predstavljen plavom, referenca na lokaciju narandžastom, a kontrolna cifra sivom bojom.

Kompanije se mogu prijaviti za različite “kapacitete” (koji sadrže 10, 100, 1000 ili više unikatnih kodova),

zavisno of njihovih potreba i zahtjeva.

4.2.1.3 EIC identifikaciona šema

Alternativno, dodjeljivanje identifikatora ODS-u se može napraviti prema identifikacionoj šemi energetskog

kodiranja (EIC) izdatoj od strane ENTSO E, a koja se sastoji od:

2 cifre: broj lokalnog ureda za izdavanje (LIO), za BiH je NOS BiH registrovan kao LIO od strane ENTSO

E (LIO broj 36 je dodjeljen NOS-u).

1 cifra: Tip koda, u ovom slučaju EIC tip objekta X (strana).

12 cifri: velika slova ili znak minusa dodjeljeni od strane LIO u skladu sa opštim uslovima i lokalnim

pravilima za identifikaciju.

1 cifra: kontrolna cifra zasnovana na 15 prethodnih cifara koja se koristi za potvrđivanje validnosti

EIC koda. Algoritam kontrolne cifre je opisan u dokumentu koji daje smjernice za implementaciju EIC.

9 Global Standards http://www.gs1.org/.

http://www.gs1.org/

11

Primjer 3 6 X D - - - - - - 0 0 1 2 3 7

Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6

4.2.1.4 Preporuka

S obzirom da u BiH ODS-ovi nemaju dodjeljene identifikacore, naša preporuka je da im se dodjele EIC kodovi.

4.2.2 Identifikacija snabdjevača

Svaki snabdjevač mora imati jedinstveni identifikator. S obzirom da snabdjevači moraju biti licencirani, a

regulatori (DERK, FERK i RERS) izdaju licence, predlažemo da rugulatori budu odgovorni za izdavanje

jedinstvenog identifikatora snabdjevača.

Jednom dodjeljen identifikator ne smije biti mijenjan tokom trajanja licence. Također, identifikator ne bi

trebao biti mijenjan ukoliko se kompanija snabdjevača razdvoji ili spoji sa nekom drugom kompanijom.


Korištenjem prilagođene identifikacione šeme, identifikator snabdjevaču se dodjeljuje na sljedeći način:

Cifre 1 i 2 sadrže identifikaciju države (“BA”)

Cifra 3 sadrži “S” za snabdjevača

Cifre od 4 do 8 sadrže uzastopne brojeve (popunjene sa nulom s lijeve strane)

Primjer: Država Uzastopni br.

B A S 0 0 1 2 3

Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8

4.2.2.2 GS1-GLN identifikaciona šema

Ista identifikaciona šema koja se koristi za ODS – globalni lokacijski broj (GLN) - se može primjeniti za

identifikaciju snabdjevača koji učestvuju na tržištu električne energije. Kao što je opisano iznad, kod se sastoji

od broja koji sadrži 13 cifri, s tim što je posljednja cifra u toj struktori kontrolna cifra.


I opet, altnerativno, dodjela identifikatora snabdjevaču se može uraditi i prema identifikacionoj šemi

energetskog kodiranja (EIC).

12

Primjer 3 6 X S - - - - - - 0 0 1 2 3 6

Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6

NOS u BiH je već izdao izvjestan broj EIC kodova, 10 i administrira registar tržišnih učesnika i balansno

odgovornih strana.

4.2.2.4 Preporuka

Brojni EIC-X11 kodovi su već izdati od strane NOS-a za učesnike na veleprodajnom tržištu. Dodjeljivanje je

također jedan od uslova za registraciju tržišnih učesnika kod NOS BIH-a, u skladu sa zahtjevima tržišnih pravila.

S obzirom da je ova šema već uspješno promijenjena, predlažemo da se ona proširi i na učesnike na

maloprodajnom tržištu, pod odgovornošću nadležnih regulatornih komisija.

Regulatori mogu koordinisati implemetaciju ovih aktivnosti s NOS -om.

4.2.3 Identifikacija mjernog mjesta

Svako mjerno mjesto mora imati jedinstveni identifikator. S obzirom da je ODS već odgovoran za izgradnju

mjernog mjesta i mjesta snabdijevanja, ODS također može biti odgovoran12 i za dodjeljivanje jedinstvenog

identifikatora mjernom mjestu.

Jednom kada je dodjeljen, identifikator mjernog mjesta, ne može se mijenjati tokom životnog vijeka mjernog

mjesta (koji je obično jednako životnom vijeku zgrade).


Identifikator mjernog mjesta se može dodijeliti na slijedeći način:

Cifre 1 do 8 sadrže identifikator ODS

Cifre 9 do 28 sadrže 20-cifrene uzastopne brojeve

Primje

r:

Identifikacija ODS Uzastopni brojevi

B A D 0 0 1 2 3 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9

Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8

10 ISO registar je dostupan na http://www.nosbih.ba/en/partneri/registers/46. 11 EIC kodovi za tržišne učesnike. 12 FERK Član 61 (1).

http://www.nosbih.ba/en/partneri/registers/46

13

4.2.3.2 GS1-GSRN identifikaciona šema

Za identifikaciju mjernih (aktivnih, pasivnih i virtualnih) i obračunskih mjesta može se koristiti globalni broj

uslužnog odnosa (Global Service Relation Number - GSRN) s obzirom da predstavlja jedinstven i nedvosmislen

identifikator. GSRN kod13 se definiše nizom od 18 cifri:

GS1 prefiks kompanije – ima promjenjljivu veličinu i izdaje ga GS1. Prve tri (3) cifre su GS1 prefiks

organizacije u državi (koji je za BiH 387).

Referenca na uslugu – ima promjenjljivu veličinu.

Posljednja cifra – osamnaesta cifra je kontrolna cifra i predstavlja integralni dio lokacijskog broja.

Primjer 1 7 3 5 0 0 5 3 8 5 0 0 0 0 0 0 1 6

Cifre 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 7 8

Ukupno, GS1 prefiks kompanije i referenca na uslugu imaju zajedno 17 cifri. GSRN može biti kodiran u obliku

bar koda.


Ponovo, alternativna dodjela identifikatora mjernog mjesta može biti urađena prema identifikacionoj šemi

energetskog kodiranja (EIC).

U ovom slučaju kod tipa “Z” će biti korišten.

Primjer 3 6 Z 1 2 3 - 1 2 3 4 5 6 7 8 2

Cifra 1 2 3 4 5 6 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6

4.2.3.4 Preporuka

Za mjerna mjesta, svaki ODS već ima postojeću (jednu ili više njih) identifikacionu šemu, koja može biti

različita od identifikacione šeme koju su usvojili ostali ODS-ovi. Sa druge strane, ODS-ovi u BiH bi trebalo da

imaju jedinstvenu i jednobraznu identifikacionu šemu na nivou zemlje. Preporučuje se da ODS razriješe ovo

pitanje (koje nije u okviru ovog projekta), zajedno, kao učesnici odgovarajuće radne grupe.

13 Za identifikaciju brojila kao fizičke opreme (dakle, ne kao mjernih mjesta) u mreži, može biti korištena druga vrsta identifikacije globalni identifikator predmeta inventarisanja (Global Individual Asset Identifier - GIAI). Može biti dužine do 30 znakova, uključujući i alfanumeričke znakove.

14

4.2.4 Identifikacija BOS-a

Ovaj proces već postoji u BiH. NOS BiH, kao lokalni ured za izdavanje, izdaje jedinstveni identifikator za BOS,

koristeći EIC identifikacionu šemu. Taj isti EIC-X kod, koji se koristi za određenog tržišnog učesnika, se također

koristi za odgovarajuću BOS ukoliko tržišni učesnik prihvati balansnu odgovornost za određenu balansnu

grupu.

4.2.5 Kontrolna cifra

Kontloni zbir (checksum) je podatak iz bloka digitalnih podataka čiji je zadatak da otkriva greške koje su se

mogle desiti tokom prijenosa ili skladištenja podataka. Kontrolna cifra predstavlja posebnu vrste kontrolnog

zbira.

Ukoliko identifikatori nisu dodijeljene prema EIC ili GS1 identifikacionoj šemi, mora se odlučiti da li gore

opisani identifikatori trebaju imati kontrolnu cifru (kreiranu putem algoritma za kontrolni zbir) kao zadnju

cifru ili ne.

4.3 Sredstva komunikacije i imena dokumenata

Postoji mnogo opcija za razmjenu poruka između tržišnih učesnika. Između ostalog, koriste se i standardi

zasnovani na internetu koji omogućavaju automatizaciju prijenosa, isporuke, validacije i skladištenja poruka.

4.3.1 File Transfer Protocol (FTP) – Protokol za prenos datoteka

Standardni mrežni protokol se koristi za prijenos datoteka između tržišnih učesnika putem kompjuterske

mreže. FTP je široko rasprostranjen i pouzdan; ali s obzirom da podaci nisu kodirani (ne postoji enkripcija)

ovaj protokol se danas smatra nesigurnim. Derivati FTP-a (SFTP i FTPS) koji rade enkripciju lozinki i osjetljivih

informacija, kako se ne bi javno prenosili mrežom, se često koriste u ove svrhe.

4.3.2 Web servis

To je otvoreni XML standard za razmjenu podataka između aplikacija interneta. Ovaj pristup dozvoljava

tržišnim učesnicima da razmjene podatke koristeći web servis. Kada se poruka pošalje u web servis,

provjerava se njena sintaksa i korisniku se šalje informacija da li je poruka validna i da li je pravilno primljena

(prihvaćena od strane IT Sistema). Poruke se primaju pozivom web servisa, koji potom vraća poruku koja je

spremna za prijenos. Pristup web servisu je obično uvjetovan strogim sigurnosnim pravilima.

4.3.3 Simple Mail Transfer Protocol (SMTP) – Protokol za jednostavnu razmjenu poruka

Za razmjenu poruka se efikasno može koristiti SMTP (email). Kada se koristi ovaj protokol, poruka mora biti

u Multipurpose Internet Mail Extensions (MIME) formatu, koji nadograđuje SMTP, omogućavajući mu

dodatnu fukncionalnost. Stvarna poruka mora biti poslana kao dataoteka, a ne kao dio tijela poruke. U jednoj

SMTP razmjeni će postojati samo jedan prilog (priložena datoteka) koji će sadržavati jedan tip poruke.

15

Korištenje SMTP je ilustrovano slikom 2. Pošiljalac (kompjuter) priprema i šalje email poruke sa adresom,

predmetom, sadržajem i prilogom u “odgovarajućem” formatu. Email dolazi do Primaoca (kompjuter), koji

provjerava email poruku, priloženu datoteku i podatke, te obavlja dalju obradu.14

Slika 2. E-mail poruka sa prilogom, poslana od strane jednog tržišnog učesnika drugom

Sve gore opisane aktivnosti mogu biti implementirane automatski.

4.3.4 Preporuka

Preporučuje se upotreba SMTP koji se može efikasno koristiti za prenos poruka u prvom setu pravila, iz

sljedećih razloga:

Jednostavan je za korištenje

Jasna i jednostavna implementacija

Široko rasprostranjeno i dostupno rješenje

Jednostavan nadzor razmjene poruka

4.3.5 Imena dokumenata

Ime priložene datoteke (tj. priloženog email-u koji koristi SMTP) će biti u skladu sa slijedećim:

Datum izrade (VVGGMMDDSSMMSS)

Pošiljalac (npr. BAD00123)

Primalac (npr. BAS00123)

Tip poruke (npr. OčitanjeBrojila)

Primjer kompletnog imena dokumenta: 20150531181501BAD00123BAS00123OčitanjeBrojila. Ovakva imena

se mogu automatski generisati i rasčlaniti (procesuirati) od strane IT sistema koji vrše razmjenu podataka, a i

čitljivi su osoblju koje nadzire proces razmjene.

4.4 Razmjena podataka

Kada se razmjenjuju podaci između različitih strana putem telekomunikacijskih/prenosnih metoda, koristiće

se “zajednički jezik” uz dogovoreni način izražavanja tj. zajedničke protokole, identifikaciju poruka,

dogovorene skraćenice ili kodove itd. Pored korištenja kompatibilnih sistema, partneri u razmjeni trebaju

14 Na primjer, unos podataka u bazu podataka ili slanje poruke potvrde.

E-mail message

Data file

Sender

Receiver

16

pratiti jednobrazna pravila u vezi komunikacijskih procedura, koje uključuju tip prihvatljivih poruka,

identifikaciju strana, reference na prethodno dogovorene protokole ili skup znakova, jezik, strukturu

razmjene i transkripciju.15

Kao što je ranije spomenuto, prijedlozi u ovom dokumentu se odnose na razmjenu podataka između

slijedećih učesnika na maloprodajnom tržištu:

Snabdjevač

Operator distributivnog sistema

Balansno odgovorna strana

Razmjena podataka između ovih strana je opisana u relevantnim poslovnim procesima. Međutim, iako će

razmjena informacija između kupca i snabdjevača ili kupca i ODS-a biti opisana u opisu procesa, ovdje nije

uključena u naše razmatranje elektronske razmjene podataka.

Svi postojeći i budući poslovni procesi na BiH maloprodajnom tržištu (definisani i detaljno razrađeni u

izvještaju „Smjernice za izradu distributivnih mrežnih pravila“) će biti podržani EDI okvirom . Detaljna

definicija nestandardnih poruka16 koje se razmjenjuju između tržišnih učesnika u sklopu ovih procesa treba

biti definisana posebnim dokumentom.

Opšti pregled razmjena EDI, u sklopu aktivnosti na maloprodajnom tržištu, je predstavljen u tabeli ispod:

Grupa poslovnih procesa

Strane na maloprodajnom tržištu EDI

Razmijenjeni podaci

Promjena kupca Kupci, snabdjevači (uključujući rezervnog snabdjevača i javnog snabdjevača), ODS-ovi, BOS-ovi

Aplikacije, zahtjevi, obavijesti, certifikati, prijedlozi, ugovori, očitanja mjernih podataka ...

Ugovor o priključku Korisnici mreže, ODS-ovi Aplikacije, zahtjevi, (prethodna) saglasnost za priključak, elektroenergetske dozvole, odbijenice, žalbe, odluke, ugovori, deklaracije

Poravnanje debalansa na maloprodajnom tržištu

ODS-ovi, snabdjevači, BOS-ovi, NOS.

Agregirani mjerni podaci

Tabela 1 Pregled EDI razmjena

Kolona "Razmijenjeni podaci" u tabeli označava vrste dokumenata/poruka koje se razmjenjuju između

učesnika na maloprodajnom tržištu u jednoj grupi poslovnih procesa.

15 Gore spomenuti principi su doveli do razvoja United Nations Electronic Data Interchange for Administration, Commerce and Transport (UN/EDIFACT) pravila za sintaksu i standardnih poruka. 16 Ove poruke su različite od stanrdadnih poruka, koje su opisane u poglavlju Error! Reference source not found. truktura i sadržaj poruka.

17

4.4.1 Poruke potvrde i poruke o greškama

Poslovne poruke koje sadrže podatke (za određeni poslovni proces) su sastavljene i poslane od strane jednog

učesnika na tržištu i primljene i prihvaćene (ili odbijene, ako nisu ispravne) od strane drugog učesnika na

tržištu. Protok ovih (poslovnih) poruka može biti praćen drugim dodatnim porukama koje doprinose

uspješnijoj razmjeni podataka i lakšem ispravljanju grešaka:

Poruke potvrde17 ili konfirmacije se koriste za praćenje toka poslovnih poruka u procesu isporuke „s

kraja na kraj“. Šalju se od strane primatelja da bi se potvrdilo da je poruka primljena i/ili verficirana i

prihvaćena od strane sistema.

Poruke greške ili odbijanja se koriste kako bi se pomoglo pošiljaocu i primaocu u slučaju greške. Šalju

se od strane primaoca kada je registrovana greška pri prijemu poslovne poruke. Ove poruke sadrže

informacije koje bi trebalo da pomognu pošiljaocu da se identificira i ukloni greške.

Primjena poruka potvrda i poruka grešaka nije obavezna za funkcionisanje EDI-ja, ali se preporučuje.

4.4.2 Tipovi poruka

Slijedeće poruke će se razmijenjivati između tržišnih partnera:

Tip Sadržaj EDIFACT ekvivalent

Očitanja brojila Sadrži očitanje, npr. očitanje jednog brojila ili profila

opterećenja.

MSCONS18

Osnovni

(Master) podaci

Sadrži osnovne podatke kupaca i ugovornih mjernih mjesta,

npr. početak snabdjevanja, kraj snabdjevanja.

UTILMD19

Podaci o fakturi Sadrži podatke za naplatu mrežarine (mrežne naknade). INVOIC20

Tabela 2 Tipovi poruka

4.4.3 Vrijeme, datum i vremenski period poruke

Lokalno vrijeme u BiH ovisi o sezoni i može biti ili standardno (zimsko) ili ljetne vrijeme.

17 Ove poruke se koriste za identifikaciju da je poslana poruka uspješno dostavljena primaocu i/ili da je poruka uspješno potvrđena i prihvaćena od strane sistema. 18 MSCONS Izvještaj o potrošnji mjernih usluga. 19 UTILMD Poruka osnovnih podataka javnog preduzeća (npr. elektroprivrednog) 20 INVOIC poruka o fakturi.

18

Standardno vrijeme u BiH je po srednjeevropskom vremenu (CET), koje je jedan sat ispred UTC21

vremena ( tj. UTC + 1, gdje +1 pokazuje pomak u satima ispred UTC), a traje od posljednje nedjelje u

oktobru do posljednje nedjelje u martu naredne godine.

Ljetnje vrijeme BiH je srednjeevropsko ljetnje vrijeme (CEST), koje je dva sata ispred UTC (tj. UTC +

2), i traje od posljednje nedjelje u martu do posljednje nedjelje u oktobru iste godine.

Ova vremenska tranzicija komplikuje prikaz vremena u porukama, jer posljednja nedjelja u martu ima 23, a

posljednja nedelja u oktobru 25 sati. Svi ostali dani u godini imaju 24 sata. IT sistemi koji upravljaju porukama

obično uzimaju ove okolnosti u obzir zadržavajući UTC kao svoj osnovni standard vremena, uz pružanje usluga

za automatsku konverziju vremena od UTC na lokalno vrijeme. Ovaj pristup obezbjeđuje tačnu registraciju

vremena u razmijenjenim porukama, bez obzira na promjene računanja vremena (ljetnje/zimsko).

Vrijeme Sadržaj Broj sati

Standardno vrijeme (CET) UTC od 23:00 do 23:00 slijedećeg dana 24

Posljednja nedjelja u martu UTC od 23:00 do 22:00 slijedećeg dana 23

Ljetnje vrijeme (CEST) UTC od 22:00 do 22:00 slijedećeg dana 24

Posljednja nedjelja u oktobru UTC od 22:00 do 23:00 slijedećeg dana 25

Tabela 3 Kalendarski dani u BiH u UTC vremenu

Također je važno da su IT sistemi koji generišu i razmijenjuju poruke između sebe sinhronizovani što je više

moguće unutar određenog raspona (npr +10 sekundi) oko lokalnog vremena.

Iako IT sistemi mogu biti na raspolaganju za non-stop obradu poruka EDI, neki poslovni procesi se ne mogu

dogoditi u određenom vremenskom periodu. Radni dani (od ponedjeljka do petka), vikendi i praznici su

obično definisani sa strogo ograničenim radnim vremenom. Ovisno o utvrđenim ograničenjima, IT sistemi

mogu (ili ne mogu) obraditi poruke, pružiti IT podršku, ispraviti greške, itd.

U slučaju da sistem nije na raspolaganju zbog zastoja, odgovorna strana treba odmah obavijestiti druge

pogođene strane. Održavanje sistema treba obavljati na način da se ne ometa tržišno poslovanje.

4.4.4 Struktura i sadržaj poruke

U Evropi postoje neki zajednički formati poruka na osnovu EDIFACT (Razmjena elektronskih podataka za

administraciju, trgovinu i transport) standarda. U svakom slučaju, ovaj standard je prilagođen potrebama

specifičnih regiona. Iste takvu proceduru treba uraditi za potrebe BiH, ali uzimajući u obzir realno mali broj

promjene kupaca u BiH razumno početi sa "lakšom" verzijom. Drugim riječima, umjesto korištenja složenih

EDIFACT standardnih pravila kao osnove za stvaranje formata poruke za EDI, može biti jednako dovoljno

21 UTC je isto vrijeme kao i srednje vrijeme po Griniču (GMT).

19

koristiti neke jednostavnije formate datoteka, kao što su CSV (Comma - Separated Values) ili XML (Extensible

Markup Language). Odluka o primijenjenim formatima poruka za EDI će imati utjecaj na vrijeme i sredstva za

realizaciju neophodnih softverskih modifikacija.

Odabir formata poruka može zavisiti od nekoliko kriterija:

Složenost formata poruke. Nisu sve poruke, koje se koriste za EDI, iste složenosti.

o CSV format je najjednostavniji, podaci su (broj i tekst) razgraničeni zarezom (",") i čuvaju se

u jednostavnom tekstualnom obliku. Ove datoteke su uobičajene vrste poruka i podržane su

od strane raznih sistema i aplikacija.

o Format XML datoteka je složeniji nego CSV. To je jezik koji definira skup pravila za kodiranje

dokumenata u format čitljiv i za mašine i za ljude. Zato što je jeftin i dizajniran za

komunikaciju putem interneta, danas je vrlo popularan u EDI.

o EDIFACT je široko prihvaćen kao međunarodni standard. EDIFACT dokument zasniva se na

strogim pravilima koja definišu poziciju podataka unutar datoteke. Struktura datoteke je

hijerarhijska, sa mnogo elemenata.

Procijenjeni broj razmjenjenih podataka. Ako se predviđa da će skroman broj poruka biti razmijenjen

u EDI, ne može se preporučiti razvoj i implementaciju složenih formata poruke, kao što je EDIFACT,

jer to nije isplativo.

Iskustvo i stručnost u preduzeću (u zemlji). Iskustvo sa razmjenom podataka, posebno u nekom od

formata za EDI, može imati utjecaj na izbor.

Radi praktičnosti, mi ćemo u narednim razmatranjima koristiti imena EDIFACT ekvivalenata.

Poruke se općenito sastoje od zaglavlja poruke i tijela poruke. Zaglavlje poruke sadrži informacije o kontroli

toka poruke, obradi tijela poruke i ima jedinstvenu strukturu koja vrijedi za sve vrste poruka. Tijelo poruke

sadrži informacije za stvarne aplikaciji i struktura tijela se razlikuje od jedne do druge vrste poruke.

20

4.4.4.1 Zaglavlje poruke

Informacija Opis Primjer/vrijednosti

Tip poruke Identificira tip poruke (u tijelu) UTILMD

Verzija Tekuća verzija opisa samog formata V1.1

Pošiljaoc Identifikacija pošiljaoca poruke DSO ID

Primaoc Identifikacija primaoca poruke ID snabdjevača

Datum Datum kada je poruka kreirana VVGGMMDDSSMMSS

Broj Jedinstveni broj kreiran od strane pošiljaoca

poruke

Serijski broj

Kod tipa

odgovora

Kod koji specificira tip pruke potvrde koji je

potreban ili poslan

NA (nije potrebna pruka potvrde)

Tabela 4 Zaglavlje poruke

Napomena: Mora se osigurati da svi učesnici na tržištu koriste istu vremensku osnovu. Mi preporučujemo

korištenje UTC vremensku osnove. Za BiH to je UTC+1 ili UTC+2.

4.4.4.2 Tijelo poruke: Očitavanje brojila

Poruka očitavanja brojila je poruka koja se razmjenjuje između stranaka u elektro energetskom sektoru, koja

pruža informacije o potrošnji i/ili druge tehničke informacije na lokacijama za proizvode ili usluge gdje se

mjeri snabdjevanje.

U pogledu očitanja brojila, moramo razlikovati sljedeće pojave:

Očitanje brojila u kWh, mjesečno iz konvencionalnih brojila, ili

Potrošnja u kWh izračunata kao razlika dva očitanja brojila, ili

Vremenske serije koje sadrže vrijednosti snage (kW) ili potrošnje (kWh) izmjerene u određenom

periodu (npr. svakih petnaest minuta) kao očitanje brojila.

Informacija Opis Primjer/Vrijednosti

ID mjernog

mjesta

Jedinstveni ID mjernog mjesta BAD0012300000000000123456789

Adresa Adresa mjernog mjesta Dodatno za pojašnjenja

21


ID brojila Jedinstveni ID brojila Obično serijski broj brojila

Datum očitanja

brojila

Vrijeme očitanja brojila

(VVGGMMDDSSMMSS)

20150531180000 (31.5.2015.g.)

Početak

perioda

očitanja brojila

Vremenski period očitanja brojila

(VVGGMMDDSSMMSS)

20150501000000 (od 1.5.2015.g.)

Kraj perioda

očitanja brojila

Vremenski period očitanja brojila

(VVGGMMDDSSMMSS)

20150531240000 (do 31.5.2015.g.)

Razlog Razlog za očitanje COM (promjena brojila)

IOM (instalacija brojila)

ROM (uklanjanje brojila)

COS (promjena snabdjevača)

COB (promjena balansnog područja)

PMR (periodično očitanje brojila

COT (očitanje brojila na sredini perioda)

Status Status očitanja brojila SMV (početna očitana vrijednost) npr.

promjena brojila

EMV (krajnja očitana vrijednost) npr.

promjena brojila

MRV (oitana vrijednost) npr. periodično

očitanje

Identifikacija

proizvoda

Identificira mjereni proizvod OBIS22-vrijednost npr. 1-b:1.8.0 (aktivan

unos energije (+))

Kvalifikator

količina

Indicira kako se mjerila količina Stvarna vrijednost (relevantno za naplatu)

22 S (OBIS) definira identifikaciju koda (identifikacionih kodova) za najčešće korištene stavke podataka u opremi za mjerenje električne energije (IEC 62056-61).

22


Procijenjena vrijednost (relevantno za

naplatu)

Preliminarna vrijednost (nije relevantno za

naplatu)

Vrijednost koja se ne može koristiti

Jedinica Jedinica mjerenja KWT (kilovat)

KWH (kilovat sati)

Kvalitet Kvalitet mjerenja Pojedinačno očitanje brojila

Potrošnja

Broj vrijednosti Broj vrijednosti koje su prenešene u

ovoj poruci

1 (za pojedinačno očitanje rezidentnog

kupca)

96 (profil opterećenja sa ¼ vrijednosti sata) 23

Količina Količina očitana sa brojila Mjerena količina “123460” (sa fiksnim

brojem decimalama)

Tabela 5 Tijelo poruke očitavanja brojila

4.4.4.3 Tijelo poruke: Osnovni podaci

Poruka se može koristiti za dostavu osnovnih podataka o mjernim mjestima:

Zahtjev za promjenu snabdjevača (ODS starom snabdjevaču)

Potvrda promjene snabdjevača (stari snabdjevač ODS-u)

Zahtjev za dostavljanje osnovnih podataka (snabdjevača, ovlašćen od kupca, zahtjeva od ODS-a)


Transakcija Kodiranje razloga ovog zahtjeva Zahtjev za osnovne podatke mjernog mjesta

Zahtjev za promjenu snabdjevača

Zahtjev za potvrdu promjene snabdjevača

23 U nordijskim zemljama UTILTS se koristi za prenos vremenskih nizova

23


Status Status odgovora na zahtjev Odbijeni zahtjev za promjenu snabdjevača

ID mjernog

mjesta

ID mjernog mjesta na koje se zahtjev

odnosi

BAD0012300000000000123456789

Vidi poglavlje 5.3

Podaci o kupcu Podaci o kupcu na kojeg se zahtjev

odnosi

Ime, adresa

Podaci o

mjernom

mjestu

Podaci o mjernom mjestu Adresa, potrošnja

Tabela 6 Tijelo poruke: osnovni podaci

4.4.4.4 Tijelo poruke: Fakturisani podaci

Ova poruka se koristi za prenošenje faktura za usluge i proizvode. U našem slučaju koristi se za fakturisanje

mrežarine.

Kako naplata mrežarine još uvijek nije definisana, struktura i sadržaj poruke neće biti predstavljeni u ovom

dokumentu.

4.5 ODS-ova baza podataka mjernog mjesta

U našoj analizi se podrazumijeva da je model za razmjenu podataka bilateralni model. To znači da je razmjena

informacija tokom izvršenja poslovnih procesa direktna i bilateralna; učesnici na tržištu direktno šalju jedni

drugima standardizirane poruke.24

U skladu sa svojom ulogom pospješivača tržišta, ODS treba da posjeduje bazu podataka25 koja sadrži sva

mjerna mjesta, potrošače energije na tim mjestima i snabdjevače koji snabdjevaju ta mjerna mjesto. Na slici

3 se vidi šematski prikaz koncepta modela podataka.

Vođenje baze podataka sa ovakvom strukturom omogućava ODS-u da podrži poslovne procese (promjena

snabdjevača, itd), dostavi tačne podataka (npr., očitavanje brojila) ovlaštenim stranama i ispuni svoje obaveza

unutar pravnog okvira.

24 Bilateralni model nije izričito naveden u propisima FERK-a i RERS-a; ali njihovim čitanjemje ukazuje na taj smjer. 25 Prema Opštim uslovima FBiH Čl. 5 (1), Opštim uslovima FBiH Čl. 61 (2) i Opštim uslovima RS Čl. 9.

24

4.5.1 Kratak funkcionalni opis baze podataka

ODS će u bazu podataka registrirati sva mjerna mjesta u svojoj mreži. Jednom registrovano, mjerno mjesto

se ne smije mijenjati ili brisati tokom vijeka trajanja. Jedini razlog za promjenu mjernog mjesta je promjene

fizičkog stanja (npr., kada se zgrada demolira).

Tokom vijeka trajanja mjernog mjesta, nekoliko kupaca može biti povezano sa njim (npr., kada se kupac useli

u zgradu). Veza između kupca i mjernog mjesta uvijek ima datum početka i datum završetka. Snabdjevač se

povezuje sa kupcem i mjernim mjestom kada kupac zaključi ugovor o snabdjevanju. I ova veza ima datum

početka (početak ugovora) i datum završetka (završetak ugovora). Instalirano brojilo na mjernom mjestu je

povezano sa mjernim mjestom. Kad god se brojilo očita, očitanje (koje je važeće za određeni period) se

registruje.

Slijedeći ovaj koncept, ODS je u mogućnosti da u bilo kojem trenutku zna stvarni status mjernog mjesta kao i

trenutne i prethodne odnose.

25

Slika 3 ODS-ova baza podataka mjernog mjesta

26

5. Mapa puta za razvoj elektronske razmjene podataka u BiH

Ovo poglavlje predstavlja sažetak preporuka, koje su strukturirane u obliku mape puta za razvoj elektronske

razmjene podataka maloprodajnog tržišta u BiH. Mapa puta se sastoji od niza koraka (ili aktivnosti), koji su

poredani hronološki na listi ispod.

Koraci opisuju posao koji se treba da urade učesnici na tržištu i odgovorni akteri, kao i procijenjeno trajanje i

očekivani ishod. ODS će imati glavnu ulogu, uz neophodno uključivanje drugih učesnika na maloprodajnom

tržištu (snabdjevača i BOS-ova), koji su ODS-ovi partneri u elektronskoj razmjeni podataka. Snabdjevači i BOS-

ovi će imati priliku da učestvuju u aktivnostima od njihovog interesa, kao i da utiču na odluke i razvojne

procese. Osim toga, oni će imati i odgovornost za provedbu dogovorenih zahtjeva.

Mapa puta se sastoji od slijedećih koraka:

1. Određivanje sredstva komunikacije – U početku se preporučuje provedba SMTP za razmjenu poruka

jer je ovaj pristup najviše isplativ za bilateralne razmjene podataka. Ipak, potrebno je razmotriti i

alternative. Treba odrediti i sredstva za rezervnu (backup) komunikaciju (telefonski poziv ili fax), koja

se trebaju koristiti u slučaju da glavna komunikacija bude nedostupna.

o Odgovorni: Grupa stručnjaka (oblast IT i elektroenergetika) sastavljena od predstavnika

učesnika na maloprodajnom tržištu i regulatora.

o Trajanje: 1-2 mjeseca.

o Ishod: Odluka o provedbi SMTP (ili drugih) sredstava komunikacije i detalji o provedbi ovog

pristupa.

2. Jedinstvena i nedvosmislena identifikacija učesnika na tržištu – Ovaj proces je već implementiran u

velprodajnom tržištu BiH za snabdjevače, i BOS-ovi, koji se identificiraju pomoću EIC X kodova od

strane NOS-a (djeluje kao lokalni ured za izdavanje). Ovaj pristup je pravno obavezujući i naveden u

tržišnim pravilima. Potrebno je proširiti ovaj proces kako bi se pokrilo i maloprodajno tržište. Ipak,

treba razmotriti i druge mogućnosti i njihovu primjenjivost u ovom slučaju.

o Odgovorni: Grupa stručnjaka sastavljena od predstavnika NOS-a (treba imati ključnu ulogu

kao lokalni ured za izdavanje za BIH, ODS-ovi i regulatori.


o Ishod: Odluka o metodu identifikacije za učesnike na maloprodajnom tržištu.

3. Jedinstvena i nedvosmislena identifikacija šeme mjernih mjesta – ODS-ovi u BiH imaju sopstvene

interna šeme (interna rješenja na nivou kompanije) koja se koriste za identifikaciju mjernih mjesta.

Zbog toga je potrebno da svi ODS-ovi u BiH zajedno pregledaju postojeće identifikacione šeme i slože

se oko jedinstvene identifikacione šeme za cijelu državu. U slučaju da je dogovorena identifikaciona

šema različita (ovo je najverovatnije slučaj) u odnosu na interne šema kodiranja određenog ODS-a ,

taj ODS će biti odgovoran za primjenu dogovorene šeme za vanjsku razmjenu podataka.26

o Odgovorni: Grupa stručnjaka sastavljena od predstavnika ODS-a i regulatora.

26 I za mapiranje (uparivanje) unutarnje i vanjske šeme kodiranja, gdje je to potrebno.

27


o Ishod: Usvojena/dogovorena šema kodiranja za mjerna mjesta, na nivou države.

4. Definisanje poruka koje se razmjenjuju – Poruke se razmjenjuju u okviru poslovnih procesa u kojima

ODS djeluje kao "nezavisni pospješivač tržišta" a koji su opisani su u dokumentu "Pregled smjernica

za izradu distributivnih mrežnih pravila." Ovaj dokument će biti polazna osnova za rad u ovom koraku.

Svaku poruku treba razmotriti, imajući u vidu pošiljaoca i primaoca kao i kontekst poslovnih procesa

u kojima se vrši razmjena poruka .

o Odgovorni: Grupa stručnjaka (oblast elektroenergetika) sastavljena od predstavnika

učesnika na tržištu. U cilju smanjenja trajanja procesa, posao Grupe se može podijeliti na

nekoliko podgrupa, gdje se će se svaka podgrupa baviti skupom srodnih procesa.


o Ishod: Usvojen/postignut dogovor o listi poruka za sve razmjene podataka, u okviru opisanih

poslovnih procesa za maloprodajno tržište.

5. Definisanje sadržaja (podaci, spisak informacija) poruka – Ovaj korak se nadovezuje na prethodni,

ulazeći detaljnije u strukturu poruke. Svaka poruka koja se razmjenjuje u okviru poslovnih procesa na

maloprodajnom tržištu (definisanom u prethodnom koraku) treba imati definisan svoj sadržaj27 (tj.

set podataka/listu informacija). Sadržaj poruke (podaci) mora biti dovoljan da obezbijedi realizaciju

poslovnih procesa.

o Odgovorni: Tim stručnjaka (oblast elektroenergetika) sastavljenih od predstavnika učesnika

na tržištu. S ciljem skraćivanja trajanja postupka, posao grupe se može razdijeliti na nekoliko

podgrupa, od kojih će se svaka baviti nizom povezanih procesa.

o Trajanje: 3-5 mjeseci.

o Ishod: Definisana struktura podataka za svaku poruku sa spiska koji je određen u

prethodnom koraku. Svaka poruka će biti predstavljena na konceptualnom nivou sa listom

informacija (skupom podataka).

6. Definisanje formata datoteka za poruke – Nakon diefinisanja sadržaja svih poruka (u prethodnom

koraku), potrebno je dalje odrediti/razviti formate datoteka u kojima će skup podataka (lista

informacija) biti „upakovan“ odnosno „ugrađen“. Prvobitno je potrebno usvojiti odluku o formatu

datoteka koji će se koristiti. Nakon toga će biti neophodno da se sve poruke sa svojim sadržajima

razviju u funkcionalan format datoteka..

o Odgovorni: Tim stručnjaka (oblast IT, elektroenergetika) sastavljeni od predstavnika učesnika

na tržištu. U cilju skraćivanja trajanja postupka, posao grupe se može podijeliti na nekoliko

podgrupa, od kojih će se svaka baviti nizom povezanih procesa.

o Trajanje: 3-5 mjeseci.

o Ishod: Odluka o tipu datoteka; razvoj i izrada formata i obrazca (template) datoteka za

razmjenu EDI kao i dokument (uputstvo) za korištenje razvijenog formata. Svaka poruka će

27 Za neke poruke/poslovne procese, sadržaj (spisak informacija koje se razmjenjuju) je već definisan u dokumentu “Nacrt smjernica za izradu distributivnih mrežnih pravila“; za druge poruke ovaj zadatak treba uraditi u ovom koraku.

28

biti predstavljena na fizičkom nivou, konkretnom datotekom podatka, formatom (EDIFACT,

CSV, EXCEL ili XML) i vrijednostima.

7. Definicija neophodnih modifikacija na softveru i/ili nabavka za provedbu EDI – Potrebno je

identifikovati mogućnosti postojećih sistema za provođenje zahtjeva 28 koji proizlaze iz gore

navedenih aktivnosti. Stoga, treba se uraditi „analiza nedostataka“ koja će biti polazna osnova za

funkcionalan dizajn nedostajućih/potrebnih funkcionalnosti koje će se postići bilo nadogradnjom

postojećih bilo nabavkom novih softverskih platformi u narednom koraku.

o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka IT i elektroinžinjera koji će

se baviti ovim poslovima.

o Trajanje: 2-3 mjeseca (procjenjuje svaki ODS, zavisno od situacije).

o Ishod: Spisak osnovnih funkcionalnih zahtjeva potrebnih za razmjenu poruka (sadržaj, format,

uzorak) definisanih u prethodnim koracima.

8. Tehničke specifikacije, nabavka, razvoj, pokretanje – Na osnovu funkcionalnog dizajna iz prethodne

tačke, potrebno je uraditi detaljnu tehničku specifikaciju za nadogradnju softvera ili novog rješenja.

Nabavka, razvoj i pokretanje nadogradnje softvera/novog rješenja se može uraditi koristeći jedan od

tri navedena pristupa:

o Interna izrada, gdje postojeće IT osoblje obavlja nadogradnju potrebnog softvera/izrađuje

novo rješenje.

o Razvoj od strane nezavisne lokalne kompanije za razvoj softvera, gdje učesnik na tržištu

ugovara posao izrade softvera i puštanja u rad.

o Nabavka gotovog rješenja („sa police“) na tržištu (ako je moguće) i prilagođavanje situaciji u

BiH.

Svaki učesnik na tržištu će donijeti odluku u skladu sa svojom situacijom i okolnostima u kojima se

kompanija nalazi, sa nekom vrstom postojeće analize troškova i dobiti.

o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka (IT, elektroinžinjeri, finansije,

rukovodioci) koji će se baviti ovim poslovima.

o Trajanje: 6-9 mjeseci (procjenjuje svaki ODS, zavisno od sopstvene situacije).

o Ishod: Odluka o opsegu i načinu softverske modifikacije/novog rješenja; tehničke

specifikacije nadogradnje/novog rješenja; razvoj i pokretanje softverskog rješenja na osnovu

specifikacija; funkcionalno softversko rješenje.

9. Probni rad – Kada je softversko rješenje razvijeno i pokrenuto neophodan je probni rad tokom

određenog vremena. Tokom ovog perioda, korisnici će biti u mogućnosti da koriste softver a

programeri u prilici da isprave eventualne greške i nepredviđeno ponašanje.

o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka IT i elektroinžinjera koji će

se baviti ovim poslovima.

28 Npr., realizacija i prevođenje identifikacionih šema (novih i postojećih) za mjerna mjesta, razmjena podataka određenog formata datoteke, drugi zahtjevi vezani za poslovne procese, itd.

29

o Trajanje: 3-6 mjeseci (procjnjuje ODS, zavisno od sopstvene situacije).

o Ishod: Softversko rješenje ispitano i otklonjene greške i disfunkcionalnosti koje su se pojavile.

10. Redovan-komercijalan rad – Nakon uspješnog probnog rada, softversko rješenje je spremno za

redovan svakodnevan rad.

o Odgovorni: Svaki učesnik na tržištu će osnovati grupu stručnjaka (IT,

elektroinžinjeri,rukovodioci) koji će se baviti ovim poslovima. Rad softvera će biti pod

nadzorom i grupa će redovno predlagati eventualna poboljšanja.

o Trajanje: Tokom životnog vijeka softvera

o Ishod: Stabilan i pouzdan rad softverskog rješenja za EDI razmjenu podataka na

maloprodajnom tržištu električne energije u BiH.

Razvoj prva tri koraka (1 – 3) može započeti u isto vrijeme i koraci mogu teći istovremeno (u sinhronizaciji),

jer se odnose na osnove EDI (sredstva komunikacije i šeme identifikacije). Odluke koje su usvojene kroz ove

aktivnosti trebaju biti transponirane u zakonsku regulativu. Naredna tri koraka (4-6) trebaju biti realizovani

jedan za drugim, jer početak svakog sledećeg koraka ovisi o završetku prethodnog koraka. Realizacija četvrtog

koraka može započeti u isto vrijeme kada i realizacija prva tri koraka jer se ovi procesi ne preklapaju. EIA će

preuzeti koordinaciju aktivnosti opisanih u koracima od 1 do 6, jer ovi koraci zatjevaju opšte razumijevanje i

dogovor između sudionika (i koji će dovest će do uspostavljanja obavezujućih standarda).

Posljednja četiri koraka (7-10) također trebaju biti realizovana uzastopno, ali pojedinačno od strane svakog

učesnika na tržištu (ODS-ova, snabdjevača i BOS-ova). Preduslov za realizaciju koraka 7 (i narednih koraka) je

uspješna realizacija svih prethodnih koraka. Predmetni učesnici na tržištu su odgovorni za aktivnosti opisane

u koracima 7-10.

Trajanje koraka je grubo procjenjeno i služi samo kao primjer. Ono zavisi od brojnih faktora, poput aktuelne

situacije, organizacije, efikasnosti učesnika, itd. Prije realizacije aktivnosti iz mape puta, procjenjeno trajanje

svakog koraka je potrebno razmotriti u tom smislu.

Procijenjeni ukupni period trajanja svih procesa u mapi puta varira od 19 mjeseci (minimalno) do 31 mjesec

(maksimalno). Na slici 4 prikazana je mapa puta kao Gantt dijagram za oba perioda, maksimalan i minimalan.

1. septembar je proizvoljno odabran kao datum početka.

Slika 4 Gantt dijagram – minimalan period

30

Slika 5 Gantt dijagram– maksimalan period

Documents

Nacrt smjernica za elektronsku razmjenu podataka · 2016. 9. 13. · Brza, pouzdana i sigurna razmjena podataka je prioritet u savremenim tržištima električne energije. Poslovni